Ex nihilo: Svijet je stvoren u šest dana?

[Nemruth Dagi]

Longin kaže:

Krivo. Sasvim je zamisliv svemir dizajniran (zamišljen) od Beskonačne Inteligencije - Boga - da se ostvari u vremenu i prostoru putem evolucije, tj. putem postupnih, naizgled slučajnih promjena.

Što će onda takvom savršenom dizajniranom svemiru jedan sin božji?

[Longin]

Nemruth Dagi kaže:

Što će onda takvom savršenom dizajniranom svemiru jedan Sin Božji?

Sin Božji dovršetak je Objave:

Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu. (Heb 1, 1-2)

Boga nitko nikada ne vidje:
Jedinorođenac - Bog -
koji je u krilu Očevu,
on ga obznani. (Iv 1, 18)

Bog, nespoznatljiv u svojoj biti, ipak nam se želi objaviti, jer je sama Ljubav, i stvorio nas je za sebe kao slobodna bića, upravo zbog toga da spoznamo tu Ljubav i da ljubimo. Njega i svoje bližnje, sve ljude. Boga je nemoguće potpuno upoznati u njegovoj biti, ne može netko ne-beskonačan i privremen, potpuno shvatiti i obuhvatiti nekoga beskonačnog i vječnog.

Upravo zbog tih razloga Bog nam se objavljuje koz svoga Sina i kroz djelatnost Duha u samoj povijesti, tj. Vremenu. I sam Sin kaže da nam je "sve" objavio, "sve" što je čuo od Oca i što mi uopće možemo shvatiti o Bogu.

Objava je puna obećanja za nas ljude:

- da, Život se očitova,
i vidjeli smo i svjedočimo,
i navješćujemo vam Život vječni,
koji bijaše kod Oca i očitova se nama - (1 Iv 1, 2)

A ovo je život vječni:
da upoznaju tebe,
jedinoga istinskog Boga,
i koga si poslao - Isusa Krista. (Iv 17, 3)

Svi koje vodi Duh Božji sinovi su Božji. Ta ne primiste duh robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinstva u kojem kličemo: "Abba! Oče!" Sam Duh susvjedok je s našim duhom da smo djeca Božja; ako pak djeca, onda i baštinici, baštinici Božji, a subaštinici Kristovi, kada doista s njime zajedno trpimo, da se zajedno s njime i proslavimo. (Rim 8, 14-17)

[Nemruth Dagi]

Longin kaže:

Sin Božji dovršetak je Objave:

Što će Svemiru Objava kad je njegova "objava" tišina?

[Longin]

Nemruth Dagi kaže:

Što će Svemiru Objava kad je njegova "objava" tišina?

Slušam Griega (Peer Gynt suite), dok ovo pišem. 'Glazba je zvonka radost'.

[Nemruth Dagi]

Longin kaže:

Slušam Griega (Peer Gynt suite), dok ovo pišem.

A ja sam ga slušala neki dan....i prisjetila se norveških fjordova kroz koje smo prolazili i slušali Griega...tempus fugit...

aber....

gdje smo ono stali nužnost objava i tišina Svemira...

[Longin]

Nemruth Dagi kaže:

gdje smo ono stali nužnost objava i tišina Svemira...

Tišina Svemira - tajnovitost Boga - je nužna, radi naše slobode.

[Nemruth Dagi]

Longin kaže:

Tišina Svemira - tajnovitost Boga - je nužna, radi naše slobode.

Tišina svemira pokazuje našu buku.
A tajne bogova ne ovise o našem poimanju slobode ili neslobode...već o osluškivanju tišine.

[Nomen Nescio]

extreme kaže:

ne razumiješ pitanje??? jedni govore da je taj dan stvaranja bio doslovno JEDAN DAN (u našim vremenskom okvirima),jedni da jedan dan zapravo predstavlja period od sto, tisuću, ili milijun godina...
e pa mene zanima- gdje ste točno našli da se igdje objašnjava koliko je zapravo trajao taj jedan dan stvaranja???

A, pa ovde postoji debata. Ti kao katolik trebalo bi da znas da oni uglavnom veruju u teisticku evoluciju, mnogi veruju isto. Dan je bio duuugi niz godina. I to se na razne nacine pokusava dokazati.

Medjutim, ja verujem na osnovi Biblije, bozanske objave dakle, da je dan trajao kao dan, plus minus koji minut, nebitno. Bar ka tome naginjem, dok mi se ne otkrije drugacije.

O tome sam ponesto pisao.

Imas formulu za svaki dan stvaranja:

I rece Bog.

I stvori Bog.

I vide Bog.

I bi tako.

I bi dan prvi, drugi, treci...

Znas kako, neki znanstvenici kazu jedno, neki drugo. Ali, ako hocemo biti verni biblijskom textu, on ne daje mesta tumacenju da je dan trajao milionima godina, ili hiljadu godina. Premda, zbog uticaja evolucije, pokusava se ugurati razna tumacenja u biblijski text, ja ipak verujem da je dan trajao toliko koliko je trajao.

Krivo. Sasvim je zamisliv svemir dizajniran (zamišljen) od Beskonačne Inteligencije - Boga - da se ostvari u vremenu i prostoru putem evolucije, tj. putem postupnih, naizgled slučajnih promjena.

Pa sta je ovo "pravoverno" tumacenje? Mislim, i ovo je krivo. Bog je sve savrseno stvorio, bez evolucije, nije Mu to potrebno. Slucajne promene ne postoje nigde, jer nista nije slucajno, no sve podleze uzrocno posledicnom zakonu. Bog je uzrok cije postojanje ne potrebuje uzrok. On je uzrok bez uzroka. I On je sve savrseno stvorio, dizajnirao, kako god. Teorija uredjenog svemira i danas je sve vise aktuelna, nema mesta slucajnostima, posebno ako se veruje u Boga. Bar u onog Biblijskog Boga, ne mislim na Heraklitovog boga, platonovog, plotinovog ili nekog drugog.

Činjenica je, mi nemamo pojma što je to Prostor, niti što je Materija, niti što je Vrijeme. Heisenbergov princip neodređenosti praktički uklanja mogućnost da ćemo to ikada saznati. O duhovnoj dimenziji da i ne govorim.

Da li nemamo pojma.....??

Tajne bogova postoje samo u paganskim koncepcijama. Bog Biblije je Bog koji se otkriva coveku. Ne mogu sad da pisem, next time.

Pozdrav.

[Longin]

No Nick kaže:

Ti kao katolik trebalo bi da znas da oni uglavnom veruju u teisticku evoluciju, mnogi veruju isto. Dan je bio duuugi niz godina. I to se na razne nacine pokusava dokazati.

Medjutim, ja verujem na osnovi Biblije, bozanske objave dakle, da je dan trajao kao dan, plus minus koji minut, nebitno. Bar ka tome naginjem, dok mi se ne otkrije drugacije.

Do svoje 26. godine bio sam ateist/agnostik. Vjerovao sam u razum i znanost, i dan danas vjerujem - na malo drukčiji način. Jer, svjetlo naravnog razuma nikad se ne smije zanemarivati, ono nas čuva od vjerskog fanatizma i stalno nas potiče da preispitujemo svijet oko nas, i samoga sebe. A mislim da nas čuva i od one napogubnije vrste oholosti - duhovne. Katolička Crkva uvijek je tako naučavala, protiv svih vrsta fideizma. O odnosu vjere i razuma, nema ti boljeg teksta od enciklike Fides et ratio, Ivana Pavla II. Pročitaj obvezno.

Već dobrih 20 godina amaterski se bavim astronomijom, a prilično dobro poznajem i biologiju koju sam jedno vrijeme i studirao. I moram priznati - puno manje ima proturječnosti u znanosti nego u teologiji, tj. vjeri općenito. Što nije čudno - vjera ne podliježe matematičkoj logici.

Biblijski izvještaj o stvaranju nemoguće je pomiriti sa spoznajama znanosti (razuma) o povijesti svemira i života na Zemlji, ako bi ga se uzimalo doslovno. I nije tu samo problem trajanja dana, već i redosljeda i ukupne mitologije - svjetlost prije tijela koje ga emitiraju, ptice prije gmazova, Mjesec je "veliko svjetlilo" itd.

Mislim da većina onih koji osjećaju potrebu doslovno vjerovati u taj izvještaj (ali i u mnoge druge mitološke dijelove Biblije), ili ne poznaju znanost dovoljno (tj. zanemaruju razum), ili pak ne shvaćaju doseg božanske nadahnutosti pisaca Svetog Pisma, i same njene poruke. (Btw, muslimani su u svemu tome još gori.)

No Nick kaže:

Mislim, i ovo je krivo. Bog je sve savrseno stvorio, bez evolucije, nije Mu to potrebno. Slucajne promene ne postoje nigde, jer nista nije slucajno, no sve podleze uzrocno posledicnom zakonu.

Trebali bi se dogovoriti oko pojma 'slučajno'. Slučajnost se može shvatiti kao negacija determinizma, otvorenost i nepredvidljivost svemira. U determinističkom pak svemiru ne postoji sloboda, a bez slobode nema niti odgovornosti.

No Nick kaže:

Tajne bogova postoje samo u paganskim koncepcijama. Bog Biblije je Bog koji se otkriva coveku.

Da, otkiva se, ali sveudilj ostaje tajna... Pročitaj još jednom Psalam 139.

Kako su mi, Bože, naumi tvoji nedokučivi,
kako li je neprocjenjiv zbroj njihov. (Ps 139, 17)

[extreme]

No Nick kaže:

A, pa ovde postoji debata. Ti kao katolik trebalo bi da znas da oni uglavnom veruju u teisticku evoluciju, mnogi veruju isto. Dan je bio duuugi niz godina. I to se na razne nacine pokusava dokazati.

Medjutim, ja verujem na osnovi Biblije, bozanske objave dakle, da je dan trajao kao dan, plus minus koji minut, nebitno. Bar ka tome naginjem, dok mi se ne otkrije drugacije.

O tome sam ponesto pisao.

Imas formulu za svaki dan stvaranja:

I rece Bog.

I stvori Bog.

I vide Bog.

I bi tako.

I bi dan prvi, drugi, treci...

mislim da je posve nepotrebno raspravljati koliko je trajao jedan biblijski dan.
mislim da nije pisac knjige postanka planirao da time razbijamo glavu.
poanta je da je BOG tvorio svijet svojm stvaralačkom riječju što dokazuje njegovu svemoć.
a koliko je trajao jedan dan -nije bitno.
i da li je to uopće trajalo 7 odnosno 6 dana kako je opisano u postanku.
najvjerovatnije je uzeta shema tjedan iz prostog razloga što su ljudi u ono vrijeme kad je to pisano poznavali takav ciklus vremena od tjedan dana- pa je zato i autor opis nastanka svijeta i stavio u tu formu.
da je poznavao samo dan kao neku vremensku odrednicu-možda bi sve "strpao" u jedan dan i opisao po satima.
zato i ne vidim smisla nagađati koliko je zapravo trajao taj jedan dan jer je autor samo htio dočarati koliko je Bog moćan (kad već može stvoriti svijet u samo 6 dana. )

[Longin]

extreme kaže:

a koliko je trajao jedan dan -nije bitno.
i da li je to uopće trajalo 7 odnosno 6 dana kako je opisano u postanku.

I ne samo to, dade se naslutiti da taj 7. dan iz naše ljudske perspektive još uvijek nije ni počeo. Tj. da se svi mi, i cijeli univerzum, još uvijek nalazimo u 6. danu stvanja.

Rekao je doista negdje o sedmom danu ovako: I počinu Bog sedmoga dana od svih djela svojih. A ovdje opet: Nikad neće ući u moj počinak. Preostaje dakle da neki imaju u nj ući, a oni koji su prvi primili blagovijest ne uđoše zbog nepokornosti. Zato Bog ponovno određuje jedan dan, Danas, u Davidu nakon toliko vremena govoreći, kako je već rečeno:
Danas ako glas mu čujete,
ne budite srca tvrda. (Heb 4, 4-7)

[Nemruth Dagi]

Longin kaže:

I ne samo to, dade se naslutiti da taj 7. dan iz naše ljudske perspektive još uvijek nije ni počeo. Tj. da se svi mi, i cijeli univerzum, još uvijek nalazimo u 6. danu stvanja.

Kali yuga?

[extreme]

Longin kaže:

I ne samo to, dade se naslutiti da taj 7. dan iz naše ljudske perspektive još uvijek nije ni počeo. Tj. da se svi mi, i cijeli univerzum, još uvijek nalazimo u 6. danu stvanja.

pa u stvari, po teologiji-taj 7. dan kojeg si je Bog ostavio za odmor ( a šta će mu odmor ako je svemoguć i siugurno se onda nije ni umorio od stvaranja) je zapravo ostavljen čovjeku da nat dan gradi svoj odnos s Bogom.
nakon što 6 dana u tjednu participira u Bojžjem stvaralaštvu, nastavlja njegovo stvaralaštvo, uživa u svijetu kojem mu je Bog dao- onda taj 7. dan treba čovjeku služiti da Bogu zahvaljuje i da ga časti i gradi odnos s njime-odnosno da mu posveti da 7. dan kojeg mu je Bog dao.

ali mi se sviđa i ta pomisao da taj "dan" posvećen Bogu tek dolazi...

[Longin]

Nemruth Dagi kaže:

Kali yuga?

Bog je izvan vremena i vrijeme je njegovo sredstvo. 1000 godina mu je kao jedan dan, i obrnuto. A ovaj citat mi je u tom bezvremenom smislu posebno drag:

Rekoše mu nato Židovi: "Ni pedeset ti još godina nije, a vidio si Abrahama?" Reče im Isus:
"Zaista, zaista, kažem vam:
prije negoli Abraham posta,
Ja jesam!" (Iv 8, 57-58)

Naša budućnost njemu je "prošlost". Ali ne u smislu da je već određena, jer predestinacija bi ukidala našu slobodu. Vječnost, neovisnost o Vremenu, nemoguće nam je zapravo shvatiti...

[*darcy*]

Longin kaže:

Bog je izvan vremena i vrijeme je njegovo sredstvo. 1000 godina mu je kao jedan dan, i obrnuto. A ovaj citat mi je u tom bezvremenom smislu posebno drag:

Rekoše mu nato Židovi: "Ni pedeset ti još godina nije, a vidio si Abrahama?" Reče im Isus:
"Zaista, zaista, kažem vam:
prije negoli Abraham posta,
Ja jesam!" (Iv 8, 57-58)

Naša budućnost njemu je "prošlost". Ali ne u smislu da je već određena, jer predestinacija bi ukidala našu slobodu. Vječnost, neovisnost o Vremenu, nemoguće nam je zapravo shvatiti...

Moram se uključiti zbog ovog. Naime ,ovdje se radilo o razgovoru između farizeja i Isusa
gdje oni nikako nisu shvaćali ( ili nisu željeli ) kako je Isus
postojao i prije nego li je došao na Zemlju kao čovjek. Dakle,ovdje se ne radi o nikakvom bezvremenskom poimanju Boga.
Isus je jasno odgovorio o svom duhovnom postojanju na nebu još u vrijeme kada je postojao Abraham.

[Nemruth Dagi]

Longin kaže:

Bog je izvan vremena i vrijeme je njegovo sredstvo. 1000 godina mu je kao jedan dan, i obrnuto.
...

Da, Bog je sve ono što mi ne znamo o njemu.

[Longin]

*darcy* kaže:

Isus je jasno odgovorio o svom duhovnom postojanju na nebu još u vrijeme kada je postojao Abraham.

Pa naravno, ali zar ti misliš da je vrijeme za Boga isto što i za nas? Da se Isus, 'prije' nego se utjelovio, bavio nekim drugim poslovima? Mislim, malo mi je smiješna tako naivna percepcija Boga i njegovog odnosa prema našem prostorno-vremenskom kontinuitetu. Bog je izvan vremena, i mi uopće ne možemo zamisliti u kakvom on stanju uistinu jest. Tako da je bespredmetno govoriti o tome što je Bog radio prije ili poslije. Bog jednostavno jest, a to uostalom i Isus kaže - Ja jesam. Isus Krist jučer i danas isti je - i uvijeke. (Heb 13, 8)

[Nomen Nescio]

Longin kaže:

Do svoje 26. godine bio sam ateist/agnostik. Vjerovao sam u razum i znanost, i dan danas vjerujem - na malo drukčiji način. Jer, svjetlo naravnog razuma nikad se ne smije zanemarivati, ono nas čuva od vjerskog fanatizma i stalno nas potiče da preispitujemo svijet oko nas, i samoga sebe. A mislim da nas čuva i od one napogubnije vrste oholosti - duhovne. Katolička Crkva uvijek je tako naučavala, protiv svih vrsta fideizma. O odnosu vjere i razuma, nema ti boljeg teksta od enciklike Fides et ratio, Ivana Pavla II. Pročitaj obvezno.

Već dobrih 20 godina amaterski se bavim astronomijom, a prilično dobro poznajem i biologiju koju sam jedno vrijeme i studirao. I moram priznati - puno manje ima proturječnosti u znanosti nego u teologiji, tj. vjeri općenito. Što nije čudno - vjera ne podliježe matematičkoj logici.

Biblijski izvještaj o stvaranju nemoguće je pomiriti sa spoznajama znanosti (razuma) o povijesti svemira i života na Zemlji, ako bi ga se uzimalo doslovno. I nije tu samo problem trajanja dana, već i redosljeda i ukupne mitologije - svjetlost prije tijela koje ga emitiraju, ptice prije gmazova, Mjesec je "veliko svjetlilo" itd.

Mislim da većina onih koji osjećaju potrebu doslovno vjerovati u taj izvještaj (ali i u mnoge druge mitološke dijelove Biblije), ili ne poznaju znanost dovoljno (tj. zanemaruju razum), ili pak ne shvaćaju doseg božanske nadahnutosti pisaca Svetog Pisma, i same njene poruke. (Btw, muslimani su u svemu tome još gori.)

Trebali bi se dogovoriti oko pojma 'slučajno'. Slučajnost se može shvatiti kao negacija determinizma, otvorenost i nepredvidljivost svemira. U determinističkom pak svemiru ne postoji sloboda, a bez slobode nema niti odgovornosti.

Da, otkiva se, ali sveudilj ostaje tajna... Pročitaj još jednom Psalam 139.

Kako su mi, Bože, naumi tvoji nedokučivi,
kako li je neprocjenjiv zbroj njihov. (Ps 139, 17)

O, pa vidim da će diskusija biti zanimljiva. Nego, druže, kada si kazao:

Biblijski izvještaj o stvaranju nemoguće je pomiriti sa spoznajama znanosti (razuma) o povijesti svemira i života na Zemlji, ako bi ga se uzimalo doslovno. I nije tu samo problem trajanja dana, već i redosljeda i ukupne mitologije - svjetlost prije tijela koje ga emitiraju, ptice prije gmazova, Mjesec je "veliko svjetlilo" itd.

...onda sam se našao prozvanim. Jer, ako ti za sebe veliš da se baviš 20 godina naukom, ja za sebe mogu reći da se bavim mnoooogo manje teologijom, i neke stvari držim u malom prstu, bez da se hvalim, to slobodno mogu kazati, bar na ovom forumu. da ne budem/ispadnem nekakav hvalisavac, ponoviću neke stvari koje sam već jednom kazao o ovom gore navedenom citatu, i to upravo na ovom forumu. Za početak, kada imaš vremena obavezno pogledaj ovu temu koju sam postavio, na kojoj si i ti ponešto kazao, a tiče se (tema) stvaranja, pa dodji da pričamo, a sada nešto drugo.

Prvo, biblijski izveštaj stvaranja, kada se uzme u svom istorijskom kontextu, očigledno pravi radikalnu razliku sa svim mitovima ondašnjeg vremena, ali bukvalno sa svim mitovima. I premda, prema površnim čitaocima i kritičarima Biblije, postoje sličnosti između mitova i Genesisa, ja bih ipak potencirao razlike. Jedina sličnost između Genesisa i mitova sastoji se u tome da je Bog stvorio svet, ljude. Ali, ogromna razlika se nalazi u tome kako je sve to Bog stvorio, kao zašto.

Primerice, prvi stih u Genesisu znaju i vrapci na grani. "U početku stvori Bog". Tako slovi i tema na koju sam te pozvao da je ponovo sa pažnjom više no ranije, pročitaš.

Iako postoji teološka debata i oko tog texta, ja se ne želim time baviti, jer iskreno rečeno, nema potrebe, još uvek ne pričamo na tom nivou, ali ukoliko bude bilo potrebno, pričaćemo. Samo da napomenem u vezi mitova, malo pre zaboravih: mitovi onoga vremena nisu bili samo nekakvi primitivni mitovi, kako mi to danas smatramo, nego pogled na svet, realnost, Boga. Tako, kada kažeš "mit o stvaranju", trebaš imati na umu pitanje: kakvu nam sliku o Bogu, stvaranju itd., pruža određeni mit, jer to je bio njihov pogled.

Što se tiče Genesisa 1:1, radikalno drugačija izjava no bilo koji drugi mit, mit o Giglamešu, odnosno Enuma Elish. Za to si sigurno čuo, to je mit o stvaranju. Enuma Elish doslovno bi značilo "When is on High", ne znam kako bi to najbolje bilo prevesti na naški jezik. Zanimljivo, ovo nije jedini mit koji počinje ne rečima "U početku stvori Bog", nego "Kada je Bog stvarao..." i slično. Ja sam bio zapanjen ovom činjenicom, ali to je činjenica. Genesis počinje zanimljivom pričom o stvaranju, da tako kažem (više o tome imaš na temi koju sam ti preporučio). Nama možda smešno i nezanimljivo, ali ne i čitaocima. Jer, zemlja i sve što je stvoreno, uvek je u mitovima nastala borbom između bogova, čak imaš u mitovima ideju da su i sami bogovi stvoreni. Za razliku od toga, u Genesis 1:1 nemaš nikakav sukob bogova, nemaš nikakav njihov početak. Bog je prvi subjekt, Bog stvara, zapravo inicira stvaranje, što je ideja jevrejskog glagola ‚bara‚ ברא moguća ideja tzv. creatio ex nihilo, ali ne mora da znači. Ovo bi privuklo umove onoga vremena, jer tako nešto bilo je suprotno verovanjima/mitovima onog vremena. Bog sve stvara, ne zavisi od materije, ne postoji nikakav sukob. Neverovatna stvar.

[Nomen Nescio]

Pošto vidim da si prisutan trenutno, nadam se da ćeš imati vremena i razumevanje i strpljenje dok ne kažem još što imam (pa nije mi svejedno,trenutno sam u internet klubu a ne kući).

svjetlost prije tijela koje ga emitiraju, ptice prije gmazova, Mjesec je "veliko svjetlilo" itd.

Ovo je problem samo onima koji zaista ne poznaju teologiju Genesisa, da se tako stručno izrazim. Ovo je moj fah, na neki način, jer volim te stvari. Pa ti vidi.

Naime, namera/cilj izveštaja o stvaranju može mnogo toga biti, ali najmanje jeste da Genesis bude handbook fizike, geologije, bilo koje druge nauke. Tako mi danas imamo problem, jer razmišljamo u tim kategorijama, međutim kada uzmeš da čitaš Bibliju, onda moraš da znaš što znači imati jevrejski um, odnosno njihov način razmišljanja.

Ono što je primetno u textu koji opisuje stvaranje sunca i meseca jeste sledeće:

16 I načini Bog dva velika svjetlila - veće da vlada danom, manje da vlada noću - i zvijezde.

Mrzelo te ili ne, volio bih da zapaziš neke momente. Prvo, izveštaj kaže da je Bog stvorio "dva velika svjetlila". Mi znamo da je u pitanju sunce i mesec, ali zašto jednostavno nema tih reči, nego "svjetila", ili "lampe", što bi bio doslovan prevod jevrejskog izraza?? Što misliš, zašto je Mojsije, pisac, propustio tako nešto?? Jedini razlog zašto je on kazao "dva velika svjetlila" jeste da bi namerno izbegao reč za sunce (shemesh) i mesec, jer sunce i mesec uvek su u mitoloskom svetu imali ulogu bogova i slično, bar toliko poznaješ. Da je Mojsije upotrebio te izraze, izveštaj bi se lako mogao dovesti u vezu sa mitovima, čak sam siguran da bi čitaoci mogli to lako povezati, ali ne, ovako mi imamo sasvim drugu sliku! Bog, Elohim, stvara ono što je u očima ljudi bilo božanstvo, znači Bog je moćniji od njihovih božanstava! I ovo je radikalan pogled na svet. I na Boga. Zapazi takođe ono i zvijezde. Zašto tek nekako na kraju dolazi to, kao ono, e da, Bog je stvorio i zvezde? Upravo iz sličnih razloga-zvezde su imale određenu ulogu u mitovima okolnih naroda, ljudi su im se klanjali, a ovde vidimo Boga koji i to stvara.
Druga bitna stvar jeste da obratiš pažnju da "načini Bog dva velika svjetlila". Zapazi da nije "stvori", no načini . Zašto načini? Zato što jevrejski glagol koji se ovde koristi za "načini" je ‚asah‚, עשה. Uopšte ne možeš dobiti ideju da je Bog baš tada, u četvrtom danu, stvorio sunce i mesec i zvezde, već pre bi se moglo kazati da ih je pokrenuo, a da su ranije stvoreni, možda već prvog dana. O razlici/sličnosti jevrejskih glagola koji se koriste za stvaranje možeš malo šire videti na već nekoliko puta pomenutu temu koju sam ostavio.

Ovo su samo neke razlike koje dolaze do izražaja, i iz kojih mi možemo jasno i nedvosmisleno zaključiti da zapravo cilj Genesisa jeste upravo da pokaže razliku između mitova onoga vremena, i Boga koji je sve stvorio. Jaoj, toliko toga imaš, ja stalno čitam ponešto na ovu temu jer me živo zanima sve to, i dobro znam šta pričam, a ti izvoli pa komentiraj.

[*darcy*]

Longin kaže:

Pa naravno, ali zar ti misliš da je vrijeme za Boga isto što i za nas? Da se Isus, 'prije' nego se utjelovio, bavio nekim drugim poslovima? Mislim, malo mi je smiješna tako naivna percepcija Boga i njegovog odnosa prema našem prostorno-vremenskom kontinuitetu. Bog je izvan vremena, i mi uopće ne možemo zamisliti u kakvom on stanju uistinu jest. Tako da je bespredmetno govoriti o tome što je Bog radio prije ili poslije. Bog jednostavno jest, a to uostalom i Isus kaže - Ja jesam. Isus Krist jučer i danas isti je - i uvijeke. (Heb 13, 8)

Ma da, slažem se u potpunosti kako Bog totalno drugačije percipira vrijeme od nas. Štoviše,za Boga ne postoji vrijeme jer je On vječan. Shvaćanje 6 dana stvaranja doslovno,je potpuna besmislica. Vjerojatno se danas mi i nalazimo u sedmom danu.
Da li se Isus prije nego li je došao na Zemlju kao čovjek,bavio nekim drugim poslovima; naravno,pa ipak je on bio prvi do Boga i s Njim stvarao svijet.