Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 19.08.2017., 17:47   #21
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Pa kojih? Egipat ili Eskimi? Sparta ili Atena? Kina ili Mongoli? Azteci ili Pirahe? A, bilo je perioda u kojima ljudi nisu uopće razmišljali o društvenim odnosima nego su se ti odnosi uspostavljali posve bez ikakvog razmišljanja o njima? Daj, o čemu se radi, baš me zanima.
Većina tradicionalnih društava leži na sličnoj strukturi, najveće razlike se nalaze na površinskim razinama. Što se Europe tiče, možeš uzet katoličku tradiciju ako ti je tako lakše. S njom smo svi ionako najviše upoznati.

Vjerojatno i vukovi pun kurac razmišljaju o svojim društvenim odnosima, je li tako? On se čudi da se društvo u društvene životinje kalibrira samo bez ikakvih umnih proljeva poput njegovog liberalizma. Nije da ljudi dodatno na to nisu imali ideje, naravno, ali ideje ko ideje, debela većina je za kurac. Bitne su ideje koje su povijesno selektirane i na kojima su izgrađene najveće duhovne tradicije i civilizacije. Ovo tvoje pitanje je pravo iz nekog kreacionističkog udžbenika. Kojim se mehanizmom uspostavljaju društveni odnosi, a da nije putem razmišljanja? Putem selekcije između svih glupih ideja koje ljudi imaju, gdje se borbom različitih ideja, to jest skupina sa različitim idejama, izvlači igla iz plasta sijena.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 19:24   #22
OK, najprije kažeš:
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Najprirodniji zato što se uspostavlja sam od sebe, prirodno, a ne putem kojekakvih blesavih ideja o stvarima o kojima ljudi nemaju pojma.
No, ipak nije sporno da se uspostavlja i putem ideja, ali je razlika između toga da su sada ideje blesave a ranije valjda nisu bile? Jer, kad uzimaš katoličanstvo, onda tu imamo neke dosta utjecajne knjige koje se bave idejama o ustrojstvu zajednice poput Augustinove O državi božjoj, ili Tominu Državu.

Sad, pitanje je što jedne čini blesavima, a druge ne? Kažeš:
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Bitne su ideje koje su povijesno selektirane i na kojima su izgrađene najveće duhovne tradicije i civilizacije.
OK, sad još treba vidjeti što znači "povijesno selektirane" i što znači "najveće duhovne tradicije i civilizacije".

Ako povijesna selekcija naprosto znači ono što opstaje, onda to katoličanstvo o kome govoriš i nije baš uspjelo, jerbo je taj ustroj o kome govoriš praktički potpuno nestao iz katoličkog svijeta.

Dakle, važno bi bilo ovo "najveće duhovne tradicije i civilizacije"? Taj "prirodni tradicionalni ustroj" je onaj koji daje "najveće duhovne tradicije i civilizacije"? A kako ćemo procijeniti koje su duhovne tradicije i civilizacije najveće?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 19:48   #23
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
OK, najprije kažeš:
No, ipak nije sporno da se uspostavlja i putem ideja, ali je razlika između toga da su sada ideje blesave a ranije valjda nisu bile? Jer, kad uzimaš katoličanstvo, onda tu imamo neke dosta utjecajne knjige koje se bave idejama o ustrojstvu zajednice poput Augustinove O državi božjoj, ili Tominu Državu.

Sad, pitanje je što jedne čini blesavima, a druge ne? Kažeš:
OK, sad još treba vidjeti što znači "povijesno selektirane" i što znači "najveće duhovne tradicije i civilizacije".
Ajmo se manje hvatat za riječi van konteksta ko djeca u vrtiću i više razgovarat. Mislim da je iz ta dva posta jasno na što mislim kada kažem da se nešto ne uspostavlja putem kojekakvih blesavih ideja. Znači da su ideje selektirane vanjskim mehanizmom, iako postoje, jer kako ne bi postojale ideje ako pričamo o ljudima. Ne da mi se definirat svaku glupost. Već sam vidio kud to ide čim sam moro definirat tradicionalizam. Truć-srać definiraj čisto da ne moraš odgovorit ni na što konkretno i da se ja tu zajebavam sa definicijama, makar je tebi itekako jasno što ja pišem jer nisi glup.

Quote:
Ako povijesna selekcija naprosto znači ono što opstaje, onda to katoličanstvo o kome govoriš i nije baš uspjelo, jerbo je taj ustroj o kome govoriš praktički potpuno nestao iz katoličkog svijeta.
Svaki takav ustroj nestaje jednom kada dovede civilizaciju do stadija relativnog bogatstva. Postepeno se počinju napuštati temelji koji su do prosperiteta doveli, u tome i jest problem. Politika postepeno postaje sve liberalnija i sekularnija i društvo se u konačnici urušava. Nakon toga se ponovno uspostavlja i proces počinje iz početka. Kao kada je kršćanstvo zauzelo glavno sjedište u Europi.
Quote:
Dakle, važno bi bilo ovo "najveće duhovne tradicije i civilizacije"? Taj "prirodni tradicionalni ustroj" je onaj koji daje "najveće duhovne tradicije i civilizacije"? A kako ćemo procijeniti koje su duhovne tradicije i civilizacije najveće?
One koje su ostvarile najveći uspjeh i najduže se zadržale. Ako ti pak misliš branit tvrdnju da je kršćanstvo jednako velika tradicija kao i ovo na što sam naišao na forumu -> https://www.forum.hr/showthread.php?t=758473, slobodno. Ja se po tom pitanju ne mislim borit s tobom jer ne vidim svrhu od toga.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 20:12   #24
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Ajmo se manje hvatat za riječi van konteksta ko djeca u vrtiću i više razgovarat. Mislim da je iz ta dva posta jasno na što mislim kada kažem da se nešto ne uspostavlja putem kojekakvih blesavih ideja. Znači da su ideje selektirane vanjskim mehanizmom, iako postoje, jer kako ne bi postojale ideje ako pričamo o ljudima. Ne da mi se definirat svaku glupost. Već sam vidio kud to ide čim sam moro definirat tradicionalizam. Truć-srać definiraj čisto da ne moraš odgovorit ni na što konkretno i da se ja tu zajebavam sa definicijama, makar je tebi itekako jasno što ja pišem jer nisi glup.
Ni ja ne mislim da sam glup, ali nije mi jasno što pišeš i svakako se ne pravim glup. Tradicije se na Zemlji i u raznim vremenima razlikuju koliko je to uopće moguće (kao što sam ti već pokušao sugerirati, a i Sigmund), i kad se pozivaš na tradiciju i prirodno ustrojstvo onda doista nemam pojma o kojoj tradiciji pišeš. Dakle, budi jasniji. Ako pišeš o katoličanstvu, onda možemo o tome.
Quote:
Svaki takav ustroj nestaje jednom kada dovede civilizaciju do stadija relativnog bogatstva. Postepeno se počinju napuštati temelji koji su do prosperiteta doveli, u tome i jest problem. Politika postepeno postaje sve liberalnija i sekularnija i društvo se u konačnici urušava. Nakon toga se ponovno uspostavlja i proces počinje iz početka. Kao kada je kršćanstvo zauzelo glavno sjedište u Europi.
Pa štajaznam što znači da se društvo urušava. Što to znači? Ljudi danas žive duže i zdravije nego ikad prije u Europi, ima ih više, proizvode više kulture nego ikad (kakve god, ako nisi sretan s njom daj neko mjerilo) itd. Dakle trebao bi reći na što misliš kad kažeš da se društvo urušava. Uz dužno poštovanje, prije petsto godina bi vjerojatno bio na nekom selu, kopao kupus, imao dva-tri zuba i pet-šest djece (uz još desetak koji su već umrli) i lokao bevandu od jutra do mraka. To nije moja zamisao o "najvećoj duhovnoj tradiciji".
Quote:
One koje su ostvarile najveći uspjeh i najduže se zadržale.
Opet, "najveći uspjeh" je posve nejasno. Ne znam zašto ne vidiš da je to nejasno. Ti pod "najveći uspjeh" možeš podrazumijevati (a vjerojatno i podrazumijevaš) posve druge stvari nego ja i nego Sigmund, a ja opet druge nego Sigmund, Leteća neke četvrte itd. Baš mi je čudno da to trebam objašnjavati, i još te uvjeravati da se pritom ne pravim glup.

Najduže trajanje je razumljiv argument - ipak nije jasno zašto bi to bilo najvažnije. Ali i ako jest, onda što, da se vratimo egipatskom društvenom uređenju koje je trajalo oko 2700 godina, sve sa faraonima i piramidama? To je daleko duže od bilo kojeg kršćanskog kraljevstva/carstva. A ako ipak kršćanstvo, zašto katoličanstvo a ne Bizant koji je ipak potrajao duže od ovih zapadnjačkih barbarskih novotarija?
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 20:48   #25
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Ni ja ne mislim da sam glup, ali nije mi jasno što pišeš i svakako se ne pravim glup. Tradicije se na Zemlji i u raznim vremenima razlikuju koliko je to uopće moguće (kao što sam ti već pokušao sugerirati, a i Sigmund), i kad se pozivaš na tradiciju i prirodno ustrojstvo onda doista nemam pojma o kojoj tradiciji pišeš. Dakle, budi jasniji. Ako pišeš o katoličanstvu, onda možemo o tome.
Ajmo onda uzet katoličanstvo. Slažeš li se da katoličanstvo posjeduje elemente kako desnice, tako i ljevice?
Quote:
Pa štajaznam što znači da se društvo urušava. Što to znači? Ljudi danas žive duže i zdravije nego ikad prije u Europi, ima ih više, proizvode više kulture nego ikad (kakve god, ako nisi sretan s njom daj neko mjerilo) itd. Dakle trebao bi reći na što misliš kad kažeš da se društvo urušava. Uz dužno poštovanje, prije petsto godina bi vjerojatno bio na nekom selu, kopao kupus, imao dva-tri zuba i pet-šest djece (uz još desetak koji su već umrli) i lokao bevandu od jutra do mraka. To nije moja zamisao o "najvećoj duhovnoj tradiciji".
Da propada. Jel ti jasno što znači da čovjek umire? Sad to preslikaj na ljudsku zajednicu i to se događa sa društvima - umiru.

Ljudi danas žive dulje i zdravije, ali to ne znači da društvo ne umire. Kulture nema već odavno. Osim ako ti misliš da su pjesme o kurvama, seksu i autima kultura. Ili prazno bijelo platno preko cijelog zida u muzeju. Možda je to teško stavit u riječi, ali mislim da nam je obojici jasno da danas postoji ozbiljan pad u kvaliteti po tom pitanju. Možemo i neke druge stvari pogledat, osim ako misliš da su promiskuitet, djeca bez očeva i rastavljeni brakovi znakovi kulture i civiliziranosti. Ovo danas se kulturom i civilizacijom u pravom smislu riječi ne može ni nazvat.

Ljudi su na zapadu toliko podijeljeni da više ne mogu niti razgovarat jedni sa drugima. Jedino što su u stanju je vrijeđat se i pičkarat jedni drugima. Samo je pitanje vremena kada će u SAD-u, primjerice, sve to eskalirat u jedan poveći fizički sukob. Društvo je u potpunosti izgubilo koheziju. Ljudi su izgubili viziju stvarne budućnosti pa se kao pijan plota hvataju raznih utopističkih idiotarija koje mogu jedino loše završit. Današnje je društvo dekadentno i čeka kolaps kao svako koje se prije njega našlo u takvoj situaciji. Bili smo predugo na vrhu i razmazilo nas.

Quote:
Opet, "najveći uspjeh" je posve nejasno. Ne znam zašto ne vidiš da je to nejasno. Ti pod "najveći uspjeh" možeš podrazumijevati (a vjerojatno i podrazumijevaš) posve druge stvari nego ja i nego Sigmund, a ja opet druge nego Sigmund, Leteća neke četvrte itd. Baš mi je čudno da to trebam objašnjavati, i još te uvjeravati da se pritom ne pravim glup.

Najduže trajanje je razumljiv argument - ipak nije jasno zašto bi to bilo najvažnije. Ali i ako jest, onda što, da se vratimo egipatskom društvenom uređenju koje je trajalo oko 2700 godina, sve sa faraonima i piramidama? To je daleko duže od bilo kojeg kršćanskog kraljevstva/carstva. A ako ipak kršćanstvo, zašto katoličanstvo a ne Bizant koji je ipak potrajao duže od ovih zapadnjačkih barbarskih novotarija?
Pa dugo trajanje ti pokazuje da je društvo dug broj godina ostalo stabilno i uspješno. Poanta društvenog uređenja je da bude stabilno na duge staze, a ne da otrči sprint i padne na prvom zavoju. Te stare tradicije su nastale i razvijale se prirodno i za posljedicu toga su dobro kalibrirane sa ljudskom prirodom. Za razliku od, primjerice, komunizma. Tradicije nisu tradicije slučajno nego sa razlogom, a taj je da su bile najuspješnije u svojoj ulozi društvenog uređenja. Da nisu, nešto drugo bismo smatrali tradicijom, je li.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 21:06   #26
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
No, tu se previđa da uz prošlost i budućnost ima još jedna "dimenzija" vremena, naime sadašnjost. I doista, postoji skupina koja ne projicira ideale ni u daleku budućnost, ni u prošlost, nego smatra da su ideali skoro-pa-tu, odnosno, da na svijetu nikad nije bilo bolje, da je napredak konstantan i da se stvari upravo sada odvijaju dosta dobro (kad ne bi bilo ovih drugih dviju skupina koje stalno nešto kvare).

Dakle, ako je orijentiranost u vremenu (na prošlost, odnosno budućnost) doista princip razdvajanja na desne i lijeve, konzervativne i progresivne, onda mi se čini da bi trebalo prepoznati i treću stran(k)u, one koji slave sadašnjost (i vrlo skoru budućnost), odnosno liberale.
Potrebno je imati dva pogleda: jedan vizionarski, koji sagledava prošlost, sadašnjost i budućnost i prati dugoročne trendove... a drugi pragmatičan koji rješava probleme "sada i ovdje"... jedan bez drugog ne mogu.

Dobro si predstavio trokut odnosa (jedan od više mogućih)... ali, za razliku od tebe, smatram upravo nužnim tražiti ravnotežu osloncem na sve tri stranice (ili vrha).

Tronožac je prvi stabilan oslonac, dvije, a pogotovo jedna noga nisu dovoljni.

Također, mislim da se liberalizam ne iscrpljuje u stavu "na svijetu nikad nije bilo bolje", "društvene institucije su upravo onakve kakve trebaju biti", itd.
Kada je bio najživotniji, otvarao je perspektive, kada se samozadovoljno zatvarao, događale su se katastrofe... "čudna smrt liberalizma" sa I. svjetskim ratom, itd.
Upravo je to vrijeme kraja XIX. stoljeća vrlo poučno, stabilan progres, rast globalne trgovine, cvat kolonijalnih imperija... i onda, zastor, pomračenje uma.

To je samozavaravanje, možda i opasno, "kraj povijesti"... više je trendova u zapadnim društvima koji nagovještavaju opasnost zbog procesa unutar sustava, a ne toliko zbog "vanjskih neprijatelja".
cestar is online now  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 21:42   #27
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Ajmo onda uzet katoličanstvo.
Ajmo. Što ti misliš o ropstvu? Ima dosta dugu i uspješnu (?) tradiciju, velike civilizacije su uključivale ropstvo, mnogi su katolici (uključujući svećenstvo) imali robove, pape su dijelom pravdale stanovite forme ropstva. Još u 19. stoljeću:

Immediately following the U.S. Civil War, in 1866 The Holy Office of Pope Pius IX affirmed that, subject to conditions, it was not against divine law for a slave to be sold, bought or exchanged.
(wiki)

U naše dekadentno doba u kojem su se i u Svetu katoličku Crkvu uvukli "moderni" i "progresivni" elementi, ta je tradicija okončana:

Finally, in 1965 the Second Vatican Council declared that forced slavery was an infamy that dishonored the Creator and was a poison in society.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 21:45   #28
Quote:
Alyosha kaže: Pogledaj post
Ovo danas se kulturom i civilizacijom u pravom smislu riječi ne može ni nazvat.
U usporedbi s kojim točno razdobljem, točno gdje? Daj konkretno, pa ćemo malo istražiti što se zna o tome, ne tvrdim da ja poznajem povijest.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.08.2017., 21:53   #29
Quote:
cestar kaže: Pogledaj post
Dobro si predstavio trokut odnosa (jedan od više mogućih)... ali, za razliku od tebe, smatram upravo nužnim tražiti ravnotežu osloncem na sve tri stranice (ili vrha).
Slažem se sa svime što si napisao, pa i s ovim (to s čime se ne slažeš je citat Polšeka). Steiner je još ranije otišao dalje u tome smjeru, tako što je svakome od ona tri ideala (bratstvo, sloboda, jednakost) pridao pojedino područje društvenog života (ekonomija, kultura/duh, politika/zakon).
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.08.2017., 02:46   #30



...
omen4k is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.08.2017., 16:21   #31
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
Prvi je taj što takva podjela vodi u sukob
Mi smo u konstantnom neizbježnom sukobu po Nietzsche-ovoj knjizi Uz genealogiju morala: Polemički spis.
R A V E N is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.08.2017., 20:32   #32
S tim se slažem, ali ako se sukob vodi tako da su dva tabora koja su na suprotnim stranama u manje-više svim relevantnim pitanjima, onda to nije produktivno, i svaki od tih tabora poprima manihejsko gledište po kojem smo "mi" naprosto dobri a "oni" su naprosto zli.

Ako ima više od dva tabora, onda se u raznim problemima ti tabori odlučuju za jednu ili drugu mogućnost, što ih tjera na razmišljanje (jer ne vrijedi automatizam "ako su oni za A mi smo za neA" koji vlada u bipolarnim sustavima) i posljedično je produktivnije.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.08.2017., 21:19   #33
Zašto recimo u razvijenim demokracijama ajmo reć Velika Britanija i SAD slobodno tržište i mala država idu u paketu sa socijalnim konzervativizmom (stop pederi!, religija, kreacionizam itd), a nekakva ajmo reć kakva takva socijalna država ili državna intervencija ide u paketu sa osobnim slobodama? Postoji i treća kombinacija, nekakvi libertarijanci (slobodno tržište, osobne slobode), ali oni nikad nisu obnašali vlast i čini se da tako skoro ni neće. Četvrta kombinacija (socijalna država, društveni konzervativizam) praktički ne postoji.
Škugor is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 15:56   #34
Velika Britanija je u samom svjetskom vrhu po osobnim slobodama (opcenito anglo-saksonske zemlje su u samom vrhu). SAD je nesto nize, ali je on relativno nisko i po ekonomskim slobodama. U principu postoji visoka koleracija izmedju ekonomskih i osobnih sloboda. Ne znak kako si zakljucio da socijalni konzervativizam znaci nedostatak osobnih sloboda? Drzavna intervencija i osovne slobode su u koliziji. Sto je vise stvari propisano i ograniceno od drzave to je manja osobno sloboda koju pojedinac ima. Nije li to logicno?
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 16:32   #35
Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Drzavna intervencija i osovne slobode su u koliziji. Sto je vise stvari propisano i ograniceno od drzave to je manja osobno sloboda koju pojedinac ima. Nije li to logicno?
Nije uopće logično, jer odnos između državne intervencije i osobnih sloboda nije linearan. Svakako da bih bio neslobodan da mi država propisuje što smijem čitati, kamo ću putovati i slično. Ali i potpuni izostanak državne intervencije doveo bi do još većeg smanjivanja osobnih sloboda, jer bi svatko radio što mu se prohtije. Bande bi harale na sve strane, jači bi iskorištavali slabije kako im se sviđa, o nekakvim ljudskim pravima ne bi bilo ni govora. Gdje je onda tu osobna sloboda?
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 16:40   #36
Na jednoj teoretskoj razini bi se slozio s tobom, barem djelomicno. Naime nije nuzno postojanje drzave za osiguravanje opce sigurnosti (postoje i alternativni mehanizmi). Jos i danas postoje zajednice u zabacenim krajevima koje su efektivno anarhije, a ipak funkcioniraju i ne poubijaju se svi. Romanticno bi bilo reci da uzivaj apsolutnu slobodu. S druge strane nije vjerojatno da bi se to skalirala na danasnje drustvu sa ovakvom gustocom naseljenosti i ovolikog stupnja ekonomskog razvoja.
Medjutim, u konkretnom primjeru OP je naveo dvije zemlje sa izuzetno jakim stupnjem pravne i osobne sigurnosti i svrstao ih u red zemalja sa manjim stupnjem osobne slobode te je jos k tome suprotstavio ekonomske slobode i osobne slobode (mada nema jednog bez drugog). Inace indeksi slobode drustva sadrze i stupanj zastite osobne sigurnosti i imovine (upravo iz razloga koji si ti primjetio).
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 16:40   #37
Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Velika Britanija je u samom svjetskom vrhu po osobnim slobodama (opcenito anglo-saksonske zemlje su u samom vrhu). SAD je nesto nize, ali je on relativno nisko i po ekonomskim slobodama. U principu postoji visoka koleracija izmedju ekonomskih i osobnih sloboda. Ne znak kako si zakljucio da socijalni konzervativizam znaci nedostatak osobnih sloboda? Drzavna intervencija i osovne slobode su u koliziji. Sto je vise stvari propisano i ograniceno od drzave to je manja osobno sloboda koju pojedinac ima. Nije li to logicno?
Naravno da znači. Stvari možda nisu propisane zakonom, ali društvene norme itekako umanjuju osobnu slobodu. Samo je drugačiji mehanizam. Nije država ta koja te kažnjava nego zajednica općenito.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 16:46   #38
Drustvene norme mozes prihvatiti ili ne - nitko te ne sili na njih. Posljedice mogu naravno biti lose po tebe, ali to nije bitno. Kod drustvenih normi ne postoji mehanizam koij ih prisilom provodi na odredjenom teritoriju. Stoga je prihvacanje drustvenih normi je slobodan izbor pojedinca. Ja naime mogu biti gad prema svojim prijateljima, nitko me nece strpati u zatvor. Medjutim ubrzo cu se naci bez istih (nitko njih ne moze natjerati da se druze samnom). Medjutim drzava nece primjeniti silu prema meni i strpati me u zatvor zbog toga. Mogu ici u crkvu i biti dio te zajednici ili ne ic.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 17:00   #39
Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Drustvene norme mozes prihvatiti ili ne - nitko te ne sili na njih. Posljedice mogu naravno biti lose po tebe, ali to nije bitno. Kod drustvenih normi ne postoji mehanizam koij ih prisilom provodi na odredjenom teritoriju. Stoga je prihvacanje drustvenih normi je slobodan izbor pojedinca. Ja naime mogu biti gad prema svojim prijateljima, nitko me nece strpati u zatvor. Medjutim ubrzo cu se naci bez istih (nitko njih ne moze natjerati da se druze samnom). Medjutim drzava nece primjeniti silu prema meni i strpati me u zatvor zbog toga. Mogu ici u crkvu i biti dio te zajednici ili ne ic.
U zajednici koja je socijalno konzervativna itekako te se sili na to. To je poanta tog društvenog mehanizma. Na jednak način imaš slobodu danas prekršit zakon i završit u zatvoru. To je slobodan izbor pojedinca. Tako i u konzervativnoj sredini imaš izbor ić kontra normi svoje zajednice pa te u novije vrijeme pribiju na stup srama i odbace dok se ne iskupiš, a u neko starije vrijeme ti naprave i gore stvari.
Alyosha is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.08.2017., 17:02   #40
Kad se razmislja o slobodi onda uvijek treba gledati kontekst drugog. Sve interakcije izmedju ljudi po definiciji ukljucuju dvije strane (pricanje o slobodi kad bi na svijetu bio samo jedan covjek ocigledno nema smisla). Sloboda ne znaci da ces moci raditi sto zelis, nego da mozes raditi ono za sto nadjes voljnu stranu. Pa tako seksualne slobode ne znaci da mozes pojebati koga kod hoces jer i druga strana ima pravo izbora, nego mozes pojebati onog tko se zeli jebati sa tobom. Nasi zakoni naravno uvelike sljede tu filozofiju, barem u doticnom primjeru. Oni su u funkciji ocuvanja osobnih sloboda.
Ja norme moram postovati unutar jedne zajednice (ako zelim biti njen clan). Mogu se iskljuciti iz toga ako ne zelim. To je fundamentalna razlika od zakona koji djeluje na cijelom teritoriju i nuzno ga moram postivati inace ce protiv mene biti primjenjena sila. Ovaj forum je npr. primjer samoregulirajuce zajednice. Nema zakona (gotovo) koji reguliraju njegov rad, a opet je reguliran.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:23.