Križobolja, protruzija i prolaps intervertebralnih diskova

[Vilko]

Križobolja
Bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva

UVOD

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralješnice. Tako je križobolja postala veliki javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.
U narodu su rašireni mnogobrojni nazivi, od kojih je poznatiji lumbago, a jedan od popularnih naziva "hexenschus" ili vještičji ubod govori o naglom nastanku i karakteru bolesti.


ŠTO JE TO?

Kralješnica je komplicirani anatomski sklop kralješaka (od kojih su 7 vratnih, 12 prsnih i 5 slabinskih pokretni), hrskavičnih međukralješničkih kolutova koji omogućuju pokretanje kralješaka, a povezana je s brojnim mišićima, živcima, krvnim žilama i ligamentima, tvoreći glavni noseći sklop tijela. Omogućuje nam uspravni stav, a kralješci poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leđna moždina i korijeni živaca za ruke i noge. Stoga je zbog svoje mnogostruke funkcije kralješnica izložena stalnom mehaničkom djelovanju opterećenja (tlaku, vlaku, smicanju, savijanju, uvijanju, torziji), pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti. Pojedini dijelovi kralješnice (vratni, prsni i slabinski) imaju različiti opseg pokretljivosti, od koji su vratni izuzetno pokretljivi, a prsni vrlo slabo pokretni. Na prijelazu između jednog dijela kralješnice u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena, koje su izvorište boli. Tako konkretno kod križobolje bol može nastati u prsno-slabinskom prijelazu, u samom slabinskom dijelu, a najčešće na slabinsko-krstačnom prijelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog kralješka i vrlo slabo pokretne krstačne kosti.

UZROK

Navodi se više od stotinu različitih uzroka križobolje. Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međukralješničnih kolutova. To može biti težak fizički rad, višesatni nepravilan tjelesni položaj (npr. dugo sjedenje u automobilu), a tegobe redovito uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići. Tkiva koja su pretjerano napeta mogu se u jednom trenu zgrčiti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu žestoku i jaku bol. Križobolja može nastati i postepeno uz osjećaj nelagode koji postepeno jača i sve jaču i jaču bolnost. U starijih ljudi križobolja je često izazvana degeneracijskim promjenama kralješaka i međukralješničnih kolutova (spondiloza, spodnilartroza). Česta je i u upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht...). Može se razviti i kod prirođenih iskrivljenja kralješnice (kifoza, skolioza), prirođenih razvojnih poremećaja kralješaka (spondilolisteza, sakralizacija, lumbalizacija kralješaka, spina bifida-rascjep luka kralješka, polukralješaka i dr.), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), te osobito kod osteoporoze - bolesti krhkih kostiju. Nije rijetka i kod drugih metaboličkih bolesti kostiju, a nalazimo je i kod primarne bolesti nekih drugih zglobova (najčešće kuka, pa i koljena) kada čovjek nesvjesno zbog bolova u nogama mijenja mehanizam hoda, pa se javljaju bolovi u križima. Prenesena bol u područje križa javlja se i kod nekih bolesti unutar trbušne šupljine: urogenitalnih organa, osobito reproduktivnih organa žena (kod nekih redovito tijekom ili prije mjesečnice), bubrega, tumora, koji mogu biti razvijeni i na kostima kralješnice. Uzrok križobolje može biti i manjak tjelesne aktivnosti. Pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, prevelika duševna napetost i kronični stres također mogu uzrokovati križobolju.

RIZIČNA SKUPINA
To su svi ljudi koje rade težak fizički posao ili u višesatnom nefiziološkom položaju, pretežno sjedeći posao, stariji ljudi kod kojih je došlo do degeneracijskih procesa, ljudi sa osteoporozom ili nekom prirođenom anomalijom kralješnice, nakon ozljeda i operacija kralješnice.

SIMPTOMI

Simptom je bol u slabinskom dijelu kralješnice koja može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kralješnice ili se širiti u jednu ili obje noge, te pojasastog tipa prema naprijed. Moramo voditi računa o početku bolesti (nagao, postepen), ozljeđivanju, podizanju tereta i trajanju tegoba. Važna nam je informacija o postojanju sličnih tegoba ranije i drugim zdravstvenim poremećajima kralješnice, općem zdravstvenom stanju, te značajkama boli (mjesto najžešće boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge i zahvaćenost, bol pri napinjanju - kašljanje, kihanje, smijeh, stolica; promjene osjetljivosti kože, razdoblja bolnosti i smanjenja bolova).

PRETRAGE I DIJAGNOZA

Potreban je temeljit klinički pregled, te osnovne laboratorijske pretrage (SE, KKS, po mogućnosti ALP i CRP, mokraća), a po potrebi specifične laboratorijske pretrage. Radi se rendgenska snimka kralješnice (standardna u smjeru naprijed-nazad i postranično), te funkcionalne snimke u maksimalnom pretklonu naprijed i natrag. Po potrebi se mogu učiniti slojevne RTG snimke, RTG zdjelice i kukova, vrlo rijetko pretraga ultrazvukom. Rade se i elektroneuromiografija (kada se bolovi šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korijenova živaca uz pomoć kontrasta), te kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonanca, koje puno detaljnije prikazuju promjene na kralješnici. Te se primjenjuju osobito kada se radi o lumboishialgiji – širenju bolova iz kralješnice duž nogu.

Nastavak slijedi!