Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.05.2016., 13:52   #41
Quote:
Jollman kaže: Pogledaj post
Tako će pitanje "Koji je smisao života?" biti od puno većeg interesa za filozofiju nego pitanje "Koliko energije treba utrošiti da bi se kilogram vode zagrijao za jedan stupanj?" npr.
To je moja najveća zamjerka filozofiji jer joj je praktičnost upitna a potencijal zlouporabe gotovo neograničen. Slično religiji.
__________________
Love Lickers
implosive is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2016., 12:39   #42
Evo ljudi, javljam se nakon godine dana i moram reci da sam upisala pedagogiju i filozofiju i prvu godinu zavrsila uspjesno. Filozofija je jako zanimljiva i drago mi je da sam je upisala. Iznenadio me nacin predavanja na filozofiji, nisu onako "sluzbena", studenti sudjeluju, razgovaraju, debatiraju, cudo jedno, nikad nisam mislila da ce mi biti zabavno hodati na predavanja i raspravljati o tako jednostavnim stvarima koje na kraju nisu tako jednoatave.
Hvala svima koji su mi pomogli da se odlucim i objasnili sta je filozofija zapravo, drago mi je da sam ju upisala

Poslano sa mog C6603 koristeći Tapatalk
baricaa is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2016., 13:32   #43
Čestitam!
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2016., 20:00   #44
Quote:
baricaa kaže: Pogledaj post
Čitam malo te forume i zapravo pokušavam shvatiti što je to filozofija. Završila sam srednju školu, riješila maturu, a sad me čeka upis na faks. Odlučila sam se za pedagogiju, ali opet filozofija me jako privlaci. Mada znam, da ne znam dovoljno. Ima li neka osoba koja bi mi htjela pobliže objasniti studij ili još bolje neke doživljaje sa studija filozofije?.
Budi sretna jer živiš moj san

ja nisam studirao filozofiju jer sam se bojao ocu reći da to želim studirati.
on je s prezirom govorio o ''filozofiranju'' i za ljude koji su dosadni govorio da su ''filozofi'' pa se nisam usudio izreći što ja volim .

sada shvaćam kako mora da se osjećaju homići kada žele ili ne žele roditeljima reći istinu o sebi
Ja se nisam usudio reći da volim filozofiju !

Bilo kako bilo ,imam vrlo ''slikovitu sliku'' o tome što je filozofija.

Filozofija je jedan veeeeliki neuredni ormar.
Svaki filozof i filozofija trudi se nered u ormaru posložiti na svoj način.
Čini se da je najuredniji filozof bio Hegel, a o tome će ti nešto reći kolega Sigmund pa ga čitaj.


ps. (moja priča nije tužna. i da sam upisao filozofiju ne bih je završio jer sam pronašao još veću ljubav od filozofije.
ali prva ljubav se ne zaboravlja
__________________
Najvažnija filozofska spoznaja svih vremena! Bolje je usred sunčanoga ljeta kupati se u moru, nego zimi raditi u mračnom uredu. Bela Hamvaš
parsifal is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2017., 16:22   #45
Filozofija je alat, sredstvo razvoja svijesti i evolucije Covjeka.

Kao prvotno formulirani termin koji se pripisuje Pitagori ona predstavlja set ucenja donesenih primitivnim Grcima iz prethodnih razvijenijih kultura, predavan od strane posebno obucenih ucitelja "iniciranih" u "sveta znanja" probranim ucenicima, koji su intelektualnim kapacitetima ali prvenstveno karakternim vrlinama i testovima karaktera pokazali da im se to znanje moze predati.

Ona objedinjuje oku vidljivi i nevidljivi svijet, fizicke i metafizicke principe, i uci covjeka gdje je, zasto je, kamo ide i otkuda dolazi i kako otkrititi tko on jest i koja mu je svrha u ovom zivotu. Uci ga optimalnom koristenju kognitivnih, emotivnih i fizickih kapaciteta, razumijevanju Sebe i stvarnosti, i ukazivanjem na postojece principe oku vidljive i oku nevidljive (ali umu vidljive) stvarnosti te razvijanjem samodiscipline usmjerava ga prema vlastitom dosizanju Istine.

Ona koristi interdisciplinarni i siroko obuhvatni pristup ucenju, nuzan da integracijom omoguci siri i objektivniji uvid u prirodu stvarnosti, odnose vanjskog i unutarnjeg svijeta, principe koji kreiraju i reguliraju svemir i mikrosvemir - covjeka. Ona korisiti racionalni pristup i "supra-racionalni" pristup razvitka svijesti, poznavanjem i koristenjem jezika simbola i meditativne i ritualne prakse. Omogucujuci Covjeku da vidi, pravilnim interpretiranjem pretvara vidjeno u korisnu informaciju, pravilnim asimiliranjem interpretiranog pretvara informaciju u znanje, pravilnom aplikacijom znanje u mudrost a pravilnom aplikacijom mudrosti na vanjski i unutarnji svijet postize prosvjetljenje.



...



Kako planet kroz svoj kozmicki ciklus upada u specificno cetvrto Doba, koje se na neuroloski najrazvijenije primate na planetu manifestira kao Glupo Doba svijesti, svijest degradira. Sto su prosle civilizacije koje se danas smatraju "primitivnima" znale da slijedi.

Informacije permutiraju, znanje se bez adekvatnog autoriteta tumaci na razne nacine, kreiraju se nove skupine i nastaju drugaciji interesi skupina i pojedinaca. Sve stetniji po pojedinca i okolinu.

Predstavnici katolicke religije kreiraju "megamix" nekolicine ucenja, dodaju vlastite elemente i tumacenja istih, progone konkurenciju, otimaju i unistavaju vrelo znanja i vrse genocid nad onima koji nisu htjeli prihvatiti novi nametnuti satus quo.

Integracija oslabljuje segmentiranjem znanja u odvojene discipline, duhovni aspekt svijesti atrofira, razvija se racionalni/cerebralni aspekt svijesti, koji razvija fiksaciju na fizickim culima dostupnu, opipljivu i mjerljivu fizicku stvarnost a gubi se doticaj sa onom nevidljivom fizickim culima i baznoj funkcionalnoj razini svijesti.

Povrsnost i materijalizam cvjetaju a poznavanje jezika simbola odumire, duhovni kapaciteti ostaju ograniceni inercijom fanatizma, a neuka masa u doticaju sa vrhunskim mudrostima pohranjenim u brojnim duhovnim spisima, umjetninama, spomenicima i ritualima proslih razvijenih kultura, u alegorijama i analogijama metaficikih principa i pojava, bez usmjeravanja percipira stvari povrsno i bukvalno i vidi samo iracionalne gluposti i bajke.

Filozofija u percepciji novonastalog stanja svijesti postaje intelektualna naglaseno cerebralna disciplina i vecinom gubi esencijalnu duhovnu komponentu a velik dio njenih ucenja ostaje razasut, dijelom po danasnjim svjetovnim znanostima u fragmentima, a vecim dijelom pohranjen u domeni ezotericnih ucenja raznih kultura i redova i tzv. "misticizima" ("mystes" "grc. - osoba "inicirana u "sveta znanja".) Ono sto je jednom bilo dostupno svakome tko je svojim trudom, vrlinama i sposobnostima zasluzio, postalo je tajno i cuvano dalje od mase koja se danas drzi u neznanju i na razini polu-zivotinje.

Danasnja "znanost" je ona koja sluzi svrsi vladajucih interesa. Ona trazi misli i emocije kopanjem po mozgu, koristi tehnoloski napredak za razvoj ucinkovitijih oruzja, biosfera planeta sistematski se unistava, "inteligencija" se prepusta uredjajima dok se covjek zaglupljuje, "medicina" ne lijeci nego je rob farmakoloske industrije ciji interes nije zdravlje nego kontinuirana oboljenja, "psihologija" ne zna sto uopce psiha jest, dok kategorizira novonstale poremecaje, no tablete ce brzo pripisati, medijska "zabava" ima prvenstvenu ulogu u destruiranju svijesti pojedinca i drustva i gasenju njenih visih principa a poticanju rada primozga (prezivljavanje/parenje/teritorij/copor), duhovni svijet je pod dogmama institucionaliziranih religija koje ne govore sto njihova ucenja i alegorije predstavljaju, a danasnje "znanje" je ono koje odgovara manjini da upravlja sa ignorantnom masom te se poslusnom repeticijom bez pogovora nagradjuje.

Sto se danas smatra kao "filozofija" velikim djijelom je osakaceno i pruzeno van konteksta, te podlozno povrsnom, subjektivnom i interesnom tumacenju pojedinaca ili skupina koje su kroz proslost prevladale i zauzele prijestolje. Dodano je sve sto su hrcci kroz stoljeca Glupog Doba svijesti nagomilali u vrecu informacija i stavili u istu ladicu.

Iz percepcije danasnjeg stanja svijesti velik broj intelektualaca proslosti su "filozofi", strpani svi u istu vrecu, bez obzira na pozadinu price, njihove kvalifikacije, vrline, postignuca i smislenost, i svatko je imao neku svoju "ideju" ili "teoriju" o Istini i svatko je nesto "vjerovao" te je sve relativno i podlozno lamentiranju ad nauseam.

Iz percepcije danasnje razine svijesti i oni ljudi kojima je znanje predano po zaslugama, koji su cijeli zivot ucili kako se misli, kako se razvija Sebe kako i cime se "gleda" stvarnost, bazirali su svoja ucenja na slijepim vjerovanjima. Neovisno o tome tko je prosao sto, svi su oni su samo nesto "vjerovali" i njegovali discipline i sistematicna dugogodisnja ucenja na "vjerovanjima" ili "teorijama".

Titula "Filozof" danas ne donosi nuzno i mudrost nego tendencioznu potragu za istom, u zatvorenom krugu mora misljenja, intelektualiziranja bez glave i repa, temelja ili konkretnog cilja. "Filozof" danas moze biti onaj tko je dobio "diplomu" od autoriteta i u stanju je iznijeti kriticki osvrt na stanje drustva ili analizu nekog filozofskog djela u duzoj verbalno nakicenojbte masi fascinantnoj retorici, iako ne mora nista znati o samoj srzi tog djela, na cemu je nastalo i koja mu je visa svrha, niti je nuzno da ima ikakvog pojma o visim principima svijeta u kojem zivi ili onom koji je u njemu.


Sva sreca da ciklus ide dalje, Glupo Doba zavrsava i what goes down must come up...
i danas covjek moze sa par klikova doci u doticaj sa bezvremenskim mudrostima za koje su mnogi ucili cijeli zivot van udobnosti fotelje i dali svoje zivote da ostanu sacuvana.






...
omen4k is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 11:16   #46
Iako sam odlučio malo se odmoriti od foruma ipak neću posve napustiti "obalu" (kako ga je Sigmund pjesnički nazvao). Povod ovog posta je jedna rečenica preuzeta s druge teme a spada više ovamo.

Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
ovo je Filozofija i ekonomiji i matematici ovdje nema mjesta, odnosno ima, ali u vrlo malom postotku, ne da budu glavna tema, već samo da podupiru glavnu temu.
Tako i ja mislim. Čini se da ipak nekima nije jasno ni što je filozofija ni koja je razlika između filozofije i znanosti, a što se vidi na mnogim temema. Prije par dana sam našao svoju staru bilježnicu za filozofiju iz srednje škole i na samom početku se objašnjava ta razlika, pa ovdje citiram bez izmjene. Ujedno može poslužiti i kao ilustracija kako se filozofija predavala prije 40-tak godina.

Quote:
FILOZOFIJA I NAUKA
Svaka nauka određuje svoj predmet proučavanja i svoju metodu. Filozofija, međutim, nema neki određeni predmet proučavanja, niti neku određenu metodu. Različiti filozofi su različito određivali predmet svog filozofiranja, a isto tako i metodu. A tako će i ostati dokle bude filozofije, jer filozofija nije nauka niti može da bude. Razlika je u tome što nauka proučava samo dio stvarnosti, a filozofija čitavu stvarnost. Nijedna nauka ne može govoriti o smislu cjeline stvarnosti. Samo filozofija govori o smislu cjeline stvarnosti. Ako neka nauka govori o smislu cjeline stvarnosti onda ona prelazi svoje vlastite granice; ona tada promatra svijet iz jednoga ugla (iz ugla jedne određene nauke): - tako dobivamo razne –IZME (biologizam, sociologizam, metematizam itd.). Međutim, to još uvijek nije filozofija. To je kratkovidnost. Nauka čak nije u stanju da definira svoj predmet proučavanja, jer bi morala tada pronaći bliži rodni pojam (genus proximum) tog svog predmeta, čime nužno prelazi svoje vlastite granice. Iz nauke se ne može shvatiti cjelina stvarnosti, pa čak ni onaj njen dio na koji je ograničena, ako ne izađemo iz okvira nauke i ne počnemo da filozofiramo bez predrasuda. Na primjer: kemiju smo definirali kao nauku o kvalitativnim promjenama tvari. Međutim, kemija ne može odgovoriti na pitanje: što je kvalitet? što je promjena? što je tvar? A i da ne govorimo o pitanjima kao što su: koji je smisao mog života? što je ustvari ovaj čitav svijet oko mene? odakle? zašto? kuda? kakvo mi je mjesto u svijetu i među drugim ljudima?
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 13:41   #47
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
Iako sam odlučio malo se odmoriti od foruma ipak neću posve napustiti
Pametna odluka. Treba imati, onaj tko to može, neku mjeru. Nije dobro ni previše ni premalo.

Ja ću dodati nešto što sam našla o modernoj znanosti:

Sudbina stručnjaka svake znanstvene discipline je usmjeravanje na sve uže i uže područje istraživanja kojim se bavi, probavljanje sve veće i sve veće količine znanja o sve manjem i manjem, dok na kraju ne dođe do toga da zna sve o ničem.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 14:06   #48
Quote:
mravac8 kaže: Pogledaj post
Ja ću dodati nešto što sam našla o modernoj znanosti:

Sudbina stručnjaka svake znanstvene discipline je usmjeravanje na sve uže i uže područje istraživanja kojim se bavi, probavljanje sve veće i sve veće količine znanja o sve manjem i manjem, dok na kraju ne dođe do toga da zna sve o ničem.
Je, ali ta izreka ima i nastavak: za razliku od fah-idiota koji zna sve o ničemu, filozof ne zna ništa o svemu.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 14:07   #49
Quote:
Jednostavko kaže: Pogledaj post
ipak neću posve napustiti "obalu" (kako ga je Sigmund pjesnički nazvao).
Nisam ja nego Arsen Dedić. To sam bio parafrazirao "Ne daj se, Ines".
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 14:33   #50
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Nisam ja nego Arsen Dedić. To sam bio parafrazirao "Ne daj se, Ines".
Je, sad sam se sjetio. To je jedan moj prijatelj volio slušati na ploči Rade Šerbedžije.
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 19:35   #51
Quote:
omen4k kaže: Pogledaj post
("mystes" "grc. - osoba "inicirana u "sveta znanja".)
Što je samo djelomično značenje, izvornije bi bilo - 'onaj koji šuti':
https://en.wiktionary.org/wiki/%CE%B...84%CE%B7%CF%82

- μυστικό n (mystikó, “secret”)
- μυστικά (mystiká, “in secret”)
https://en.wiktionary.org/wiki/%CE%B...#Ancient_Greek
car_je_gol is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.02.2019., 20:57   #52
Quote:
car_je_gol kaže: Pogledaj post
Što je samo djelomično značenje, izvornije bi bilo - 'onaj koji šuti':
https://en.wiktionary.org/wiki/%CE%B...84%CE%B7%CF%82
Dakle, slično kao "utihnuli mudrac" u budizmu.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2019., 09:34   #53
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Je, ali ta izreka ima i nastavak: za razliku od fah-idiota koji zna sve o ničemu, filozof ne zna ništa o svemu.
Imaš pravo, nastavak:

.... Takva vrsta bavljenja znanošću omogućila mi je znati sve manje i manje o sve većem i većem, premda ipak još nisam stigao do stanja da znam ništa o svemu.

Nisi pogodio samo jedno - u citiranom tekstu ne radi se o filozofu već o znanstvenom piscu. Međutim, može se primjeniti i na filozofa.
mravac8 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:16.