Jeste li spremni placati skuplju domaću(eko) proizvodnju???

[Halo Effect]

I ti "proizvođači" iz Poljske služe najvjerovatnije da se "operu" proizvodi iz trećih zemalja i dobiju EU papiri. Kao što trenutno Bjelorusija služi za pranje EU proizvoda a koji zbog sankcija ne mogu u Rusiju. Odu prvu u Bjelorusiju, prepakiraju se u neki "bjeloruski" brand (proven quality since Jan 2015) i onda se lifra po Rusiji.
Tako u nas stiže med tko zna odakle. Piše na njemu - "med iz EU i trećih zemalja".
Tako je lani u Italiji buknula afera, da je puno originalnog maslinovog ulja zaprvo bila mješavina talijanskih i bliskoistočnih ulja (tj. sirijskih a koje je banda nabavljala za kikiriki a prodavala po astronomskim cijenama talijanskih ulja - 4 €/l.
Kako se nisu dosjetili u nas lifrati ta ulja kao "prava domaća", kupovat za kikiriki a prodavat po 15-20 €/l, ne bi ih nikada otkrili, ta uja ionako nitko ne kontrolira. A možda se i jesu dosjetili, tko zna.

[manchild]

Da je slučaj salmonele u jajima, kao i u piletini i pačetini, koji je otkrio Jutarnji list, doveo do pojačanih kontrola, vidljivo je iz obavijesti Ministarstva poljoprivrede koje je tijekom posljednja dva dana zbog zdravstvene neispravnosti povuklo ćevapčiće, pileće zabatke i poriluk. Da je zavladala panika i u mesnicama diljem Hrvatske, potvrdili su nam brojni mesari. Kažu kako ih šefovi zovu bez prestanka te da odmah miču meso iz vitrine čim im se učini da boja mesa nije dovoljno lijepa. - Nikad prije nismo imali ovakav presing. A iskreno, nisu niti kontrole bile pretjerane. Zadnjih nekoliko dana vlada apsolutni kaos - kaže mesar iz jednog trgovačkog lanca u Zagrebu.
Pesti

[saurs]

Ajde da cijene mesa lijepo padnu pa će biti mišića.

[#kocar#]

Disperadun. kaže:

Pa to sam i napisao...

Ne baš jasno
svaki eko proizvod osim certifikata mora imati oznaku, eko-markicu a za zloupotrebu su propisane nemale kazne

Mislim da ne znaš što znači riječ industrijska proizvodnja.

Da razjasnimo

Oznake industrijske poljoprivredne proizvodnje su:
Visok stupanj specijalizacije,
Intenzivna uporaba tehničkih sredstava,
potrebe velikih ulaganja kapitala
standardizirana masovna proizvodnja i
racionalizacija svih proizvodnih procesa od proizvodnje do prerade i marketinga.

Ekološka proizvodnja je daleko od toga

omogućava održivo gospodarenje prirodnim resursima (čuva plodnost tla, floru i faunu, vode i atmosferu)
zabranjuje primjenu kemijskih agrocida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija
omogućava vraćanje ravnoteže u prirodu te time čuva biološku raznolikost
potiče razvoj ruralnih područja i omogućava razvoj malih obiteljskih gospodarstava
doprinosi do razvoja eko turizma i eko sela te time povezuje poljoprivredne, turističke i zanatske aktivnosti


http://zmergo.hr/eko-proizvodnja/

Za razliku od tebe, radim u velikoj proizvodnoj firmi koja ima i "bio" asortiman.

Za razliku od tebe ja sam aktivno učestvovao u implementiranju i pokretanju eko-proizvodnje u HR.

Nisam napisao da ne vjerujem certifikatu (mi ih imamo 5-6), niti negativno pisao o industrijskoj proizvodnji, ali taj "bio" đir na kraju služi kao marketing. I zato neću plaćati više za taj proizvod. A što se tiče povjerenja, mora da ti je jako ružno živjeti u svijetu gdje nikom ne vjeruješ.

Nemožeš imati 5-6 certifikata, nego certifikat i eko-markicu za svaki eko proizvod.
Koliko je to markentiški trik se može diskutirati. Kako god bilo mnogi u to vjeruju i ekološka proizvodnja je među najbrže rastućim djelatmostima u gospodarstvu a naročito poljoprivredi.

Da, teško je živjeti kad nikom ne vjeruješ, no to je osobna predispozicija a ne pravilo.

p.s.
malo marketinga

Industrijska poljoprivreda - recept za glad
Najefikasnija i jeftina strategija za borbu protiv gladi i pothranjenosti se može ostvariti kroz bioraznoliku organsku poljoprivredu.


http://balkans.aljazeera.net/vijesti...recept-za-glad

[Disperadun.]

#kocar# kaže:

Da razjasnimo

Oznake industrijske poljoprivredne proizvodnje su:
Visok stupanj specijalizacije,
Intenzivna uporaba tehničkih sredstava,
potrebe velikih ulaganja kapitala
standardizirana masovna proizvodnja i
racionalizacija svih proizvodnih procesa od proizvodnje do prerade i marketinga.

Ekološka proizvodnja je daleko od toga

omogućava održivo gospodarenje prirodnim resursima (čuva plodnost tla, floru i faunu, vode i atmosferu)
zabranjuje primjenu kemijskih agrocida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija
omogućava vraćanje ravnoteže u prirodu te time čuva biološku raznolikost
potiče razvoj ruralnih područja i omogućava razvoj malih obiteljskih gospodarstava
doprinosi do razvoja eko turizma i eko sela te time povezuje poljoprivredne, turističke i zanatske aktivnosti

Jedno ne treba isključivati drugo! Velike korporacije imaju pogone koji su posebno organizirani za bio uzgoj. Ali to je i dalje industrija, nije mali OPG i sl. Govorim iz prve ruke, a ti slobodno i dalje stavljaj linkove.

http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/eko.asp

#kocar# kaže:

Za razliku od tebe ja sam aktivno učestvovao u implementiranju i pokretanju eko-proizvodnje u HR.

Varaš se, ja još uvijek aktivno sudjelujem u informatizaciji procesa za proizvodnju koja ujedno bavi i bio proizvodima.

#kocar# kaže:

Nemožeš imati 5-6 certifikata, nego certifikat i eko-markicu za svaki eko proizvod.

Imaš različite certifikate, od različitih organizacija (kosher i sl.), nisam nužno mislio samo na eko. Ok, ima i markicu kao da je to bitno u našoj raspravi.

[#kocar#]

Disperadun. kaže:

Jedno ne treba isključivati drugo! Velike korporacije imaju pogone koji su posebno organizirani za bio uzgoj. Ali to je i dalje industrija, nije mali OPG i sl. Govorim iz prve ruke, a ti slobodno i dalje stavljaj linkove.

http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/eko.asp

Ovo nije vezano za eko-proizvodnju, nego za svaku proizvodnju ili djelatnost.
nitko ne brani eko-proizvođaču da unaprijedi organiziranost svoje proizvodnje.
Bitno je da se u proizvodnji pridržava odredbi Zakona o eko-proizvodnji.

Imaš li kakav primjer koje velike korporacije koja se bavi eko-proizvodnjom??

Ili je to na nivou časne pionirske.

Da se velike korporacije bave proizvodnjom genetski modificiranom proizvodnjom javno je poznato.

Varaš se, ja još uvijek aktivno sudjelujem u informatizaciji procesa za proizvodnju koja ujedno bavi i bio proizvodima.

I šta si konkretno promijenio u Zakonu i Pravilnicima o eko-proizvodnji

Imaš različite certifikate, od različitih organizacija (kosher i sl.), nisam nužno mislio samo na eko. Ok, ima i markicu kao da je to bitno u našoj raspravi.

Točno da ima raznih certifikata ali to nemora biti za eko-proizvodnju, ona ima svoja pravila i certifikate, pa bila halal ili košer.
Izrael ima dobro razvijenu eko-proizvodnju, možda ima proizvođača koji imaju certifikat košer ali nije nužno.

[krena]

http://zavjere.com/eko-sever-organsk...gojna-zavjera/


Mi smo s vrtlarenjem počeli doseljenjem u ovu vukojebinu prije 5 godina i taman u to vrijeme je The Vrtlarica izdala svoju (još uvijek?) megapopularnu knjigu. Puno joj hvala, jer smo od tu počeli i jako puno toga u startu naučili, ali nakon više godina iskustva, shvatili smo da je i ona full of crap. Naime, postoji jedna temeljna istina o voću i povrću koju nikada nigdje nećete pročitati, a koja bi svima znatno olakšala razumijevanje organskog uzgoja:

NAŠE VOĆE I POVRĆE NIJE PRIRODNO!!!


Ajde da to preformuliram ovako. Jedan čovjek odluči dati otkaz kod trenutnog robovlasnika i počne uzgajati organsko voće i povrće. Odluči da će dnevno 8 sati biti u vrtu, uzgajati povrće, prodavati ga i od toga živjeti. Pazite, ne više od 8 sati dnevno. Ok, može li taj čovjek po organskim metodama (dakle sve ručno, bez mehanizacije i *cida) zaraditi mjesečno 3.000 kn da mu ostane nakon odbijanja svih troškova, pa čak i ako radi sve na crno? Pa…sredinom i krajem ljeta i početkom jeseni možda i da. I to kad bi imao deal sa cijelim selom da mu dolazi kući svako večer po organsko voće i povrće i masno ga plaća. A što kad sezona prođe? Kasna jesen? Zima? Proljeće? Početak ljeta? Od čega onda živi? A i dalje treba na zemlji raditi i priremati se za novu sezonu. Možda živi od prodaje džemova, ajvara i sličnih proizvoda? Eeej, čekaj malo, pa znaš ti koliko treba voća i povrća uzgojiti za par teglica džema i ajvara? To više nije 8 sati dnevno, već 16 sati dnevno da bi se pokrio za cijelu godinu. A to onda više nije 3.000 kn mjesečno, već 1.500 kn mjesečno realne plaće. I još uvijek maksimalno nategnuto s uvjetima da već imaš sigurno tržište u kojem će ti cijelo selo dolaziti na vrata i sigurno sve kupiti.

[#kocar#]

krena kaže:

http://zavjere.com/eko-sever-organsk...gojna-zavjera/

[I]
Mi smo s vrtlarenjem počeli doseljenjem u ovu vukojebinu prije 5 godina i taman u to vrijeme je The Vrtlarica izdala svoju (još uvijek?) megapopularnu knjigu. Puno joj hvala, jer smo od tu počeli i jako puno toga u startu naučili, ali nakon više godina iskustva, shvatili smo da je i ona full of crap. Naime, postoji jedna temeljna istina o voću i povrću koju nikada nigdje nećete pročitati, a koja bi svima znatno olakšala razumijevanje organskog uzgoja:

NAŠE VOĆE I POVRĆE NIJE PRIRODNO!!!

Nisu se svi snašli niti uspjeli sa ekološkim uzgojem.
Naročito oni koji nisu imali dobru savjetodavnu podršku a ni ambicije da nešto anuče.
Nije to slučaj samo sa eko proizvodnjom, nego sa bilo kojom proizvodnjom.

Inače članak je najobičnije smeće , bez ikakvog uporišta u stvarnosti

Ajde da to preformuliram ovako. Jedan čovjek odluči dati otkaz kod trenutnog robovlasnika i počne uzgajati organsko voće i povrće. Odluči da će dnevno 8 sati biti u vrtu, uzgajati povrće, prodavati ga i od toga živjeti. Pazite, ne više od 8 sati dnevno. Ok, može li taj čovjek po organskim metodama (dakle sve ručno, bez mehanizacije i *cida) zaraditi mjesečno 3.000 kn da mu ostane nakon odbijanja svih troškova, pa čak i ako radi sve na crno? Pa…sredinom i krajem ljeta i početkom jeseni možda i da. I to kad bi imao deal sa cijelim selom da mu dolazi kući svako večer po organsko voće i povrće i masno ga plaća. A što kad sezona prođe? Kasna jesen? Zima? Proljeće? Početak ljeta? Od čega onda živi? A i dalje treba na zemlji raditi i priremati se za novu sezonu. Možda živi od prodaje džemova, ajvara i sličnih proizvoda? Eeej, čekaj malo, pa znaš ti koliko treba voća i povrća uzgojiti za par teglica džema i ajvara? To više nije 8 sati dnevno, već 16 sati dnevno da bi se pokrio za cijelu godinu. A to onda više nije 3.000 kn mjesečno, već 1.500 kn mjesečno realne plaće. I još uvijek maksimalno nategnuto s uvjetima da već imaš sigurno tržište u kojem će ti cijelo selo dolaziti na vrata i sigurno sve kupiti.[/I

Ni drugi vidovi poljoprivredne proizvodnje ne daju plodove cijele godine, nego najčešće jednom godišnje u ovim geografskim širinama.-
Nisam čuo da se pšenica, masline, grožđe ili jabuke beru svaki dan, ljeti i zimi a mnogi solidno zarade od tih kultura
A u ekološkoj proizvodnji se može daleko više zaraditi od 3000 kn/ a zarada se ostvaruje uobičajeno jednom godišnje, kao i u svakoj drugoj poljoprivrednoj kulturi.

Kad si poduzetnik nemaš radno vrijeme, nego radiš kad je potrebno i koliko ti je dovoljno za tvoje ambicije i apetite.
Naravno da treba imati tržište a kod eko proizvodnje najveći dio se izvozi.

Naše tržište još ne prepoznaje i cijeni tu poizvodnju a teško je naći kupca u zemlji gdje se 40-50 % primanja troši za klasičnu hranu.
Penzioner sa prosječnom mirovinom ili blagajnica sa dvoje djece i plaćom od 3-3-5 tisuće kn sigurno nije kupac takvih proizvoda.
Toj kategoriji potrošača najbolji je proizvod koji je par lipa jeftiniji.
No to je naša priča ali ne i većeg broja zemalja gdje se na hranu troši tek 10-12 % od primanja.

p.s.
U eko proizvodnji nije zabranjena upotreba mehaničkih strojeva i pomagala.
Zemljište se daje na analizu , sadnice i sjeme su iz ekološkog uzgoja i td i td.
Nemogu napisati što je sve napisano u Pravilnicima o proizvodnji svake eko kulture jer bi to bio roman , barem kao Rat i mir ako ne i veći.
Ja ni nisam stručnjak, niti se bavim eko proizvodnjom , samo sam dao svoj posrednički doprinos da se ona pokrene i ozakoni u HR , 2000-2002 godine.

A ako nekoga zanimaju detalji , nije teško zaguglati i nači Zakon o ekološkoj poljoprivredi i brdo Pravilnika koji se odnosena tu vrstu polj. proizvodnje.

[Moment torzije]

JAWS kaže:

Znaci svima su puna usta domace proizvodnje,eko proizvoda,ali kad se spomene cijena....onda odjednom nastaje tisina.

Recimo mi imamo 150 stabala maslina....ove godine imamo oko 1000L ulja....s obzirom da je to kao i proteklih 20 godina....odlicno ulje uvik se mucimo sa prodajom...istina je da u tih 20 godina nije uvik bila godina dobra kao ova,recimo prosla godina imali smo samo 100L ulja....

Nasi ljudi rade kupuju smece ulje po trgovackim centrima,koje placaju 30kn....A ne zele domace ulje.....od 60,70kn....pa nadalje(ovisi o godini).... A tim istim ljudima su puna usta,kako zdravlje nema cijenu,a onda se truju proizvodima iz trgovackih centara.i

Njekoliko godina sam proveo kao prodavac na lokalnoj gradskoj pijaci(pazar,trznica)...tako da sam vrlo dobro upoznao mentalitet nasih kupaca,ne samo kroz kupnju ulja nego i ostalih domacih hrvatskih proizvoda.

Recimo sanjarim o otvorenom uzgoju peradi i jaja,Ali ta jaja iz otvorenog uzgoja nemogu bit ispod 2-3kn...Ali kad vecini kazes tu cijenu,kazu ti da si lud, ima on jaja iz poljske....sve u svemu hrvati su sami sebi najveci neprijatelji

Pa cekaj sad malo...
Jel cijenu ulja određuje kvaliteta (koja je ko fol uvijek dobra kod tebe) ili tvoja ciljana zarada?
Ono, loša godina pa ti je litra ove godine 100 kn da ti ostvaris svoju zaradu 10 000 kn a sjedeće je bolja pa cijena moze biti 50 kn uz isti cilj od 10 000 kn?
Pravite od kupaca budale (ne konkretno ti, vec općenito prodavači), a ljudi nisu baš toliko bogati da plaćaju nešto što je malo bolje od ostalog duplo samo zato jer se ima. (a nema se)
Na kraju krajeva, evo neki dan, s OPG-a s placa prešpricani poriluk.
Sve je to isti drek.
Ljudi su u RH presiromašni (gledano općenito) da bi kupovali po 2-xy puta vecim cijenama od ovih klasičnih cijena, a onda na kraju krajeva i kad kupe, budu izigrani kao što je prije mjesec dva bilo s onim trgovinama BIO-BIO ili koje već.

[NajNovijiNick]

samo purex piletina puretina
nikad mljeveno iz trgovackih centara nego mi samlije u mesnici
jaja iz podnog uzgoja malo skuplja mislim 15kn 10 komada.

nadan se da je taj purex ok.

[manchild]

primjer iz Kanade:

probao Heinz majonezu i odlična je bila i naravno obilazio dućane po Calgariju i nemreš ju naći da ju jebeš. slučajno naišao na osobu koja je radila u Heinzu u SAD-u i priča mi da CAN ne dozvoljava uvoz majoneze zbog visokog sadržaja soli, a Ameri iz inata ne žele mijenjati recept, tako da od Heinza ima sve osim majoneze

kod nas bi bilo - slobodno uvezite koga briga

[manchild]

a one izjave Hrvata po medijima kak oni kupuju samo i jedino HR proizvode je propaganda i da se ne osramote na TV - jer da kupuju samo to uvoznici ne bi uvozili tolike količine hrane

[neno1966]

manchild kaže:

kod nas bi bilo - slobodno uvezite koga briga

I što je u tome loše da možeš birati različite majoneze? Na kraju krajeva i ti si rekao da ti se sviđa.

[Ace Ventura]

Ne sviđa se državi kad mu ode šta već odlazi od viška soli.

[manchild]

neno1966 kaže:

I što je u tome loše da možeš birati različite majoneze? Na kraju krajeva i ti si rekao da ti se sviđa.

CAN ne dozvoljava uvoz te majoneze zbog soli koja prelaze dopuštene granice koje je navela država

kod nas toga nema

[neno1966]

manchild kaže:

CAN ne dozvoljava uvoz te majoneze zbog soli koja prelaze dopuštene granice koje je navela država

kod nas toga nema

Zašto bi Hrvatska trebala prihvatiti normative neke druge države i to još izvan eu? Uostalom tko kaže da je takva mjera potrebna i da ima veze sa zdravljem?

[manchild]

neno1966 kaže:

Zašto bi Hrvatska trebala prihvatiti normative neke druge države i to još izvan eu? Uostalom tko kaže da je takva mjera potrebna i da ima veze sa zdravljem?

onda si nađi na netu što višak soli radi ljudskom tijelu

[neno1966]

manchild kaže:

onda si nađi na netu što višal soli radi ljudskom tijelu

Treba gledati ukupno unešenu sol a ne kroz jedan proizvod. btw. u Hrvatskoj i na cijelom Mediteranu se odavno sole i konzumiraju slane sardele i onda bi gram soli više manje u majonezi trebao nešto značiti

[k-kekec]

eqinor kaže:

Prosječni Hrvat svako jutro doručkuje sranja iz pekara i orgazmično nutricionističko iskustvo mu je kebab kod Ali Kebabe kraj Kvatrića.
U prijevodu, prosječnog Hrvata ne interesira previše što jede, kak je proizvedeno, ni odakle dolazi to što jede.

Možda da prestaneš ciljati na mase i prosječnog hrvata (ilitiga prodavanje na tržnicama) i usmjeriš prodaju na drugi tip ljudi? Ovo je samo mišljenje jednog laika, pojma nemam o prodaji, poduzetništvu, marketingu i sl.

No, znam par ljudi koji plaćaju poprilične cifre za hranu s prefiksima "bio", "eko" i ostalu hranu koja je po njihovom mišljenju kvalitetnija od prosječne iz supermarketa. No koliko je takvih ljudi zapravo i kako ih naći, ne znam.

ček malo, ajmo taj naš doručak usporedit sa engleskim - jaja, kobasica, grah, tost...
ko bi se budio u pola 5 ujutro da si to stigne pripremit do pol 7 kad treba kranut na posao???

dakle, misli se na HR elitu koja prije rata nije imala za nove cipele a sad bi mogla plaćati kilu zelene salate "eko" uzgoja po 25 kn dok bi sirotninja i dalje jela onu "eko" za 4,99 kn????

saće na sva zvona domaća proizvodnja bit "eko" kako bi se izgdigla iz ovih sumnjivih uvoza, pogotovo kumice po placu koja jaja i sl prodaju uz cestu na sklepanom štandu po ljetu na +25°??

daje nemojte bit smješni. i dalje se domaće proizvodi kao i GMO, hrpa pesticida i sl.

[manchild]

neno1966 kaže:

Treba gledati ukupno unešenu sol a ne kroz jedan proizvod. btw. u Hrvatskoj i na cijelom Mediteranu se odavno sole i konzumiraju slane sardele i onda bi gram soli više manje u majonezi trebao nešto značiti

vidi vraga a HR povukla kekse jer ima više kikirikija nego što je navedeno

a tebe brinu slane srdele koje jedeš svaki dan