Poskupljuju struja i plin - hoćemo li gladovati?

[teta-elza]

citam na portali net.hr da je vlada proizvoljno/nezakonito podigla cijene energenata. obzirom na brzinu ovog foruma, nema sanse da idem po link. e sad 1. travnja je debelo iza nas pa

[Cuka]

teta-elza kaže:

citam na portali net.hr da je vlada proizvoljno/nezakonito podigla cijene energenata. obzirom na brzinu ovog foruma, nema sanse da idem po link. e sad 1. travnja je debelo iza nas pa

Zato imaš mene.

http://www.vecernji.hr/vijesti/cijen...-clanak-403917

Istina je da Vlada nema mišljenje Here, no smatramo da to mišljenje za nas i nije obvezujuće. Njega mora zatražiti HEP. Je li on to učinio, ne znam, no ponovo ističem kako to za Vladu i nije bitno – ispričao je sugovornik Večernjeg lista. Takvo pravno tumačenje poprilično je dvojbeno, naročito s obzirom na činjenicu da se Vlada u obrazloženju svoje odluke pozvala na mišljenje Agencije iz 2010. godine, kad je HEP-u povećanje cijene dopušteno, ali nikad nije provedeno. Ipak, i tada je odobreno povećanje cijene bilo manje od onoga koje je sad izglasala Vlada.

[zgubydan]

Cijena struje za kućanstva i i industriju nema veze jedna s drugom, industrija već sada slobodno bira opskrbljivača struje.
Statistički iznos koji se iskazuje, cijena struje za industriju je ponderirani iznos uvjetovan noćnom potrošnjom viškova iz nuklearnih i ugljenarskih elektrana kojima je tehnološki optimalno da uvijek rade na maksimumu i viškove zato ustupaju jeftino europskim čeličanama, elektrolizama, galvanizacijama, vuči teretnih vlakova i sl. pa to smanjuje prosjek. Hrvatska takve industrije ima malo i zato je prosjek visok, a noćnih viškova nema uopće, jer ima samo jednu malu elektranu na ugljen i pola nuklearke. HEP svoje plinske i hidroelektrane noću smanji na minimum i one tada proizvode vrlo skupu struju, zato javnu rasvjetu npr. Zagreba opskrbljuju slovenci viškovima iz Krškog i Šoštanja...

[miky0]

Ma cekam 2 objasnjenja a nikako da ih dobijem.
Kako je poskupila EE a HEP u plusu?
Kako ce ovo poskupljenje pomoc gospodarstvu?

[FileExplorer]

Marina Fiume kaže:

Ali taj podatak je varljiv jer se ne uzima u obzir kupovna moć ljudi.

Energija je globalni proizvod i kupovna moc se moze uzimat u obzir jedino u obliku prilagodjavanja trosarina i poreza, ne znam koliki je udio istih u cijeni struje i plina ali jasno je da se drzava zeli namirit i od prodaje energenata.

[piskavac]

Sajuuk kaže:

Rade je zakon. Naravno da će ljudi imati više novca ako manje laprdaju. Ionako se u ovoj zemlji samo blebeće o glupostima. Mogu ljudi i manje žderat, jer smo zemlja pretilih a to samo može pomoći našem zdravlju i usto nam donijeti više novca. On zna što je najbolje za nas i mi smo mu zato dali povjerenje. Za sljedeći tjedan će poskupjeti vjetar jer je on pogonsko gorivo vjetroelektrana. One koje bura odnese s Masleničkog mosta potrpati u zatvore jer su spriječili da taj vjetar okrene neki propeler a ne njihov kamion. Reda mora biti.

U svezi glede poboldanog...

Rado bi nama oni uskratili i hranu samo da mogu, a da im mi svejedno radimo ko stoka. Jedina stvar koja je na mjestu je da se smanje mobiteli, jer to je osobni izbor. Dok struja nije jer sve ide na struju.

[cave troll]

FileExplorer kaže:

Energija je globalni proizvod i kupovna moc se moze uzimat u obzir jedino u obliku prilagodjavanja trosarina i poreza, ne znam koliki je udio istih u cijeni struje i plina ali jasno je da se drzava zeli namirit i od prodaje energenata.

Namirenje države i je cilj ovih poskupljenja.Sigurno ne računaju na pad potrošnje nego na isti nivo potrošnje i veći harač putem PDV-a.
Treba se početi sa skupljanjem love za farbanje fasada.

[FileExplorer]

cave troll kaže:

Namirenje države i je cilj ovih poskupljenja.Sigurno ne računaju na pad potrošnje nego na isti nivo potrošnje i veći harač putem PDV-a.
Treba se početi sa skupljanjem love za farbanje fasada.

To jel ovo cilj ili sredstvo, to je stvar interpretacije. No cinjenica je da je cijena do sada bila niska iskljucivo zato sto je cijena bila subvencionirana. Novaca za tu subvenciju vise nema a meni niti nema puno smisla da cijena ne bude trzisna. Ako se nesto vec treba subvencionirat onda bi to ipak prije trebala biti proizvodnja (industrija) a ne postrosnja (gradjani) tako da meni nije nsita cudno sto struja za gradjaen poskupljuje, iako mi j ejasno da je mnogima to veliko poskupljenje.

[Marina Fiume]

FileExplorer kaže:

Energija je globalni proizvod i kupovna moc se moze uzimat u obzir jedino u obliku prilagodjavanja trosarina i poreza, ne znam koliki je udio istih u cijeni struje i plina ali jasno je da se drzava zeli namirit i od prodaje energenata.

Točno, ali postoje lokalni resursi koje države iskorištavaju da bi prošle jeftinije. Npr, Saudijska Arabija ili Venezuela imaju silno jeftinu naftu pa uopće ne ovise o svjetskom tržištu. Zanimljiv je podatak za Norvešku. Ona, kao što znamo, ima more nafte (ili je donedavno imala), ali je ipak svoje pridobivanje el. energije usmjerila na hidroenergiju a ne na jeftinu naftu. Tako da dobiva 99,3% el. energije iz hidroelektrana. Mi imamo hidropotencijal, mogli bi koristiti više solarne energije. Nije baš da svi 100% ovise o svjetskom tržištu.

[cave troll]

Mislim da je cilj ovog mandata jasan - doći na put prema putu izaska iz krize. Problem je što se na zna kako jer ne postoji ni program ni projekti osim onog predizbornog pamfleta.
Postojao bi kad bi se mogli zadužiti za 10 milijardi eura pa reprizirati 2000-tu.
Ovako gledamo pokušaj reciklaže starih ideja uz nedostatak novca za sprovođenje istih u djela.
Kako ih nije sram da se nakon 8 godina ladovine pojave sa nekakvim projektima fasadskih radova i nekim fanazmagoričnom gradom na jednoj rijeci?
Jučer čitam Linića kako kaže da počinju u lipnju. Tad počinje što? Montaže skela i farbanje školskih fasada?
Nije mi jasno kako likovi nisu ništa naučili iz škole propalog Račanovog mandata.
U biti, možda se već pripremaju za oporbeni rad nakon 2015. To je puno lakše nego vladati.

[FileExplorer]

Marina Fiume kaže:

Točno, ali postoje lokalni resursi koje države iskorištavaju da bi prošle jeftinije. Npr, Saudijska Arabija ili Venezuela imaju silno jeftinu naftu pa uopće ne ovise o svjetskom tržištu.

Cak i nije toliko bitno jel proizvodimo dovoljno energije za vlastite potrebe ili ne, ako imas "globalni" proizvod (sto energija velikim djelom i jeste) onda je i cijena globalna. Jer ako proizvoedes 100 jedinica neceg i to mozes prodat (na globalnom trzistu) za 100 Eura, a to isto ides prodavat za 50 Eura na domacem trzistu onda se radi o subvencionrianoj cijeni jer umjesto 100 zaradjujes 50, radi se dakle o o trosku, i oportunitetni trosak je trosak. A taj trosak se pokriva subvencijom.

[Tigera]

FileExplorer kaže:

Jer ako proizvoedes 100 jedinica neceg i to mozes prodat (na globalnom trzistu) za 100 Eura, a to isto ides prodavat za 50 Eura na domacem trzistu onda se radi o subvencionrianoj cijeni jer umjesto 100 zaradjujes 50, radi se dakle o o trosku, i oportunitetni trosak je trosak. A taj trosak se pokriva subvencijom.

Struja globalni proizvod?



Nisam to znao, nisam znao da je struja = nafta ili plin.



Trosak dobiti se pokriva kroz subvencije. Kako je to moguce?

[Vojky]

ZgSash kaže:

da, ali drustvo jebe sto je struja iz hep-a jeftinija, pa se sad radi na tome da se ta nepravda ukine

a onda cemo hep prodati, dignuti cijene do razine jedne zarulje po obitelji razine izdrzljivosti i slijegati ramenima kako su to privatne firme i kako se tu nista ne moze
ne bi me cudilo da onda dobijemo i par nuklearki iz kojih ce se stuja izvoziti u matice zemlje

Struja iz HEP-a je bila jeftinija jer je bila na ovaj ili onaj način subvencionirana iz Državnog proračuna, a za to više nema novca. Dodatno, ova zima je imala malo padalina, što znači da se u najskuplje doba godine za energiju ista još i masovno uvozila.

Ako negdje imaš jeftini izvor struje, evo ponovno i tebe pozivam - osnuj d.o.o., ponudi tržištu, ja prvi zainteresiran. HEP-ovog monopola više nema.

A glede nuklearke, koja bi sreća bila da je već imamo, jer ne bi ovisili o uvozu. I, da još bi ponekad i izvozili struju. Umjesto da je kupujemo od npr. Francuza, iz njihovih nuklearki, bez da se i pita za cijenu, jer je u mreži kada je hladno, a Dalmacija se grije na struju, jednostavno nema.

[Marina Fiume]

FileExplorer kaže:

Cak i nije toliko bitno jel proizvodimo dovoljno energije za vlastite potrebe ili ne, ako imas "globalni" proizvod (sto energija velikim djelom i jeste) onda je i cijena globalna. Jer ako proizvoedes 100 jedinica neceg i to mozes prodat (na globalnom trzistu) za 100 Eura, a to isto ides prodavat za 50 Eura na domacem trzistu onda se radi o subvencionrianoj cijeni jer umjesto 100 zaradjujes 50, radi se dakle o o trosku, i oportunitetni trosak je trosak. A taj trosak se pokriva subvencijom.

To da se radi o trošku vrijedi u slučaju kad su poduzeća koja se time bave u privatnim rukama. Ako su državna, država ima pravo subvencionionirati cijenu ovisno o kupovnoj moći stanovništva.

[Tigera]

Vojky kaže:

Struja iz HEP-a je bila jeftinija jer je bila na ovaj ili onaj način subvencionirana iz Državnog proračuna, a za to više nema novca.

Zasto pises neistine?

Kada je to HEP dobio subvencije iz proracuna?

[Vojky]

Marina Fiume kaže:

Tako da dobiva 99,3% el. energije iz hidroelektrana. Mi imamo hidropotencijal, mogli bi koristiti više solarne energije. Nije baš da svi 100% ovise o svjetskom tržištu.

Mi smo iskoristili valjda 90% svog hidropotencijala, ostalo je još nešto sitno nizinskih elektrana za izgraditi (gdje će te ekolozi prvi razvući po novinama), a solarna energija - to se još i debelo subvencionira. Dakle, košta par razina više i moraš naći novce za te subvencije. To je igračka za bogate zemlje, barem zasad.

[Tigera]

Vojky kaže:

Mi smo iskoristili valjda 90% svog hidropotencijala.

Postoji li kakav strucni rad na ovu temu?

[Tigera]

cave troll kaže:

Mislim da je cilj ovog mandata jasan - doći na put prema putu izaska iz krize. Problem je što se na zna kako jer ne postoji ni program ni projekti osim onog predizbornog pamfleta.
Postojao bi kad bi se mogli zadužiti za 10 milijardi eura pa reprizirati 2000-tu.
Ovako gledamo pokušaj reciklaže starih ideja uz nedostatak novca za sprovođenje istih u djela.
Kako ih nije sram da se nakon 8 godina ladovine pojave sa nekakvim projektima fasadskih radova i nekim fanazmagoričnom gradom na jednoj rijeci?
Jučer čitam Linića kako kaže da počinju u lipnju. Tad počinje što? Montaže skela i farbanje školskih fasada?
Nije mi jasno kako likovi nisu ništa naučili iz škole propalog Račanovog mandata.
U biti, možda se već pripremaju za oporbeni rad nakon 2015. To je puno lakše nego vladati.

Potpis, ovo je bit cijele price.

[pukovnikz]

Mishko Pishko kaže:

mogli smo nastaviti HDZ i Jacinu doktrinu. Kupovanje socijalnog mira subvencioniranim cijenama koje su se krpale novim zaduživanjima..

pa govorilo se u kampanji da su građani spremni na odricanja

ovo je odricanje..ako netko zna bolje nek kaže nešto konstruktivno jer se kod nas samo i uglavnom kritizira bez alternativnih prijedloga...sada plaćamo gluposti napravljenje pred 8 godina...

Bravo!

A crveni kmeri se ne zadužuju ?????

A ko će one silne školetine platiti na kojima Čačić misli pljačkat državu??

[Vojky]

Tigera kaže:

Postoji li kakav strucni rad na ovu temu?

Postoji, dosta, proguglaj. Ono što zna zavarati su ogromne razlike između teorijski mogućeg i realnog potencijala. Dobar dio rijeka je graničan, a suradnju s BIH sada zaboravi, jer je tamo jednostavno takva situacija, oko ostaloga - to su uglavnom skupi objekti sa sporim povratom.

HIDROENERGIJA. Hidroenergija je u Hrvatskoj posebno važan izvor za proizvodnju električne energije. Ta proizvodnja (17) iznosi u razdoblju od 1993. - 1997. od 4,3 do 7,2 milijarde kWh/god. i čini više od pola ukupno proizvedene električne energije u Hrvatskoj. Kapaciteti hidroelektrana (17) u Hrvatskoj 1997. godine bili su 2076 MW. U Hrvatskoj još postoje određene rezerve hidropotencijala za izgradnju hidroelektrana. Smatra se da dosadašnji iskorišteni hidropotencijal u Hrvatskoj (6) iznosi 6,6 milijardi kWh godišnje, a preostali tehnički iskoristivi još 6,1 milijardi kWh. Od preostalog tehnički iskoristivog hidropotencijala 2,93 milijardi kWh Hrvatska može koristiti samostalno. Međutim ova se količina umanjuje jer se slivno područje Cetine dijeli sa Bosnom i Hercegovinom pa potpuno samostalno iskoristivi potencijal iznosi 2,67 milijardi kWh. Od 3,17 milijardi kWh hidropotencijala na graničnim rijekama, Mura, Drava, Dunav, Sava, Kupa, Una, Hrvatska ima pravo na 1,98 milijardi kWh. Većina objekata na pograničnim rijekama je višenamjenska i značajna je za vodoprivredu. Svega potencijalnih 1,56 milijardi kWh planirano je proizvesti u objektima isključivo energetskog korištenja (6), a to je 25 % ukupnog tehnički iskoristivog potencijala u konvencionalnim hidroelektranama. Zbog toga što je najveći dio hidropotencijala predviđeno koristiti višenamjenskim objektima u kojima je osim proizvodnje električne energije važna i: zaštita od poplava i regulacija rijeka; vodoopskrba pučanstva i gospodarstva; navodnjavanje, odvodnja i uređenje zemljišta; što djelotvornije rješavanje prometa, nužno je projekte hidroelektrana rješavati zajednički sa svim korisnicima voda. Osim spomenutog hidropotencijala analizirano je 130 malih vodotoka (18) za izgradnju malih hidroelektrana snage od 50 do 1500 kW, od čega na 63 vodotoka bi se moglo proizvoditi 568 milijuna kWh/god, a na preostalih 67 vodotoka 130 milijuna kWh. Dakako, da treba analizirati gospodarstvenost tih potencijalnih elektrana.

http://www.croinfo.com/2Eko/Obnovlji...Izvora_HR.html

S time da ove male elektrane jesu lijepa stvar, ali ne rješavaju problem oko uvoza, i moraju se imati alternativa za sušne godine.

Realno iskoristive potencijale hidroenergije imaju BIH i Albanija, jedine u regiji.