Opća kultura s područja prirodoslovlja

[nitko drugi]

JPK kaže:

Što uopće reći na ovo? Reci, je li primjerice samo naša teorija gravitacije neprovjerljiva jednom vanzemaljcu s Zete Retikuli, ili i funkcioniranje strojeva koji su na temelju iste konstruirani?

A da, to da su naše teorije provjerljive vanzemaljcima - to je empirijski znanstveno provjerena činjenica.

I to da netko tko ne zna naš jezik može provjeriti naše teorije, to je savršeno logično.

Ma naravno, to uopće nije uvjetovano činjenicom da hodamo po masivnom tijelu koje se vrti oko sličnih (pa smo razvili teoriju gravitacije), uronjeni smo u atmosferu (pa smo razvili teoriju fluida i letjelice), imamo DNA koja se nesavršeno replicira (pa istražujemo rak) - nego kulturom!

Ovako otprilike razmišlja jednogodišnje dijete, gdje je ono u centru svijeta koji se uglavnom sastoji od pišanja, sranja i dohvaćanja predmeta

I dalje ne razumiješ razliku između ''isključivo'' i ''između ostaloga''.

[njetočkanezvanova]

Endimion17 kaže:

S anatomskog, fiziološkog, morfološkog i općenito prirodnog gledišta (koje nije samo jedno od gledišta, već je the gledište, kada se razmatraju ove stvari) čovjek je životinja, to je nepobitno. No društveno je biće, ekstremno jako dobro razvijenih interakcija.

To što prosječni filozof kaže je posve nevažno. Tu je taj problem kojeg je JPK super opisao. Problem je u tome što prirodne znanosti ne negiraju saznanja društvenih, no društvene ponekad sebi uzimaju za pravo negirati saznanja prirodnih. I tu nastaje sranje.Inače to da je Sunce zvijezda zna jezivo mali dio ljudi. Probaj pitati, ali ne biraj koga. Začudit ćeš se.

Slažem se s boldanim. To se posebno vidi kod debate ''nature vs. nurture''. Spomeni psihologu da genetika igra ulogu u ponašanju čovjeka i oni odmah dobiju ospice.

[denman]

shosho kaže:

pacta conventa je fake. o tome je dilecto filio pisao na pdfu povijest. ali eto, ti si prirodnjak pa nije greda ako to ne znaš.

edit t mislim da ovo sa zvijezdom i ptice na grani znaju (barem ja imam takav dojam), ali je endi to sve lijepo sažeo.
možda bih se zapitao što će štemeru ili bauštelcu znanje o tome što je organska kemija (valjda da ne miješa sa biokemijom).
čovjek je životinja, hm... mislim da se prosječni filozof ne bi složio s tobom (sati i sati prepiranja nadobudnih kolega iz srednje sa profesorom, užas ).

pacta conventa nije fake, a ja nisam prirodnjak...naprotiv.

ali da ne idemo više u off...

[Cocaine Nights]

njetočkanezvanova kaže:

Slažem se s boldanim. To se posebno vidi kod debate ''nature vs. nurture''. Spomeni psihologu da genetika igra ulogu u ponašanju čovjeka i oni odmah dobiju ospice.

Ne dobiju ospice, baš su psiholozi jedan od tihih glasova što viče u pustinji što se tiče genetike i ljudskog ponašanja u društvenim znanostima.

[JPK]

Evo jednog zanimljivog primjera ideologije koju neki ovdje zagovaraju, ili - zašto je (po mišljenju ljudi koji vjeruju da kultura ima veliki utjecaj na znanost) mehanika krutih tijela puno razvijenija teorija od mehanike fluida:

Another work of Irigaray deals with sexism in fluid mechanics (Irigaray, 1985). An American feminist, Katherine Hayles, who is, in general, rather favorable to Irigaray summarizes her argument as follows:

The privileging of solid over fluid mechanics, and indeed the inability of science to deal with turbulent flow at all, she attributes to the association of fluidity with femininity. Whereas men have sex organs that protrude and become rigid, women have openings that leak menstrual blood and vaginal fluids. Although men, too, flow on occasion -- when semen is emitted, for example -- this aspect of their sexuality is not emphasized. It is the rigidity of the male organ that counts, not its complicity in fluid flow. These idealizations are reinscribed in mathematics, which conceives of fluids as laminated planes and other modified solid forms. In the same way that women are erased within masculinist theories and language, existing only as not-men, so fluids have been erased from science, existing only as not-solids. From this perspective it is no wonder that science has not been able to arrive at a successful model for turbulence. The problem of turbulent flow cannot be solved because the conceptions of fluids (and of women) have been formulated so as necessarily to leave unarticulated remainders.

Ovo je pravi biser postmodernizma

[fat slut]

JPK kaže:

Ma ne mislim da bi trebali znati to na nivou matematičkog formalizma, nego samo razumijevanja. Bitnije je razumijeti neke temeljne stvari nego npr. algoritam za dijeljenje 2 broja.

Oh. Ja ne znam u kojoj se okolini ti krećeš. Možemo biti sretni ako većina ljudi zna takve stvari, odnosno sposobna je primjeniti neke algoritme. Ljudi ništa ne razumiju. To govorim imajući na umu svoje znanje i znanje svojih kolega na faksu, a to su ljudi koji će podučavati djecu za koju godinu. Naglasak se ne stavlja na kvalitetu, nego na količinu znanja. Čak i kada se priča o promjenama u nastavi. "Morali bismo rasteretiti učenike!" Nije ni bitno koliko je tog gradiva na kraju krajeva, kad je pristup svejedno loš.

[melkor]

Zakođer se slažem sa JPK da treba znati što su N, Z, Q, R, C te prebrojiva i neprebrojiva beskonačnost odnosno transfinitni brojevi ALEF 0 i ALEF 1.

U osnovnu pismenost bih svrstao da se zna za prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve. Netko tko se hoće zvati intelektualcem bi trebao znati i da ℕ, ℤ i ℚ imaju manje elemenata od ℝ i ℂ. Ali da se baš treba znati što je ℵ₁, to je mislim malo pretjerano. Pitam tko uopće na ovoj temi zna što je ℵ₁, koliko ljudi misli da je to kardinalan broj skupa ℝ, a koliko ljudi misli da to nije kardinalan broj skupa ℝ.

Skloniji sam ovom što fat_slut govori.

[skeptik]

melkor kaže:

Pitam tko uopće na ovoj temi zna što je ℵ₁, koliko ljudi misli da je to kardinalan broj skupa ℝ, a koliko ljudi misli da to nije kardinalan broj skupa ℝ.

A jos bi zanimljivije bilo vidjeti tko na ovom forumu (i sire) to zna i - dokazati.

(P.S. Toliko zanimljivo da sam spreman isplatiti 1000 KN onom tko mi predoci dokaz, pri cemu smije koristiti svu raspolozivu literaturu. Uvjet je da dokaz, kao i sva autorska prava, mora prepisati iskljucivo meni. )

[skeptik]

Mislim da je za opcu matematicku kulturu vaznije znati rjesavati zadatke iz STVARNOG zivota. Evo jedan takav primjer:

Otac i majka vlasnici su nekretnine u jednakim dijelovima. Nakon oceve smrti, majka i cetvero djece naslijedjuju ocev dio u jednakim dijelovima. Jedno od djece trazi isplatu svoga dijela, pa mu majka isplacuje njegov dio, postajuci istovremeno vlasnikom odgovarajuceg dijela nekretnine. Nakon 10 godina umire i majka, a djeca njen dio nasljedjuju u jednakim dijelovima. Na koliki postotak nekretnine ima pravo ovo dijete koje je 10 godina ranije bilo isplaceno?

Ako to nije zadatak iz stvarnog zivota, onda ne znam sto je. Koliko ljudi s ovog foruma ga zna rijesiti? Ili jos bolje, koliko posto diplomiranih pravnika ga zna rijesiti?

[Leteća]

gotterdamerung kaže:

Iz nekog razloga, inače, ljudi jako vole znati "latinsko" ime neke životinje ili biljke. Dokaz je hrpa tema na forum.hr u kojima se preko fotografija ne uvijek dovoljno dobre kvalitete pokušava imenovati neko biće.
Realno, što će ljudima ime? Ajd, neki pitaju, koja je vrsta kukca i je li štetna čovjeku na neki način, ali koja korist od samog imena?

Ne bih se složila. Bez latinskih imena teško je razlikovati ljekovite biljke, jer svaka ima preko nekoliko narodnih naziva.
Razgledavam tako štand sa čajevima na placu:
- Baka, jel imate vidac?
-
- Ma, euphrasia.
- Aha, očanica, kaj ne veliš! Deset kuna.

Da nisam znala, ne bi bilo čaja.


Inače, prirodoslovno općenekulturnima smatram one koji se usuđuju pojaviti na Milijunašu a ne znaju koliko pauk ima nogu.
Da pauk. Ni za žirafu nisu sigurni.

[skeptik]

Leteća kaže:

Inače, prirodoslovno općenekulturnima smatram one koji se usuđuju pojaviti na Milijunašu a ne znaju koliko pauk ima nogu.

Da stvar bude jos smjesnija, ako se dobro sjecam, to je bilo pitanje za neki jako veliki iznos.

[toto tamuz]

Odlična tema. I stvarno je istina što je neko ranije rekao. Općom kulturom se smatraju uglavnom društvene znanosti. A prirodne jako slabo. Pogotovo nešto što mene osobno jako čudi je koliko ljudi malo znaju o einsteinu i što je on napravio. Mislim da jako jako velika većina ljudi stotinjak godina nakon njega nije nikad došla u doticaj sa njegovim radom, a kamoli da bi mogli prihvatiti da naprimjer vrijeme negdje brže ide a negdje sporije. Isto tako se mogu naći primjeri u biologiji i kemiji. Stvarno mislim da sustavno treba mijenjati nastavne planove.

[Endimion17]

lisztmann kaže:

Kad smo na matematici, mene fascinira kako ste zaboravili ono najbitnije, a potrebno je u arhitekturi i građevinarstvu, ali i na mnogim drugim poljima - trigonometriju. Bez sinusa, kosinusa, i općenito računa vezanog uz trokute, nema ni geometrije, ni geodezije.
Zakođer se slažem sa JPK da treba znati što su N, Z, Q, R, C te prebrojiva i neprebrojiva beskonačnost odnosno transfinitni brojevi ALEF 0 i ALEF 1.

Stari moj, o čemu ti govoriš?
Trigonometrija i alef?

njetočkanezvanova kaže:

Slažem se s boldanim. To se posebno vidi kod debate ''nature vs. nurture''. Spomeni psihologu da genetika igra ulogu u ponašanju čovjeka i oni odmah dobiju ospice.

Kao što je cocaine rekao, ne. Psihologija ne govori gluposti, ali zato psiholozi (recimo oni koji se odvoje i krenu u pop-psihologiju) često totalno useru stvar.
Psihologija je zaista vezana za neuro-podlogu svega, bez brige. Nisu to samo psiho-testovi.

[lisztmann]

Endimion17 kaže:

Stari moj, o čemu ti govoriš?
Trigonometrija i alef?

Trigonometrija je po meni opća kultura. Kao što je držanje žlice ili vilice za stolom.
Po pitanju transfinitnih brojeva, nadovezao sam se na JPK, i to je drugi pasus, nema veze sa prvim.

A što se tiče skeptikovog izazova da dokažemo kako je ALEF1 kardinalni broj skupa R, mislim da se o tome raspravljalo i da se to ne može dokazati.

[servantes]

skeptik kaže:

Mislim da je za opcu matematicku kulturu vaznije znati rjesavati zadatke iz STVARNOG zivota. Evo jedan takav primjer:

Otac i majka vlasnici su nekretnine u jednakim dijelovima. Nakon oceve smrti, majka i cetvero djece naslijedjuju ocev dio u jednakim dijelovima. Jedno od djece trazi isplatu svoga dijela, pa mu majka isplacuje njegov dio, postajuci istovremeno vlasnikom odgovarajuceg dijela nekretnine. Nakon 10 godina umire i majka, a djeca njen dio nasljedjuju u jednakim dijelovima. Na koliki postotak nekretnine ima pravo ovo dijete koje je 10 godina ranije bilo isplaceno?

Ako to nije zadatak iz stvarnog zivota, onda ne znam sto je. Koliko ljudi s ovog foruma ga zna rijesiti? Ili jos bolje, koliko posto diplomiranih pravnika ga zna rijesiti?

17,5 %

[Monsignor.m]

Kakvu opcu kulturu mora imat ravnatelj sveucilisne knjiznice?

A knjižnica koja se bude gradila u sklopu Kampusa u Rijeci, vjerojatno će biti još bolja jer će nešto naučiti i na našim greškama, smatra Krolo, koji ima zanimljivo tumačenje zašto će računi za struju biti manji kad bude puno ljudi u čitaonici.

- Ljudsko tijelo isijava toplinu, što bude više tijela u prostoru, manje će se trebati trošiti na njegovo grijanje. Znate kako se kaže, “što nas ima više, to smo jači”, smatra Krolo, koji ipak dodaje kako će se u tom slučaju ljeti možda više trošiti na hlađenje prostora.


A elektricne pumpe mu moraju bit u stand-by modu.

[puls]

njetočkanezvanova kaže:

Spomeni psihologu da genetika igra ulogu u ponašanju čovjeka i oni odmah dobiju ospice.

Nije istina. Ja sam slusao psihologiju na faksu i covjek je rekao i napisao u svoju knjigu da ponasanje prvenstveno odreduje genetika, ali da se to u drustvu ne govori da ne bi u slucaju devijantnog ponasanja ispalo u stilu "oni su medu nama" i sve posljedice toga.

[goridjan]

Opća kultura s područja prirodoslovlja. To je tema!
Vidim da se još ne mogu sastaviti polovi znanosti i ostalih dijelova filozofije (etika, estetika i čudoređe). Što više, prirodoslovci (znanost) niti ne smatraju sebe dijelom filozofije, nego se prema istoj (majci) odnose superiorno.
Jorge Livrage (mrtav nažalost) jako je plastično prikazao današnje stanje civilizacije, što ujedno izražava u največoj mjeri i kulturni nivo današnje civilizacije. Stavio je današnje vrijeme kao bazu četverostrane (kvadrat) piramide. Iz baze izlaze stranice (trokuti) piramide. Religija - dio čudoređa - vrijednosni sustav civilizacije je sa stranicama trokuta mizerne veličine, politika - etika ima nešto veće stranice trokuta, umjetnost još malo veće, a znanost ogromne stranice da toliko strše da još malo vremena pa če poklopiti sve ostale i urušiti civilizaciju. Poanta je u razvoju potrošačkog društva, što potencira upravo neproporcionalan razvoj znanosti.

Evo nešto što sam ja dopunio na zamjedbu Henricka Bergssona. PRINCIPI PRILAGODBE čovjeka kao vrste. Sve vrste života prilagođavaju se izvorima mogućih pozitivnih odnosa i onemogučavanju negativnih odnosa u datom teritoriju. Prilagodba izražena u brojčanosti vrste odgovara veličini teritorija. Povečanje teritorija = povečanje vrste = TERITORIJALNI PRINCIP PRILAGODBE.

Drugi princip - ja ga nazvao ASORTIMATIVNI PRINCIP, jest povečanje mogučnosti pozitivnih odnosa i sprečavanje negativnih odnosa u DANOM TERITORIJU. Povečanje znači proširenje vrste (asortimana) odnosa ili otkrivanjem dotad nepoznatih odnosa ili dotad nedostupnih odnosa (naučio hvatati ribu ili strelicom doseći pticu). Dalje ide INTELEKTUALNA POSREDNOST a to je prenos znanja i vještina na druge članove zajednice i nove generacije!
Koji kurac će ti znanje ako ga zadržiš za sebe! VRIJEDNOST je jednakomjerna u svim fazama, pa če i znanost biti jednakovrijedna ostalim granama filozofije. Kako bi se inaće civilizacija razvijala?

Stupanj razvoja civilizacije, ne mjerimo mi, nego če za nas to reći buduće generacije.

[pobosutljanin]

Dostojevski, Gorki, Proust i ini su dio opće kulture i to toliki da zbog njih klinci zamrze knjige i sve što ima sa književnošću. Svaka im čast, napisali su neke dubokoumne riječi koje baš i nisu neophodne u svakodnevnom životu.
Mene zanima koliki postotak ljudi zna koliki je uopće napon u utičnici?

[Ethan]

kak ce i ova tema postat jos jedno filozofsko izdrkavanje