Religijsko poticanje mira i pravde

[Kudum]

YunStrijelica kaže:

Bog, Mi, mnozina

To je tzv. kraljevsko "mi", znači nije mnogtvo bogova u pitanju, kao u kršćanstvu recimo.

[YunStrijelica]

Kudum kaže:

To je tzv. kraljevsko "mi", znači nije mnogtvo bogova u pitanju, kao u kršćanstvu recimo.

Gdje si pronasao takvo obrazlozenje?

[XPangel]

Tema je besmislena i navijačkog tona fenjeraša koji ispada u drugu ligu.

[Khulus]

YunStrijelica kaže:

Bog, Mi, mnozina

Antropomrfono opisivanje abrahamskog Boga kao cilj prilblizavanja istog ljudima je jedino obrazlozenje ili opravdanje , ali ipak nelogicno, jer su se ranije svi Bogovi upravo tako opisivali u mitovima i legnedama, i ljudi su vjerovali u njihovo postojanje.

Bog u Kur'anu je jedan i to toliko notorno jedan da je svaka druga kalkulacija isključena. Jer svaki put kad se govori u trećem licu o Allahu onda je upravo to, samo Allah. A povijesno je upravo neslaganje sa postojanjem drugih bogova ono što je karakteriziralo islam. "Mi" je prevod s arapskog, gdje se govori sa poštovanjem. Pa i u hrvatskom se kaže čovjeku "vi" iz poštovanja iako se misli na jedninu. Primjer odbacivanja politeizma:

„Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se. Pa nek je uzvišen Allah, Gospodar svemira, od onoga što Mu pripisuju!“ (El-Enbija, 22)

Nemoj zapinjati na takve banalnosti, jednako kao što ni u Bibliji "Mi" ne znači više bogova. (Sorry Kudum, ne slažem se sa tvojom tvrdnjom. )

Antropomorfizam - nije nelogično, jer kako bi opisala neko svojstvo ako bi filozofirala i apstrahirala tako da te nitko ne razumije? To je nešto pisano za sve ljude, ne samo za ljude koji su savladali grčku i inu filozofiju. Dokaz: Allah je u Kur'anu opisan kao netko tko ne ovisi ni okome i ni o čemu, a sve drugo je ovisno o Njemu (istovjetno filozofskom konceptu Apsoluta). A to nije bila karakteristika grčkih bogova i inih bogova, oni su svi bili redom ranjivi na svoj način. I najzad, za razliku od bogova starog svijeta Allaha se nije crtalo ni oslikavalo. Baš zato da ljudi ne pomisle da je Allah kao neki svemogući čovjek.


Samo se pitam kakve veze to ima a temom?

[YunStrijelica]

Khulus kaže:

Bog u Kur'anu je jedan i to toliko notorno jedan da je svaka druga kalkulacija isključena. Jer svaki put kad se govori u trećem licu o Allahu onda je upravo to, samo Allah. A povijesno je upravo neslaganje sa postojanjem drugih bogova ono što je karakteriziralo islam. "Mi" je prevod s arapskog, gdje se govori sa poštovanjem. Pa i u hrvatskom se kaže čovjeku "vi" iz poštovanja iako se misli na jedninu. Primjer odbacivanja politeizma:

„Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se. Pa nek je uzvišen Allah, Gospodar svemira, od onoga što Mu pripisuju!“ (El-Enbija, 22)

Nemoj zapinjati na takve banalnosti, jednako kao što ni u Bibliji "Mi" ne znači više bogova. (Sorry Kudum, ne slažem se sa tvojom tvrdnjom. )

Antropomorfizam - nije nelogično, jer kako bi opisala neko svojstvo ako bi filozofirala i apstrahirala tako da te nitko ne razumije? To je nešto pisano za sve ljude, ne samo za ljude koji su savladali grčku i inu filozofiju. Dokaz: Allah je u Kur'anu opisan kao netko tko ne ovisi ni okome i ni o čemu, a sve drugo je ovisno o Njemu (istovjetno filozofskom konceptu Apsoluta). A to nije bila karakteristika grčkih bogova i inih bogova, oni su svi bili redom ranjivi na svoj način. I najzad, za razliku od bogova starog svijeta Allaha se nije crtalo ni oslikavalo. Baš zato da ljudi ne pomisle da je Allah kao neki svemogući čovjek.


Samo se pitam kakve veze to ima a temom?

aludirala sam na mozinu

[XPangel]

YunStrijelica kaže:

aludirala sam na mozinu

To je iz poštovanja.

Prema andjelima koji je jedan.

[cestar]

YunStrijelica kaže:

cestar, ako je osoba loseg karaktera, ne posotoji vjersko uvijerenje ,a koje ce utjecati na njen karakter , ljudski karkter i psih ase jednostavno ne mjenjaju pod uticajem religija

vjerska uvjerenja jedne osobe mogu utjecati iskjucivo na vjernike iste relgije

ne mozemo izdvajati jednu religiju od druge, pa ako pisemo o katolicanstvu, trebamo istovremeno pisati o svim abrahamskim religijama

vjerska motivacija i dobra djela su produkt licemjerstva, jer motivi osobe nisu isljucivo vezani za dobrobit sredine, vec strah od odlaska u pakao, i drugih vjerskih licnih ralzoga

Na izgradnju karaktera utječe "sve i svašta", od genetike, utjecaja okoline, do svjesnog nastojanja... također i duhovno iskustvo.

Na motiv nečijeg čina može utjecati i vlastito uvjerenje, skup normi koje mogu biti oblikovane i vjerom, zašto ne ? Sama ta aktivnost utječe i na karakter osobe, izgrađuje ga, mijenja ili učvršćuje... mi se zapravo nikada tijekom života ne možemo potpuno prestati mijenjati, iako je taj proces, razumljivo, intenzivniji u mlađim godinama.

[YunStrijelica]

cestar kaže:

Na izgradnju karaktera utječe "sve i svašta", od genetike, utjecaja okoline, do svjesnog nastojanja... također i duhovno iskustvo.

Na motiv nečijeg čina može utjecati i vlastito uvjerenje, skup normi koje mogu biti oblikovane i vjerom, zašto ne ? Sama ta aktivnost utječe i na karakter osobe, izgrađuje ga, mijenja ili učvršćuje... mi se zapravo nikada tijekom života ne možemo potpuno prestati mijenjati, iako je taj proces, razumljivo, intenzivniji u mlađim godinama.

to je OK

ali religija je ovdje iskljucivo sredstvo , a istvoremeno se pokusava prezentirati kao pozitivna pojava ( na drugoj temi, je negativna posjava) , zato pokusavam prokuziti, kako relgija moze utjecati na karater osobe

religozne osobe mogu biti dobre i lose, kuzis

[cestar]

YunStrijelica kaže:

to je OK

ali religija je ovdje iskljucivo sredstvo , a istvoremeno se pokusava prezentirati kao pozitivna pojava ( na drugoj temi, je negativna posjava) , zato pokusavam prokuziti, kako relgija moze utjecati na karater osobe

religozne osobe mogu biti dobre i lose, kuzis

Možda naslov nije najbolje sročen, shvati ovako... "Primjeri nastojanja za postizanjem mira i pravde ljudi sa religijskim svjetonazorima ili vjerskim uvjerenjima".

Bolje ?

A na drugoj temi umjesto "postizanje mira i pravde" umetni "primjeri agresivnog ponašanja".

Primjera ima i za jedno i za drugo... bitno je, uvjerenja ne možeš promatrati izolirano od ostalih društvenih (i ostalih) elemenata koji utječu na ponašanje čovjeka.

[YunStrijelica]

cestar kaže:

Možda naslov nije najbolje sročen, shvati ovako... "Primjeri nastojanja za postizanjem mira i pravde ljudi sa religijskim svjetonazorima ili vjerskim uvjerenjima".

Bolje ?

A na drugoj temi umjesto "postizanje mira i pravde" umetni "primjeri agresivnog ponašanja".

Primjera ima i za jedno i za drugo... bitno je, uvjerenja ne možeš promatrati izolirano od ostalih društvenih (i ostalih) elemenata koji utječu na ponašanje čovjeka.

rliigioznost i religjska uvjerenja su mozda vazna vjernicima, ali nismo svi iz doticne kategorije i naravno da ih zelim promatrati izolirano od ljudskog karaktera , jer , ponavljam, imamo vjernike loseg i dobrog karaktera

mir se danas ne moze postici primjerima vjernika , to je mozda bilo moguce prije nekoliko stoljeca

sustina price dobri vjernici ce iskjucivo utjecati na dobre vjernike ostale grupe nisu obuhvacene njihovim utjecajem

[Khulus]

YunStrijelica - shvati temu kao protutežu za temu "Religijsko poticanje agresije". Tamo se uglavnom raspravlja o lošim stvarima koje čine vjernici i izvire li to iz njihovog vjerovanja itd. Ovdje je poanta iznijeti neke dobre stvari koje čine vjernici, primjere za pozitivno djelovanje itd.

[cestar]

YunStrijelica kaže:

rliigioznost i religjska uvjerenja su mozda vazna vjernicima, ali nismo svi iz doticne kategorije i naravno da ih zelim promatrati izolirano od ljudskog karaktera , jer , ponavljam, imamo vjernike loseg i dobrog karaktera

Motiv zbog kojeg sam pokrenuo ovu temu jest reakcija na temu na kojoj se raspravljalo o utjecaju religioznosti na nasilno ponašanje društvenih grupa i pojedinaca u povijesti.
Apologetika ? Ne, samo ravnoteža... jer, ne znam zbog čega ponavljaš kako imamo vjernike dobre i loše.
Da, naravno, da li sam tvrdio drugačije, a isto se odnosi i na sve ljude.

Ne smatram kako je duhovno iskustvo nekakav penicilin koji ljude navodi samo na dobra djela... mnogi su očito navedeni na zlo.



No, religioznost i duhovnost su bitan dio osobnosti za vjernike, mislio sam da ne mogu biti jasniji... oni koji su agnostici i ateisti, neće biti motivirani u svojim djelima, kakva god ona bila, vjerskim uvjerenjem... jer ga, naravno, nemaju.

mir se danas ne moze postici primjerima vjernika , to je mozda bilo moguce prije nekoliko stoljeca

Mir se može postići samo zajedničkim djelovanjem svih ljudi, bez obzira na uvjerenja.

sustina price dobri vjernici ce iskjucivo utjecati na dobre vjernike ostale grupe nisu obuhvacene njihovim utjecajem

Ako ti u udruzi Samaritanaca ili Doktori bez granica bude omogućeno prihvatilište, te se zimske noći nećeš smrznuti, što itekako utječe na tvoj život.
Da li ćeš biti potaknuta samim tim prihvatiti uvjerenja koja vode tu organizaciju, nema direktne veze s tim.

EDIT: sad sam vidio kako ti je kolega Khulus također spomenuo protutežu...

[Kudum]

YunStrijelica kaže:

Gdje si pronasao takvo obrazlozenje?

To naša djeca uče već u mektebima. To "Mi" je naznačeno zbog veličine a ne zbog brojnosti (množine). Na temi "Islam - 114 pitanja, 114 odgovora (part III)", počevši od posta #3000 (to je ovaj post), pa na dalje, vodila se o tome diskusija na nekoliko strana, pa možeš to pogledati. A i Khulus ti je dobro odgovorio; "Bog u Kur'anu je jedan i to toliko notorno jedan da je svaka druga kalkulacija isključena". Pozdrav

[YunStrijelica]

Khulus kaže:

YunStrijelica - shvati temu kao protutežu za temu "Religijsko poticanje agresije". Tamo se uglavnom raspravlja o lošim stvarima koje čine vjernici i izvire li to iz njihovog vjerovanja itd. Ovdje je poanta iznijeti neke dobre stvari koje čine vjernici, primjere za pozitivno djelovanje itd.

vidjel sam, ali je reAkcija ne-efektivna, a to sam obrazlozila u prethodnom postu, hvala

[YunStrijelica]

Kudum kaže:

To naša djeca uče već u mektebima. To "Mi" je naznačeno zbog veličine a ne zbog brojnosti (množine). Na temi "Islam - 114 pitanja, 114 odgovora (part III)", počevši od posta #3000 (to je ovaj post), pa na dalje, vodila se o tome diskusija na nekoliko strana, pa možeš to pogledati. A i Khulus ti je dobro odgovorio; "Bog u Kur'anu je jedan i to toliko notorno jedan da je svaka druga kalkulacija isključena". Pozdrav

obrazlozenje je nelogicno, a isto sam ranije citala: kraljesko MI kao samopersiranje u mnozini je neobicno, jer Bog je ponekad perisarao sebe i sa JA; dugo, hriscansko Mi ima drugacije znacenje; trece, u judaizmu nema pluralnog samopersirajuceg Boga

[YunStrijelica]

cestar kaže:

Motiv zbog kojeg sam pokrenuo ovu temu jest reakcija na temu na kojoj se raspravljalo o utjecaju religioznosti na nasilno ponašanje društvenih grupa i pojedinaca u povijesti.
Apologetika ? Ne, samo ravnoteža... jer, ne znam zbog čega ponavljaš kako imamo vjernike dobre i loše.
Da, naravno, da li sam tvrdio drugačije, a isto se odnosi i na sve ljude.

Ne smatram kako je duhovno iskustvo nekakav penicilin koji ljude navodi samo na dobra djela... mnogi su očito navedeni na zlo.



No, religioznost i duhovnost su bitan dio osobnosti za vjernike, mislio sam da ne mogu biti jasniji... oni koji su agnostici i ateisti, neće biti motivirani u svojim djelima, kakva god ona bila, vjerskim uvjerenjem... jer ga, naravno, nemaju.



Mir se može postići samo zajedničkim djelovanjem svih ljudi, bez obzira na uvjerenja.



Ako ti u udruzi Samaritanaca ili Doktori bez granica bude omogućeno prihvatilište, te se zimske noći nećeš smrznuti, što itekako utječe na tvoj život.
Da li ćeš biti potaknuta samim tim prihvatiti uvjerenja koja vode tu organizaciju, nema direktne veze s tim.

EDIT: sad sam vidio kako ti je kolega Khulus također spomenuo protutežu...

samo sam pokusala obrazloziti svoj stav, i moj kriticki osvrt na pokusaj postizanja ravnoteze izmedju dvije teme je takodjer obrazlozen, jednostavno nema narocit efekat u mogim drustvima, jer nisu sva drustva jednako usmejrena ka religioznosti i utjecaju istih

udruge Samaritanca i slicne organizacije funkcioniraju jednako kao i nereligijske organizacije, zato, kao takve, nemaju funkciju psotizanja ravnoteze u drustvu

[Kudum]

YunStrijelica kaže:

obrazlozenje je nelogicno, a isto sam ranije citala: kraljesko MI kao samopersiranje u mnozini je neobicno, jer Bog je ponekad perisarao sebe i sa JA;

Ok, to je tvoj stav i poštujem ga. Meni pak nije neobično ukoliko se radi o tzv. "kraljevskom ja", iako smatram da je "Ja" lakše čovjeku za shvatiti.

YunStrijelica kaže:

dugo, hriscansko Mi ima drugacije znacenje;

Pa hrišćani, uz Boga, imaju i Božijeg sina (koji je kod troičara, osim što je Božiji sin, također i bog! ) - tako da bi njima to "Mi" svakako imalo smisla.

YunStrijelica kaže:

trece, u judaizmu nema pluralnog samopersirajuceg Boga

Sigurna si u to?
Da pogledamo Stari Zavjet, ili samo Petoknjižje Mojsijevo, pa da vidimo koliko si u pravu?

[YunStrijelica]

Kudum kaže:

Ok, to je tvoj stav i poštujem ga. Meni pak nije neobično ukoliko se radi o tzv. "kraljevskom ja", iako smatram da je "Ja" lakše čovjeku za shvatiti.

Pa hrišćani, uz Boga, imaju i Božijeg sina (koji je kod troičara, osim što je Božiji sin, također i bog! ) - tako da bi njima to "Mi" svakako imalo smisla.

Sigurna si u to?
Da pogledamo Stari Zavjet, ili samo Petoknjižje Mojsijevo, pa da vidimo koliko si u pravu?

1. kraljevsko MI nema temeljni dokaz, to je iskljucivo pretpostavka , nije problem u "ljudskom shvatanju"
2. sveto trojstvo nije postojalo kao doktrina nije postalo do 3 stoljeca
3. Tora , kao dio Starog Savjeta ne pise o pluralnom Bogu, postoje lignvisticka brazlozenja

[Kudum]

YunStrijelica kaže:

1. kraljevsko MI nema temeljni dokaz, to je iskljucivo pretpostavka, nije problem u "ljudskom shvatanju"

Opći uvid u Kur'an časni, jasan je pokazatelj da je Bog nužno jedan.
Evo nekih ajeta Kur'ana časnog, kao primjer:

"A vaš Bog – jedan je Bog! nema boga osima Njega, Milostivog, Svemilostivog!" (K 2,163)

"Allah je, nema boga osim Njega, Gospodar svega što postoji!” (K 27,26)

"Bog je, nema boga osim Njega, Živ i Vječan! Ne obuzima Ga ni pospanost, niti san! Njemu pripada sve što je na nebesima i sve što je na Zemji! Ko se može pred Njim zauzimati za nekog, bez dopuštenja Njegova? On zna šta je bilo i prije i šta će biti poslije, a od onoga što On zna – drugi znaju samo onoliko koliko On želi. Njegova moć obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojađuje održavanje njihovo. On je Svevišnji, Veličanstveni!" (2,255)

Da li su ovi ajeti tebi jasni? Prema tome, trganje nekih stavaka (u kojima se spominje MI) iz opšteg konteksta Knjige je kontraproduktivno. Ono odvlači čovjeka od ispravnog poimanja Kur'ana časnog i od prihvatanja Islama, i vode ga u antagonizme i nerazumjevanje.

YunStrijelica kaže:

2. sveto trojstvo nije postojalo kao doktrina nije postojalo do 3 stoljeca

Slažem se da je to kasnija ergzibicija iz vremena Konstantina mnogobošca. Međutim, tvojstvo se danas nalazi u Novom Zavjetu, jasnim riječima opisano, tako da...

YunStrijelica kaže:

3. Tora , kao dio Starog Savjeta ne pise o pluralnom Bogu, postoje lignvisticka obrazlozenja

Piše tu u SZ, i to jasnim riječima napisano, koje ne ostavbljaju dvojbu. Ako je potrebno, mogu navesti par citata iz SZ? A lingvistička objašnjenja samo mogu biti pokušaj da se relativizira ili barem ublaži ta stvar, i ona mogu biti na pomoć eventualno onima koji su zbunjeni. No, meni takva mjerszta ne smetaju u shvaćanju starozavjetnog monoteizma, i vjerujem da je Bog opisan u SZ nužno jedan, uprkos tom pluralnom naglasku na pojedinim mjestima koja se tamo mogu vidjeti. U sebi sam našao način kako da to objasnim i ne trebaju mi lingvističke vratolomije. Pozdrav

[Khulus]

YunStrijelica kaže:

obrazlozenje je nelogicno, a isto sam ranije citala: kraljesko MI kao samopersiranje u mnozini je neobicno, jer Bog je ponekad perisarao sebe i sa JA; dugo, hriscansko Mi ima drugacije znacenje; trece, u judaizmu nema pluralnog samopersirajuceg Boga

U arapskom jeziku je persiranje najnormalnija pojava, pogotovo ako se želi istaknuti nečija važnost i veličina. A tko je veći i važniji od Allaha samog? I još dodatno, cijeli Kur'an je pisan u takvom dostojanstvenom tonu, što doduše ne dođe uvijek do izražaja u prijevodima.

Btw danas sam dvije osobe oslovio sa "vi". I ne nisam pod tim mislio na njih u množini.