Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.10.2016., 17:49   #421
Quote:
cici mici kaže: Pogledaj post
pitanje jednog početnika o slovenskoj gramatici

"Dimitrij Zvonimir je verjetno umrl naravne smrti"
"en ključnih vprašanj in s tem težav tega filma"
"ena od najhujših strupenjač"

u prvoj i drugoj rečenici nema rječce koju bi koristili u hrvatskom kao što su "od" ili "iz", dok je u trećoj ima.
jel ima tu neko pravilo za upotrebu tog genitiva ?

također pitanje vezano za genitiv m.r. - ruski mi je poznat pa znam da oni nekad koriste nastavak "u" umjesto "a", npr. "skoljko narodu" (koliko naroda), ili "čaška sukru" (malo šećera)
npr.:"hrvaškega rodu" ?
1. Uobičajeno je bez prijedloga, "ena najhujših" je neutralno.

Upotrebljava se i "od" i "izmed", "izmed" je ekspresivnije (i postoje suptilne značenjske razlike u odnosu na "od").


U prvom primjeru, "umrl je naravne smrti" - jedno tako možeš reći, tu ne možeš upotrijebiti nikakav prijedlog. Ne bi rekao ni na hrvatskom da je netko "umro od prirodne smrti" (upotrijebio bi drugi padež, "umro je prirodnom smrću").

Inače, reći će se "umrl je za rakom", "umrl je za posledicami kuge"... Prijedlog "od" u primjerima: "umrl je od lakote", "umrl je od starosti"...


2. Kod nekih imenica genitiv jednine može imati i nastavak -a i nastavak -u. Imenice grad, rod, strah, glas, med... obično uzimaju -u (i tu je naglasak: gradú, glasú...).

Ako nisi siguran, ubaci riječ ovdje, pa provjeri:

http://besana.amebis.si/pregibanje/
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2016., 18:47   #422
Quote:
bema kaže: Pogledaj post
1. Uobičajeno je bez prijedloga, "ena najhujših" je neutralno.

Upotrebljava se i "od" i "izmed", "izmed" je ekspresivnije (i postoje suptilne značenjske razlike u odnosu na "od").


U prvom primjeru, "umrl je naravne smrti" - jedno tako možeš reći, tu ne možeš upotrijebiti nikakav prijedlog. Ne bi rekao ni na hrvatskom da je netko "umro od prirodne smrti" (upotrijebio bi drugi padež, "umro je prirodnom smrću").

Inače, reći će se "umrl je za rakom", "umrl je za posledicami kuge"... Prijedlog "od" u primjerima: "umrl je od lakote", "umrl je od starosti"...


2. Kod nekih imenica genitiv jednine može imati i nastavak -a i nastavak -u. Imenice grad, rod, strah, glas, med... obično uzimaju -u (i tu je naglasak: gradú, glasú...).

Ako nisi siguran, ubaci riječ ovdje, pa provjeri:

http://besana.amebis.si/pregibanje/
aha, znači moglo se reći i bez "ena od", samo "ena" ? onda dobro, nema "od" niti "iz" osim kad se naglasi
vidim da su sve te imenice kao i ruskom praktično - jednosložne, odn. s jednim vokalom.

hvala ti puno za link ! poslužit će !
__________________
samo jednom se živi, svi ostali pokušaji su reinkarnacija.

kulturna asimilacija, jer nijedna druga ne postoji.
cici mici is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.10.2016., 00:11   #423
pitanjca

sufiks -tev kod glagolskih imenica je prilično čest . osvoboditev, ustanovitev, določitev, izvršitev ... jel ima neko pravilo kako se izvode glagolske imenice u odnosu prema hrvatskom možda ?

glagol "rasti" - rasem, rase, rasemo ... gdje je nestalo "t" ?
__________________
samo jednom se živi, svi ostali pokušaji su reinkarnacija.

kulturna asimilacija, jer nijedna druga ne postoji.
cici mici is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.02.2017., 19:19   #424
Živio vsem!
Sviđa mi se mnogo slovenski jezik i već ga malo govorim, ali želio bih da ga sa ozbiljnošću studiram. Onda pitanje je: poznate li dobru knjigu slovenskog jezika?
HrvatskiPankrt is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2017., 23:55   #425
Hoće li džezvu zamijeniti kavnik

http://balkans.aljazeera.net/blog/ho...ijeniti-kavnik

Quote:
Institut za slovenski jezik 'Fran Ramovš' uputio je otvoreni poziv ljubiteljima jezika da šalju prijedloge kako učestale tuđice zamijeniti domaćim izrazima.

Jezik je živo biće. Rodi se, puže i prohoda, raste i razvija se. Dovoljan je sam sebi, ali i trpi tuđe utjecaje. Teži ka moralnosti i zrelosti (mudrosti), a može i umrijeti u najboljim godinama života. Niko ne zna koliki mu je vijek trajanja.

Mnogo je jezika nestalo (umrlo), a malo novih nastalo. Osim ovih tehnoloških, koji teže materijalnom blagostanju i siromaštvu duha i kontaminiraju sve ostale. Zato Institut za slovenski jezik "Fran Ramovš" u Ljubljani ima otvoren poziv ljubiteljima jezika da im šalju prijedloge kako učestale tuđice zamijeniti domaćim izrazima (babyphone - detejav, copywriter - oglasničar, mobing - delonasilje, trendsetter - smerničar, al dente - grizljivo, džezva - kavnik, oklijevati - omahovati, dobro došli - pozdravljeni, i tako dalje - in tako naprej).

Većina ih dolazi iz engleskog jezika i novih tehnologija, pa i programa (i društvenih mreža), što sve zajedno prijeti malim jezicima da ih potisne u nestajanje i zaborav. Ali, ima i takvih koje su nastale usljed "neumitne otvorenosti društva", pokretljivosti i miješanja naroda i nacija (najčešće susjeda) i sposobnosti ljudi da trpe različite utjecaje (podsvjesne i svjesne, pozitivne i negativne).
Jezik pritisnut drugim jezicima

Čovjek kao spužva upija riječi koje mu se sviđaju ili mu trebaju da bi mogao komunicirati. Ta želja i potreba toliko je jaka da je u stanju potisnuti sve drugo ne bi li postao "građanin svijeta" ili akter na "globalnom tržištu", tako da je pravo malo čudo kako je slovenski "preživio" pritisnut germanskim, italijanskim, mađarskim, ali i takozvanim balkanskim utjecajima. I ne samo "preživio", već raste, razvija se i u dobroj je fizičkoj kondiciji.

Glavna zasluga pripada javnim radijskim i televizijskim servisima, koji se trude, u granicama svojih mogućnosti, sačuvati, ali i obogatiti slovenski jezik, koji je jedan od glavnih imenitelja identiteta. To je valjda svakome jasno. Pogotovo u državi koja ima desetak regija i različitih narječja, tako da se neki jedva razumiju među sobom, ali se kao ljudi razumiju odlično.

Pritom ne treba zaboraviti da je Slovenija država u kojoj je gotovo četvrtina stanovništva porijeklom iz drugih republika bivše Jugoslavije (već se može govoriti o drugoj i trećoj generaciji), odakle je donijelo svoj jezik (manje-više isti, s malim varijacijama), koji zovu svojim nacionalnim imenom. I to nikome ne smeta. Mislim, kako će oni zvati svoj maternji jezik, ali je njihov "službeni" jezik slovenski, što je sasvim razumljivo. Jezik nije i ne može biti političko pitanje, već sredstvo sporazumijevanja.

Nikad neću zaboraviti kada sam u ljeto 1993. godine došao u Sloveniju. Primijetio sam da se taj jezik prilično razlikuje od mog maternjeg i da nije tako lagan i razumljiv. Zato sam ga odlučio naučiti. Svaki dan čitao sam dnevni list Delo, gledao Slovensku televiziju i zapisivao većinu riječi koje nisam razumio, a onda mi je prijatelj, koga sam stalno gnjavio da mi objasni neko značenje, poklonio udžbenik gramatike i tako sam se spremao za ispit.

Taj je ispit ključna stvar u prihvatanju činjenice da sam došao u prostor drugog jezika, a samim tim i kulture, što meni nije predstavljalo nikakav problem. Zapravo, ako poštuješ svoje, lako ćeš prihvatiti ono što ti se u početku čini tuđe. S protokom vremena i spoznavanjem te kulture, čovjek u jednom trenu shvati da živi (i sanja) u dva jezika ili dvije kulture, odnosno da ima dvije duhovne domovine, što je bogatstvo koje bih svakome poželio.
Izvorno značenje

Sad, drugo je pitanje optimalne mjere koju će čovjek odrediti za sebe da bi se osjećao dobro i zadovoljio svoje duhovne potrebe. Isto je i s jezikom, koji je živa materija, raste i razvija se, ali i trpi utjecaje i ne možeš ga zatvoriti među četiri zida. Ne možeš ga potpuno očistiti, jer bi to bilo "etničko čišćenje jezika". Ne može se ljudima zabraniti da govore kako oni žele, ali se može uspostaviti prava mjera koja će sačuvati jezik u svom izvornom duhu i značenju.

Sasvim je jasno da to ne smije biti usiljeno, akademski sterilno ili politički nametnuto, pod svaku cijenu (izmišljanjem tragikomičnih i rogobatnih riječi i složenica), već prirodno i spontano, po mogućnosti da čim veći broj ljudi učestvuje u traženju zamjenskih riječi za tuđice, koje, sada već pretjerano, osvajaju prostor izvornog jezika.

Zato je ideja Instituta za slovenski jezik "Fran Ramovš" da, posredstvom svog sajta na internetu, pozove ljubitelje jezika da šalju prijedloge i sugestije kako učestale tuđice zamijeniti domaćim izrazima izuzetno zanimljiva, pa, ako hoćete, i demokratična.

Jezik je srdačno pozdravlja.

Valjda neće ovako i kod nas. Meni tuđice nisu loša stvar, barem za nove riječi. Bolje da su što manje jezične barijere, da makar nešto razumiješ Švabu kad te nešto pita.
leMONZoo is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 02:29   #426
Zašto ne bi? Purizam je u malim, homeopatskim količinama sasvim dobra stvar. Obogaćuje jezik novim riječima.

A što će od toga biti prihvaćeno, ne odlučuju jezičari nego govornici.
__________________
Nosim sve stijene, a nisam magarac.
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 04:20   #427
To je istina, većina riječi ne prođe u narodu. Čak ni danas "računalo" nije jače od "kompjutora". "Zatipak" se tek pomalo prima, "osjećajnik" i "kopnica" još nisu.
Treba samo što više ubacivati te riječi da se ljudi priviknu. Osjećajnik, osjećajnik, osjećajnik, osjećajnik, osjećajnik, osjećajnik.
leMONZoo is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 12:14   #428
Osjećajnik mi je promašen. Ionako nitko ne govori emotikon, pretežno je u uporabi riječ smajlić. To je generički naziv za sve emotikone.
__________________
Nosim sve stijene, a nisam magarac.
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.04.2017., 23:00   #429
Primjetio sam da ima ogroman broj Slovenaca koji imaju prezime koje završava na 'ć'. Pošto je to slovo koje Slovenci u svom jeziku uopće nemaju može li onda njihovo porijeklo biti zbilja slovensko?

Kao da npr. imamo Hrvate koji imaju slovo 'y' u prezimenu, njihovo porijeklo nikako ne može biti hrvatsko.
Essegi is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.04.2017., 23:32   #430
Jesi siguran da nisi krivo pročitao prezime na č? Ili da nije krivo napisano ć umjesto č (kao što je npr. dugo bio slučaj s Đurđom Adlešič)?
The Great Duck is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2017., 00:04   #431
Quote:
The Great Duck kaže: Pogledaj post
Jesi siguran da nisi krivo pročitao prezime na č? Ili da nije krivo napisano ć umjesto č (kao što je npr. dugo bio slučaj s Đurđom Adlešič)?
Ne, ne... gdje god gledam vidim dosta 'ć', mislim oni na 'č' su i dalje većina ali ima hrpa ovih sa 'ć' koji su pretpostavljam originalno Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci. Ima ih baš dosta u Sloveniji danas.
Essegi is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2017., 12:22   #432
Quote:
Essegi kaže: Pogledaj post
Ne, ne... gdje god gledam vidim dosta 'ć', mislim oni na 'č' su i dalje većina ali ima hrpa ovih sa 'ć' koji su pretpostavljam originalno Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Crnogorci. Ima ih baš dosta u Sloveniji danas.
Tako je...To nisu "pravi" slovenci..nego porijeklom iz BiH, Hr i Srb..itd..

slovenci imaju u prezimenima samo Č. Ali ako vidimo Trumpovu zenu, Melania Knavs, kasnije promjenila u Knauss, ...smatraju je slovenkom mada je ona davno za sebe govorila da je austrijanka. Bivsi slovenski predsjednik se preziva Türk...., vjerovatno ima porijeklo iz Njemacke, ko ce ti znati

Quote:
cici mici kaže: Pogledaj post
pitanjca

glagol "rasti" - rasem, rase, rasemo ... gdje je nestalo "t" ?
??
rasti, rastem, raste, rastemo...
__________________
'Prije nego zaključite da imate depresiju, provjerite da niste okruženi idiotima!
jazPo is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2017., 13:47   #433
Quote:
jazPo kaže: Pogledaj post
Tako je...To nisu "pravi" slovenci..nego porijeklom iz BiH, Hr i Srb..itd..

slovenci imaju u prezimenima samo Č. Ali ako vidimo Trumpovu zenu, Melania Knavs, kasnije promjenila u Knauss, ...smatraju je slovenkom mada je ona davno za sebe govorila da je austrijanka. Bivsi slovenski predsjednik se preziva Türk...., vjerovatno ima porijeklo iz Njemacke, ko ce ti znati



??
rasti, rastem, raste, rastemo...
Njegov0o prezui znači Turčin .-... na njemačkom....


Nešto kao što Horvat znači Hrvat na mađarskom.

Bitno je da prezimena dolaze, bar ova koja su tu navedena od nadimka, koje može ili ne mora imat stvarne veze sa projeklom onog čiji je nadimak, kojeg će prenjeti na potomke kao prezime.

U ovom slučaju ako neko ima nadimak Turčin, znači da u toj sredini nema baš Turaka, jer nadimci su ono po čemu se pojedinac razlikuje od ostalih, ne po tome čemu je sličan.

Visoki znači da su ostali manji o njega. Krezubi da ima manje zubiju od ostalih, zec da ima isturenije zube od ostalih...

Tako prezime Turk (Tuerk) znači da ili ga je dobio neki Turčin u selu (gradu) u kojem nema (baš) Turaka, ili osoba koja zbog nečega asocira da se radi o Turčinu (ili je nešt o provalio u vezi Turaka). U oba slučaja to znači da živi u sredini gdje nem Turaka, inače bi ga nazivali drugačije.

Način pisanja Turk znači da je Danilov predak koji je prvi dobio to prezime živio u sredini (selu) gdje se govorilo njemačkim, ili je njemački bio službeni jezik (pa je slovom zakona prezime upisano na njemački način) ili je prezime izvorno pisano drugačije , pa je naknadno "prekršten".

SLičan primjer je kod Hrvata olimpijca koji se preziva Czernogorec.

U slučaju Melanije, ona ima njemačko prezime pisano na slovenski način.
Vjerojatno zato jer joj je predak po muškoj liniji Njemac ili je neki SLovenac koji je u određenom razdoblju prekršten, pa onda naknadno prekršten u slovenski (Vukovski) način pisanja.

SLične primjere imamo kad Wolf u Volf,
Battista u Batista
Muller u Miler,
.
Navedeni primjeri vrijede i za Hravtsku i za SLoveniju.
Vrijedi i obratno kada hrvatsko/slovesnko ć/č prelazi u ch ili cz kkod iseljenika.

Što se tiče Hrvastke i Slovenije, logično ć prelazi u č, odnosno obratno, mada ne uvijek, jer je svima u SLoveniji pozbato ć, a u Hrvatskoj da slovenska prezimena završavaju na č.

ALi kad se ljudi sele u Austriju ili Italiju, onda ipak se prezimena mijenjaju jer oni ne znaju čitati naša prezimena, a i nemaju ta slova,.

Još se više prezimena mijenjaju kad se ljudi sele u Ameriku.
Pogledati na wikipediji :
https://en.wikipedia.org/wiki/Slovene_Americans
https://en.wikipedia.org/wiki/Slovene_Canadians
https://en.wikipedia.org/wiki/Slovene_Australians
https://en.wikipedia.org/wiki/Slovene_Argentines
https://en.wikipedia.org/wiki/Sloven...920%E2%80%9347)
itd...
__________________
http://www.forum.hr/showthread.php?t=387469
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2017., 13:50   #434
Turk je iz Prekmurja, gdje su slova s točkicama itekako u upotrebi. Prekmurski rječnik
__________________
mislim da ti je cats prirodno nadarena za pizdarije :D (c) polly . . . . Ma za Cats je Austro-Ugarska bivsa nam drzava. (c) Justin Thyme
Cats nije veteranka, ona je emeritus. (c) klonka . . . . Cuti, covjek kome sam ja bila kuma na vjencanju je umro. (c) Maca.
Cats is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2017., 14:03   #435
Quote:
Cats kaže: Pogledaj post
Turk je iz Prekmurja, gdje su slova s točkicama itekako u upotrebi. Prekmurski rječnik
U Prekmurju, kao i svakom drugom djelu Slovenije u službenoj je uporebi slovenski jezik koji nema to "u s točkicama".
Uz to slućbeni je jezik i mađarski koji mislim da ima "U s točkicama" ali ono nema veze s njegovim prezimenom.
Prekmurki je dijalekt koji se koristi samo ponekad i nikada u složbenim dokumentima, a njegovo je prezime službeni dokument.
Iako neki prekmurski nazivaju jezikom, to je više onako kulurno-lkalpatriotski. Niti prekmurski ima zakosnku snagu službenog jezika, niti ga lingvisti, bar oni mainstream smatraju jezikom, unatoč tome što ima dosta mađarsizam pa je nerazumljiv Slovencima koji nisu iz tog kraja.

I ono što je najbitnije. Mi nemamo pojma odkle je Danilov predak koji je uzeo/dobio to prezime, odnosno način pisanja.
To što je Danilov otac iz Premurja, ne znači da je od tamo i njegov -pra-pra-pra-pra.....
__________________
http://www.forum.hr/showthread.php?t=387469
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2017., 15:18   #436
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Mi nemamo pojma odkle je Danilov predak koji je uzeo/dobio to prezime
Izbosne.
__________________
Alles, was man Dir in der Schule beigebracht hat, ist Blödsinn. - Orson Welles
Liudewitus is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.04.2017., 00:20   #437
Quote:
Liudewitus kaže: Pogledaj post
Izbosne.
jok
__________________
'Prije nego zaključite da imate depresiju, provjerite da niste okruženi idiotima!
jazPo is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2017., 22:52   #438
Tzv false freinds u slovenskom is srodnom jezicima:

Gaupera is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.08.2017., 02:01   #439
Dajte, ljudi, par preporuka nekih lakših knjiga na slovenskom. Skužio sam da slovenski uglavnom razumijem u pisanom obliku, pa sam mislio baciti oko na nešto od književnosti na tom jeziku da spojim ugodno s korisnim.
The Great Duck is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2017., 19:29   #440
Zanima me koliko je točno lakše naučiti slovenski jezik odraslom Hrvatu u usporedbi sa npr. engleskim, njemačkim, francuskim?
Essegi is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:08.