Razlike u tipovima - brašno

[homosapiens]

Opal Zg kaže:

, a tip je izražen u brojevima i odnosi se na veličinu sita kroz koje je prosijan

pa i nije baš

tip 550 dobiva se u tehnološkom procesu mljevenja pšenice iz središnjih dijelova pšeničnog zrna zato je svijetlije boje (nutritivno najslabije brašno, ali dosta malo vlage sadrži)

dok se 1100 dobiva i mljevenjem vanjskih dijelova zrna zato je tamnije boje (nutritivno vrednije, više vlakana i minerala, ali je dosta vlažnije)

i jedan i drugi prolaze dodatno prosijavanje kroz istu veličinu rupa na situ u mlinovima tako i u pekarama

Zato brašno od cjelovitog zrna sadrži sve dijelove očišćenog i samljevenog zrna pšenice uključujući ovojnicu i klicu, pa je zato kao nutritivno najkvalitetnije, ali otom potom

[kumek]

homosapiens kaže:

pa i nije baš

tip 550 dobiva se u tehnološkom procesu mljevenja pšenice iz središnjih dijelova pšeničnog zrna zato je svijetlije boje (nutritivno najslabije brašno, ali dosta malo vlage sadrži)

dok se 1100 dobiva i mljevenjem vanjskih dijelova zrna zato je tamnije boje (nutritivno vrednije, više vlakana i minerala, ali je dosta vlažnije)

i jedan i drugi prolaze dodatno prosijavanje kroz istu veličinu rupa na situ u mlinovima tako i u pekarama

Zato brašno od cjelovitog zrna sadrži sve dijelove očišćenog i samljevenog zrna pšenice uključujući ovojnicu i klicu, pa je zato kao nutritivno najkvalitetnije, ali otom potom

Samo da navedem..... nutritivna razlika između cjelovitog i necjelovitog zrna je praktično beznačajna.

[Pellaprat]

kumek kaže:

Samo da navedem..... nutritivna razlika između cjelovitog i necjelovitog zrna je praktično beznačajna.

Nisam siguran na koje brašno od necjelovitog zrna misliš, ali između brašna od cjelovitog zrna i npr. brašna T-400 razlika u proteinima može biti i do 25%, a u mastima i 100%.
Ako uspoređuješ brašno T-1100 ili T-1600 s integralnim, onda je tvoja konstatacija točna.

[samting]

kumek kaže:

Samo da navedem..... nutritivna razlika između cjelovitog i necjelovitog zrna je praktično beznačajna.

Pellaprat kaže:

Nisam siguran na koje brašno od necjelovitog zrna misliš, ali između brašna od cjelovitog zrna i npr. brašna T-400 razlika u proteinima može biti i do 25%, a u mastima i 100%.
Ako uspoređuješ brašno T-1100 ili T-1600 s integralnim, onda je tvoja konstatacija točna.

Ako se uzima pojam nutritivna uključujući masti i proteine, onda da, razlika je mala.. Ali ako se gledaju minerali i vitamini koji su sadržani u brašnu onda je razlika ogromna. Okvirno se može uzeti broj u tipu kao gruba "vrijednost" istih (šta bi po definiciji trebao i predstavljati). Bijelo brašno, bilo oštro bilo glatko (tip 350-500 cca) ima uzmimo po tim brojevima i vitamina/minerala, onako laički. Crno tip 1100 u odnosu na 1600 ima dakle oko 30% manje. Recimo brašno od cjelovitog zrna, tj. integralno (pšenično) ima vrijednosti cca 2500 u tom rangu. Znači razlika u količini vitamina i minerala između običnog bijelog i integralnog brašna je 400/500%. Gledano na životni vijek čovjeka koji redovito unosi u sebe 20/30% upravo proizvoda od pšenice, najčešće bijelog brašna (srca zrna) može se reći da se na taj način dugoročno truje jer organizmu itekako uskraćuje potrebne elemente. A sve stvar obične navike. Pogotovo šta stopostotni integralni kruh (ne miješane derivacije po pekarama koje često sadrže 20-30% istog) je zapravo vrlo dobrog okusa, i miljama aromatičniji od bijelog. U početku čovjek ni ne vidi razliku, ne bude mu ni ukusniji jer je otupio, tj. navikao osjetila na bijeli. Nakon nekog vremena kada podjednako konzumira oba, bijeli mu postaje bezukusan.

Druga strana medalje pojma "nutritivno" je da nikada ne govori o stvarima vezanima za probavu, (gluten da ne spominjem), vlaknima i ovom iznad. Ljudi vide samo koliko nešto ima masti/proteina/ugljikohidrata, tj. kalorija i misle da se radi o istim stvarima, jednakovrijednim namirnicima, dok pitanja vezana za rad probavnih organa i njihovu "higijenu" te ostale tvari koje mogu da se gube/ne gube, prerađuju/ne prerađuju nemaju u vidu.


Evo samo za primjer za pšenicu za bijelo brašno tip 400, crno tip 1100 i integralno:
--------------------------------tip 400-----------tip 1100-----------integralno

balastne tvari....................... 4.................. 5,2....................13,3
kalij...................................108....... ..........203....................381
magnezij.............................* ....................53.....................97
kalcij..................................15........ ............24.....................33
fosfor..................................74........ ...........208...................341
željezo................................1,5........ ...........2,2....................3,3
vitamin e.............................300................. 1400.................1400
vitamin b1............................60.................. .430...................460
vitamin b2............................30.................. ..70....................110
niacin..................................700....... ..........1400..................5100
vitamin b6...........................180.................. .240...................270



Nije najpreglednije, a moguće da ima grešaka.

Direktan link na download u excell tablice.

[Krkimir]

pitao sam na temi o pizzi, ali može i ovdje:
Kakvo je to brašno tip "00" koje je navodno napravljeno od 11 raznih sorti pšenice zbog kojeg se neke picerije u gradu reklamiraju da zbog tog brašna imaju najbolje pice?

[polly]

na temi o pizzerijama je pelle pisao o tom brašnu
bi ti napisala ali zaboravih sve detalje

[Pellaprat]

Krkimir kaže:

pitao sam na temi o pizzi, ali može i ovdje:
Kakvo je to brašno tip "00" koje je navodno napravljeno od 11 raznih sorti pšenice zbog kojeg se neke picerije u gradu reklamiraju da zbog tog brašna imaju najbolje pice?

https://www.forum.hr/showpost.php?p=5...postcount=5585

Da ponovim. Navedene pizzerije ne reklamiraju kvalitetu svojih pizza uporabom brašna tipa 00 nego brendom proizvođača Caputo. Nesporazum je nastao jer je jedna pizzerija uzela naziv Zero Zero, a druga je u novinskim člancima naglašavala tip 00 uz brend pa je na kraju zero zero novinarima bilo atraktivnije od Caputo.

Preciznije piše vlasnik pizzerije O'Hara u svom postu na fejsu.

https://www.facebook.com/oharazagreb...17651244955271

[kumek]

samting kaže:

Ako se uzima pojam nutritivna uključujući masti i proteine, onda da, razlika je mala.. Ali ako se gledaju minerali i vitamini koji su sadržani u brašnu onda je razlika ogromna. Okvirno se može uzeti broj u tipu kao gruba "vrijednost" istih (šta bi po definiciji trebao i predstavljati). Bijelo brašno, bilo oštro bilo glatko (tip 350-500 cca) ima uzmimo po tim brojevima i vitamina/minerala, onako laički. Crno tip 1100 u odnosu na 1600 ima dakle oko 30% manje. Recimo brašno od cjelovitog zrna, tj. integralno (pšenično) ima vrijednosti cca 2500 u tom rangu. Znači razlika u količini vitamina i minerala između običnog bijelog i integralnog brašna je 400/500%. Gledano na životni vijek čovjeka koji redovito unosi u sebe 20/30% upravo proizvoda od pšenice, najčešće bijelog brašna (srca zrna) može se reći da se na taj način dugoročno truje jer organizmu itekako uskraćuje potrebne elemente. A sve stvar obične navike. Pogotovo šta stopostotni integralni kruh (ne miješane derivacije po pekarama koje često sadrže 20-30% istog) je zapravo vrlo dobrog okusa, i miljama aromatičniji od bijelog. U početku čovjek ni ne vidi razliku, ne bude mu ni ukusniji jer je otupio, tj. navikao osjetila na bijeli. Nakon nekog vremena kada podjednako konzumira oba, bijeli mu postaje bezukusan.

Druga strana medalje pojma "nutritivno" je da nikada ne govori o stvarima vezanima za probavu, (gluten da ne spominjem), vlaknima i ovom iznad. Ljudi vide samo koliko nešto ima masti/proteina/ugljikohidrata, tj. kalorija i misle da se radi o istim stvarima, jednakovrijednim namirnicima, dok pitanja vezana za rad probavnih organa i njihovu "higijenu" te ostale tvari koje mogu da se gube/ne gube, prerađuju/ne prerađuju nemaju u vidu.


Evo samo za primjer za pšenicu za bijelo brašno tip 400, crno tip 1100 i integralno:
--------------------------------tip 400-----------tip 1100-----------integralno

balastne tvari....................... 4.................. 5,2....................13,3
kalij...................................108....... ..........203....................381
magnezij.............................* ....................53.....................97
kalcij..................................15........ ............24.....................33
fosfor..................................74........ ...........208...................341
željezo................................1,5........ ...........2,2....................3,3
vitamin e.............................300................. 1400.................1400
vitamin b1............................60.................. .430...................460
vitamin b2............................30.................. ..70....................110
niacin..................................700....... ..........1400..................5100
vitamin b6...........................180.................. .240...................270



Nije najpreglednije, a moguće da ima grešaka.

Direktan link na download u excell tablice.

Kada bi integralni kruh bio tako dobrog okusa ljudi bi ga više jeli. Slažem se da je to stvar navike, ja osobno radije s čušpajzom ili roštiljom ne bih jeo kruh nego jeo integralni ili onaj kiseli alpski i kak se već sve ne zovu. Razliku u nutritivnoj vrijednosti tih nekoliko tvari između 200 g potpuno integralnog kruha i recimo 200 grama bijelog kruha u potpunosti poništava obrok ribe, piletine ili junetine, neko voće i recimo salata a da ne pričam koliko još tvari time ulazi u organizam koje brašno nema... s time da je prema crnom kruhu ta razlika još i manja. Dakle, ljudi ne jedu samo kruh a oni koji jedu samo kruh teško da će zadovoljiti svoje potrebe za svime što im treba koji god kruh jeli ergo priča o "zdravijem" integralnom kruhu ne stoji jer ljudi ne jedu samo kruh a razliku hranjivih tvari dobivaju iz drugih namirnica jer jedina zdrava prehrana je raznovrsna prehrana. Nema zdrave i nezdrave hrane, ima samo zdrava i nezdrava prehrana. Da nije tako davno bi ljudi bili pokojni. Nekako nema dojam da ljudi u krajevima gdje ima dovoljno hrane a koji jedu bijeli kruh imaju problema s vitaminima i mineralima. Imaju problema s prekomjernom težinom a kalorije iz crnog, bijelog ili integralnog kruha su i dalje...kalorije i nitko na ovom svijetu neće smršaviti odnosno imati problema s manjkom vitamina ili minerala ako umjesto iste količine bijelog kruha jede istu količinu integralnog.

[kumek]

Pellaprat kaže:

Nisam siguran na koje brašno od necjelovitog zrna misliš, ali između brašna od cjelovitog zrna i npr. brašna T-400 razlika u proteinima može biti i do 25%, a u mastima i 100%.
Ako uspoređuješ brašno T-1100 ili T-1600 s integralnim, onda je tvoja konstatacija točna.

Nije bitno koje, jer žitarice (cjelovite ili ne) se realno ne jedu zbog masti ili proteina. Svu tu razliku bez problema i to puta 10 nadoknadi komad mesa...bilo kojeg. Ne znam zašto postoji fama da su zdravije namirnice koje imaju male količine nekog sastojka (debelo ispod onog kaj čovjeku treba) u odnosu na slične namirnice koje imaju još manje tog istog sastojka kao u slučaju potpuno integralno vs bijelo brašno. Raznovrnost prehrane je zdrava a ne integralni vs bijeli kruh priča. Pa tko do vraga jede samo kruh.

[cici mici]

može se onda reći " tko danas uopće jede kruh" ali otkud će čovjek dobiti vitamine, minerale na kraju ? ako pogledamo industrijski uzgojeno voće i povrće, a o mesu da i ne govorimo, kao da nutritivnih sastojaka ima i previše, pa ako je i kruh takav, ništa strašno.

... ali kruh je stvorio čovjeka, a i obrnuto. ili : ako sol obljutavi, čime će se osoliti ?


danas vidio u Biovegi integralno brašno tip 550, 800, 997 i 1050. na tragu moje dileme krušaka i jabuka integralnosti i tipa brašna
sadržaj pepela nije velik - kreće se od 1 do 2 ... i čini mi se kao zaista zanemariva razlika

ali brašno od pšeničnih posija, koje se rade od same ovojnice zrna, ima 10 % pepela. šampion integralnosti, ono što bacimo kad radimo bijelo brašno ostavimo za brašno od posija

[samting]

kumek kaže:

Kada bi integralni kruh bio tako dobrog okusa ljudi bi ga više jeli. Slažem se da je to stvar navike, ja osobno radije s čušpajzom ili roštiljom ne bih jeo kruh nego jeo integralni ili onaj kiseli alpski i kak se već sve ne zovu. Razliku u nutritivnoj vrijednosti tih nekoliko tvari između 200 g potpuno integralnog kruha i recimo 200 grama bijelog kruha u potpunosti poništava obrok ribe, piletine ili junetine, neko voće i recimo salata a da ne pričam koliko još tvari time ulazi u organizam koje brašno nema... s time da je prema crnom kruhu ta razlika još i manja. Dakle, ljudi ne jedu samo kruh a oni koji jedu samo kruh teško da će zadovoljiti svoje potrebe za svime što im treba koji god kruh jeli ergo priča o "zdravijem" integralnom kruhu ne stoji jer ljudi ne jedu samo kruh a razliku hranjivih tvari dobivaju iz drugih namirnica jer jedina zdrava prehrana je raznovrsna prehrana. Nema zdrave i nezdrave hrane, ima samo zdrava i nezdrava prehrana. Da nije tako davno bi ljudi bili pokojni. Nekako nema dojam da ljudi u krajevima gdje ima dovoljno hrane a koji jedu bijeli kruh imaju problema s vitaminima i mineralima. Imaju problema s prekomjernom težinom a kalorije iz crnog, bijelog ili integralnog kruha su i dalje...kalorije i nitko na ovom svijetu neće smršaviti odnosno imati problema s manjkom vitamina ili minerala ako umjesto iste količine bijelog kruha jede istu količinu integralnog.

Raznovrsna prehrana koristi ako se razumije šta treba i u kojim omjerima sadržavati. Ljudi misle da ako stalno konzumiraju isključivo meso ili povrće, a onda ubace u prehranu još ponešta da je to dovoljno da stvaraju zdravlje. Kruh, odnosno svi ostali derivati pšenice, a najviše tjestenine čine oko 20% krute prehrane prosječnog čovjeka. (Ako se uzme u obzir da klasičan obrok ima oko 25dkg mesa, 15dkg kruha i ostalih cca 35dkg salate+prilog) Stvari su vrlo jednostavne, ono šta unosimo od toga je sačinjen svaki atom našeg tijela. Čovjek je do unazad manje od sto godina navikao tisućama godina da konzumira primjerice cjelovitu žitaricu, a ne srce sjemenke, kao šta je i navikao da unosi značajno (mnogostruko) manju količinu šećera. (još do prije 50 godina kocka šećera je bila delicija i luksuz) I sada tako naučen organizam "tjerati" da unosi daleko više neke supstance nego šta je prilagođen ne može dobro završiti. Ili primjerice kod kruha gdje uz one vitamine i minerale napomenuo sam značajnu ulogu igraju vlakna kojih nema uopće u bijelom brašnu, a drže probavni sustav (potičući obimniji rad) u svojevrsnoj "kondiciji" koja teži ka zdravlju mjesto zakržljavanju.

Zaboravih napisati, jedna stvar je vrlo bitna. Ovdje uopće ne govorim o stvarima koje se tiču kratkotrajne slike. Ako čovjek promatra navedene pojave ne uzimajući u obzir njegov cjelokupni životni vijek onda je svako tumačenje promašeno. Tada ću prvi napisati da je nebitno dali čak unosimo heroin u sebe ako je to promatranje aspekta zdravlja kroz dva dana, a kamli bijelo ili ino brašno. Ali, na primjer, uzmimo samo pojam jednog običnog grama. Svi znaju koliko je gram. Rekli bi ništa, zanemariva masa. Ali ako promatramo čovjekov organizam i uzmemo da unosi u sebe dva obroka dnevno gdje kroz svaki obrok unese taj simbolični gram hrane više no šta mu je potrebno neće biti uopće važno ako se misli šta će se dogoditi sa njim sutra ili kroz pet godina zbog tog jednog grama viška po obroku. Međutim ako se čovjeka uzme kroz njegov cijelokupni životni vijek (a pogotovo gledajući sa aspekta šta prenosi preko gena na djecu) i promatra šta će da se dogodi u idućih pedeset godina na taj način doći ćemo kroz kratku računicu da dva obroka sa dva grama dnevno viška kroz tih pedeset godina nosi 35 kg nove mase tijela na postojeću. (mislite da ljudi unose gram viška?) Ne, ljudi nikada ne misle dugoročno i to je važan problem. Oni samo vole da opravdavaju svoje izbore i izmišljaju izlike. Kažu "vidi njega, pušio cijeli život i doživio stotu, a onaj pušio deset godina i umro u tridesetoj od raka pluća. Šta da se brinem kad pravila nema." Pravila ima, samo svaki organizam je drukčiji i čovjek ne može da zna mnogo detalja vezano za to. No ono šta može znati neće da sagleda jer mu to predstavlja problem i razbijanje starih navika. Jer tom istom čovjeku nikada ne padne na pamet da bi prvi iz primjera možda da nije pušio doživio sto i pedeset, a onaj drugi sto.

Apsolutno da je teško bilo kakve promjene uraditi i pokušati steći zdrave navike. Ne treba ni biti "lud" pa ići u ekstreme i ne dat si oduška jer će čovjek puknuti i sve stjerati dovraga. No, dovoljno je razumijeti šta uistinu sitnica na dugoročno i uzastopno korištenje može da učini. Jer lako se je izgubiti u svemu tome budući ima svega i problem je razabrati šta jest, a šta nije. Međutim kada neki podaci postoje i daleko nadmašuju one kontraindikativne, čak i raspolažući sa ono malo znanja šta posjedujemo kao npr. po pitanju glutena i šećera tada je ništa ne mijenjati ponašanje ravno dijetetu koje samo može da zažmiri i stavi prst u uho misleći da ga tako realnost ne dotiče.

[Krkimir]

samting kaže:

na primjer, uzmimo samo pojam jednog običnog grama. Svi znaju koliko je gram. Rekli bi ništa, zanemariva masa. Ali ako promatramo čovjekov organizam i uzmemo da unosi u sebe dva obroka dnevno gdje kroz svaki obrok unese taj simbolični gram hrane više no šta mu je potrebno neće biti uopće važno ako se misli šta će se dogoditi sa njim sutra ili kroz pet godina zbog tog jednog grama viška po obroku. Međutim ako se čovjeka uzme kroz njegov cijelokupni životni vijek (a pogotovo gledajući sa aspekta šta prenosi preko gena na djecu) i promatra šta će da se dogodi u idućih pedeset godina na taj način doći ćemo kroz kratku računicu da dva obroka sa dva grama dnevno viška kroz tih pedeset godina nosi 35 kg nove mase tijela na postojeću.

To je točno ako gledaš da će svaki dan pojesti gram nečega previše. Ali realnost je takva da će velika većina ljudi u slučaju da pojede previše
slijedeći put jesti manje jer će biti siti zbog tog većeg obroka od prije.
Ili će poslije pojesti nešto bez kruha.

[kumek]

samting kaže:

Raznovrsna prehrana koristi ako se razumije šta treba i u kojim omjerima sadržavati. Ljudi misle da ako stalno konzumiraju isključivo meso ili povrće, a onda ubace u prehranu još ponešta da je to dovoljno da stvaraju zdravlje. Kruh, odnosno svi ostali derivati pšenice, a najviše tjestenine čine oko 20% krute prehrane prosječnog čovjeka. (Ako se uzme u obzir da klasičan obrok ima oko 25dkg mesa, 15dkg kruha i ostalih cca 35dkg salate+prilog) Stvari su vrlo jednostavne, ono šta unosimo od toga je sačinjen svaki atom našeg tijela. Čovjek je do unazad manje od sto godina navikao tisućama godina da konzumira primjerice cjelovitu žitaricu, a ne srce sjemenke, kao šta je i navikao da unosi značajno (mnogostruko) manju količinu šećera. (još do prije 50 godina kocka šećera je bila delicija i luksuz) I sada tako naučen organizam "tjerati" da unosi daleko više neke supstance nego šta je prilagođen ne može dobro završiti. Ili primjerice kod kruha gdje uz one vitamine i minerale napomenuo sam značajnu ulogu igraju vlakna kojih nema uopće u bijelom brašnu, a drže probavni sustav (potičući obimniji rad) u svojevrsnoj "kondiciji" koja teži ka zdravlju mjesto zakržljavanju. .....

Dugačak je tekst pa da sve ne quotam. Što se tiče unošenja namirnica to je točno međutim osim što je unosio cjelovito zrno unosio je ogromne količine bakterija, gljivica i njihovih otrova (samo da spomenem afla-toksine iz tzv snijeti kojom su žitarice bile krcate) jednako tako sorte koje su bile u to doba su sasvim drugačije od današnjih a same sorte su naravno imale daleko više "zaštitnih" tvari protiv nametnika. Otprilike zašto ne valja kao vino recimo izabela. Nju niti ne treba štititi za razliku od drugog grožđa, ali zato postoji drawback u okusu i glavobolji. Moj savjet je svakome da mu ne padne na pamet jesti išta što su ljudi jeli prije 100 godina (ne zato jer se ne bi mogli naviknuti - ljudski organizam je dovoljno robustan, nego zato jer je riječ bilo o zagađenoj i hranjivim tvarima siromašnoj hrani).
Kaj se tiče ovih tvojih "grama" organizam efektivno i dobro razgrađuje i sinetitizira ono što mu je u nekom trenutku oportuno. Da to ne radi tako desecima tisuća godina ne bi nas ovdje danas bilo, dakle time što netko jede bijelo brašno nije ništa manje zdrav od onog koji jede cjelovito. Ponovno, žitarice se NE JEDU zbog vlakana niti ta količina vlakana jest nešto bitno, daleko veću količinu vlakana ima povrće. S vlaknima ti je ista situacija kao i sa mastima u žitaricama. Kad bi jeo samo žitarice, bilo bi zdravije. To naravno nitko ne jede pa stoga pričati o "zdravijem" cjelovitom zrnu je izlišno a količina drugih satojaka tamo je minorna u odnosu na te iste sastojke u drugoj hrani iz svakodnevne prehrane.

[samting]

Krkimir kaže:

To je točno ako gledaš da će svaki dan pojesti gram nečega previše. Ali realnost je takva da će velika većina ljudi u slučaju da pojede previše
slijedeći put jesti manje jer će biti siti zbog tog većeg obroka od prije.
Ili će poslije pojesti nešto bez kruha.

To je bilo karikiranje čisto da se dobije slika dugotrajnih posljedica koje se ne uzimaju u obzir u pravilu. No, na tekst moram reći da mislim da je slučaj baš obrnut. (tam di je ok standard, gdje ljudi prije svega mogu uopće i raspredat o ovim stvarima i birat kolko tolko šta će jest, a ne kak će do hrane) Da je često gotovo i do pola populacije pretilo. A pogotovo ako se promatraju skupine ljudi u zrelijoj dobi, onda i više.

kumek kaže:

Dugačak je tekst pa da sve ne quotam. Što se tiče unošenja namirnica to je točno međutim osim što je unosio cjelovito zrno unosio je ogromne količine bakterija, gljivica i njihovih otrova (samo da spomenem afla-toksine iz tzv snijeti kojom su žitarice bile krcate) jednako tako sorte koje su bile u to doba su sasvim drugačije od današnjih a same sorte su naravno imale daleko više "zaštitnih" tvari protiv nametnika. Otprilike zašto ne valja kao vino recimo izabela. Nju niti ne treba štititi za razliku od drugog grožđa, ali zato postoji drawback u okusu i glavobolji. Moj savjet je svakome da mu ne padne na pamet jesti išta što su ljudi jeli prije 100 godina (ne zato jer se ne bi mogli naviknuti - ljudski organizam je dovoljno robustan, nego zato jer je riječ bilo o zagađenoj i hranjivim tvarima siromašnoj hrani).
Kaj se tiče ovih tvojih "grama" organizam efektivno i dobro razgrađuje i sinetitizira ono što mu je u nekom trenutku oportuno. Da to ne radi tako desecima tisuća godina ne bi nas ovdje danas bilo, dakle time što netko jede bijelo brašno nije ništa manje zdrav od onog koji jede cjelovito. Ponovno, žitarice se NE JEDU zbog vlakana niti ta količina vlakana jest nešto bitno, daleko veću količinu vlakana ima povrće. S vlaknima ti je ista situacija kao i sa mastima u žitaricama. Kad bi jeo samo žitarice, bilo bi zdravije. To naravno nitko ne jede pa stoga pričati o "zdravijem" cjelovitom zrnu je izlišno a količina drugih satojaka tamo je minorna u odnosu na te iste sastojke u drugoj hrani iz svakodnevne prehrane.

Razumijem što govoriš i općenito gledano ti pristupi su na mjestu. Vezano za konkretan primjer žitarica mislim da ono šta je navedeno minornim nije tako minorno no sad se već ponavljam.

[samting]

I da se još samo kratko nadovežem na minorno sa konkretnim.
Šta se tiče vlakana cjelovito zrno ima 13 grama na 100. Ako se da tražiti po onoj tablici vidit će se da na prste jedne ruke se može nabrojati povrće (a koje se ni blizu u toj količini ne unosi kao kruh i tjestenina) koje sadrži tu količinu tih tvari. Voće u prosjeku sadrži 2 grama, a povrće isto nije daleko osim artičoke i mahune/graha.

Dnevna preporučena količina vitamina b1 je oko jednog miligrama kao i b2. Sa prosječnom konzumacijom kruha od oko 30dkg dnevno čovjek u potpunosti zadovolji potrebe prvog, a jednom trećinom b2. Sa bijelim nekoliko puta manje, nevrijedno spomena. Vitamina b3 ili niacina također u potpunosti nadomjesti sa integralnim brašnom gdje je potrebno oko 15g (bar po izvorima koje imam) ako se računa na isti način, sa bijelim skoro ništa u odnosu na ovo. B6 (1,6mg) oko pola potreba, sa bijelim četvrt. Za kalijem (2000mg) zadovoljava isto oko pola potreba, a magnezijem (350mg) u potpunosti. Sa bijelim skoro ništa. Potrebe za fosforom (800mg) u potpunosti premašuje sa integralnim, kao i za željezom (10mg), dok sa bijelim brašnom ni blizu sem željeza gdje upola.

Eto to je onako ovlaš i na brzaka. Puno toga se ni ne konzumira u mesu, niti meso i ostalo povrće sadrže blizu svega navedenoga, nečega naravno i puno više sa druge strane. No unatoč tome mislim da je situacija daleko od minorne i samo to sam htio kazati kroz one upise.

[destruktor]

Zna li netko gdje kupiti brasno tip 00 u Zagrebu?

[balzag]

destruktor kaže:

Zna li netko gdje kupiti brasno tip 00 u Zagrebu?

Od kilu u svakom sparu, a od 20kg vrecu na privatni broj gospodina vanjka.

Poslano sa mog SM-A310F koristeći Tapatalk

[Monro]

Trenutno sam u fazi kupovine i isprobavanja brašna, raznih proizvođača, jer sam odlučio sam pripremati kruh..
Kupovina istoga u dućanima, pekarama, je postala bacanje novca..
Jednostavno je nevjerojatno kakvo smeće prodaju pod kruh..Svi..

Dakle, nisam znao da postoje razlike bez obzira na tip brašna, dakle razlike između proizvođača..Jer izgleda da neki prodaju lošije brašno..Ne znam kako bih to imenovao..
Ali nije svako brašno jednako, iako piše tip 550 na svakom..
Možda je problem u starosti istoga..

Nekako imam osjećaj da domaći proizvođači, trgovci, uvaljuju lošije brašno..Iako je i to iz uvoza garant..Sljeme, podravka, i dalje da ne nabrajam..

Možda se varam..


Na ovaj topic sam naletio preko gugla..

[Donata]

Monro kaže:

Trenutno sam u fazi kupovine i isprobavanja brašna, raznih proizvođača, jer sam odlučio sam pripremati kruh..
....

Na ovaj topic sam naletio preko gugla..

Ako si u prilici nabavi brašno mlina Pukanić. Na osnovi preporuka s foruma lani sam kupila brašno kod njih i pogotovo me zobeno brašno oduševilo.

[Picola Cocola]

Totalna sam neznalica te me zanima ako neko zna objasnit razlike između:
1 brašna
2 gustina
3 kukuruznog brašna

Od čega se pravi:
-Gustin
-Kukuruzno brašno (Jer vidim da je bijele boje a logički bi trebalo biti žute)
Koliko znam od kukuruza se mljevenjem dobiva pura