Budizam

[Fazlija]

MAJSTOR Ivan kaže:

Ili trazite zivog ucitelja koji ce vas suceliti s vasom izvornom naravi u cas posla,

ili slijedite svoj unutarnji glas, samo ako vas ne upravlja na mrtve ucitelje.

Ma daj, Ivane, to su totalne budalastine. To nema veze sa zdravim razumom!

Dakle, kazes zivog ucitelja?! Ma od kuda ti to da ce te ziv ili mrtav ucitelj suociti s bilo cime?! Zar mislis da ucitelji idu svijetom i prosvjetljuju ljude u cas posla?! To bi bilo posve protivno iskonskoj prirodi svemira. Ucitelj ce ti (ziv ili mrtav) dati put kojim ces se kretati prema duhovnom probudjenju sukladno sa svojom sudbinom, dakle sukladno sa svojim trenutnim ogranicenjima. A prosvjetlit ces se sam, sabranoscu paznje, a ne uciteljem.

A drugo, kazes slijediti svoj unutarnji glas?! pa zar ne slijede sva bica svoj unutarnji glas, pa svejedno ne dolaze do probudjenja?!

Slicis mi na covjeka posve zaokupljenog svojim nekim mastarijama, koji je umislio da samo ziv ucitelj oslobadja u tren oka, ali kada umre njegovo ucenje najednom vise ne vazi?! Dakle, Buddhina je greska samo u tome sto je vec umro. Inace da je ziv, oslobadjao bi ljude u tren oka?! Zasto bi onda poducavao ljude putu njegovanja sabranosti paznje?! Svaki ucitelj daje put razuman, lako shvatljiv i primjenjiv, koji vodi do oslobodjenja, i ne ovisi o njegovj ili njeznom osobnoj prisutnosti.

[crazy person]

sati kaže:

A jel moze izvor za ovo da das? Nesto mi zvuci suvise bajkovito.

To bi mogla bit Agganna gdje je Buddha govorio Brahminima, samo ne mogu naći nigdje prijevod sad pa da usporedim.

[MAJSTOR Ivan]

Fazlija kaže:

Ma daj, Ivane, to su totalne budalastine. To nema veze sa zdravim razumom!

Dakle, kazes zivog ucitelja?! Ma od kuda ti to da ce te ziv ili mrtav ucitelj suociti s bilo cime?! Zar mislis da ucitelji idu svijetom i prosvjetljuju ljude u cas posla?! To bi bilo posve protivno iskonskoj prirodi svemira. Ucitelj ce ti (ziv ili mrtav) dati put kojim ces se kretati prema duhovnom probudjenju sukladno sa svojom sudbinom, dakle sukladno sa svojim trenutnim ogranicenjima. A prosvjetlit ces se sam, sabranoscu paznje, a ne uciteljem.

A drugo, kazes slijediti svoj unutarnji glas?! pa zar ne slijede sva bica svoj unutarnji glas, pa svejedno ne dolaze do probudjenja?!

Slicis mi na covjeka posve zaokupljenog svojim nekim mastarijama, koji je umislio da samo ziv ucitelj oslobadja u tren oka, ali kada umre njegovo ucenje najednom vise ne vazi?! Dakle, Buddhina je greska samo u tome sto je vec umro. Inace da je ziv, oslobadjao bi ljude u tren oka?! Zasto bi onda poducavao ljude putu njegovanja sabranosti paznje?! Svaki ucitelj daje put razuman, lako shvatljiv i primjenjiv, koji vodi do oslobodjenja, i ne ovisi o njegovj ili njeznom osobnoj prisutnosti.

Ti o drvetu, MAJSTOR o sumi.

Sto je tvoja osobna rak rana recheno ti je. Mogao bi se zamisliti nad dijagnozom iz znatizelje makar.

Ali ne - ti ces radije iz rak rane sveudilj deklarirati definicije. Iste one zbog kojih si kancerogen.

Zivi valjani ucitelj oslobadja zbilja u tren oka. Kako to?
Tako sto se nema sto "oslobadjati", Trazitelju Istine. Zivi i valjani ucitelj rastapa vam onaj puter u glavama sto su vam ga smjestili filozofcine i veleumnici poput Bude. Pod njim ste zdravi kao dren. I SLOBODNI kao proljece.

Unutrasnji glas razlozno je slabije poduzetan. Ali je beskrajno bolji od mrtvog ucitelja.

"Iskonska priroda svemira" je suplja Tathagatina
uobrazilja. Za tebe jos i suplja jer nikako ne mozes
znati sto je Uobrazeni doista snio i domislio.

Nastavi ti s kodeksom, ta to ti je karma, velis. Najveca zalost je da si hipnotiziran da to tako i jest.

[sati]

crazy person kaže:

To bi mogla bit Agganna gdje je Buddha govorio Brahminima, samo ne mogu naći nigdje prijevod sad pa da usporedim.

U pravu si Agganna sutta. Evo prevoda:

www.urbandharma.org/pdf/AggannaSutta.pdf

Krajnje neobičan govor za Budino uporno odbijanje da govori o nastanku sveta. Ili je bio posebno dobro raspoložen kad ga je izrekao ili je kasnija interpolacija.
U svakom slučaju lični na vrlo rašireni mit o zlatno dobu...

[crazy person]

hihi


A trebalo bi znati malo više o Indiji u ono doba. Ja ne znam puno, ali sutta se odlično uklapa u nekakav ton koji se može susreti u Digha Nikayi - neki pokušaj da se, svođenjem na budizam, Brahminima da neko korisno učenje.

[Fazlija]

MAJSTOR Ivan kaže:

Sto je tvoja osobna rak rana recheno ti je. Mogao bi se zamisliti nad dijagnozom iz znatizelje makar.

E, moj Majstore, ti mislis ako je receno da je i dokazano. Puno ti nama pricas, ali slabo ista dokazujes. Nemamo pametnija posla nego da se jos zamisljamo nad takvim umotvorinama?!

[overklokan]

MAJSTOR Ivan kaže:

"O redovnici, dochim se ijedna dusha radja na vasu dobrobit i srechu, iz suchuti sa vashim svijetom
i na vashu dobit, i na srechu i bogova i ljudi, znajte da ste zhigosani kao prokleti i okljasthreni, kao sakati i necjeloviti za sva vremena.
Pa bila ta dusha, u ime vashih potreba rodjena, i sam bahati Tathagata."

MAJSTOR Ivan A.D. '08.

[MAJSTOR Ivan]

Fazlija kaže:

E, moj Majstore, ti mislis ako je receno da je i dokazano. Puno ti nama pricas, ali slabo ista dokazujes. Nemamo pametnija posla nego da se jos zamisljamo nad takvim umotvorinama?!

Nista zato, zamisljajte se nad onim Budinim.

Umotvorina je umotvorina, pa da je sad i od samog Gospodara Vaseljene uslozena. Rasjeda ljudsko biche na ono ubogo sto jest i na ono velichajno sto ce biti. U judejstvu, krscanstvu i islamu je pljunuto isto. Toliko o krvavim posljedcima umotvorenja kao takvog.

MAJSTOR Ivan ti usrdno preporucuje da isljedis kako to da u Budinu iskustvu nema ni jedne jedine zabiljezene dokazane nadnaravnosti, Trazitelju Istine. Onostranosti vas poducava onaj koji nit luka jeo, nit luka mirisao. Go um.

[overklokan]

The electrons in a carbon atom in the human brain are connected to the subatomic
particles that comprise every salmon that swims, every heart that beats, and every
star that shimmers in the sky. Everything interpenetrates everything, and although human
nature may seek to categorize and pigeonhole and subdivide, the various phenomena of
the universe, all apportionments are of necessity artificial and all of nature is ultimately a
seamless web. In a holographic universe, even time and space could no longer be viewed
as fundamentals. Because concepts such as location break down in a universe in which
nothing is truly separate from anything else, time and three-dimensional space, like the
images of the fish on the TV monitors, would also have to be viewed as projections of
this deeper order.

At its deeper level reality is a sort of superhologram in which the past, present, and future
all exist simultaneously. This suggests that given the proper tools it might even be possible
to someday reach into the superholographic level of reality and pluck out scenes from the
long-forgotten past.

What else the superhologram contains is an open-ended question. Allowing, for the sake
of argument, that the superhologram is the matrix that has given birth to everything in our
universe, at the very least it contains every subatomic particle that has been or will
be -- every configuration of matter and energy that is possible, from snowflakes to quasars
from blue whales to gamma rays. It must be seen as a sort of cosmic storehouse of "All That Is."

http://www.crystalinks.com/holographicuniverse.html

u budizmu > http://en.wikipedia.org/wiki/Indra%27s_net

[overklokan]

"The Tibetan Book of the Dead describes the collapse of the body's constituing
elements. Earth collapses into Water, Water collapses into Fire, Fire collapses
into Air and Air dissolves into Consciousness. Than, there is an experience of
piercing luminosity, pure white Light, the clear radiance that arises from the direct
experience of one's own Basic Nature. Now there is no darkness, no separation,
no direction and no shape, only brilliant Light. This boundless sparkling radiance
is Mind, free from the shadows of Birth and Death, free from boundaries of any
kind. All of space is dissolved into pure Light. This radiance is the Mind of all the
Buddhas, all the Awakened Ones. To recognise this is all that is necessary."

[sati]

Pathamapapanika sutta -- Prvi govor o trgovcu

Tri su, monasi, svojstva trgovca koji nije u stanju da stekne onaj imetak joji još nije stekao, niti da uveća onaj imetak koji je već stekao. Koja tri? Taj trgovac se, monasi, ujutro ne posvećuje marljivo svome poslu, u podne se ne posvećuje marljivo svome poslu, uveče se ne posvećuje marljivo svome poslu. Trgovac sa ova tri svojstva nije u stanju da stekne onaj imetak joji još nije stekao, niti da uveća onaj imetak koji je već stekao.

Isto tako, monasi, tri su svojstva monaha koji nije u stanju da stekne ona povoljna stanja uma koja još nije stekao, niti da uveća ona povoljna stanja uma koja je već stekao. Koja tri? Taj monah se, monasi, ujutro ne posvećuje marljivo svome objektu meditacije, u podne se ne posvećuje marljivo svome objektu meditacije, uveče se ne posvećuje marljivo svome objektu meditacije. Monah sa ova tri svojstva nije u stanju da stekne ona povoljna stanja uma koja još nije stekao, niti da uveća ona povoljna stanja uma koja je već stekao.

Tri su, monasi, svojstva trgovca koji jeste u stanju da stekne onaj imetak joji još nije stekao, kao i da uveća onaj imetak koji je već stekao. Koja tri? Taj trgovac se, monasi, ujutro marljivo posvećuje svome poslu, u podne se marljivo posvećuje svome poslu, uveče se marljivo posvećuje svome poslu. Trgovac sa ova tri svojstva jeste u stanju da stekne onaj imetak koji još nije stekao, kao i da uveća onaj imetak koji je već stekao.

Isto tako, monasi, tri su svojstva monaha koji jeste u stanju da stekne ona povoljna stanja uma koja još nije stekao, kao i da uveća ona povoljna stanja uma koja je već stekao. Koja tri? Taj monah se, monasi, ujutro marljivo posvećuje svome objektu meditacije, u podne se marljivo posvećuje svome objektu meditacije, uveče se marljivo posvećuje svome objektu meditacije. Monah sa ova tri svojstva jeste u stanju da stekne ona povoljna stanja uma koja još nije stekao, kao i da uveća ona povoljna stanja uma koja je već stekao.

Anguttara nikaya, III.19

[MAJSTOR Ivan]

Francuska znanstvena ekspedicija izucavala je tajnu duboke starosti zhitelja Tibeta.

Prvi je ispitanik nosio bradu do prsiju, orao u polju, jahao konja...

"Koja je tajna vase duboke starosti", zapitase ga.

"Ujutro jogurt, u podne jogurt, navecer jogurt, i evo mi je 125 ljeta."

Drugi ispitanik nosio je bradu do pojasa, hodao je bez stapa, chilo se igrao sa pra-praunucima...

"Ujutro kefir, u podne kefir, za veceru kefir, i evo mi je 135 ljeta."

Treci ispitanik nosio je bijelu bradu do zemlje, smezhuran i oronuo lezao je u postelji hvatajuci zadnje udisaje.

Hitro mu prikljuce uredjaje, a kako je slabo cuo zaderu mu se na uho:

"Djedice, koja je tajna vase suboke starosti?"

"Ujutro p...., u podne p...., navecer p...., i evo mi je ...sezdesetipeta...,arghhhhh....

[Bango]

MAJSTOR Ivan kaže:

Francuska znanstvena ekspedicija izucavala je tajnu duboke starosti zhitelja Tibeta.

Prvi je ispitanik nosio bradu do prsiju, orao u polju, jahao konja...

"Koja je tajna vase duboke starosti", zapitase ga.

"Ujutro jogurt, u podne jogurt, navecer jogurt, i evo mi je 125 ljeta."

Drugi ispitanik nosio je bradu do pojasa, hodao je bez stapa, chilo se igrao sa pra-praunucima...

"Ujutro kefir, u podne kefir, za veceru kefir, i evo mi je 135 ljeta."

Treci ispitanik nosio je bijelu bradu do zemlje, smezhuran i oronuo lezao je u postelji hvatajuci zadnje udisaje.

Hitro mu prikljuce uredjaje, a kako je slabo cuo zaderu mu se na uho:

"Djedice, koja je tajna vase suboke starosti?"

"Ujutro p...., u podne p...., navecer p...., i evo mi je ...sezdesetipeta...,arghhhhh....

Jedna od ljepota istine je što se ona ne mora braniti, sama se brani.
Porijeklio ove umotvorine može biti jedino tupavi mozak gospodinja NEPRENOSIVOGA
(iskreno se nadam da je ovo uistinu neprenosivo).
Nikad u Tibetu nije bilo ovakve ekspediocvija, to je jedino produkt mućanja mozga o stijenke vlastitih prtedodžbi stvarnosti, «gospodina», čija je smislensost postova jednaka je smislenošću slučajna broja.


Ako ne vidite razliku između Bude i ovog arhetipa svih budala ovog svijeta, misli da nemate što raditi na ovoj temi.

Svakom po zasluzi!

[MAJSTOR Ivan]

Bango kaže:

Jedna od ljepota istine je što se ona ne mora braniti, sama se brani.
Porijeklio ove umotvorine može biti jedino tupavi mozak gospodinja NEPRENOSIVOGA
(iskreno se nadam da je ovo uistinu neprenosivo).
Nikad u Tibetu nije bilo ovakve ekspediocvija, to je jedino produkt mućanja mozga o stijenke vlastitih prtedodžbi stvarnosti, «gospodina», čija je smislensost postova jednaka je smislenošću slučajna broja.


Ako ne vidite razliku između Bude i ovog arhetipa svih budala ovog svijeta, misli da nemate što raditi na ovoj temi.

Svakom po zasluzi!

Smetenost koja se ne umije tek nasmijati banalnom vicu uvijek je ili religijska, ili duhovna. U oba sluchaja kruta, surova i fanaticna.

[overklokan]

ne zakuhavajte ... evo jos malo smijeha, tip je jak kao blek stena

http://www.youtube.com/watch?v=GsstG98s5NU

[sati]

306. Čovek koji poseduje pogrešno razumevanje, šta god da telom, govorom ili mišlju preduzme i učini u skladu sa tim svojim pogrešnim razumevanjem, sve namere, težnje i odluke, svi ti njegovi izrazi volje (sankhara) vode do onoga što je nepovoljno, neprijatno, neprivlačno, štetno, bolno. A zašto je to tako? Zato što je njegovo razumevanje loše. Isto tako kao što kada se seme kumbe, seme kosatakija, seme gorkog krastavca položi u vlažnu zemlju, sve one materije koje upije iz tla doprinose njegovoj gorčini, kiselosti, bezukusnosti. A zašto je to tako? Zato što je seme loše. Isto tako, monasi, čovek koji poseduje pogrešno razumevanje, šta god da telom, govorom ili mišlju preduzme i učini u skladu sa tim svojim pogrešnim razumevanjem, sve namere, težnje i odluke, svi ti njegovi izrazi volje vode do onoga što je nepovoljno, neprijatno, neprivlačno, štetno, bolno.

307. Čovek koji poseduje ispravno razumevanje, šta god da telom, govorom ili mišlju preduzme i učini u skladu sa tim svojim ispravnim razumevanjem, sve namere, težnje i odluke, svi ti njegovi izrazi volje vode do onoga što je povoljno, prijatno, privlačno, korisno, srećno. A zašto je to tako? Zato što je njegovo razumevanje ispravno. Isto tako kao što kada se seme šećerne trske, seme slatkog pirinča, seme grožđa položi u vlažnu zemlju, sve one materije koje upije iz tla doprinose njegovoj slasti, jestivosti, ukusnosti. A zašto je to tako? Zato što je seme dobro. Isto tako, monasi, čovek koji poseduje ispravno razumevanje, šta god da telom, govorom ili mišlju preduzme i učini u skladu sa tim svojim ispravno razumevanjem, sve namere, težnje i odluke, svi ti njegovi izrazi volje vode do onoga što je povoljno, prijatno, privlačno, korisno, srećno.

Buda, AN I.306-7

[nitko i ništa]

sati, posjeduješ li ti ispravno razumijevanje ili pogrešno razumijevanje?

Ako ne posjeduješ ispravno razumijevenje, zar tvoj čin postanja ovog Buddhinog navoda neće biti pogrešan?
Ako nisi siguran posjeduješ li ispravno ili pogrešno razumijevanje, zar se ne bi ipak trebao suzdržati od poučavanja dok ne budeš siguran da nećeš učiniti više štete nego koristi?

Ako posjeduješ ispravno razumijevanje, tad pitanje obrćem prema čitateljima, najbolje prema sebi.

Ako je moje razumijevanje pogrešno, zar neće (prema gore navedenom) i moje čitanje gornjeg teksta donijeti pogrešne plodove (npr. ovaj post)?
Ako je moje razumijevanje već ispravno - koja korist od tog navoda? Ionako već ispravno razumijem.

Dakle, kako bi gornji navod trebao nekome pomoći?
Jer meni to zvuči kao da se - apsolutizirajući razliku između ''razumije ispravno'' i ''ne razumije ispravno'' - nastoji uvjeriti čovjeka da bude apsolutno poslušan apsolutno ispravnom učitelju, budući da je sam apsolutno neispravan.

[crazy person]

Da malo pojasnim, misli se na micchādiṭṭhi ili pogrešan pogled:

"And how is right view the forerunner? One discerns wrong view as wrong view, and right view as right view. This is one's right view. And what is wrong view? 'There is nothing given, nothing offered, nothing sacrificed. There is no fruit or result of good or bad actions ...

Sad bi jedini teoretski problem mogao biti: kako netko tko ima pogrešan pogled da akcija ne producira svoje rezultate može
na temelju toga dobiti ispravan pogled, ako pogrešan pogled vodi samo prema nepovoljnim rezultatima?

[Fazlija]

nitko i ništa kaže:

...Ako je moje razumijevanje pogrešno, zar neće (prema gore navedenom) i moje čitanje gornjeg teksta donijeti pogrešne plodove (npr. ovaj post)? Ako je moje razumijevanje već ispravno - koja korist od tog navoda? Ionako već ispravno razumijem...

Dragi Nitko i Nista, filozofi imaju nezgodnu sklonost da zapadaju u aporiju te da u njoj borave neodlucni. Propitkuju mnoge krajnosti i (naizgled) nalaze nedovoljno uporista da se priklone bilo kojoj. Neki to drze mudrim izborom.

No, postoji jedna stvar. U svemiru nema stajanja, sve je u vjecnom kretanju, pa se tako i njihova neodlucnost prije ili kasnije poravnava po nekoj slijepoj i neosvjestenoj sklonosti. Ona sama nije proizvod neprijanjanja i neodlucnosti, nego neosvjestene sklonosti da prione ili izbjegne nekom osjecaju (mozda onom koji daje susret s Buddhinim ucenjem?). Um ne moze spoznati istinu, prije ili kasnije pronalazi samo obrazlozenje (opravdanje) za neki svoj osjecaj, sklonost ili zelju. Poput slijepog kralja Dhrtarashtre koji povladjuje svojim bijesnim sinovima... ako mogu napraviti ovu malu tantricku upadicu s Mahabharatom.

Samo prosvjetljen covjek moze doista razlikovati izmedju istine i lazi, ispravnog i pogresnog. Cak se i ucenici duhovnih ljudi (poput buddhista npr.) ravnaju po nekoj svojoj neosvjestenoj sklonosti.

No, tu postoji druga stvar. Ucenje neke prosvjetljene osobe (poput Buddhe npr.) u sebi sadrzi upute svakom ogranicenom umu kako da se postupno ispetlja iz svojih vlastitih labirinata, stramputica, kucina i paucina. Stoga, ako bilo koji ograniceni um razvije makar i sentimentalno sklonost prema takvim uputama, takvom nacinu zivota i svjetonazoru; on ce prirodno i postupno te upute nastojati sve vise i vise slijediti (prvo razviti sklonost da o tome slusa i prica, potom da to isproba, zatim da iskusi i ostvari itd.).

I konacno, tu je i treca stvar, a to je da istinski duhovno ucenje (neke prosvjetljene osobe) mozda nije u potpunosti razumljivo i razvidno bilo kojem ogranicenom umu, ali nikada nije protivno zdravom razumu. Duhovnost je uvijek u skladu sa razumom i logikom. Po tome se razlikuje od praznovjerja i dogmi.

Stoga, nije pravo pitanje tko je u pravu, a tko nije... jer nije nitko. Utoliko mozemo razlikovati samo da li je duhovno ucenje neka posve nerazumna dogma, bajka, neko praznovjerje. Ne mozemo umom posve dokuciti zadnje krajnosti ucenja jer ono govori o stanju onkraj uma. Pravo pitanje je stoga prema cemu imamo sklonost. Sto se krije iza tvoje skepse, i sto se krije iza mojega i Satijevog odusevljenja za Buddhino (u ovom slucaju) ucenje.

[nitko i ništa]

Fazlija kaže:

Dragi Nitko i Nista, filozofi imaju nezgodnu sklonost da zapadaju u aporiju te da u njoj borave neodlucni. Propitkuju mnoge krajnosti i (naizgled) nalaze nedovoljno uporista da se priklone bilo kojoj. Neki to drze mudrim izborom.

Dragi Fazlija, pitanje je bilo sasvim konkretno i nema neke potrebe za tvojom općom kritikom filosofije pri odgovoru na njega.

Ako konkretnost tog pitanja nije jasna (i nakon što je crazy person dodato pojasni u čemu je problem), mogu ponoviti:

Ukoliko - kao što kaže gornji navod - sve što čini onaj tko ne posjeduje ispravno razumijevanje donosi i loše plodove, tad je posve nemoguće da on iz pogrešnog razumijevanja iziđe. Jer bilo što što čini (čita, sluša, vježba,...) ga samo uvodi u još više pogrešnog razumijevanja.

Dakle, koliko ja vidim nije moja aporija, nego je Buddhina.

Naravno, ja pretpostavljam da u ostatku nauka ta aporija jest nadiđena, pa me zanima kako. Ali gornja dva navoda, sama po sebi, ne ostavljaju nikakvu nadu za bilo kakav postupni put.

Um ne moze spoznati istinu, prije ili kasnije pronalazi samo obrazlozenje (opravdanje) za neki svoj osjecaj, sklonost ili zelju.

Zanima me što o ovom misle sati i crazy person.

Samo prosvjetljen covjek moze doista razlikovati izmedju istine i lazi, ispravnog i pogresnog.

Ali, što to meni znači što on (tko to, uostalom? MAJSTOR Ivan?) možda jest prosvjetljen kad sam kažeš da:

Cak se i ucenici duhovnih ljudi (poput buddhista npr.) ravnaju po nekoj svojoj neosvjestenoj sklonosti.

Jer, ako ja kao neprosvjetljen ''ne mogu doista razlikovati između istine i laži'', kako ću onda znati tko jest prosvjetljen a tko nije?

Jedino što mogu je slijediti tu svoju sklonost - što i činim (mada mi ti preporučuješ da ne slijedim svoju sklonost nego valjda tvoju).

Ali, gornji navod upravo kaže to ću slijeđenjem svoje sklonosti koja počiva na mom pogrešnom razumijevanju postići samo sve manje razumijevanja i sve više patnje.

Dakle, da slijedim sklonost ili da ne slijedim? Ako je moja sklonost uočiti aporiju, da je uočim ili da kažem ''ne, to je Buddha, Prosvjetljeni, sigurno nije aporija u njegovom učenju nego u mom pogrešnom razumijevanju''?

No, tu postoji druga stvar. Ucenje neke prosvjetljene osobe (poput Buddhe npr.) u sebi sadrzi upute svakom ogranicenom umu kako da se postupno ispetlja iz svojih vlastitih labirinata, stramputica, kucina i paucina. Stoga, ako bilo koji ograniceni um razvije makar i sentimentalno sklonost prema takvim uputama, takvom nacinu zivota i svjetonazoru; on ce prirodno i postupno te upute nastojati sve vise i vise slijediti (prvo razviti sklonost da o tome slusa i prica, potom da to isproba, zatim da iskusi i ostvari itd.).

Ali, sam kažeš da neprosvjetljeni ne može znati istinu - a onda niti istinu o tome tko jest prosvjetljen, a tko nije.
Ako je tako, kojem učitelju da poklonim svoje povjerenje, prema kome da ''razvijam sentimentalnu sklonost''? Buddhi? Sai Babi? MAJSTORU Ivanu? Platonu? Hellingeru? Dalai Lami? Makaji? Lazarevu?

I konacno, tu je i treca stvar, a to je da istinski duhovno ucenje (neke prosvjetljene osobe) mozda nije u potpunosti razumljivo i razvidno bilo kojem ogranicenom umu, ali nikada nije protivno zdravom razumu. Duhovnost je uvijek u skladu sa razumom i logikom. Po tome se razlikuje od praznovjerja i dogmi.

Odlično - to me i zanima. Mogli smo odmah prihvatiti tu poziciju i krenuti na odgovor na pitanje.

Stoga, nije pravo pitanje tko je u pravu, a tko nije... jer nije nitko.

To ništa ne znači. Obrnuto, ukoliko prosvjetljeni jedino zna istinu, tad je on u pravu u onome što kaže (a ne nitko). Vidi satijev navod 307.

Utoliko mozemo razlikovati samo da li je duhovno ucenje neka posve nerazumna dogma, bajka, neko praznovjerje.

Naravno, da smatram da je buddhizam posve nerazumna bajka ne bih pisao na ovom topicu.

Ne mozemo umom posve dokuciti zadnje krajnosti ucenja jer ono govori o stanju onkraj uma. Pravo pitanje je stoga prema cemu imamo sklonost. Sto se krije iza tvoje skepse, i sto se krije iza mojega i Satijevog odusevljenja za Buddhino (u ovom slucaju) ucenje.

Pa ja imam sklonost ka buddhizmu, zato i pitam. (Na mom blogu sam navodio barem Buddhu, Dalai Lamu, dva Suzukija...) Skeptička opovrgavanja mi nisu toliko zanimljiva. Dakle, pitam zato što imam sklonosti, a ne zato što sam skeptičan.

Tako da bi mi bilo zanimljivije da si odgovorio na pitanje nego što si me pokušao uvjeriti da bi mi bolje bilo da šutim.