Knjiženje poslovnih događaja

[devilgirl]

Ja baš radi takvih stvari imam otvoren poseban konto 1030x - Paypal i vodim ga kao poseban žiro...mislim da ti je to najpreglednije u svakom trenutku.

[mgulin]

devilgirl kaže:

Ja baš radi takvih stvari imam otvoren poseban konto 1030x - Paypal i vodim ga kao poseban žiro...mislim da ti je to najpreglednije u svakom trenutku.

Hvala na savjetu da otvorim poseban devizni račun za PayPal.

Sada imam ovakvu situaciju:

30.5.2016. Sa žiro računa plaćam 4.557,33 HRK dobavljaču u SAD nešto što je koštalo 659,67 USD (4.404,56 HRK). Dobavljač ubrzo nakon toga shvaća da ipak nema na raspolaganju jedan dio opreme, i umanjuje račun za 34,90 USD, odnosno na 624,86 USD (4.172,13 HRK). Protuvrijednost u kunama je izračunata na temelju srednjeg tečaja HNB-a koji je vrijedio na dan izdavanja računa (24.5.2016.): 1 USD = 6.676908 HRK.

26.7.2016. Dobavljač mi na PayPal račun uplaćuje preplaćenih 34,90 USD.

Knjigovodstveno to sada izgleda ovako:
2211 potražuje 4.172,13 HRK (zavedeno kroz URA)
2211 duguje 4.557,33 HRK (zavedeno kroz Izvod)

Konto 2211 je u neravnoteži za 385,20 HRK. Dio od ovog iznosa treba "pretvoriti" u 34,90 USD na PayPal računu, a dio treba prebaciti na negativne tečajne razlike. Kako da to napravim

Pretpostavljam da moram koristiti Temeljnica D modul, ali ne znam što točno trebam upisati. Moja ideja je sljedeća:

Datum: 26.7.2016.
2211 385,20 HRK i 34,90 USD (potražuje)
10300 237,49 HRK i 34,90 USD (duguje)
4750 147,71 HRK i 0,00 USD (duguje)
Saldo 0,00 HRK i 0,00 USD

Prvi put radim s devizama, nisam siguran da je ovo ispravno.

Srednji tečaj na dan 26.7.2016.: 1 USD = 6,804811 HRK , odnosno 34,90 USD = 237,49 HRK. Po ovome ispada da su tečajne razlike 147,71 HRK (negativne), odnosno 385,20 - 237,49 = 147,71 HRK.

P.S. Ako to išta znači, radim u Synesisu.

Hvala na pomoći!

[petrako]

Molim pomoć sa MOSS sustavom.

Ja jednostavno nemogu prvo pohraniti prijavu nikako, i koliko sam skužila dopušta aplikacija samo upis jedne zemlje. Znači jedan po jedan račun. Šta bi ja trebala imat sto onih referentnih brojeva??
Znači ne dopušta mi ni ako imam više kupaca iz iste zemlje da ih stavim skupa??
Molim da mi se javi neko ko je već slao preko MOSS-a, na privatne poruke. Luda sam više..

Hvala

[devilgirl]

mgulin kaže:

Hvala na savjetu da otvorim poseban devizni račun za PayPal.

Sada imam ovakvu situaciju:

30.5.2016. Sa žiro računa plaćam 4.557,33 HRK dobavljaču u SAD nešto što je koštalo 659,67 USD (4.404,56 HRK). Dobavljač ubrzo nakon toga shvaća da ipak nema na raspolaganju jedan dio opreme, i umanjuje račun za 34,90 USD, odnosno na 624,86 USD (4.172,13 HRK). Protuvrijednost u kunama je izračunata na temelju srednjeg tečaja HNB-a koji je vrijedio na dan izdavanja računa (24.5.2016.): 1 USD = 6.676908 HRK.

26.7.2016. Dobavljač mi na PayPal račun uplaćuje preplaćenih 34,90 USD.

Knjigovodstveno to sada izgleda ovako:
2211 potražuje 4.172,13 HRK (zavedeno kroz URA)
2211 duguje 4.557,33 HRK (zavedeno kroz Izvod)

Konto 2211 je u neravnoteži za 385,20 HRK. Dio od ovog iznosa treba "pretvoriti" u 34,90 USD na PayPal računu, a dio treba prebaciti na negativne tečajne razlike. Kako da to napravim

Pretpostavljam da moram koristiti Temeljnica D modul, ali ne znam što točno trebam upisati. Moja ideja je sljedeća:

Datum: 26.7.2016.
2211 385,20 HRK i 34,90 USD (potražuje)
10300 237,49 HRK i 34,90 USD (duguje)
4750 147,71 HRK i 0,00 USD (duguje)
Saldo 0,00 HRK i 0,00 USD

Prvi put radim s devizama, nisam siguran da je ovo ispravno.

Srednji tečaj na dan 26.7.2016.: 1 USD = 6,804811 HRK , odnosno 34,90 USD = 237,49 HRK. Po ovome ispada da su tečajne razlike 147,71 HRK (negativne), odnosno 385,20 - 237,49 = 147,71 HRK.

P.S. Ako to išta znači, radim u Synesisu.

Hvala na pomoći!

Računica ti ne drži vodu...624,86 + 34,9 = 659,76 (ne 659,67 možda si okrenuo brojke...)

Uglavnom ti kad otvoriš karticu partnera u devizama imaš

659,76 usd dugovno / 624,86 usd potražno = saldo 34,90 usd

ako sam dobro shvatila...

i sad samo deviznom temeljnicom knjižiš

2211 dugovno u minusu -34,90 usd
103xx paypal dugovno u plusu 34,90 usd

i normalno protuvrijednost u kunama također.

[mgulin]

devilgirl kaže:

Računica ti ne drži vodu...624,86 + 34,9 = 659,76 (ne 659,67 možda si okrenuo brojke...)

Uglavnom ti kad otvoriš karticu partnera u devizama imaš

659,76 usd dugovno / 624,86 usd potražno = saldo 34,90 usd

ako sam dobro shvatila...

i sad samo deviznom temeljnicom knjižiš

2211 dugovno u minusu -34,90 usd
103xx paypal dugovno u plusu 34,90 usd

i normalno protuvrijednost u kunama također.

Da, obrnuo sam zadnje dvije znamenke. Ponuda je bila na 659,76 USD, ali račun je bio na 624,86 USD.

Ja sam to proknjižio ovako:

1. Kroz URA - obračunani PDV pri uvozu sam unio ulazni račun:

2211 4.172,13 HRK , 624,86 USD (potražuje) - ovo je ispostavljeni račun na 624,86 USD
2470 1.712,09 HRK (potražuje) - ovo je carina
3100 5.884,22 HRK (duguje)

2. Kroz Izvod sam knjižio terećenje kartice:

2211 4.557,33 HRK (duguje) - ovo je bilo plaćeno prema ponudi 659,76 USD
1000 4.557,33 HRK (potražuje)

3. Kroz Temeljnica D sam proknjižio tečajne razlike i povrat od 34,90 USD:

2211 385,20 HRK , 34,90 USD (potražuje)
10300 237,49 HRK , 34,90 USD (duguje) - ovo je PayPal račun
4750 147,71 HRK (duguje) - ovo su tečajne razlike

Iznos 237,49 HRK sam izračunao kao protuvrijednost 34,90 USD na dan uplate na PayPal račun.

Je li ovo OK?

[moonsscintilla]

nadam se da sam na pravoj temi: molila bih pojašnjenje, kad mikro poduzetnik u jdoo i doo nije u sustavu pdv-a, ima račun dobavljača od 100+25%, knjiži se samo trošak i dobavljač na 125,00 kn? ili se mora knjižiti pdv iako izdaje račun bez pdv-a? hvala

[a9a]

moonsscintilla kaže:

nadam se da sam na pravoj temi: molila bih pojašnjenje, kad mikro poduzetnik u jdoo i doo nije u sustavu pdv-a, ima račun dobavljača od 100+25%, knjiži se samo trošak i dobavljač na 125,00 kn? ili se mora knjižiti pdv iako izdaje račun bez pdv-a? hvala

trošak /dobavljač 125,00 kn

[mgulin]

moonsscintilla kaže:

nadam se da sam na pravoj temi: molila bih pojašnjenje, kad mikro poduzetnik u jdoo i doo nije u sustavu pdv-a, ima račun dobavljača od 100+25%, knjiži se samo trošak i dobavljač na 125,00 kn? ili se mora knjižiti pdv iako izdaje račun bez pdv-a? hvala

Za nabave od domaćih dobavljača:

2200 125,00 (potražuje)
3100 125,00 (duguje)

Za nabave od inozemnih dobavljača, recimo iz EU:

2210 100,00 (potražuje)
24020 25,00 (potražuje)
3100 125,00 (duguje)

[moonsscintilla]

mgulin kaže:

Za nabave od domaćih dobavljača:

2200 125,00 (potražuje)
3100 125,00 (duguje)

Za nabave od inozemnih dobavljača, recimo iz EU:

2210 100,00 (potražuje)
24020 25,00 (potražuje)
3100 125,00 (duguje)

Super, hvala.. znači u tom slučaju podnosi obrazac PDV-S?

[moonsscintilla]

molim pomoć u knjiženju, imam račun od domaćih, radi se nabavi licenci 1.200,00 + 300,00 PDV, vijek trajanja 2 godine, mikro poduzetnik koji nije u sustavu pdv-a

[e_ty]

Pozdrav,

može li mi netko objasniti značenje konta "5111 - Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja" kod neprofita?
Zatekla sam na potražnoj strani neki iznos no nitko mi ne zna objasniti kako se iznos tu našao

Hvala!

[mgulin]

moonsscintilla kaže:

molim pomoć u knjiženju, imam račun od domaćih, radi se nabavi licenci 1.200,00 + 300,00 PDV, vijek trajanja 2 godine, mikro poduzetnik koji nije u sustavu pdv-a

Kada tvrtka nije u sustavu PDV-a, onda knjižiš osnovicu i PDV pod konto dobavljača. U tvom slučaju će biti 2200 ili 2201 na iznos od 1.500,00 kn.

Ja bi to knjižio direktno na trošak, jer je jedinična cijena manja od 3.500,00 kn (granica za sitan inventar). Recimo 4686 - Trošak prava uporabe računalnih programa.

2201 1.500,00 kn (potražuje)
4686 1.500,00 kn (duguje)

Što se tiče obrasca PDV-S: kao i obrazac PDV, obrazac PDV-S se predaje jednom mjesečno (jedan obrazac za sve nabave u tom mjesecu), ali samo za one mjesece kada se ima što prijaviti. S druge strane, u poreznoj su mi rekli da se obrazac PDV mora svaki mjesec predavati.

[animo]

Obrtnik dobitas- da li se isplata love moze preko pozajmica ili?

Ako da, te pozajmice mi idu u ovaj izvještaj?

Hvala

[misty marie]

animo kaže:

Obrtnik dobitas- da li se isplata love moze preko pozajmica ili?

Ako da, te pozajmice mi idu u ovaj izvještaj?

Hvala

ako misliš na PD-IPO, ne idu. evo mišljenje:


Poštovana,



Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 137/15) propisana je obveza sastavljanja Izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama – Obrazac PD-IPO, ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama poreznog obveznika evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama, i dostava tog Izvješća uz Prijavu poreza na dobit za 2016. godinu. Dakle, odredbe članka 46. i 47.b Pravilnika se primjenjuju od 1. siječnja 2016. godine te stoga porezni obveznici, za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, od toga datuma moraju osigurati podatke propisane člankom 47.b Pravilnika.



Prema Zakonu o porezu na dobit ('Narodne novine' br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16) porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenta i nerezidenta, članak 13. stavak 2. kaže: Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Prema Općem poreznom zakonu (115/16) članku 49. Povezane osobe se smatraju:

(1) Povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, su osobe kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima
2. dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge
3. dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole iz točke 1. ovoga stavka ili značajan utjecaj iz točke 2. ovoga stavka, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje.

(2) Smatra se da postoji odnos povezanih osoba iz ovoga članka i između poreznog dužnika i: njegovog bračnog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbništvom, staratelja, osobe pod starateljstvom te osobe koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.



Prema svemu navedenome pozajmice između vlasnika obrta i samog obrta u sustavu poreza na dobit ne smatram poslovnim događajem s povezanim osobama.



PU_logo_mail_potpis_hr

[animo]

misty marie kaže:

ako misliš na PD-IPO, ne idu. evo mišljenje:


Poštovana,



Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 137/15) propisana je obveza sastavljanja Izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama – Obrazac PD-IPO, ukoliko su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjigama poreznog obveznika evidentirani poslovni događaji s povezanim osobama, i dostava tog Izvješća uz Prijavu poreza na dobit za 2016. godinu. Dakle, odredbe članka 46. i 47.b Pravilnika se primjenjuju od 1. siječnja 2016. godine te stoga porezni obveznici, za potrebe sastavljanja Obrasca PD-IPO, od toga datuma moraju osigurati podatke propisane člankom 47.b Pravilnika.



Prema Zakonu o porezu na dobit ('Narodne novine' br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16) porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenta i nerezidenta, članak 13. stavak 2. kaže: Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Prema Općem poreznom zakonu (115/16) članku 49. Povezane osobe se smatraju:

(1) Povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, su osobe kod kojih je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
1. dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom ili drugima
2. dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih ima, izravno ili neizravno, značajan utjecaj na drugu ili druge
3. dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole iz točke 1. ovoga stavka ili značajan utjecaj iz točke 2. ovoga stavka, ali koje predstavljaju jedan rizik za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa jer su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili sposobnosti za plaćanje.

(2) Smatra se da postoji odnos povezanih osoba iz ovoga članka i između poreznog dužnika i: njegovog bračnog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbništvom, staratelja, osobe pod starateljstvom te osobe koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.



Prema svemu navedenome pozajmice između vlasnika obrta i samog obrta u sustavu poreza na dobit ne smatram poslovnim događajem s povezanim osobama.



PU_logo_mail_potpis_hr

Hvala Misty. A da li općenito kod dobitasa imamo pozajmice ili? jer sam negdje citala da pozajmice ne postoje, nego da je to isplata dobiti odnosno ako je više od iznosa dobiti umanjenje kapitala??

[mgulin]

Pozdrav svima

Ovo pitanje tiče se programa Synesis.

Čemu točno služi modul Zatvaranje stavaka (u grupi Financijsko), osim očitog, da će zatvoriti stavke, odnosno u mom slučaju povezati URA-Izvod-Temeljnica dokumente. Što točno znači "zatvoriti stavku", i što bi se desilo ako bi ostavio stavku nezatvorenu?

[vivre]

mgulin kaže:

Pozdrav svima

Ovo pitanje tiče se programa Synesis.

Čemu točno služi modul Zatvaranje stavaka (u grupi Financijsko), osim očitog, da će zatvoriti stavke, odnosno u mom slučaju povezati URA-Izvod-Temeljnica dokumente. Što točno znači "zatvoriti stavku", i što bi se desilo ako bi ostavio stavku nezatvorenu?

Zatvara sve ulazne račune sa izvodima. Znači, u dokumentu otvorene stavke će ti ostati samo oni računi koje nisi platio (nisi knjižio uplatu kroz izvod) ili samo one uplate (avans, predujam) za koje nisi dobio ulazni račun.
Na kartici kupca ili dobavljača imaš sav promet po šifri, a u otvorenim stavkama samo ono što još nije plaćeno ili nije došao račun za avans.

[google1]

e_ty kaže:

Pozdrav,

može li mi netko objasniti značenje konta "5111 - Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja" kod neprofita?
Zatekla sam na potražnoj strani neki iznos no nitko mi ne zna objasniti kako se iznos tu našao

Hvala!

Pa to je osnivački kapital valjda..

U razred 5. kod neprofitnih ide ono što ide u 9 kod običnih. Znači osnivački kapital, revalorizacijske i dr. rezerve, dobitak, gubitak..

[mgulin]

vivre kaže:

Zatvara sve ulazne račune sa izvodima. Znači, u dokumentu otvorene stavke će ti ostati samo oni računi koje nisi platio (nisi knjižio uplatu kroz izvod) ili samo one uplate (avans, predujam) za koje nisi dobio ulazni račun.
Na kartici kupca ili dobavljača imaš sav promet po šifri, a u otvorenim stavkama samo ono što još nije plaćeno ili nije došao račun za avans.

Ali evo recimo da imam dvije situacije:
1. stjecanje dobara u tuzemstvu
2. stjecanje dobara iz inozemstva

1. Za stjecanje dobara u tuzemstvu napravim sljedeće:
1.1. Unesem račun kroz modul URA
1.2. Kada platim, unesem to kroz Izvod, i u izvodu povežem s URA kroz onaj mali znak povećala.

Kad napravim 1.2., u dokumentu URA upiše mi se podatak u kategoriju plaćeno. Ali ovaj par URA-Izvod dokumenata mi ostane pod Otvorene stavke. Je li to tako treba biti, odnosno moram li ručno zatvoriti baš sve što unesem?

2. Za stjecanje dobara iz inozemstva
1.1. Unesem račun kroz modula URA - stjecanje dobara iz EU
1.2. Kada platim, unesem to kroz Izvod, ali sada to ne mogu povezati s URA kroz onaj mali znak povećala.
1.3. Kroz dokument Temeljnica obračunam tečajnu razliku.

E sada, za razliku od pitanja pod 1., ovdje mi se u dokument URA - stjecanje dobara iz EU ne upiše ništa u kategoriju plaćeno. Također, ovaj "par" URA-Izvod-Temeljnica ostane pod Otvorene stavke. Nakon što ovaj račun (stavku) zatvorim, u dokument URA - stjecanje dobara iz EU mi i dalje ništa ne piše pod kategorijom plaćeno. Je li to tako treba biti?

Hvala!!!

[vivre]

Za zatvaranje URA-Izvod moraš napraviti - Automatsko zatvaranje. Onda ti poveže sve URE sa izvodima. Možeš napraviti i Zatvaranje stavaka za svakog pojedinog kupca ili dobavljača. Ja napravim automatsko zatvaranje, pa ako mi nešto ostane otvoreno onda zatvaram preko - Zatvaranje stavaka po pojednoj šifri.
Za stjecanje knjižiš račune pod URA-stjecanje, a izvode pod Izvod D (devizni). Nakon toga radiš automatsko zatvaranje devize. Tada ti se zatvore devizna salda.
Da bi ti se zatvorila kunska salda za stjecanje moraš knjižiti tečajne razlike. Imaš dokument tečajne razlike, a možeš i preko temeljnice. Tek tad ideš na Automatsko zatvarenje. Zatvorit će ti URE, izvode D i tečajne razlike.
Nadam se da sam pomogla.