Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Pogledaj rezultate ankete: Postoji li čista svijest (svijest bez objekta) ?
Da ! 8 28.57%
Ne ! 11 39.29%
Ne znam. 9 32.14%
Glasovatelji: 28. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.06.2017., 22:28   #361
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Sheldrake ili Damasio?

I jedan i drugi, naravno. Ako bi morala birati samo jednog onda bi to ovih dana bio Sheldrake.
Ako bi ja birao u uži krug, nijedan, ako govorimo o istaživanju mozga i rada mozga na fundamentalnoj razini. Damasio bi valljda mogao ugurati u top10, ovaj drugi za mene nema niti ranking
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2017., 22:31   #362
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Ne da je pripadnik nego dugogodisnji urednik uglednog Nature casopisa u kojem ugledni znanstvenici izdaju svoje radove.

Ne trebas to tako pobozno shvacati, to je on samo tako dramaticno iznio, napisao je da ne poziva zbilja na spaljivanje te knjige.

Sto je najgore, pisu da je upravo ta dramaticno negativna recenzija bitno djelovala na popularnost knjige, nakon toga je prodaja otisla u nebo.

Sto se tice Damasia vs. Sheldrake, uzmi u obzir da Sheldrake uvjetuje napustanje odredjenih znanstvenih fakata i sam je napustio znanost dok Damasio nadogradjuje znanost i operira kao vodeci znanstvenik u svom polju, drzi profesorsku poziciju itd.

Da vidimo što je točno napisao:

*Čak ni loše knjige ne bi trebale biti spaljene, radovi kao što je Mein Kampf postali su povijesni dokumenti za one zainteresirane za patologiju politike. Ali što učiniti s knjigom R. Sheldrakea Nova znanost o životu? Taj iritantni traktat se po novinama i popularnim znanstvenim časopisima uzdiže u nebesa kao *odgovor* materijalističkoj znanosti i sada je na jako dobrom putu da postane referentna točka za četu lakrdijaša, kreacionista, antiredukcionista, neolamarkijanaca i ostalih. Autor, po zvanju biokemičar i kako se pokazuje čovjek o znanja, na žalost je zaveden na krivi put. Njegova knjiga je najbolji kandidat za spaljivanje koji se pojavio u mnogo godina*

Dakle, tip koji ne smatra potrebnim spaliti Mein Kampf, kaže da je Sheldrokova knjiga kandidat za spaljivanje.

I naravno da je takvo nešto potaklo kupovinu i čitanje knjige, što drugo i očekivati? To ne znači da su se svi čitatelji odmah složili sa Shaldrakeom, ali mnogi su poželjeli vidjeti što to on piše, a da je izazvalo takvu reakciju.

Sheldrake je biokemičar i to se vdidi iz svakog slova knjige.

Mislim da je jedino sporna njegova teorija o morfogentskim poljima kojima on pokušava protumačiti ono što se u biokemiji organizama ne da protumačiti na drugi način. A budući da teorija mofrogenetskih polja nije znanstveno priznata .......

Dakle nije sporno njegovo znanje, sporno je to što se on usudio tumačiti uz pomoć teorije koju znanost ne priznaje.

Što se tiče Damasia vs Sheldrakea ne zanimaju me biografije ni statusi odnosno ljudi.

Zanimaju me njihove knjige. Dakle, nije Damasio vs Sheldrake već je Osjećaj zbivanja vs Nova znanost o životu.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 00:26   #363
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Da vidimo što je točno napisao:

*Čak ni loše knjige ne bi trebale biti spaljene, radovi kao što je Mein Kampf postali su povijesni dokumenti za one zainteresirane za patologiju politike. Ali što učiniti s knjigom R. Sheldrakea Nova znanost o životu? Taj iritantni traktat se po novinama i popularnim znanstvenim časopisima uzdiže u nebesa kao *odgovor* materijalističkoj znanosti i sada je na jako dobrom putu da postane referentna točka za četu lakrdijaša, kreacionista, antiredukcionista, neolamarkijanaca i ostalih. Autor, po zvanju biokemičar i kako se pokazuje čovjek o znanja, na žalost je zaveden na krivi put. Njegova knjiga je najbolji kandidat za spaljivanje koji se pojavio u mnogo godina*

Dakle, tip koji ne smatra potrebnim spaliti Mein Kampf, kaže da je Sheldrokova knjiga kandidat za spaljivanje.
Da, ili da skratimo, popljuvao je knjigu koja je tebi dobra, mora da nesto grozno ne valja s njim...

Quote:

I naravno da je takvo nešto potaklo kupovinu i čitanje knjige, što drugo i očekivati? To ne znači da su se svi čitatelji odmah složili sa Shaldrakeom, ali mnogi su poželjeli vidjeti što to on piše, a da je izazvalo takvu reakciju.

Sheldrake je biokemičar i to se vdidi iz svakog slova knjige.

Mislim da je jedino sporna njegova teorija o morfogentskim poljima kojima on pokušava protumačiti ono što se u biokemiji organizama ne da protumačiti na drugi način. A budući da teorija mofrogenetskih polja nije znanstveno priznata .......

Dakle nije sporno njegovo znanje, sporno je to što se on usudio tumačiti uz pomoć teorije koju znanost ne priznaje.
Nazovi to kako hoces, to su za mene budalastine. Da, za znanstvenu zajednicu su sporne antiznanstvene teorije koje se niti ne mogu potvrditi. Einstein se "usudio", a ovaj niti ne pise *znanstvene radove* vec upravo antiznanstvene *knjige* za new age umove, drugim rijecima, on niti ne pokusava uci u znanstvenu arenu s tim, toliko se "usudio".

Vidim da je tebe impresionirala knjiga, imas tu parsfiala, pa s njim to mozes razglabat.


Quote:
Što se tiče Damasia vs Sheldrakea ne zanimaju me biografije ni statusi odnosno ljudi.
Ok, kad budes tvrdila kao i parsifal da znanstvenici ne znaju kako mozak pamti ja cu ti kao i parsifalu reci da pricas bedastoce, a ti ces onda reci da si to procitala u knjizi vrlo vaznog biokemicara s pedigreom. Mislim mozda se to i nece odigrati, mozda ti ne mislis kao Parsifal i valjda Sheldrake da znanost ne zna kako mozak pamti, ali valjda razumijes poantu.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 09:51   #364
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
Imam pitanje, nešto mi nije jasno, radi se o umjetnoj inteligenciji:

Je li umjetna inteligencija = život?

Ako proizvedmo umjetnu inteligenciju jesmo li proizveli i život? Ili smo proizveli samo umjetnu inteligenciju?

U ovom drugom slučaju imali bi inteligenciju koja nije vezana uz život, u prvom slučaju imali bi život koji ima potpuno drugačiju biokemijsku podlogu od svih ostalih dosadašnjih životnih oblika.

Naravno, pitanje nije samo za Wanda1, voljela bi čuti i druge koji o tome nešto znaju, a budući da ja ne znam ništa sve će dobro doći.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 14:32   #365
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Je li umjetna inteligencija = život?
Nije.

Quote:
Ako proizvedmo umjetnu inteligenciju jesmo li proizveli i život? Ili smo proizveli samo umjetnu inteligenciju?
Samo AI. Umjetni život je nešto drugo, proučava se pod zajedničkim imenom A-Life.

Quote:
U ovom drugom slučaju imali bi inteligenciju koja nije vezana uz život, u prvom slučaju imali bi život koji ima potpuno drugačiju biokemijsku podlogu od svih ostalih dosadašnjih životnih oblika.
Oboje je moguće, ako polazimo od pretpostavke da je inteligencija poseban način procesiranja informacija.

S tim da se umjetni život ne odnosi samo na biološke oblike, to je samo jedan dio koji unutar A-Lifea proučava pod nazivom wet.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 14:51   #366
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Je li umjetna inteligencija = život?
Jest. Filozofski gledano. Znanstveno gledano pitanje je besmisleno jer ne postoji nedvosmislena znanstvena definicija života. Ako prihvatimo Hegelovu definiciju života kao neposredne ideje, to jest ideje u neposrednom, konkretnom obliku (a ideje kao jedinstva pojma i realnosti), proizlazi da je život objektivni pojam kao takav. Iz pojma života proizlazi i pojam duha (ili samosvijesti) jer pojam života nužno vodi do pojma spoznaje koji nužno implicira samosvijest. Zbog toga je umjetna inteligencija (shvaćena kao umjetna samosvijest, dakako, a ne kao obično računalo ili termostat) isto što i umjetni život. Ukratko - ono što je nužno kako za život tako i za samosvijest, jest polaritet subjekt/objekt.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 15:53   #367
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Jest. Filozofski gledano. Znanstveno gledano pitanje je besmisleno jer ne postoji nedvosmislena znanstvena definicija života. Ako prihvatimo Hegelovu definiciju života kao neposredne ideje, to jest ideje u neposrednom, konkretnom obliku (a ideje kao jedinstva pojma i realnosti), proizlazi da je život objektivni pojam kao takav. Iz pojma života proizlazi i pojam duha (ili samosvijesti) jer pojam života nužno vodi do pojma spoznaje koji nužno implicira samosvijest. Zbog toga je umjetna inteligencija (shvaćena kao umjetna samosvijest, dakako, a ne kao obično računalo ili termostat) isto što i umjetni život. Ukratko - ono što je nužno kako za život tako i za samosvijest, jest polaritet subjekt/objekt.
Tu valjda mislis na umjetnu samosvijest koju jos nitko nije sastavio. Ove "obicne" ili "weak" umjetne inteligencije koje imamo danas nisu samosvjesne.
addx is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 17:25   #368
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Znanstveno gledano pitanje je besmisleno jer ne postoji nedvosmislena znanstvena definicija života.
Postoje dvosmislene definicije života? Možeš li navesti neke? Zna se koje osobine mora imati život da bismo ga za sve praktične svrhe mogli tako nazvati, ne mora postojati samo jedna definicija. Ali ne bih rekao da su te definicije međusobno isključive, odnosno, da opisuju različitu stvar.

Quote:
Ako prihvatimo Hegelovu definiciju života kao neposredne ideje, to jest ideje u neposrednom, konkretnom obliku (a ideje kao jedinstva pojma i realnosti), proizlazi da je život objektivni pojam kao takav.
Možemo mi prihvatiti takvu definiciju, samo ne znam što bismo trebali s njom kada je idemo primijeniti na istraživanje života.

Quote:
Iz pojma života proizlazi i pojam duha (ili samosvijesti) jer pojam života nužno vodi do pojma spoznaje koji nužno implicira samosvijest. Zbog toga je umjetna inteligencija (shvaćena kao umjetna samosvijest, dakako, a ne kao obično računalo ili termostat) isto što i umjetni život. Ukratko - ono što je nužno kako za život tako i za samosvijest, jest polaritet subjekt/objekt.
Nijedan ozbiljan istraživač AI ne može sebi dopustiti raspravu o samosvijesti. Za praktične svrhe, onda je definicija opstrukcije u radu. Postoji jedna izreka, da je inteligencija ono što mašine još uvijek nisu uspjeli postići. Jednako tako, kada neka konkretna AI ideja nađe svoju redovnu primjenu, onda prestaje biti AI.

Poanta priče je da se sa takvim stavovima ne može istraživati ništa. Može se samo sjediti doma zadovoljan time što je filozofija kompletna i što ne može donijeti nova znanja.
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 17:27   #369
Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Tu valjda mislis na umjetnu samosvijest koju jos nitko nije sastavio. Ove "obicne" ili "weak" umjetne inteligencije koje imamo danas nisu samosvjesne.
Ta priča o samosvijesti ima smisla samo na forumu i u sličnim situacijama koje su pasivne i ne mijenjaju ništa.

Praktično, kako bi nekome trebao dokazati da si napravio samosvjestan stroj?
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 19:35   #370
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
Možemo mi prihvatiti takvu definiciju, samo ne znam što bismo trebali s njom kada je idemo primijeniti na istraživanje života.
Ne znam ni ja. Koliko sam shvatio, post na koji sam ja odgovarao nije imao nikakve veze s istraživanjem.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 20:31   #371
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne znam ni ja. Koliko sam shvatio, post na koji sam ja odgovarao nije imao nikakve veze s istraživanjem.
Je li istraživanje uopće potrebno?
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 20:53   #372
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
Je li istraživanje uopće potrebno?
Da, naravno. Istraživanjem dolazimo do znanja. Istraživanje je djelovanje ili praktična ideja, dok je život ideja u neposrednom obliku. Ili, kako kaže Hegel:

Quote:
"Ideja, kao proces, u svom razvoju prolazi kroz tri stadija. Prvi oblik ideje je život, tj. ideja u formi neposrednosti. Drugi oblik je oblik posredovanja ili razlike, a to je ideja kao znanje koja se pojavljuje u dvostrukom obliku teorijske i praktične ideje. Proces spoznavanja ima, kao svoj rezultat, ponovnu uspostavu jedinstva, obogaćenog razlikom, i to daje treći oblik sada apsolutne ideje, konačni stadij logičkog procesa koji se pokazuje kao ujedno istinski prvi i jedini samodeterminirani entitet."
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.06.2017., 23:32   #373
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
Ta priča o samosvijesti ima smisla samo na forumu i u sličnim situacijama koje su pasivne i ne mijenjaju ništa.

Praktično, kako bi nekome trebao dokazati da si napravio samosvjestan stroj?
Negdje sam bio pročitao da neka super-računala imaju toliko dobre performance da se netko može s njima satima dopisivati a da sugovornik uopće ne primijeti da se dopisuje sa strojem, a ne sa živom osobom !

Quote:
addx kaže: Pogledaj post
Nisam nego ti citas neku senzacionalisticku zini-da-ti-kazem literaturu.
Evo jedne malo friškije i ne puno senzacionalne : http://www.ictbusiness.info/vijesti/...u-11-dimenzija

Neuroznanstvenici su posebnim i novim metodama otkrili da je ljudski mozak prepun multidimenzionalnih geometrijskih struktura koje djeluju u čak 11 dimenzija. Fascinantno je to otkriće jer se još nikad nije pristupalo ljudskom mozgu na takav način kao sad od strane švicarskog tima istraživača na institutu EPFL.

Projekt koji se veže uz ova saznanja nazvan je Blue Brain (hrv., plavi mozak) i cilj mu je stvoriti superračunalo, koje bi radilo po uzoru na ljudski mozak. Nije to prvi put da se ovako nešto pokušava jer još je 2014. godine IBM predstavio prvi uređaj koji uspješno oponaša ljudski mozak - procesor TrueNorth. On se sastoji od 5,4 milijardi tranzistora, milijuna neurona koji se mogu programirati, kao i 256 milijuna sinapsi koje je moguće programirati. I sve to uz trošak energije od 70 milivata. Primjerice, ljudski mozak sadrži oko sto milijardi neurona i oko 150 bilijuna sinapsi.


I nešo starije :

Roger Penrose:
VELIKO,MALO I LJUDSKI UM-s kritikama Abnera Shimonya,Nancy Cartwright i Stephena Hawkinga - neues Buch
2008, ISBN: 9536306883
ID: 1454500941
[EAN: 9789536306886], Neubuch, [PU: Hlad i sinovi d.o.o.], Pogledi Rogera Penrosea na fiziku svemirskih razmjera, fiziku u razmjerima kvantne mehanike i fiziku uma su kontroverzni i o njima se nasiroko raspravlja. Veliko, malo i ljudski um je ocaravajuci i pristupacan sazetak najnovijih promisljanja Rogera Penrosea o onim podrucjima fizike u kojima osjeca i misli da postoje golemi nerijeseni problemi. Ovo je takodjer poticajan uvod u radikalno nove koncepte za koje vjeruje da ce biti plodni za razumijevanje funkcioniranja mozga i prirode ljudskog uma. ‘. divna ilustracija rada prvorazrednog fizicara o onome sto prvorazredni fizicari uvijek cine: stvaraju smione zakljucke i izlazu ih pred druge da ih potvrde, pobiju, ili poboljsaju.’ Keith Devlin, New Scientist ‘tesko se moze zatraziti pronicljiviji ili entuzijasticniji vodic do krajnjih granica fizike.’ Scientific American 188 pages. Translator: Dragutin Hlad

Zadnje uređivanje krena : 25.06.2017. at 23:44.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 19:26   #374
Quote:
krena kaže: Pogledaj post
Negdje sam bio pročitao da neka super-računala imaju toliko dobre performance da se netko može s njima satima dopisivati a da sugovornik uopće ne primijeti da se dopisuje sa strojem, a ne sa živom osobom
Ne trebaju ti za to superračunala, to može najobičniji chatbot. Naravno, to nije inteligencija računala, nego glupost ljudi.

Quote:
[I] Neuroznanstvenici su posebnim i novim metodama otkrili da je ljudski mozak prepun multidimenzionalnih geometrijskih struktura koje djeluju u čak 11 dimenzija. Fascinantno je to otkriće jer se još nikad nije pristupalo ljudskom mozgu na takav način kao sad od strane švicarskog tima istraživača na institutu EPFL.
Dakle, mozak nije prepun multidimenzionalnih struktura. Naši novinari su nešto krivo shvatili.

Mogu objasniti o čemu se stvarno radi ako nekoga zanima, ali kako se radi o komputacijskoj neuroznanosti koja je sprega između čiste matematike i teorijske biologije, neću trošiti vrijeme na detalje ako nema interesa za 'prijevod' ovog očajnog članka.


Quote:
Projekt koji se veže uz ova saznanja nazvan je Blue Brain (hrv., plavi mozak) i cilj mu je stvoriti superračunalo, koje bi radilo po uzoru na ljudski mozak.
Superračunalo već postoji, ali za whole brain simulaciju trebat će mu još 20-ak godina. Radi se o vrlo skupom projektu koji može i ne mora dati željene rezultate, koji opet nisu dovoljno jasno definirani, kao što su bili u slučaju LHC-a

Henry Markram, voditelj Blue Braina, osim što je neuroznanstvenik je majstor za marketing i projektni management

Quote:
Nije to prvi put da se ovako nešto pokušava jer još je 2014. godine IBM predstavio prvi uređaj koji uspješno oponaša ljudski mozak - procesor TrueNorth.
To je samo jedna u nizu arhitektura od neuromorfnih čipova. Ništa baš jako novo i revolucionarno.

Quote:
I nešo starije : [I]

Roger Penrose:
VELIKO,MALO I LJUDSKI UM-s kritikama Abnera Shimonya,Nancy Cartwright i Stephena Hawkinga - neues Buch

Ovo ti je baš starije. Novije na potpuno istu temu je Emperors new mind i Shadows of mind od istog autora.

Te knjige se vode kao popularna znanost, ali samo zato što prof Penrose ne razumije taj koncept. Već sam govorio, u uvodu obećava knjigu za potpune laike koji imaju problema s razlomcima, a u trećem poglavlju su holomorfne funkcije

Ukratko, jako dobre knjige sa puno argumenata i puno znanja i sa potpuno suludim i promašenim zaključcima, po mom mišljenju.

Quote:
Ovo je takodjer poticajan uvod u radikalno nove koncepte za koje vjeruje da ce biti plodni za razumijevanje funkcioniranja mozga i prirode ljudskog uma. ‘. divna ilustracija rada prvorazrednog fizicara o onome sto prvorazredni fizicari uvijek cine: stvaraju smione zakljucke i izlazu ih pred druge da ih potvrde, pobiju, ili poboljsaju.’ Keith Devlin, New Scientist ‘tesko se moze zatraziti pronicljiviji ili entuzijasticniji vodic do krajnjih granica fizike.’
U prijevodu Penrose suptilo sugerira da je mozak gravitacijsko kvantno računalo koje je u stanju djelovati van Church-Turingove barijere.

To je vrlo fantastična i gotovo sigurno potpuno pogrešna teza, ali uvijek bi preporučio Penrosove knjige, jer se radi o jednom od ponajboljih umova današnjice kad je riječ o matematičkoj fizici.

Nažalost, uvijek sve krivo zaključi
__________________
408 Request Time-out 503 service unavailable
wand_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 21:13   #375
Wand, nemaš komentara na moj post #372? Kao i obično, ništa ti nije jasno? Ili ti nije dovoljno "claire et distincte"? Nema veze, to je u redu. Hm, naišao sam na jednu knjigu koja govori o ovisnosti o računalima (Margaret A. Shotton: Computer addiction? A study of computer dependency. Taylor & Francis. London • New York • Philadelphia. 1989.). Ono što je tu zanimljivo jest da je knjiga izdana prije 28 godina. Morat ću to pročitati. Već imam ideju za jedan esej. Sjećam se tog vremena. Još nisam imao svoje računalo ali sam od jednog prijatelja posudio njegov službeni laptop. U to vrijeme, to je bilo čudo jedno. Ekran nije bio u boji, nego crno-bijeli. Proveo sam 3 ili 4 dana potpuno fasciniran tekst-procesorom (je li bio Word ili što, ne sjećam se). Ispitao sam, ili sam to barem mislio, sve njegove mogućnosti. Klikao sam kao sumanut po tom tekst-procesoru. Mislim da sam tada počeo razvijati ovisnost o računalima. Da sam onda znao za tu knjigu i onda ju pročitao, to bi tada bilo aktualno. Možda bi moj život krenuo drugim pravcem. Onda sam prešao na DOS. Ja mislim da sam DOS naučio za dva dana. Ali sada se još samo mutno sjećam nekih naredbi: chkdsk, dir, cd, pa je bilo CD/page ako se ne varam, ili CD/list, ili DIR/page, jbg. Eh, nostalgija. Za par dana morao sam vratiti računalo, pa sam onda prtljao s računalom na poslu, ali mislim da smo na poslu dobili računala tek negdje 1992. ili 1993. Jbg. ne sjećam se više. Bile su tada još one velike diskete s kartonskom košuljicom, a ne s plastičnom. To su bila prva ozbiljna računala. Prije toga su bili samo ZX Spectrumi ili Amige. Sjećam se kako mi se prijatelj hvalio da ima novo računalo koje ima čak 1 megabajt memorije! Ej, stari, kaže on i maše rukama - 1 megabajt!
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."

Zadnje uređivanje Sigmund : 26.06.2017. at 21:26.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 21:29   #376
Quote:
wand_1 kaže: Pogledaj post
To je vrlo fantastična i gotovo sigurno potpuno pogrešna teza, ali uvijek bi preporučio Penrosove knjige, jer se radi o jednom od ponajboljih umova današnjice kad je riječ o matematičkoj fizici.

Nažalost, uvijek sve krivo zaključi
Drugim riječima, sviđa ti se poezija svega toga?
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 21:49   #377
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
(Margaret A. Shotton: Computer addiction? A study of computer dependency. Taylor & Francis. London • New York • Philadelphia. 1989.)
Kaže da "some (people) expressed concern that the excessive use of computers could lead to negative influences upon academic and professional work and upon social interaction and relationships; theories which appeared to be confirmed by the students who had been interviewed. None, however, considered it to be a widespread problem, rather believing that it affected just a few individuals amongst the vast numbers of computer users."
Pa, danas mnogo više od "few". Ali, hm, što se u ono vrijeme smatralo za "vast number" (of computer users). Zašto mnoge stvari iz prošlosti zvuče naivno, ono, u smislu, kao da to govore djeca, ili maloumni? Valjda zato što vrijeme donosi naknadnu pamet. To jest, zato što mi sada znamo nešto što se prije četvrt stoljeća nije znalo. Sve je to tako tužno...
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 22:06   #378
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Drugim riječima, sviđa ti se poezija svega toga?
Ja volim čvrstu, mušku poeziju. Poeziju koja se kreće naprijed kao lokomotiva ili bager. Smislenu poeziju. Koja djeluje na čovjeka kao sauna ili samoubilački ratni zadatak (pardon, zadaća). Nešto ovako, možda:

http://afirmator.org/lorens-ferlinge...icki-manifest/

...i u ovoj se pjesmi može mirne duše zamijeniti riječ "poezija" s rječju "filozofija", a riječ "pjesnici" s rječju "filozofi".
...i u ovoj se pjesmi može mirne duše zamijeniti riječ "poezija" s rječju "znanost", a riječ "pjesnici" s rječju "znanstvenici.
...i u ovoj se pjesmi može mirne duše prepoznati Marxova 11. teza o Feuerbachu (koja je BTW uklesana kao epitaf na njegovom grobu).
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2017., 22:30   #379
Ima još puno dobrih pjesama, koje su rulji općenito nepoznate. Sad ću u duhu intertekstualnosti učiniti skretnicu prema ovamo:
https://www.forum.hr/showpost.php?p=6...&postcount=424
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2017., 22:02   #380
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Meni to nije čudno, jer nisam primijetio da ovdje ima Nietzcheovih "fanova", a i da ima ne vidim zašto je to važno.
Dužnost mi je odgovoriti.

Pronašao sam djelomično prevedeni tekst o kojem govorimo.
Quote:
Na velikim udaljenostima sila je, u skladu s Newtonovim zakonom gravitacije, privlačna. Za vrlo velike udaljenosti Bošković je iznio ideju o nužnosti modifikacije Newtonova zakona gravitacije. Boškovićeva krivulja sila je neprekidna i sastoji se od dvaju asimptotskih krakova (odbojnoga i privlačnoga) i presijeca os apscise u ravnotežnim točkama nazvanima točkama kohezije i nekohezije. Boškovićeva je sila vrlo slična sili između atoma u molekuli ili čvrstom tijelu i nuklearnoj sili među nukleonima (protonima i neutronima), pa joj je Karl Herzfeld dao naziv »potencijalna energija prema Boškoviću«. Jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (lex unica virium in natura existentium), tj. ideja da se sva stvarnost protumači na osnovi jednog zakona, Boškovićev je doprinos svjetskoj znanosti. Ta je ideja bila vidljiva kod A. Einsteina, W. Heisenberga i u suvremenoj znanosti, gdje se još nije uspjelo jednom jedinstvenom teorijom opisati četiri poznate sile u prirodi (gravitacijsku, elektromagnetsku, slabu i jaku nuklearnu silu). Boškovićev je jedan jedini zakon nacrt za veliku ujedinjenu teoriju polja ili još više teoriju o svemu (theory of everything). Iz bezuvjetnog zahtjeva da zakon neprekidnosti mora biti očuvan, slijedilo je odbacivanje mogućnosti izravnog dodira čestica zbog odbojne sile (dotada nitko nije poricao postojanje dodira među česticama tvari). Danas se u znanosti smatra da su osnovni sastojci tvari onakvi kakvima ih je zamišljao Bošković. Boškovićeve tvarne točke najelementarniji su sastojci tvari i to ih povezuje s kvarkovima i leptonima u današnjoj znanosti. Kako se tvar sastoji od točkastih čestica, slijedi da u njoj ima mnogo praznoga prostora. Time je prekinuo s materijalističko-korpuskularnom teorijom tvari i postavio pravu dinamističko-atomističku teoriju stvorivši nov pojam stvarnosti i novu sliku svijeta, pa bi se uz tzv. »kopernikanski obrat« trebalo govoriti i o »boškovićanskom obratu«, jer je to »najveći trijumf nad osjetilima koji je dosad na Zemlji postignut« te da su Bošković i Kopernik »dva najveća protivnika privida« (F. Nietzsche, 1882., 1886).
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8948
Citat o Boškoviću i Koperniku preuzet je s ove internetske stranice:
https://en.wikisource.org/wiki/Beyon...Evil/Chapter_I

Taj citat dokazuje da N. nisu bile poznate dvije jednostavne činjenice.
Prva je činjenica o Boškoviću.

Druga činjenica je Nietzscheovo nepoznavanje rezultata pokusa koji je izveo Airy i koji možemo interpretirati na način da Zemlja miruje.

Možemo (možda) zaključiti da te činjenice nisu bile poznate ni u Evropi Nietzscheova vremena.

Zašto je to važno?

Postoje li u Evropi našeg vremena takve opće nepoznate činjenice?
Allaisov je efekt (možda) jedna takva činjenica.

Allaisov efekt opisuje čudno ponašanje njihala u vrijeme pomrčine Sunca i možda dovodi u pitanje istinitost teorije relativnosti.

Ove će godine u Sjedinjenim Državama biti moguće promatrati pomrčinu Sunca i možda će biti otkriveno više činjenica o toj čudnoj pojavi.
https://en.wikipedia.org/wiki/Solar_...ugust_21,_2017

Ako se dokaže istinitost te pojave, možda će biti moguće dokazati neistinitost teorije relativnosti.
Broj e is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:30.