Hrvatski turizam...

[KungFuMonkey]

Tako jucer u nedostatku bolje zanimacije u 5 ujutro gledam ja poslovni klub gdje sam uocio podatak da je u 2005. Hrvatska izvoz 8 cca milijardi, a uvoz cca 19 milijardi.
Pri tome mi padne da pamet jedan podatak koji sam cuo u Tunisu ovu jesen, gdje mi je bilo receno da se Tunis ponosi cinjenicom sto skoro svu hranu koja im je potrebna proizvode sami.

Stvar koja mene zanima: Da li netko zna cifre, kolika je u Hrvatskoj godisnja zarada od Turizma, a kolika je tocno godisnja potrosnja od uvoza hrane, a pogotovo je li postoji podatak koliko se novaca potrosi na uvoz hrane za turistiske potrebe.
Nikada nisam u medijima cuo te cifre u usporedbi jedne s drugom. Jer, cini mi
se uzaludnim hvaliti se kako je u Hrvatsku ove godine pristiglo 10 milijuna turista, koji su potrosili 12056 gazilijuna novaca, ako se taj prihod ustvari trosi na hranu koju ti isti turisti jedu.

Hvala

[ssnjoff]

KungFuMonkey kaže:

Stvar koja mene zanima: Da li netko zna cifre, kolika je u Hrvatskoj godisnja zarada od Turizma, a kolika je tocno godisnja potrosnja od uvoza hrane, a pogotovo je li postoji podatak koliko se novaca potrosi na uvoz hrane za turistiske potrebe.
Nikada nisam u medijima cuo te cifre u usporedbi jedne s drugom. Jer, cini mi
se uzaludnim hvaliti se kako je u Hrvatsku ove godine pristiglo 10 milijuna turista, koji su potrosili 12056 gazilijuna novaca, ako se taj prihod ustvari trosi na hranu koju ti isti turisti jedu.

Hvala

to bi inače bila uvozna komponenta izvoznog proizvoda i kao takva obuhvaća i sve ostale ulazne proizvode i usluge iz uvoza u izvoznom p/u.
i inače, a poglavito za uslužnu djelatnost kakva je turizam, do takve je cifre teško doći. institut za turizam pokušava sada nekim istraživanjem, ali do kakvih god rezultata budu došli, to ne bu imalo ni znanstvene, a ni praktične vrijednosti: per che?
jerbo niti jedna tvrtka ne vodi evidenciju na način da odvaja uvoznu (primjerice) hranu, od domaće. nije možno. btv, ključni kriterij bude cijena, ne podrijetlo pa tako, skuplja domaća hrana nema šanse. isto vrijedi i za ostale proizvode i usluge. drugim riječima, cijelo istraživanje se temelji na procjenama referenata nabave. mo'š mislit znanstvenog doprinosa...
enivejz, moraš znati da je turizam niskoakumulativna grana i kao takva ne trpi bilo kakva povećanja u troškovima pa se zmrznute patagonice prodaju pod domće hrvatske lignje, etc...
drugi par rukava su posebne ponude, domaći specijaliteti i posebnosti koje si mogu dozvoliti i visoku cijenu no to je tek na začetku, rekla bih...

konačno, glede stvarnog doprinosa turizma, moraš računati i da sve druge grane svoj prihod temelje na turistima, a to ti u statistike ne ulazi. pa pored ovog dijela koji se plaća za uvoz, od turizma žive (odnosno dostižu značajne prihode) i ljudi izvan užeg turist.sustava, primjerice, i zaposlenici u veletrgovinama - da ne prodaju turističkim tvrtkama, bilo bi manje zaposlenih, ili svi oni po turističkim gradovima koji nešto uvaljuju turistima (bez obzira od kud došlo), svi silni posrednici , primj. turističke agencije - ovdje i vani, prijevoznici, ina, hrvatske auto ceste, komunalna poduzeća, županije, pa sva sila parazita kao što su turističke zajednice, županije, država (potonja i najviše).......
to bi se zvalo multiplikativni učinak, jelte...

bilo kako bilo, nije baš jednostavno odijeliti (čitaj. nemoguće je) stvarni učinak turizma, a dok rvati ne smisle što prodat svijetu, ostaje nam ono na čćemu živimo... koliko smo poduzetni i vrijedni, držim da će na turizmu i ostat... dok ne uništimo svaki kvadrat zemljice...

jebate, al se raspisah...

[Marec]

KungFuMonkey kaže:

Pri tome mi padne da pamet jedan podatak koji sam cuo u Tunisu ovu jesen, gdje mi je bilo receno da se Tunis ponosi cinjenicom sto skoro svu hranu koja im je potrebna proizvode sami.

Svicarci također, unatoc vrlo snaznoj ekonomiji koja im omogucuje da svu hranu mogu uvoziti i ne bi se trebali uopce baviti proizvodnjom hrane, ipak proizvode dovoljno hrane za vlastite potrebe da je uopce ne bi trebali uvoziti.

Hrvatska ima odlicne uvjete da proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, međutim radi raznih interesa je uglavnom uvozi.

[ssnjoff]

Marec kaže:

Hrvatska ima odlicne uvjete da proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, međutim radi raznih interesa je uglavnom uvozi.

mislim da bi između raznih i interesa valjalo ubaciti "privatnih", ostalo potpiševam...

[Vojky]

Marec kaže:

Hrvatska ima odlicne uvjete da proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, međutim radi raznih interesa je uglavnom uvozi.

A nekako motika kao alatka i nije preveć popularna u Hrvata...

[Secundo]

Marec kaže:

Svicarci također, unatoc vrlo snaznoj ekonomiji koja im omogucuje da svu hranu mogu uvoziti i ne bi se trebali uopce baviti proizvodnjom hrane, ipak proizvode dovoljno hrane za vlastite potrebe da je uopce ne bi trebali uvoziti.

Au, loš primjer. CH seljaci proizvode po cijenama znatno iznad svijetskih, što je šljakalo dok je tržište bilo zaštičeno. Pod pritiskom WTO ta zaštita nestaje, tako da u prosjeku svaki dan 5 šeljaka baci ključ od traktora u bunar i potraži drugu zanimaciju, odnosno odu u penziju.

[Secundo]

Mora se znati da je, koliko god bila loša, agrarna politika u EU prisilila seljake na smanjivanje troškova svojih proizvoda. Danas tamo imaju pretežno mehanizirani agro sektor, u kojem se radna snaga sve više zamjenila strojevima (t.j. kapitalom, i to po povoljnim uvjetima). Sa takvima neke tradicionalne farme ne mogu konkurirati, tako da će neminovno doći do promjene struktura u našem agrarnom sektoru time što će naši poduzetnici početi kopirati metode svjetskih agrarnih velesila (manje vjerojatno, ipak je kapital dosta skuplji kod nas), ili će nestati, a hrana se uvoziti (što danas možete ustanoviti u svakom dučanu).

Da bi stvar bila gora, neke države (među njima i EU) umjetno snižuju cijene svojim agrarnim izvozima. To ih košta dosta love poreznika, ali garantira opstanak njihovih seljaka, koji su tradicionalno politički znatno močniji nego što su važni za gospodarstvo. Za očekivati je da će to uskoro prestati (opet pod pritiskom WTO-a), ali će onda vjerojatno stupiti na tržište proizvođači zemalja u razvoju, opet po vrlo niskim cijenama.

Zaključak: Agro sektor će u budučnosti zapošljavati znatno manje ljudi, a proizvodnja će se pretežno pomaknuti u države gdje su uvjeti povoljniji. Nije to ni prvi ni zadnji puta, kako to ide se može sada baš vidjeti na slučaju tekstilne industrije u nas.

[zajec1]

Mogli bi razdvojiti poljoprivredu od prehrambene industrije, npr. susjedi Slovenci imaju itekako ozbiljne proizvođaće hrane, vina, sokova i mesa ali nisu svi vinogradi, polja i farme u Sloveniji.
Znaju vise o marketingu i imaju vise pametnih glava od nas...

Poljoprivrednici EU-a su visoko sufinancirani, zemlje treceg svijeta nemaju sanse uz ovakav protekcionizam Europe i SADa, i ne primjecujem nikakvo popustanje, wto vrsi nekakav pritisak, ali je valjda jasno tko je wto osnovao i da se nece rezati grana na kojoj se sjedi.
Makar mnogo kostala porezne obveznike, hrana je strateski vazna i izgubila bi se mnoga radna mjesta ukidanjem poticaja seljacima.

Hrvatska zadovoljava svoje potrebe za secerom, psenicom, kukuruzom i to je otprilike to... tako da se veci dio hrane za Hrvate pa tako i nase strane goste UVOZI. Znam da se u all-inclusive hotelima pije vino u prahu iz Spanjolske.

Kolika je neto zarada od turizma mislim da ne zna nitko, vecina hrane, namjestaja, gradjevinske opreme, klima uredjaja, elektronike i ostalog se uveze.
A u Dubrovniku, gdje zivim, vec nedostaje i radne snage - konobara, kuhara, spremacica i cistacica, mnogi dodju sa sjevera Hrv. a ne bi me cudilo da kao i prije rata navrate iz SiCG i srpskog dijela BiH.

Ipak, multiplikativni efekt of turizma je izvrstan, za gradjevinske firme i obrtnike, za kamiondzije i autobusere, vele i trgovinu na malo, maslinare, vinare, polu-umjetnike itd.

I ono sto neki nazivaju "rasprodajom obiteljskog srebra" donosi lovu, navratite u Dalmaciju zimi i vidjeti cete koliko novi vlasnici vikendica ulazu u njihovo opremanje, odrzavanje i preuredjenje.

Istina je i da bi drzava imala vise koristi da je, npr. vlasnik stare kuce i farme u Dubrovackom Primorju podigao kredit od 50 000eur-a, pokrenuo seoski turizam gdje proizvodi i nudi domacu hranu te posluje cca 90 dana godisnje uplacujuci sve poreze, pristojbe i doprinose, zaposljava sebe, zenu i djecu NEGO da je tu istu kucu prodao "strangeru", koji ce u njoj provesti mjesec dana godisnje.
Ali sto ces kad gotovo svi moji prijatelji iz Dub. Primorja zele zivjeti u Dubrovniku, makar s placom od 3000kn ili ne radeci nista

[Emericzy]

ssnjoff kaže:

to bi inače bila uvozna komponenta izvoznog proizvoda
...
jebate, al se raspisah...

Šnjof, ovo ti je odličan post. Puno pametnih informacija.

U nas je veliki problem nedostatak mnogih poljoprivrednih proizvoda, jer su se naši seljaci, zavedeni glupo koncipiranim subvencijama, mahom orijentirali na slabo korisne kulture (recimo na meku pšenicu). O tome nije popularno pričati, ali je istina. Kvalitetnu tvrdu pšenicu mi uvozimo iz Italije, jer ju u nas praktički nitko ne sije.

Voćarstvo je totalno upropašteno i nimalo ne odgovara potrebama turističke industrije, pa skoro sve konzumno voće koje se troši u turizmu MORAMO uvesti. Npr. hajde probaj nabaviti veće količine konzumnih jabuka u Hrvatskoj -- dovoljne, recimo, da opskrbe porečku Plavu lagunu. Nema šanse. Naši proizvođači većinom imaju jabuke za pekmez, a ne za stol.

U takvoj situaciji ne valja previše kukati na uvoznu komponentu turističkog businessa. I ona je korisna. na kraju, ako kupimo španjolsko grožđe i prodamo ga na Braču njemačkom turistu, ipak se u Hrvatsku vratila lova potrošena na uvoz, a ostala je još i dodana vrijednost, porez itd. Nije ni to loše (ako nemaš boljega).

[ssnjoff]

Emericzy kaže:

....I ona je korisna. na kraju, ako kupimo španjolsko grožđe i prodamo ga na Braču njemačkom turistu, ipak se u Hrvatsku vratila lova potrošena na uvoz, a ostala je još i dodana vrijednost, porez itd. Nije ni to loše (ako nemaš boljega).

slažem se (ki drva ). Nekako mi se čini ipak (dugoročno) najveći su problem privatni iznajmljivači (u narodu poznato pod betonizacija i apartmanizacija), ali i ostatak "divljeg" i nekontroliranog turizma (gradnje bez ikakvog reda i smisla, krađe artefakata iz mora, odlagališta smeća i zagađenja mora -btw da je izračunat zagađenje jednog cruisera, etc) te prodaja strancima; domaći bi i mamu prodali da zarade (da ga 'ebeš - od sjevera do juga). Primjer s Krka (gdje često boravim). boduli bi sve prodali, ali bi onda i dalje htjeli da je njihovo. Aloo! Nema kajanja poslije jebanja! Sad su onom hoto majstoru prodali obalu, ali bi i dalje da ova ista, kao i pristupni putevi bude njihova. Da ovaj niš ne gradi. No shit!? Jebe ih koncepcija vlasništva...
Istovremeno, o budućnosti nitko ne razmišlja. Imam osjećaj da je maksimalan vremenski horizont planiranja prosječnog 'rvata 1 godina, a maksimalan 2 godine (uključujući vladu... možda poglavito vlade)...

eto mene jopet

[Emericzy]

Da na sve ovo, osim cruisera. Naime, nas od te opasnosti čuva činjenica da oni ne bi na Karibima mogli operirati da zagađuju. A njima je zima vrijeme kad operairaju na Karibima i tek se ljeti, kad je tamo off-season, dovuku k nama. Skandinavija im je još jedna popularna ruta kamo ne smiju ako ikako zagađuju.

[banderas]

Emericzy kaže:

U nas je veliki problem nedostatak mnogih poljoprivrednih proizvoda, jer su se naši seljaci, zavedeni glupo koncipiranim subvencijama, mahom orijentirali na slabo korisne kulture (recimo na meku pšenicu). O tome nije popularno pričati, ali je istina. Kvalitetnu tvrdu pšenicu mi uvozimo iz Italije, jer ju u nas praktički nitko ne sije.

Mislim da je ovakav mentalitet glavni uzrok propasti naših seljaka. Da ne govorim o tome da svi bježe od okrupnjivanja kao vrag od tamjana. Još uvijek naši seljaki uporno guraju mala seoska domaćinstva s 2 njive i 3 krave a to vrijeme je zauvijek prošlost. I ne daj Bože da slučajno trebaju prijeći na kulture koje država ne otkupljuje, ajme meni, kome će onda prodat ako ne državi. Radije će prodati svojih 10 tona pšenice državi za kunu po kilogramu i brutto zaradu od 10.000 kn nego imalo smislenije izaći na tržište. Broj poljoprivrednika zbog malih posjeda je još uvijek kod nas prevelik, 90% seljaka će u sljedećih par godina totalno propasti bez obzira na ulazak u EU a preostalih 10% će se okrupnit i uz mijenjanje kulture i odbacivanje jebene pšenice valjda biti konkurentni na tržištu. Nadam se.

[MiGo]

Po konkurentnosti turizma smo na 38. mjestu

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti turizma i putovanja, Hrvatska je među 124 zemlje zauzela 38. mjesto. Ispred nas su svi naši izravni turistički konkurenti osim Turske. Mjerila se uspješnost pojedine zemlje u tri kategorije - zakonodavnoj regulativi (po kojoj smo zauzeli tek 58. mjesto), povoljnom okruženju za razvoj poslovanja i na kraju kvaliteti ljudskih resursa i bogatstvu kulturnih i nacionalnih dobara. Unutar kategorija pratila se konkurentnost cijena, politika sigurnosti, zdravlja i higijene, kvaliteta uredbi o zaštiti okoliša, infrastruktura, zračna umreženost itd. Prema rezultatima istraživanja, industrijski najrazvijenije zemlje su ujedno i turistički najkonkurentnije, tako da je prvo mjesto zauzela - Švicarska

http://www.vjesnik.hr/html/2007/03/0....asp?r=gos&c=1

[ninator]

ako uzmemo u obzir da nam dalmatinci vode turizam-SUPER je to 38. mjesto

[Tihotar]

ninator kaže:

ako uzmemo u obzir da nam dalmatinci vode turizam-SUPER je to 38. mjesto

dalmatinci!?
turizam u dalmaciji sve vise i vise vode austrijanci!
a sto se tice privatnih smjestaja u dalmaciji, to postaje
totalno neisplativa investicija za malog covjeka-zahvaljujuci
min.Kalmeti i ekipi..

[KILLERDOG]

a zato napredujemo u turizmu

[MiGo]

ninator kaže:

ako uzmemo u obzir da nam dalmatinci vode turizam-SUPER je to 38. mjesto

[Kejos]

da dalmatinska akcija kao stranka je neviđeni oksimoron

[Al&]

Svjetski ek.forum, kojekakvi casopisi, udruzenja i sl., skepticima u koje se i ja s ponosom ubrajam, uvijek izazivaju osjecaj da je za bolji plasman na njihovoj ljestvici trebalo uplatiti nesto sitno lipica.. Pa se tako jedne godine pojavimo kao najpozeljnija destinacija, a druge da bas i nismo nesto. Bilo kako bilo, dok u zemljama, koje su nase 'emitivno trziste', postoji srednji sloj bit ce i nekog prihoda od turizma.

MiGo kaže:

Po konkurentnosti turizma smo na 38. mjestu

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti turizma i putovanja, Hrvatska je među 124 zemlje zauzela 38. mjesto. Ispred nas su svi naši izravni turistički konkurenti osim Turske. Mjerila se uspješnost pojedine zemlje u tri kategorije - zakonodavnoj regulativi (po kojoj smo zauzeli tek 58. mjesto), povoljnom okruženju za razvoj poslovanja i na kraju kvaliteti ljudskih resursa i bogatstvu kulturnih i nacionalnih dobara. Unutar kategorija pratila se konkurentnost cijena, politika sigurnosti, zdravlja i higijene, kvaliteta uredbi o zaštiti okoliša, infrastruktura, zračna umreženost itd. Prema rezultatima istraživanja, industrijski najrazvijenije zemlje su ujedno i turistički najkonkurentnije, tako da je prvo mjesto zauzela - Švicarska

http://www.vjesnik.hr/html/2007/03/0....asp?r=gos&c=1

vjerojatno po istrazivanju nekih svicarskih novina