Povrtlarstvo - bez oranja i kopanja!

[komar]

teta-elza kaže:

za voluharice- faciron.

komar, zmije ne vole opuske od cigareta. takodjer provjereno. razmisli malo kako porazbacati sto vise cikova ako imas zmijurine. ( ja ih se panicno plasim pa sam tu metodu primjenjivala na moru i pokazala se uspjesnom).

MM se ne boji zmija i bez obzira na vrstu ili boju kad ju nađe u košnji odnese ju u područje gdje ju nitko neče dirati ha ha pa računam da me neće. Sad moram tražit susjede pušače da mi skupljaju...

Uvjerila sam se da su zmije osvetoljubive Zemljište je bilo koma pa smo prve godine morali sa srpom, sjekirom, vijakom.... i tako sam prve godine na jednom dijelu osjetila u ruci miganje. Pogledam, kad ono ode zmija a rep mi je ostao u ruci. Druge godine na istom tom mjestu ponovo sam čistila ručno srpom do zemlje i našla na zemlji kožu one zmije - presvukla je kožu - stara nije imala rep. I metar dalje opet mi u ruci nešto miga kad zmija ode... Nakon gotovog posla, prije odlaska doma šetam ja po očišćenom terenu a MM viče: pazi ide na tebe zmija, što sam mislila da je šala. Jadnica onako bez repa jurišala je na mene s leđa i od tada nosim obavezno tenisice, hlače i preko hlača dokljenice - moja moda za vrt! MM je imao 2 tjedna nočne more da me spašava od zmija jer nije baš lijepo izgledalo dok se goloruka izmičem, ona ide zamnom.

[Garofeeder]

komar kaže:

MM se ne boji zmija i bez obzira na vrstu ili boju kad ju nađe u košnji odnese ju u područje gdje ju nitko neče dirati ha ha pa računam da me neće. Sad moram tražit susjede pušače da mi skupljaju...

Uvjerila sam se da su zmije osvetoljubive Zemljište je bilo koma pa smo prve godine morali sa srpom, sjekirom, vijakom.... i tako sam prve godine na jednom dijelu osjetila u ruci miganje. Pogledam, kad ono ode zmija a rep mi je ostao u ruci. Druge godine na istom tom mjestu ponovo sam čistila ručno srpom do zemlje i našla na zemlji kožu one zmije - presvukla je kožu - stara nije imala rep. I metar dalje opet mi u ruci nešto miga kad zmija ode... Nakon gotovog posla, prije odlaska doma šetam ja po očišćenom terenu a MM viče: pazi ide na tebe zmija, što sam mislila da je šala. Jadnica onako bez repa jurišala je na mene s leđa i od tada nosim obavezno tenisice, hlače i preko hlača dokljenice - moja moda za vrt! MM je imao 2 tjedna nočne more da me spašava od zmija jer nije baš lijepo izgledalo dok se goloruka izmičem, ona ide zamnom.

Al si negdje nasjeckala sljepica

[komar]

Garofeeder kaže:

Al si negdje nasjeckala sljepica

MM je dijete podneblja gdje sad živimo i igrao se je u djetinjstvu između ostalog i sa zmijama uz potok što je meni nezamislivo. Eto čovjek kaže da je ova zmija u jurišnom raspoloženju bila riđovka - pa nemam razloga da mu ne vjerujem.

[komar]

diabolica kaže:

Gnojenje stajskim gnojivom nikada nije pretjerano.

Gnojivo
Gnojivo i gnojenje je mnogima problem, a nakon dosta godina nisam na čisto s tom temom. Pa eto: kako bi nadoknadili potrošene ili isprane hranjive tvari, moramo gnojiti organskim ili mineralnim gnojivima. Hranjive tvari djeluju samo kad je tlo zdravo i kada se u njemu razvija bogat život bakterija. To postižemo dodavanjem komposta, zrelog stajskog gnoja i drugih organskih tvari.

A onda moj memento poljoprivrede kaže: štetno je dodavati prekomjerne količine gnojiva. Nakon izvjesne granice, prinos se ne povećava, jer svaka vrsta biljke ima najvišu granicu za svoju učinkovitost. Ako dodamo još gnojiva, uskoro dolazimo do točke gdje gnojivo postaje štetno, bilo da biljke postaju podložnije bolestima, bilo da se smanjuje trajnost ili okus plodova.

Humus, humus....!
E kad se radi o čistom humusu onda je to ono u čemu nikada nemožemo pretjerati. Stalnim dodavanjem humusa tlo ostaje zdravo i plodno. Svježe organska tvar i hranjivi humus poslastica su za organizme u tlu. Bakterije u tlu odlučuju o plodnosti. One pretvaraju hranjive tvari u oglik koji biljke mogu koristiti i djeluju istovremeno na poboljšanje strukture tla. Tako nastaje stabilna mrvičasta struktura koja štiti tlo od zamuljivanja i pokorice. Pri disanju brojnih malih bića nastaje plinoviti ugljični dioksid, koji pospješuje rast biljaka.

I na kraju - ja ne velim da vi neznate <diabolica> što vi pišete - već jednostavno ja nisam načistom s tim gnojenjem... dal to upozorenje da prevelike količine gnojiva štete, se odnosi samo na mineralna gnojiva???

[Biljka]

Stajsko gnojivo sadrži daleko manje hranjiva od mineralnog gnojiva pa ne postoji opasnost od pregnojavanja. Osim toga, hranjiva iz stajskog gnoja postepeno se otpuštaju u tlo. Mineralna gnojiva sadrže znatno više hranjiva i kod njih postoji opasnost pregnojavanja pri čemu se mogu uništiti biljke.
Ako nemate stajsko gnojivo, možete koristiti kompost kod kojeg također nema opasnosti od pregnojavanja.

[diabolica]

Podrazumijeva se da stajski gnoj odstoji minimalno 6 mjeseci uz okretanje, što apsolutno nitko ne radi. Okretanje znači da se svakih 2-3 mjeseca gnoj preokrene, da dobije zraka. Nakon tog perioda gnoj je sazrio, tj sve one štetne tvari iz mokraće životinja su isparile, i ostaje samo hranjiva supstanca puna mikroba koji razgrađuju hranu, u ovom slučaju gnoj i pretvaraju ga u korisnu tvar za biljku. Kako vremenom sve slabi tako i odstajali stajski gnoj ima manju hranjivu vrijednost koja rapidno pada sa starenjem gnoja. 1godišnji stajski je slabije vrijednosti, od 6 mjesečnog.

Mineralna gnojiva u original pakiranju, su do 10 puta jača od stajskog. Ona sprže korijen biljke ako je dodano previše.

Za industrijsku poljoprivredu stajski nemože biti zamjena za mineralno, jer je preslabo za ono što biljke izvuku iz zemlje.

[more]

diabolica kaže:

Podrazumijeva se da stajski gnoj odstoji minimalno 6 mjeseci uz okretanje, što apsolutno nitko ne radi. Okretanje znači da se svakih 2-3 mjeseca gnoj preokrene, da dobije zraka. Nakon tog perioda gnoj je sazrio, tj sve one štetne tvari iz mokraće životinja su isparile, i ostaje samo hranjiva supstanca puna mikroba koji razgrađuju hranu, u ovom slučaju gnoj i pretvaraju ga u korisnu tvar za biljku. Kako vremenom sve slabi tako i odstajali stajski gnoj ima manju hranjivu vrijednost koja rapidno pada sa starenjem gnoja. 1godišnji stajski je slabije vrijednosti, od 6 mjesečnog.
Za industrijsku poljoprivredu stajski nemože biti zamjena za mineralno, jer je preslabo za ono što biljke izvuku iz zemlje.

Može i u industrisku proizvodnju povrća stajnjak ali drugi način.

Svježi kravlji gnjoj se pobaca po preoranom tlu u prethodno utvrđenoj potrebnoj kolićini i isti dan istanjura/freza.Ako je u stakleniku tlo se navlaži nakon frezanja .i nakon 20-30 dana sadite povrće osim salate i ostalog povrča osjetljivog na soli.Ovo nije iz knjiga nego iz iskustva Splitskih poljoprivrednika.zreli stajnjak jednostavno se pokazao neučinkovit u intezivnoj proizvodnji.
Nevjerovatni rezultati u vočnjaku + 200% prinosa sa orošavanjem su postignuti kad je pokošena trava stavljena oko vočaka u debljini 20-30 cm
i ujutro i uvečer se je vočnjak orošavao po 5 min.Mana sistema veča opasnost od gljivičnih oboljenja i preveliki rast stabala.Povečanje uroda je bilo samo kod kasnih sorata a kod ranih sorata se je prinos uvečao sljedeće godine.

trava u vočnjaku je namjenski sijana bijela djetelina,crvena djetelina festuca

[teta-elza]

more, nemoj mi reći da si oko voćaka natrpao trave u debljini 20-30 cm?

[more]

teta-elza kaže:

more, nemoj mi reći da si oko voćaka natrpao trave u debljini 20-30 cm?

Jesam u svim kombinacijama.Agrumi imaju početnih problema dok ne povuču korjen u dublje ali 2-3 godinu dobri rezultati.Agrume sam čak namjerno pustio bez ikakve zaštite zarazili su se dobro i misteriozno su sami sebe očistili.
evo slike limuna ubranog prije 20 minuta

http://img542.imageshack.us/img542/2429/limun004.jpg

Uploaded with ImageShack.us

[more]

slike naranača/mandarina i kakia ubrane 15/03
da nisu po EU standardu i za prodaju ipak su ovu zimu preživile snijeg led.
http://img856.imageshack.us/img856/2782/narane002.jpg

Uploaded with ImageShack.us

[more]

Ovi limuni su se tek ove godine sami oporavili od štitaste uši i bijele mušice.
Udaljeni od ovih velikih je 5 metara,iste su sorte.
Sad kad je sam dobija otpornost za par dana ću ga skratit i rasteretit krošnju.

[Freyra]

Biljka112 kaže:

Stajsko gnojivo sadrži daleko manje hranjiva od mineralnog gnojiva pa ne postoji opasnost od pregnojavanja. Osim toga, hranjiva iz stajskog gnoja postepeno se otpuštaju u tlo. Mineralna gnojiva sadrže znatno više hranjiva i kod njih postoji opasnost pregnojavanja pri čemu se mogu uništiti biljke.
Ako nemate stajsko gnojivo, možete koristiti kompost kod kojeg također nema opasnosti od pregnojavanja.

Nije mi poznat termin pregnojavanja, ali moram se pozvati na nitratnu direktivu koja je i kod nas stupila na snagu, a jasno govori o ispiranju nitrata iz stajskog gnoja. Tako da prekomjerna količina ičega nije povoljna niti za biljku niti za okoliš.

[d@d@]

Freyra kaže:

Nije mi poznat termin pregnojavanja, ali moram se pozvati na nitratnu direktivu koja je i kod nas stupila na snagu, a jasno govori o ispiranju nitrata iz stajskog gnoja. Tako da prekomjerna količina ičega nije povoljna niti za biljku niti za okoliš.

To sam i ja jučer čula na poljoprivrednoj. Kao inžinjer znam za ispiranje dušika i teških metala koji se nužno nalaze u svim modernim farmama, ali ima li negdje neki on-line pravilnik, svi veliki peradari su radili biološke pročišćivače, čak sam surađivala na projektu kod agrokoke, ali to je bilo prije 5 godina i projektirali smo po EU normativima (njemačkim) u tim istim smjernicama je bio i dodatak za posebno odvođenje gnojnice, ali nisam si dala truda da ga proučim.

Većina ljudi u vrtove ne stavlja više od gumenjaka stajskog gnoja i stvarno teško da će to bit pretjerano, prvo kupuju ga u suhom stanju, drugo smješan je sa steljom i veća korist je od prorahljivanja nego od dodataka nutrijenata. Mislim da u konkretnom slučaju ne može pretjerat, osim možda s mrkvom.

[Freyra]

d@d@ kaže:

To sam i ja jučer čula na poljoprivrednoj. Kao inžinjer znam za ispiranje dušika i teških metala koji se nužno nalaze u svim modernim farmama, ali ima li negdje neki on-line pravilnik, svi veliki peradari su radili biološke pročišćivače, čak sam surađivala na projektu kod agrokoke, ali to je bilo prije 5 godina i projektirali smo po EU normativima (njemačkim) u tim istim smjernicama je bio i dodatak za posebno odvođenje gnojnice, ali nisam si dala truda da ga proučim.

Većina ljudi u vrtove ne stavlja više od gumenjaka stajskog gnoja i stvarno teško da će to bit pretjerano, prvo kupuju ga u suhom stanju, drugo smješan je sa steljom i veća korist je od prorahljivanja nego od dodataka nutrijenata. Mislim da u konkretnom slučaju ne može pretjerat, osim možda s mrkvom.

Slažem se ako se radi o malim OPG-ovima da neće doći do polucije, međutim prema zakonima EU i oni podliježu pravilncima o zbrinjavanju gnoja i otpada iz poljoprivredne proizvodnje. Što se tiče nitratne direktive, mislim da ti je najbolje pratiti na netu prilagodbu hrvatske poljoprivrede zakonima EU. Ako ništa ne nađeš javi pa ću ti naći par linkova jer je baš nedavno jedna naša studentica radila diplomski na tu temu.

[komar]

Hvala vam, nakon rasprave o gnojenju više se baš i ne bojim svojeg gnojenja i pregnojavanja.... s vremenom mi se poslože kako-tako znanja pa sigurnije krećem u dalji rad! Najuspješnija vrtna godina mi je bila kad sam imala vremena na pretek pa sam stalno jurila sa "juhama" od kopriva i lavande, kamilice i maslačak... Vrt je bio fantastično zalen, zdrav a urod san snova. Tako da znanje sa neta uvijek može biti od koristi

Biljne juhe za zaštitu biljaka

Kad na dulje vrijeme potopite biljke u vodu, dolazi do vrenja i stvara se juha. Vrijedi pravilo: 1 kg svježe biljke na 10 l vode. Kao posudu koristite drvenu bačvu ili sličnu drvenu, posudu, ali će i plastične posude poslužiti ako pripremate manje količine juhe. Nikako ne koristite metalnu posudu. Svježe biljke pokrijte (ako radite s osušenim biljem koristite 150 - 160 g na 10 l vode). Kišnica je dakako puno jeftinija od vode iz vodovoda. Pokrijte posudu s rupičastim poklopcem ili mrežom, kako bi zrak nesmetano protjecao i kako u juhu ne bi upale životinje. Biljke koje ste zalili vodom stavite na toplo, po mogućnosti s dosta sunca, nešto dalje od kuće/stana kako vam ne bi smetao neugodan miris koji će se razviti prilikom vrenja. Ako želite izbjegnuti neugodne mirise dodajte nešto kamenog brašna. Kako će se tekućina zbog vrenja dosta pjeniti posudu nemojte puniti do vrha vodom. Svaki dan temeljito je promiješajte. Potrajat će između 7 i 21 dan, dok juha ne postane tamna i spremna za upotrebu, a tada će prestati i vrenje. Procijedite je i razrijedite, pa ulijte u kantu za polijevanje ili kanticu za prskanje. Nerazrijeđena juha suviše je jaka jer sadržava puno dušika i kalija. Stoga ju je potrebno razrijediti vodom u omjeru: 1:10. Preporučuje se gnojiti za vlažnog vremena. Najbolje da korijenje iskoristi juhu, a pritom izbjegavajte prskanje po lišću.
Biljke koje su osim koprive pogodne za juhu: paprat, maslačak, gavez, pelin, luk i češnjak. Možete ih i miješati. Ja kad imam još dodajem kamilicu i lavandu.

Biljne juhe uz kompost spadaju u jedno od važnijih gnojiva u biovrtu. I jedno i drugo sadržava sve glavne hranjive tvari, kao i elemente u tragovima potrebne biljkama za dobar razvoj i zdrav rast. Dok je kompost potrebno pomiješati sa zemljom, biljke ćemo politi biljnim juhama ili ćemo poprskati njihove listove. Korijenje i listovi začas će upiti biljnu juhu i brzo će djelovati. Priprema biljnih juha vrlo je jednostavna, sastojci su u svim vrtovima nadohvat ruke. Svi u vrtu imamo koprive, koje često upotrebljavamo a sadržavaju puno dušika. Do ljeta, kada cvatu i nekoliko puta, možemo ih više puta brati. Zadnji dan za kosidbu kopriva je 27. srpnja, nakon toga koristite gavez, borač, neven, ciklu ili maslačak. Mnogi biovrtlari spremaju biljne juhe od različitih biljaka. Krupno nasjeckano zelenje stavite u posudu te prelijte hladnom vodom. Tijekom vrenja biljke će se raspasti u tvari koje će korijenje lako upiti.

[more]

komar kaže:

Hvala vam, nakon rasprave o gnojenju više se baš i ne bojim svojeg gnojenja i pregnojavanja.... s vremenom mi se poslože kako-tako znanja pa sigurnije krećem u dalji rad! Najuspješnija vrtna godina mi je bila kad sam imala vremena na pretek pa sam stalno jurila sa "juhama" od kopriva i lavande, kamilice i maslačak... Vrt je bio fantastično zalen, zdrav a urod san snova. Tako da znanje sa neta uvijek može biti od koristi
[/LEFT]

Puno nešto komplicirano.Ja ti radim jednostavnije
uzmem kantu 1000 litara i stavim 0,6-1 kg Narančastog kristalona,200 grama kalcijeva nitrata i 2dl dušične kiseline 1 5 grama FE i zalijem povrtnjak,sve puca od zdravlja.

[komar]

more kaže:

Puno nešto komplicirano.Ja ti radim jednostavnije
uzmem kantu 1000 litara i stavim 0,6-1 kg Narančastog kristalona,200 grama kalcijeva nitrata i 2dl dušične kiseline 1 5 grama FE i zalijem povrtnjak,sve puca od zdravlja.

narančasti kristalon; kalcijev nitrat; dušićna kiselina; Fe
osim kao administrativne pojmove ove nazive neznam gdje bi kupila, a osim toga kemija je za kemičare gdje ja baš nisam doma.

Priroda daje - i na kraju priroda uzima. Zato se odmaram uz prirodni slijed!

Recepti za biti uspješniji iziskuju i posebne pripravke stvoriti - http://www.komora.hr/adminmax/File/e...2010_04_27.pdf taj nivo uspjeha neću nikad dostići!

[teta-elza]

more kaže:

Puno nešto komplicirano.Ja ti radim jednostavnije
uzmem kantu 1000 litara i stavim 0,6-1 kg Narančastog kristalona,200 grama kalcijeva nitrata i 2dl dušične kiseline 1 5 grama FE i zalijem povrtnjak,sve puca od zdravlja.

hahahahaha, oprosti, ovaj slikovit opis me nasmijao do suza. nemoj samo pretjerivati sa dušikom. ajde reci ženi di može nabaviti kristalon.

[tincica5]

Pozdrav svima. Ukratko da se javim. Preselila sam se sa obitelji izvan Zagreba, prodali smo stan i kupili kuću sa vrtom i voćnjakom. Krenuli smo u vrtlarstvo. Imamo svu silu knjiga stranih i naših. Zadnja koju smo pročitali je bila od Vrtlarice. Međutim trenutno pohađamo tečaj permakulture i vidim neke razlike između njenih emisija i navoda u knjizi i što nama tu prenose. Pročitala sam svih 6 stranica na ovom topicu i vidim da je netko spominjao plodored - ukoliko se vodite prema permakulturnim načelima, nema svrhe brinuti o plodoredu jer na vašim povišenim gredicama bit će 2-3 različite kulture i nećete imati potrebu za plodoredom. Jer na ovaj način nećete iscrpljivati zemlju. Netko je spomenuo da treba saditi mahunarhe jer one fiksiraju dušik na svojim korjenovim dlačicama. Znači ja sam ove godine isplanirala da mi na jednoj gredici recimo bude mahunarha i uz nju npr. paradajz (nisam g još posadila jel mi flanci u kuhinji čekaju svoj red). Kako će mahunarka biti ranije zrela od paradajza onda ću kada poberem mahunarku ostaviti njene korjenčiće u zemlji koji će otpustiti dušik kojega su fiksirale i na taj način će nahraniti moju gredicu.
Što se stajskog gnojiva tiče, on je prejak i trebalo bi paziti s njegovim doziranjem. Radije kompost kojega uvijek ima više nego dovoljno. S humusom treba biti isto tako oprezan da se ne iscrpi previše šuma. Cilj nam je stvoriti slične uvijete na svojim gredicama kao što ju ima šuma i zato treba MALČIRATI. Mi smo za cca 80-100m2 vrta iskoristili oko 2/3 jedne roto bale slame kako bi pokrili naših 33 povišenih gredica na koje smo isplanirali 2-3 različite kulture. Korovi ponegdje probijaju kroz malč, ali ih se lako ukloni. Oni teži slučajevi kao što je slak, nisu prošli van. Raste nam salata bez problema, blitva koja je prezimila se probudila i nastavila rasti. Rikula (rukola ili kako ju već zovu) je već počela cvasti tako da jedva čekam sjeme da mogu pokupiti. Ona je na svojoj gredici od jeseni prošle godine. Nisu ju uništili ni mraz ni snijeg. Raštika je isto na svojoj gredici i raste u blagom polukrugu. Posadili smo dragoljub na mjestima gdje ćemo staviti paradajz, imamo puno kadifica, cinija, ružmarina, timijana, nevena... uglavnom smo prvo mislili raditi začinski vrt, ali smo odustali od toga jer želimo da nam začinske biljke rastu u blizinu ostalih povrtnica kako bi svojim djelovanjem i mirisima tjerali neželjene nametnike. U našem vrtu imamo i voluharica i krtica, ali ne suzbijamo ih nikakvim kemijskim sredstvima. Protiv krtica imamo biljku koja se zove carević i mogu reći da nisam primjetila krtičnjake u vrtu. Ako ih i imam uokolo onda tu finu i rahlu zemlju iskoristim za sadnju u teglice (danas smo baš sin i ja posadili veliku posudu punu različitih čuvarkuća). Za voluharice nemam neki provjereni biljni "lijek" ali oko nas je šuma i imamo puno jastreba i jednu gladnu mačku koja je vani, pa predpostavljam da i oni utjeruju strah i trepet tim životinjicama. Ako vam smetaju voluharice i muku mučite s njima, a ne želite ih ubijati, uvijek možete napraviti nastambu za sove visoko u drveću. Ako im osigurate nastambu i ako imaju hrane uokolo onda će suzbiti broj voluharica. Ove godine smo napravili hotel za pčele i bubamare. Imamo jaku puno bubamara i to mi je super.
Voćke nismo bojali ni sa modrom galicom niti sa vapnom. Nemamo problema. Na imanju smo zatekli puno borova koje smo počupali i podijelili (nešto i prodali za Božić), jer kisele tlo i nisam imala namjeru imati rasadnik borova. Umjesto njih sam posadila voćke koje ću moći jesti. Još nam je u namjeri riješiti se dva šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja, a ne za kuću. Radije ću posaditi jorgovan (našla sam ispred kuće od staraca drvo koje je imalo sastrane hrpu mladica od kojih sam uzela tri grane). Sada ću te tri grane staviti u vodu u koju ću staviti granu od grbave vrbe (isto dobili 6 manjih vrba) jer sam čula da one potiču rast korjena tj zakorjenjivanje. Koliko sam vidjela isto to se može postići uz pomoć meda ili nekih komercijalnih pripravaka koji se mogu kupiti u apotekama. Ali mi smo se odlučili za organski način. Možda je to duži put, ali vjerujem da je trajniji i bolji za naše zdravlje. Eto nadam se da sam nekome pomogla, da nisam nikoga povukla za jezik i da nisam nikoga naljutila. )) Nije mi bila namjera za ova dva zadnja navoda.

[more]

tincica5 kaže:

Još nam je u namjeri riješiti se dva šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja, a ne za kuću.
nadam se da nisam nikoga povukla za jezik i da nisam nikoga naljutila. )) Nije mi bila namjera za ova dva zadnja navoda.

Evo mene si naljutila i povukla za jezik

Prvi navod da su citiram te
"šimšira i čempresa jer mislim da su to ipak sablašice primjerene za groblja."
ne postoje biljke za groblja buxsus je obična biljka koja se jednostavno oblikuje i več u srednjem vjeku se od njega rade živice u kulturnom svijetu Francuska,Italija,GB kod nas i u njemačkoj/austriji je uvriježeno mišljenje da su to grobljanske biljke i da prizivaju mrtve bla,bla bla.

Drugi navod prema spominjanju voluharica sam zaključija da si u kontinetu tako nema teoretske šanse da imaš čempres posađen to jest Cupressus.ti vjerovatno imaš Cupressocyparis