Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[stitch]

Gledao sam sinoć komentar Lige prvaka poznatog splitskog stručnjaka Tomislava Jovića.

U doslovno svakoj rečenici tip je imao konstrukcije poput: "Moram da kažem nešto o odbrani Juventusa..."

Ne samo da ga nikad ne bih pustio na televiziju, nego bih ga živog razapeo, kretena koji je zaboravio svoj jezik. Ne postoji izgovor ili opravdanje za takav idiotizam. Prema njemu Ćiro je mila majka.

[jimmy jazz]

ma Ciro nikad nije ni naucio..a s druge strane, to mu opce nije trebalo..kak ne kuzis?

[Nymann]

"U duelu s rivalskim bekom centarhalf je fulao stoprocentnu šansu da koriguje gol-razliku. U kontranapadu bek je loptu perfektno servirao desnom halfu. U jednom momentu činilo se da će half topovskim šutom realizovati definitivni rezultat meča. Ipak, zahvaljujući gol-štangi, naš tim sačuvao je titulu fudbalskog šampiona."

Ovo veze vezine sa srpskim nema. Fulati?! Gol-štanga?!

[Nymann]

stitch kaže:
U doslovno svakoj rečenici tip je imao konstrukcije poput: "Moram da kažem nešto o odbrani Juventusa..." [/B]

A trebao je upotrebiti infinitiv umesto da+prezent i promeniti to kazati u reći?

[stitch]

Nymann kaže:
Ovo veze vezine sa srpskim nema. Fulati?! Gol-štanga?!

Nemaš pojma koliko se varaš, čitam Srbe svaki dan. Zaboravljaš da izlazimo u inozemstvu. A za takvo što trebaš imati dopisnike.

[Thresholder]

stitch kaže:
takvo što

Svi znamo da je "sto" hrvatski a "sta" srpski.
Da, ali samo na papiru (, nazalost ne i na hartiji). Jer svi Hrvati govore u duhu srpskoga(!) "sta" dok nijedan Srbin ne kaze hrvatski "sto" za pokaznu zamjenicu.

Ali niste li primijetili da u zadnjih 10-ak godina Hrvati sve vise koriste veznik "sta" pa umjesto ispravnoga "sto" (npr. "to sto" ili "zato sto") govore "to sta" i "zato sta"? A posebno se to zapaza kod Splicana. To je kad zele biti "veci Srbi i od samih Srba".
Koji pak ovaj veznik i u knjizevnom i u zargonu imaju samo kao "sto".
Ili Mesic kad kaze "nesta" umjesto "nesto".

I onda strancima i drugima neupucenima i dalje imamo obraza tvrditi da je sto hrvatski a sta srpski... Uzas!!

[stitch]

Nymann kaže:
A trebao je upotrebiti infinitiv umesto da+prezent i promeniti to kazati u reći?

I obraniti se nekako od odbrane.

[adriatic]

stitch kaže: I gdje je objavljena knjiga iz koje prepisuješ? Kladim se, u Zagrebu.

Ti, bre, fulao ceo futbal!

Oba su navoda iz knjige Vladimira Bunjca JERETIČKI BRANKO ĆOPIĆ - Narodna knjiga, Bg 1984. (lektor: Branislava Marković)

A ako ti fali futura, evo ti još par komada:

"Nikako se nisam dao i rekao sam komandantu:"Ja ću automat u ruke, pa u svoje selo. Svaka će me baba sakriti, a vi me ne možete streljati jer sam poznat!" str. 167.

Prije par dana napisao si ovu notornu glupost ( "Ne postoji tekst duži od rečenice pisan srpskim jezikom koji bi Hrvat osjećao kao svoj odnosno na hrvatskom koji bi Srbin smatrao srpskim." ) i ja sam ti je dokumentirano opovrgnuo, ali ti, izgleda, ustrajavaš na "tezi".

Glede nogometa mogu ti samo reći da su mi obje varijante podjednako odurne. Alergičan sam na nogomet i navijaštvo.

No evo ti još malo Ćopića (na kojem jeziku ? )

"Obaraju se duge jesenje kiše, trune oko drumova mokro lišće i u noćima neko nepoznat tuguje i glas mu ide po vjetru, ali ja sam ipak miran i vedar. Blista u meni taj majčin sunčani svijet, koji sam još u djetinjstvu dobio, treperi kao daleka zvijezda iznad tamna horizonta, i ja u tim trenucim osjećam i znam da ćemo svi jednog dana otploviti u kristalno modre svijetove pune sunca."
Iz "SUNČANI SVIJET MOJE MAJKE"

pa se nadam da ćeš ubuduće malo bolje promisliti prije nego se odlučiš dal' da ispališ sličan ćorak.

[stitch]

Nisam pitao za Bunjčevu nego za Ćopićevu knjigu, pametnjakoviću. Gdje je prije toga napisana ta autobiografija?
Naime, za vrijeme Jugoslavije svaka je izdavačka kuća, ovisno o tome gdje se nalazila, prilagođavala piščev jezik. Unatoč tome što je to načelno pogrešno. Ili to nisi znao?

A to je "glupost" ili "ćorak" samo polupismenim i poluobrazovanim ljudima poput "Jovića" ili tebe, koji miješaju oba jezika bez znanja i kriterija, i to opravdavaju teorijama o jedinstvu jezika ili tobožnjem većem izražajnom bogatstvu. Tralala i bapske brbljarije!

Hajde, vrati se u školu pa nauči osnove ispočetka. Da bi pisao tako čistim hrvatskim poput Ćopića, s pravilnim refleksom jata i dvije-tri tuđice koje se mogu oprostiti, trebaju ti godine učenja.

Ili hoćeš da malo pregledam tvoje postove pa dokažem kolika si faca?

I shvati napokon, jezik je jezik, a nacionalnost - nacionalnost. Jedno s drugim uopće ne mora imati veze.

Branko i Tomislav, uostalom, to najbolje dokazuju. Jedan je Bosanac koji piše na hrvatskom, a drugi Hrvat koji govori - srpskim.

[adriatic]

stitch kaže:

Ili hoćeš da malo pregledam tvoje postove pa dokažem kolika si faca?

Ako te to veseli, samo izvoli!

Uopće ne sumnjam u tvoju stručnost, ali je jasno da od drveća ne vidiš šumu pa bi nešto živo poput jezika htio strpati u prokrustrovsku postelju arbitrarnih pravila.

[stitch]

Uopće to ne činim. Jedno je inzistirati na standardnom, a drugo na stranom jeziku.

[malo_sutra]

Htio bih podijeliti jedan dogadjaj sa vama u vezi jezika, nema direktne veze sa ovom temom ali nemogu odoliti. Tokom rata u hrvatskoj na hrvatskoj televiziji je bila jedna emisija o hrvatskom jeziku i izmedju ostalog procitana je neka poema na starom hrvatskom jeziku. Ja i moja tetka smo to gledali u njemackoj na satelitskoj televiziji. Tetka mi je ukrajinka i ne razumije nas jezik ali ovu poemu je razumila od rijeci do rijeci. Pitala mi je zasto citaju ukrajinsku poemu na hrvatskoj televiziji

[malo_sutra]

Evo recenice na hrvatskom i srpskom jeziku.

Voz je krenuo sa stanice u 8 casova.

Vlak je krenuo sa kolodvora u 8 sati.

I da, mozda da procitate knjgu, ja je trenutno citam, "Short History of Balkans" pa da cujem sta kazete o tezi autora da ideja nacije na prostorima balkana nije postojala sve do negdje pocetka pada otomanskog carstva. Grci, Albanci, Bugari, Rumuni, Srbi, Hrvati, Crnogorci su se svi smatrali Romanoi ili Grci naizmjnicno, dio jednog korpusa krscana.

[jimmy jazz]

malo_sutra, je, stari hrvatski je jako slican ukrajinskom! i slovackom!

pojma nacije naravno nije bilo ko u danasnjem smislu, postojala su podrucja koja su bila pod vlascu razlicitog plemstva (slicno kao i u Njemackoj, Italiji -> Pijemonte itd...) iz kojih su se onda razvile drzave.

[jimmy jazz]

Thresholder kaže:
Svi znamo da je "sto" hrvatski a "sta" srpski.
Da, ali samo na papiru (, nazalost ne i na hartiji). Jer svi Hrvati govore u duhu srpskoga(!) "sta" dok nijedan Srbin ne kaze hrvatski "sto" za pokaznu zamjenicu.

Ali niste li primijetili da u zadnjih 10-ak godina Hrvati sve vise koriste veznik "sta" pa umjesto ispravnoga "sto" (npr. "to sto" ili "zato sto") govore "to sta" i "zato sta"? A posebno se to zapaza kod Splicana. To je kad zele biti "veci Srbi i od samih Srba".
Koji pak ovaj veznik i u knjizevnom i u zargonu imaju samo kao "sto".
Ili Mesic kad kaze "nesta" umjesto "nesto".
...

je taj STA je i meni koma. posto znam knjizevni hrvatski, a Sto u govornom zvuci doosta glupo npr. u Zgb de je normalno sta? a meni to tak strano zvuci, onda ja odgovoram kaj, ponekad Sto. zato kaj mi je kajkavski govorni jezik, a valjda zato i jer znam srpski pa mi je jako glupo mjeshati tu rijec sa hrvatskim..a i zato valjda da malo pokazem ljudima kak se govori...

[stitch]

malo_sutra kaže:


I da, mozda da procitate knjgu, ja je trenutno citam, "Short History of Balkans" pa da cujem sta kazete o tezi autora da ideja nacije na prostorima balkana nije postojala sve do negdje pocetka pada otomanskog carstva. Grci, Albanci, Bugari, Rumuni, Srbi, Hrvati, Crnogorci su se svi smatrali Romanoi ili Grci naizmjnicno, dio jednog korpusa krscana.

Baš svašta čitaš.

A zašto je onda u Branimirovom natpisu, nađenome u Muću, 888. godine zapisano: Branimiro comite dux cruatorum cogitavit (Branimir vojvoda knez Hrvata naumi...)?

[Au197/79]

Thresholder kaže:
Svi znamo da je "sto" hrvatski a "sta" srpski.
Da, ali samo na papiru (, nazalost ne i na hartiji). Jer svi Hrvati govore u duhu srpskoga(!) "sta" dok nijedan Srbin ne kaze hrvatski "sto" za pokaznu zamjenicu.

Ali niste li primijetili da u zadnjih 10-ak godina Hrvati sve vise koriste veznik "sta" pa umjesto ispravnoga "sto" (npr. "to sto" ili "zato sto") govore "to sta" i "zato sta"? A posebno se to zapaza kod Splicana. To je kad zele biti "veci Srbi i od samih Srba".
Koji pak ovaj veznik i u knjizevnom i u zargonu imaju samo kao "sto".
Ili Mesic kad kaze "nesta" umjesto "nesto".

I onda strancima i drugima neupucenima i dalje imamo obraza tvrditi da je sto hrvatski a sta srpski... Uzas!!

Niko u Srbiji ne govori "to šta" i "zato šta".

Objasniti razliku između što i šta je teško.

1. "Šta" uvek znači ono što u Hrvatskoj (bar u nekim delovima nje) znači "što".

2. A "što" ponekad ima isto značenje kao i "što" u Hrvatskoj ali često je skračenje od "zašto".

3. Dakle iz ove 2 rečenice zaključuje se da "što" iz Hrvatske prelazi ponekad u "šta" a ponekad u "što".

Primer 1:
Vraća se dete iz škole, pa ga roditerlj pita:
- Šta si dobio iz matematike?
- Jedinicu!
- A što? (što = zašto, zbog čega...)
- Ne voli me učiteljica!

Primer 2:
Čuvena rečenica gde što znači što:
To što ti je u ruci u dupe zavuci.

Primer 3:
Suprug i supruga treba da obeduju:
- Draga šta si mi pripremila?
- Spanać!
- To što si spremila daj kozama da pasu, a meni spremi nešto mesnato.

Nadam se da su primeri uverljivi

[Udo]

Vidim ja da se od jednostavnog pitanja skrenulo u povijesne vode. Vratiimo se na pitanje koje je postavio cijenjeni Prč. Krenimo prvo s hladnom lingvističkom analizom.

ZA HRVATSKI, SRPSKI I BOŠNJAČKI JEZIK DA SE NAPRAVITI JAKO DOBRA USPOREDBA SA SKANDINAVSKIM JEZICIMA, PODSKUPINOM GERMANSKIH JEZIKA.

[Udo]

Danski, norveški i švedski su potpuno, ponavljam POTPUNO MEĐUSOBNO RAZUMLJIVI sa razlikama velikim kao razlike između hrvatskog i srpskog književnog jezika. Kako znam? Za svrhe jednog projekta napravio sam jedno malo istraživanje o tome... Prihvatio sam se blagodati moderne tehnologije i krenuo u istraživanje. Preko ICQ-a sam ispitivao masu (negdje oko 300 ljudi otprilike) Danaca, Šveđana i Norvežana o njihovim jezicima. Svi su rekli da od drugih jezika SVE RAZUMIJU, da mogu razumjeti Danca ili npr. Šveđanina kako priča, odgovoriti mu na norveškome, on njih razumjeti i odgovoriti na švedskome i tako sve u krug. Ono što su svi istaknuli je grafija (pisanje) tih riječi koja se razlikuje kod tih jezika (kad je riječ izgovorena razumiju je, ali s pisanim oblikom drugog jezika imaju probleme).
Dalje, trebam naglasiti da i skandinavski jezici imaju ima više dijalekata. Norveški dijalekti od kojih su neki po izgovoru bliži danskome (bokmal) i švedskome (unutrašnjost), švedski južni dijalekt (gottenborska) je opet bliži danskom nego švedskom, a lulejski (sjever) je bliži arhaičnom norveškom.... Komplikacija....

Islandski i farojski (Farski otoci imaju svoj, vlastiti jezik!!!!!) su Norvežanima, Dancima i Šveđanima (kontinentalna Skandinavija) djelomično razumljivi (kao nama bugarski ili slovenski). Dok su islandski i farojski međusobno razumljivi, ali ne u potpunosti, recimo kao bugarski i makedonski.

[Udo]

Dakle iz ovog se dade zaključiti da su kontinentalni skandinavski jezici (novonorveški, danski i švedski) 3 standarda nekoć (prije 500 god) jednog jezika koja su se cijelo to vrijeme zasebno razvijala.

Sad je pitanje Kako su se ti postupci standardizacije odvijali. Odgovor je da su se odvijali u razlikovnom smjeru, tj. udaljavali su se i ti standardni jezici su u Skandinaviji duboko prodrli u dijalekte, tako da sad dijalekti u tim jezicima teže unifikaciji odnosno poistovjećivanju sa standardnim jezikom.