Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.04.2004., 00:53   #41
Exclamation

Quote:
zzzz kaže:
E sad mi je malo jasnije.

Šta kažu Justa i ostali ?

mogu samo ponoviti: Panta rhei panta kineitai kai uden menei
Heraklit is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.04.2004., 02:03   #42
Quote:
zzzz kaže:
E sad mi je malo jasnije.

Šta kažu Justa i ostali ?
Uf... Svi takticki sute Ovo je jako slozeno pitanje (teorija starenja) tako da, barem sto se mene tice, ja bih izbjegavao ista govoriti. Samo cu reci kako izgleda postoji povezanost izmedju p53 proteina (koji brani nekontroliranu proliferaciju stanica raka) i starenja.

Glede amebe... Pa ameba nije zivotinja. Ameba je protist. Sto se tice njene starosti, nisam siguran da uopce stare? Ukoliko imaju dovoljno hrane i uvjeti su povoljni, zive koliko im srce zeli Jedino je uvjet da se s vremena na vrijeme podijele (bar mislim). Ajde Mayflower i Pallas, nemojte se stidjet
__________________
California rest in peace
Simultaneous release
California show your teeth
She's my priestess, I'm your priest
Slartibartfast is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2004., 00:14   #43
Quote:
Heraklit kaže:
mogu samo ponoviti: Panta rhei panta kineitai kai uden menei
In media res.Hik rodos,hik saltus.Hik,hik,štuc.

Ajmo na karlovačko.(Pošteno da priznam,najčešće pijem banjalu-
čki HEKTAP).
__________________
--!--
zzzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2004., 06:14   #44
Quote:
Slartibartfast kaže:
Uf... Svi takticki sute Ovo je jako slozeno pitanje (teorija starenja) tako da, barem sto se mene tice, ja bih izbjegavao ista govoriti. Samo cu reci kako izgleda postoji povezanost izmedju p53 proteina (koji brani nekontroliranu proliferaciju stanica raka) i starenja.

Glede amebe... Pa ameba nije zivotinja. Ameba je protist. Sto se tice njene starosti, nisam siguran da uopce stare? Ukoliko imaju dovoljno hrane i uvjeti su povoljni, zive koliko im srce zeli Jedino je uvjet da se s vremena na vrijeme podijele (bar mislim). Ajde Mayflower i Pallas, nemojte se stidjet
Tek sad vidjeh ovo o amebi! Ne znam odgovor i starenje mi nije specijalnost, ali znam neke stvari o kvascu koji je, iako eukariot, takodjer jednostanican. Stanice se dijele pupanjem (je l'se tako kaze "budding"?) i primijeceno je da stanice izgube mogucnost diobe nakon nekog vremena, od otprilike 19 do 30 dioba po stanici. To se vidi jer svaka takva dioba ostavi "oziljak" na maticnoj stanici. Cini se da u "starim" stanicama dolazi do transkripcije gena i regija koje se ne bi trebale transkribirati ("desilencing"), rekombinacije gdje je ne bi trebalo biti, itd, i kombinacija svega toga uzrokuje prestanak diobe.

Je li to starenje ili ne? Heh - ovo je kontroverzna tema. Pobornici kvasca kao organizma-modela za starenje kazu da je to starenje u najciscem obliku, dakle stanicno starenje.
S druge strane, visestanicni organizam stari kudikamo kompliciranije (faktori su genetika, odnosi s okolisem i medju stanicama, tkivima, organima; razlicite stanice stare nejednako).

Oni koji se ne slazu da je kvasac dobar model starenja kazu da moze eventualno biti model za starenje tipova stanica koje se dijele tijekom zivota visestanicnog organizma a ne za starenje cijelog visestanicnog sistema. No i ova tvrdnja o starenju tipova stanica koje se u visetanicnom organizmu dijele je kontroverzna, jer se cini da npr. nema razlike izmedju broja dioba fibroblasta starijih i mladjih ljudi ex vivo, pa je prema tome ne bi trebalo biti ni in vivo.

Ako se mene pita, mislim da kvasac stari, pa onda valjda stari i ameba. To starenje nije identicno nasem - za tako nesto bolji su modeli sisavci i crv C. elegans.
Mayflower is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2004., 11:43   #45
Postoji li slično starenje uočeno i kod drugih staničnih organizma.

Ono što mene zanima je da li je takva stvar uvjetovana evolucijom, tj. da li je evolucijski povoljnije da ne dođe do pretjeranog širenja identičnog genetskog materijala pa postoji hardcoded limit.


.
justapixel is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2004., 01:24   #46
Quote:
Mayflower kaže:
..o kvascu ..izgube mogucnost diobe nakon nekog vremena, ..
Je li to starenje ili ne? Heh - ovo je kontroverzna tema. S druge strane, visestanicni organizam stari kudikamo kompliciranije (faktori su genetika, odnosi s okolisem i medju stanicama, tkivima, organima; razlicite stanice stare nejednako).


Ako se mene pita, mislim da kvasac stari, pa onda valjda stari i ameba. To starenje nije identicno nasem - za tako nesto bolji su modeli sisavci i crv C. elegans.
Čestitam!Ja sam laik za ovu oblast,ali jednostavnije i kraće objašnjenje nigdje nisam našao.Da se ne uvrijedi Heraklit:
Temu je postavio odlično!
__________________
--!--
zzzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2004., 01:50   #47
Quote:
Mayflower kaže:
za tako nesto bolji su modeli sisavci i crv C. elegans.
Hahaha Shameless plug

Inace dobar post
__________________
California rest in peace
Simultaneous release
California show your teeth
She's my priestess, I'm your priest
Slartibartfast is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2004., 05:05   #48
Quote:
Slartibartfast kaže:
Hahaha Shameless plug

Inace dobar post

A tko bi mi crvice hvalio da ih sama ne hvalim, ha?
Mayflower is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.04.2004., 22:31   #49
Exclamation

Quote:
zzzz kaže:
.........Da se ne uvrijedi Heraklit...
dapače…ja bih baš volio da se uključi čim više diskutanata…naročito biologa…


eto..da malo nastavim svoj uvodni post…pogotovo bi me zanimalo kakvo imate mišljenje o genetskim teorijama starenja…kao što sam naveo tri su temeljne..
a) teorija programiranog starenja…koja implicira specifične gene koji dovode do promjena u stanici što rezultira starenjem…dakle gen je mikročip u kojem je sve izprogramirano… iako nisam genetički determinist..dapače smatram da u procesu starenja utječu sva tri apekta koje sam naveo u uvodnom postu…ipak smatram da nam je u genima «zapisano» koliko ćemo dugo živjeti….tako da tu teoriju smatram vrlo bitnom…ostale genetske teorije ne smatram toliko značajnim…još donekle mi je bliska b) teorija pogreške….koja implicira DNK i RNK (kao informacijski sustav) izvrgnut pogrešci…što dovodi do poremećaja u metabolizmu stanice i nagomilavanju različitih štetnih molekula…a samim time poremećaja metabolizma cijelog organizma i starenja….no, najmanje mi pije vodu teorija različitih mutacija po organizmu (somatske mutacije)… međutim kada i polažem veliki značaj na genetske teorije starenja…nisam pristalica i sljedbenik «genetičke dogme»…već sam usmjeren na cijelu staničnu epigenetičku mrežu…onima koje malo više zanima holističkiji pogled na genetiku i GMO predlažem vrsnu knjigu Genetic Engineering – Dream or Nightmare? od ugledne Dr. Mae Wan Ho

Heraklit is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2004., 00:38   #50
Svaka jedinka zeli imati sto vise svoga potomstva koje ce imati svoje potomstvo koje ce imati svoje potomstvo. Da bi to ostvarila mora smisliti dobru strategiju kako zivjeti(spolno sazrijeti prije ili kasnije, imati vise manjih ili manje većih potomaka, živiti jedan dan (ko neki dvokrilci) ili 80 godina i dr.). Sve te strategije su strogo vezane uz gene i prezivljavanje odredjene strategije nosi prezivljenje gena koji su odgovorni za tu strategiju.

Geni su tempirani da daju mladost i vitalnost samo onim jedinkama koje su jos reproduktivno sposobne. (jedna loša analogija: možemo si to zamislit kao da kupiš jedan komp koji ti treba super radit 5 dana da si nešto izrenderiraš (to predstavlja reproduktivnu dob) i onda ga totalno prefriziraš i nabriješ i on radi super tih 5 dana; ali tih 5 dana je prošlo, ti si izrenderiro što si trebo (jedinka je dobila dijete), ali sad komp mora platit cijenu svog prebrijanog rada tih 5 dana i krepa između 6. i 9. dana.

Tako da je sasvim vjerojatno postojanje gena koji izrazito koriste mlađim jedinkama koje su u reproduktivnom dobu NA ŠTETU starijih (ustupak za ustupak).

Nakon što je prošlo reproduktivno razdoblje ponekad odmah dolazi do smrti jedinke (kao kod onih dvokrilaca sto sam ih gore spomenuo).Jedinka kojoj je proslo njeno reproduktivno razdoblje prirodi (evoluciji) ne znaci ništa!. Osim ako daljnim ulaganjima ta jedinka ne pomaže svojoj djeci da imaju njihovu djecu (unuke), što se događa kod ljudi di su babe i didovi uvijek bili na raspolaganju djeci i unucima, a što i nebi kad štite svoje gene.

Dakle, starenje je pojava koja pocinje prolaskom reproduktivnog razdoblja, manifestira se fiziološkim i biokemijskim greškama koje su uzrokovane genima koji tek POPRATNO uzrokuju starenje.
__________________
ko šta zna, niko ništa ne zna, krhko je znanje
McTomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2004., 14:58   #51
Dawkins rules!

Geni su besmrtni (tj. njihove kopije), dok smo mi i sva druga živa bića samo "roboti-nositelji" za koje su oni "pripremili" različite strategije zbog konkurencije nastale mutacijama (uprkos tome što kopije uvijek "žele" ostati što bliže originalu i što se brže iskopirati do grešaka neminovno dolazi)...

McTomo, otkad si tu? Vidim imaš ciglih 9 postova...
__________________
Are you A Bright?

Truth is Stranger than Fiction because Fiction Has to Make Sense.
Superskeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2004., 17:47   #52
Quote:
McTomo, otkad si tu? Vidim imaš ciglih 9 postova... [/B]
Od nedavno; zakon su mi ovdasnji hakeri koji vamo pomazu kakav god da problem imas. A onda skonto i ovaj dio, kad ono ti i Slarti starosjedioci.

Bolje 9 pametnih nego 300 ispraznih
__________________
ko šta zna, niko ništa ne zna, krhko je znanje
McTomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.01.2010., 07:35   #53
Hrvatska ima jednu od najnizih stopa ocekivanog trajanja zivota u Europi, na razini je Latinske Amerike (cak i Meksiko i Belize) imaju vise. Koji je razlog tomu, da li rat ili nezdrave hranidbene navike (zamjena mediteranske kuhinje masnom i kaloricnom hranom).
Naïve Lurker is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.02.2010., 09:47   #54
Činjenica jest da nitko ne zna pravi uzrok, očito je da svi ti uzroci samo ubrzavaju proces starenja i umiranja, jer gledao sam u znanstvenim časopisama kakve su sve eksperimente radili. Svi ti procesi nisu uzrok nego ubrzivači, glavni uzrok je jo nepoznat, sve mi se više čini da je upitanju nekakav energijski "switch off" barem prema onome što sam pročitao i ono što mije odgovorio dr. biofizike koji se bavi upravo fizikom ljudskog tijela, te utjecajem zakona entropije na njega. I napisao 2 vrlo debele knjige baš o tome kako i zašto (iako ne daje odgovor, jer pravog odgovora još uvijek nema) ljudsko tijelo umire. To je još uvijek jedna velika misterija.


Cheers.
Hyper-man is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2010., 18:49   #55
Koliko se ja sjećam nekih predavanja na faksu, uzrok starenja stanica je skraćivanje telomera ("kape" koje štite krajeve kromosoma).
Telomere su nukleotidne sekvence od kratkih, ponavljanih motiva na krajevima DNA koji mogu biti jako dugi (ovisno o tipu stanice).
Pri svakoj diobi, krajevi DNA se skraćuju i kada ne bi postojale te "kape" oštetio bi se genetski materijal,djelomično i razgradio pod utjecajem enzima.
Ovako ostajemo samo bez tih ponavljajućih sekvenci nukleotida, koji imaju samo tu ulogu - zaštita genetskog materijala.
Dakle, nakon određenog broja dioba, telomere se skraćuju i stanica polako gubi sposobnost diobe, ili se sporo dijeli ili se promijeni-ošteti se DNA.
Starost organizma je samo stanje gdje je u tijelu velik broj takvih stanica sa skraćenim telomerama.
Naravno postoje i stanice u kojima je konstantno aktivan enzim telomeraza koji "obnavlja" telomere - spolne, tumorske, u jednostaničnim organizmima je to isto slučaj. Ne znam što je sa matičnim stanicama, mislim da je tamo samo određeno vrijeme aktivan taj enzim.
Who wants live for ever nek si uštrcava telomerazu.
Schiba is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2010., 22:31   #56
najbolje objašnjena teorija o starenju koju sam čuo ide ovako:

svaka stanica ima svoj životni vijek (osim neurona, one žive kolko i mi), i pred kraj tog vijeka potrebno je da se duplicira, možemo tu diobu nazvat samokloniranjem...e sad ako uzmete dvije čaše, jednu praznu, drugu napunjenu vodom, zatim prelijevate tu vodu iz pune čaše u praznu čašu i tako napravite nekoliko stotina puta ili više ako je potrebno, izgubit ćete određenu količinu vode jer niste svaki puta uspjeli savršeno preliti iz čaše u čašu...čak i kod diobe postoje gubitci koji uzorkuju nesavršenosti te nakon određenog broja godina onih originalnih stanica više nema pa se nesavršenosti počmu kopirati...

freeze is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 05:40.