Bosna i Bošnjaci u putopisu Evlije Celebije

[filatelista]

Opis krasne Varosi Taslidze(Pljevlja)

Nema tvrdave.Na periferiji su kamenita brda ciji je kamen bijel kao kristal.Zbog toga sto je podignut u sredini ovih brda, na prostranom i zelenilom obraslom polju pokraj jednog vreka, ovaj grad je dobio ime Taslidza(Kamenica).

Ovaj je grad sjediste hercegovackog pase, jer se nalazi u sredini vilajeta.Ovdje smo gostovali u pasinu dvoru,koji ima dvadesetak soba,dvoranu za vijecanje, divan han, vise sala, drveni cardak na vrelu vode i mnogobrojne staje.

Po zakonu(kanun)sultana Sulejmana, ovaj je grad sjediste hercegovackog pase u Bosanskom ejaletu.Pasino domeno(hass)iznosi 100 515 akci.U ovom sandzaku postoje dvadeset i cetiri zaima, i 224 timarnika, alajbeg, ceribasa i tri hiljade vojnika sa dzebelijama i jos dvije hiljade pasine vojske.To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od 150 akci.Od 70 sela sabere se za kadiju sedam, a za pasu 70 kesa grosa.Ima svog muftiju, predstavnika serifa(nekibul-esraf),prvake,ugledne ljude, predstavnika Portinih spahija(sipah kethuda yeri),janjicarskog serdara,trznog nadzornika(muhtesibaga),starjesinu esnafa(seher-cehaja)harackog povjerenika(haracaga) i bazdaragu.

Oblik i polozaj varosi

Ova varos lezi usred golih i kao snijeg bijelih stijena,na terenu obraslom zelenilom, vinogradima i bascama.On njenih 10 mahala, 5 je muslimanskih,a 5 hriscanskih.Ima svega 10 dzamija sa mihrabom.Najimpozantnija i najljepsa dzamija je dzamija Hasan -pase Boljanica.Ona je kao kakva carska dzamija.Naime, sve javne gradevine u ovoj varosi koje su pokrivene olovom su Hasan-pasine zaduzbine.Ona ima divan, umjetnicki izraden minaret i plavi visoku kupolu.To je okrugla, visoka kupola, a izgleda tako kao da je istom izasla ispod tokareva tocka.Oko ove kupole ima jos 6 polukupola(nim kibbe) , a izvan jugoistocne kapije stoje, opet jos tri kupole sa po cetiri mramorna stuba.U sva cetiri ugla dzamije nalaze se takoder cetiri ukrasne kupole.Premda je ova dzamija malena, njeni su alemi visoki kao covjekov uzrast.Kako je njen osvajac bio misirski vezir, on je dao da se ti alemi onamo naprave.Pozlatio ih je sa deset hiljada dukata i poslao mletackim ladama iz Aleksandrije.Oni se i sada sjaje tako kao da su tek izasli iz majstorove ruke, od njihova sjaja ljudsko oko zabljesti.Od Sulejman-hanova vremena ovi alemi nisu uopce rdali.Ova dzamija ima minber, koji je takoder uzmjetnicki izgraden.Majstor je mramor tako isklesao da mu se moze cestitati na vjestini.Iznad mihraba nalazi se slika Kabe na crnoj kadifi izvezena i ukrasena zlatom tako da iziaziva zavist Manija i Behzada.

Ograda oko dzamijskog dvorista(harem) je od drvenih parmaka,jer je dobrotvor umro prije nego sto je okolina harema bila dovrsena.

U ovoj dzamiji ima jos jedna rijetkost koja zasluzuje da se vidi:to su hasure kojima je dzamija zastrta, njih je Hasan-pasa poslao iz Misira u Sulejman-hanovo doba.To je takva vrsta hasure da ona i danas stoji onako umjetnicki izradena i lijepa kao da je tek izasla iz majstorovih ruku, pa ce svakako jos mnogo stotina godina tako ostati.


Ovdje postoje jos:Hadzi-Huseinova,Hadzi-Rizvanova,Hadzi-Alijina,Odobasina i Ahmed -begova dzamija.

Ima takoder dvije medrese,tri osnovne skole(mekteb),dvije tekije,Hasan-pasina javna kuhinja(imaret),zracno javno kupatilo(hamam)i tri prenocista(han)velika kao bezistan u obliku tvrdave.Dalje ima do 700 tvrdo gradenih,daskom,ceremitom i plocama pokrivenih kuca, s vinogradima, bez basca.Pasin saraj nalazi se na istocnoj strani varosi, na obali rijeke Breznice.

Klima varosi je prijatna,a javni putevi cisti i pokaldrmisani.Na juznoj strani prostire se zelenilom obraslo polje, dugo dva sata hoda.Kroz njega tece rijeka Cehotina.

U ovom Pljevaljskom polju(taslice sahrasi) uopce nema neobradive zemlje.Zemlja se cijeni i trazi.Sela su naseljena i okicena ciflucima.Iz bijele pecine na istocnoj strani sehera istice bistro vrelo Breznica i protice ispod mosta pasina saraja.To vrelo iskoriscava varoska kozara(debbag-hane).Osim toga, ono pokrece deset mlinova,zaliva vise stotina basca i uliva se u rijeku Cehotinu.

Kako je okolina varosi brdovita, to je zima vrlo ostra.Koliki snijeg ovdje moze napadati, neka se vidi iz ovoga:da se od snijega ne zagube putevi, to su po putu poboli visoke borove stube od kasabe Prijepolja, pa sve do na visoravan(yaylak)Babina.Ovdje sest mjeseci ima snijega.Ali kako je to vrlo kameniti kraj,tokom cetiri ljetna mjeseca bude velika zega.Jednom rijeci:ljeti je ljeto, a zimi je zima.

Od varoskih specijaliteta osobito su im poznate umjetnicke izradene puske takozvane dalyan i boyli(duge) puske,cakmakli pistolji i puske.Na glasu su i Pljevaljski konji koji tuku kamen.

Stanovnici grada ponasaju se pristojno i skromno.Oblace cohane dolame,krajiske tijesne caksire s kopcama i grube papuce,a na glavu stavljaju krajiske kalpake od raznobojne cohe,samura i kune, nose maceve i puske,a bave se trgovinom.Govore Bosanski i svi su gostoljubivi,plemeniti i covjecni ljudi.



Krenuvsi odatle prema zapadu, prosli smo kroz mnoga napredna sela i krsevite predjele.Za sest sati prosli smo Odzak Dzafer-bega Boljanica(Bolhenikli)

Iduci cetiri sata dalje, stigli smo u kasabu Cajnice

Grad Srebrenica

I ovaj grad je podigao kralj Despot.Srebrne<<Bugarski i Srpski znaci srebro, a kako se u brdima ovoga grada nalazi Srebrni rudnik,on je po tome dobio svoje ime.

Grad Srebrenica

Njena tvrdava nalazi se na vrhu jedne crvene stijene.To je lijepa kamena gradevina petougaonog oblika,koja dominira okolinom.Ima gradskog zapovjednika(dizdar), posadu od pedesetak vojnika i dovoljnu kolicinu municije(dzebhane)
U unutrasnjosti tvrdave nema carsije ni trga(pazar).Kako je tvrdava za vrijeme osvajanja bila porusena topovskim mecima, to je ona u doba Bajezid-Velije, nesto popravljena.Osvojio ju je sam Fatih.

Varos-varos lezi na vrletnom mjestu.Krovovi svih osam stotina prizemnih i na sprat tvrdo zidanih i lijepih kuca su odreda pokriveni sindrom

Ima sest mahala i sest dzamija s mihrabom.Glavna je Bajezid-Velijina dzamija.To je jednostavna bogomolja u starom stilu s jednim minaretom,a pokrivena je ceremitom.Dalje ima jedna tekija,tri osnovne skole(sibyan mektebi), jedan mali han i sedamdeset esnafskih ducana.Postoji i jedno malo kupatilo(hamam) a nema bezistana niti drugih znacajnijih gradevina, jer je to osamljen kraj u unutrasnjosti zemlje, daleko od glavnog druma.

Jedna interesantna rijetkost
Sredinom ove varosi tece mala voda koja se uliva u Drinu.Ona je bijela, a zove se Srebrna voda.Ali to je neka prokleta voda.Izvire iz rudnika srebra.Stanovnici ove varosi, pijuci tu vodu, vecinom dobivaju na vratu gusu.Ova se gusa zove guska.Ona izaziva razne bolesti i unakazava muskarce i zene.

Stanovnici su Bosnjaci, a raja su im Srbi i Bugari.Svi su medutim prijatelji stranaca.



Odavde smo krenuli dalje i dosli na planinu Ravno.Ogromno drvece koje smo posmatrali prolazeci kroz tu planinu ne moze se potpuno opisati.Zivoti mnogih velikih stabala su dokoncani.Njih je iscupao vjetar bijesan poput paklenog vihora.Njihove zile i stabla lezahu povaljani na zemlji.Ja sam siromah, sjahao s konja i iduci pjeske izmjerio duzinu jednog visokog stabla.Bijase dugo ravnih cetiri stotine i sedamdeset stopa, a debljina mu je bila tolika, da smo ga nas osamnaestorica s mukom obuhvatili.Eto, tako bijase, visoko i neobicno ovo drvece.Grada za sve lade na Dunavu, dobavlja se iz ove planine.Presavsi ovu visoku planinu, dosli smo u Pocinje

Napomena Evlija ponekad Vlahe spominje kao Bugare ili Rumune.

[filatelista]

Selo Pocinje

U njemu ima malo svratiste(han).To je Bosnjacko selo na visokoj planini.Iduci odavde kroz planinske pasnjake prema zapadu, dosli smo u

Napomena selo Pocinje odavno ne postoji vise ,spaljeno je od ustanika Baje Pivljanina, prije par stotina godina.

Sahin-Pasin Odzak

Ovo je tako veliki odzak(handan)okruzen alejama,hrastovima i vrtovima da je u stanju ukonaciti po hiljadu konjanika.Da tu odsjedne pet stotina konjanika, njihovim su konjima osigurani pokrivaci i torbe,a njima tendzere.Svakom bi se gostu dalo da jede sto zeli.Tako bi bili ugosceni i nahranjeni.To je veliki odzak okicen sa sedamdeset do osamdeset raznovrsnih malih soba i odjeljenja u prizemlju i na spratu, te udobnim kupatilom(hamam), a ukrasen vrtovima i bascama.Ovaj odzak poznaju svi putnici kopna i mora.

Vatra se na ovom odzaku ne trne cak od Ebu-l-Fetihovih vremena.Ta ce blagodat stalno trajati dok bog bude htio.Bog je ovjekovjecio.

U Bosni ima mnogo ovakvih odzaka(handan).Blizu ovog Sahin-pasina dvora(saraj) nalazi se

Han Mackovac

To znaci Mackov han.Ovo je veliki han koji je sagraden na odgovarajucem mjestu.On je vlasnistvo trgovca Hadzi-Mahmuda.Tu se nalazi selo u kome ima krasna dzamija s minaretom.Iduci odavde dalje prema zapadu kroz planinske pasnjake stigli smo u

Glasinac

To je napredno muslimansko selo sa cetrdeset do pedeset kuca.Tu ima odzak Hadzi-Balta bega.On je zaim i darezljiv covjek.Zapadno od ovoga mjesta stere se ravnica, plodno i kultivisano zemljiste.

Ovdje smo isli opet prema zapadu preko sumovitih brda.Dok smo se spustali niz kamenite i stijenovite puteve,konjima su sve ploce pootpadale.Najzad smo stigli na konak u

Han Mokro

Mokro Bosnjacki znaci kamenito i teko prolazno mjesto.I ovdje , u jednoj tijesnoj i strmenitoj dolini, postoji pet-sest malih i velikih ceremitom pokrivenih hanova i pedesetak sirotinjskih kuca.Ima vrlo mnogo voda, koje su kao vrelo zivota.Kako od ovih stijena dalje ne mogu da idu trgovacka sremska kola,njihovi se tovari u Mokrom pretovaraju na konje i pregone u seher Sarajevo.

Odavde smo krenuli i dosli u Grad Sarajevo

Sarajevo opis kasnije, ovdje ima uzas posla



:| Grad Sarajevo

Seher i grad Sarajevo

Prema podacima grckih i latinskih historicara, ovaj seher se u pocetku sastojao od deset-petnaest bijednih koliba,koje je radi cuvanja klanca,sagradio kralj.Oko tri stotine regularnih vojnika vrsili su sluzbu cuvara u ovom strasnom klancu.,tokom vremena namnozili, sagradili kuce,zasadili vinograde i basce i podigli napredno malo naselje.Tokom vremena razvio se tu seher i postao poznato trgovacko mjesto(bender)

Kasnije u doba Fatiha,snagama Ahmed-pase Hercegovica, osvojena je najprije Hercegovina, a zatim Zvornik.Poslije je osvojena i ova tvrdava, i u nju smjesten dovoljan kontingent vojske.Dolje u seheru, na mjestu gdje je sada Careva dzamija(hunkari cami)podignut je veliki dvor(saraj) po kome je i seher dobio svoje ime Saraj.A kako je opet velikoj rijeci ime Bosna,to je ime rijeke spojeno s imenom sehera,pa se on naziva Bosna-Saraj.Izgradnja ovog grada je pocela u doba osmanlija.

Polozaj grada

To je krasan i malen grafd,sazidan od kamena na jednom visokom brdu.Cjelokupna njegova povrsina iznosi upravo cetiri stotine koraka.Na sjevernoj je strani mali opkop(hendek)ali s juzne i jugoistocne strane(kibla) sve dolje do rijeke Miljacke,ima provalija kao pakao, duboka za dva minareta.S ove strane tvrdava je jako ruinirana,ali joj se otuda uopste ne moze nauditi.
Medutim, sa strane druma za Mokro i od uzvisica(havale)sto se nalaze s onu stranu Degirmenlije(Mlini) ova je tvrdava u tako ruiniranom stanju da nikako ne bi mogla odoljeti udarcima topa

U njoj se nalazi gradski zapovjenik(dizdar)i posada.Ima cvrstu gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema istoku.U tvrdavi se nalazi dzamija Ebu-Feth Mehmed-hana, kuca imama,dvojice mujezina i vojnih sviraca(mehter),zatim zitni magazini i nekoliko vojnickih kuca.Ipsred gradske kapije je takav pogled dolje na seher da se mogu sve kuce izbrojati.Nas gospodar Melek Ahmed-pasa,obnovio je i popravio ovaj grad i obijelio ga tako da izgleda kao bijelo zrno bisera.

Gradevine velikog sehera Sarajeva

Na sjevernoj,sjeveroistocnoj i zapadnoj strani ovog visokog grada na terenu ispresijecanom brdima i dolinama, po pitomim brezuljcima, s desne i s lijeve strane Miljacke, po vrtovima i bascama,nanizane su amfiteatralno,u grupama, krasne i prijatne kuce sa dimnjacima(badza),prizemne i na sprat.Pokrivene su vecinom ceremitom, a neke sindrom.Svaka kuca ima zivu vodu

Ovako velicanstven seher je srediste velikog ejaleta koji je po starom kanunu Sulejman-hana daje carskom veziru s tri tuga.

Kasnije u doba Fatiha,snagama Ahmed-pase Hercegovica, osvojena je najprije Hercegovina, a zatim Zvornik.Poslije je osvojena i ova tvrdava, i u nju smjesten dovoljan kontingent vojske.Dolje u seheru, na mjestu gdje je sada Careva dzamija(hunkari cami)podignut je veliki dvor(saraj) po kome je i seher dobio svoje ime Saraj.A kako je opet velikoj rijeci ime Bosna,to je ime rijeke spojeno s imenom sehera,pa se on naziva Bosna-Saraj.Izgradnja ovog grada je pocela u doba osmanlija.

Polozaj grada

To je krasan i malen grafd,sazidan od kamena na jednom visokom brdu.Cjelokupna njegova povrsina iznosi upravo cetiri stotine koraka.Na sjevernoj je strani mali opkop(hendek)ali s juzne i jugoistocne strane(kibla) sve dolje do rijeke Miljacke,ima provalija kao pakao, duboka za dva minareta.S ove strane tvrdava je jako ruinirana,ali joj se otuda uopste ne moze nauditi.
Medutim, sa strane druma za Mokro i od uzvisica(havale)sto se nalaze s onu stranu Degirmenlije(Mlini) ova je tvrdava u tako ruiniranom stanju da nikako ne bi mogla odoljeti udarcima topa

U njoj se nalazi gradski zapovjenik(dizdar)i posada.Ima cvrstu gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema istoku.U tvrdavi se nalazi dzamija Ebu-Feth Mehmed-hana, kuca imama,dvojice mujezina i vojnih sviraca(mehter),zatim zitni magazini i nekoliko vojnickih kuca.Ipsred gradske kapije je takav pogled dolje na seher da se mogu sve kuce izbrojati.Nas gospodar Melek Ahmed-pasa,obnovio je i popravio ovaj grad i obijelio ga tako da izgleda kao bijelo zrno bisera.

Gradevine velikog sehera Sarajeva

Na sjevernoj,sjeveroistocnoj i zapadnoj strani ovog visokog grada na terenu ispresijecanom brdima i dolinama, po pitomim brezuljcima, s desne i s lijeve strane Miljacke, po vrtovima i bascama,nanizane su amfiteatralno,u grupama, krasne i prijatne kuce sa dimnjacima(badza),prizemne i na sprat.Pokrivene su vecinom ceremitom, a neke sindrom.Svaka kuca ima zivu vodu

Ovako velicanstven seher je srediste velikog ejaleta koji je po starom kanunu Sulejman-hana daje carskom veziru s tri tuga.

Ejalet Bosna ima 7 sandzaka, 59 zijameta i 1792 timara.Has pase iznosi 600 050 aspri.
Sandzaci ejaleta Bosne su slijedeci:
Sarajevo(Saraj-Bosna),rezidencija sandzak-bega,kliski sandzak,hercegovacki sandzak,zvornicki sandzak,pozeski sandzak,orahovicki sandzak i cernicki sandzak.

Has pokrajinskog blagajnika(hazine-defterdari)iznosi 56 000 aspri.Has timarskog defterdara(defter-kathudasi)iznosi 46 000 aspri,a has zeametskog defterdara(zeamet-defterdari) 15 330 aspri.

Sarajevo ima po kanunu svoga pokrajinskog arhivara(defter-emini) cehaju, causa,emina causa,katiba causa i seher-emina,zatim alajbega,ceribasu i juzbasu

U cijelom ejaletu ima po zakonu 10 000 zaima i timarnika po dzebelijama.Pasa prema svome hasu ima jos 3000 vojnika koji po nalogu idu na vojnu.

U 173 velika grada koliko ih ima u Bosanskom ejaletu,nalazi se u svemu 12 000 vojnika.Svi oni primaju odredene plate i prinadleznosti od sefa finansija(mal-defterdari)

Serijatski sudac je mulas rangom od 500 aspri.Prihodi kadije od njegovih nahija iznose svake godine 40 kesa, a prihodi pase iznose po pravdi 200 000 grosa.Ali ako bi to pobirao neko kao Sejdi Ahmed-pasa,sakupio bi jos 400 000 grosa.

Sarajevo ima osim toga muftiju(sjhu-l-islam),predstavnika serifa(nekibu-l-esraf) gradskog zapovjednika(dizdaraga), predstavnika Portinih spahija(sipah kethuda jeri) serdara kapukola(kapukolu serdari),agu janjicara budimskog kola,serdara dzebedzija,serdara tobdzija,carinskog povjerenika(gumruk-emini),trznog nadzornika(muhtesib-aga)<bazdara,gradevinskog nadzornika(mimar-basi) i gradskog subasu(sehir-subasi)

Prema rjecima povjerenika za harac(harac emini agasi)godisnje se ubire glavarina(dizja) od 73 000 pripadnika nemuslimanske raje u Bosanskom ejaletu i od toga se isplacuju plate(mevadzib) vojnicima u 173 grada.

Jos ima i jedan sudski muzurbasa(muhzir-basi)koji je postavljen od suda kao sluzbenik serita, i uziva ugled i cast u gradanstvu.Povjerenika grada(sehir emini) i starjesinu esnafa(sehir kethudasi) slusaju i postuju takode svi esnafi,trgovci,prvaci i ugledni ljudi.

Prema tefteru starjesine esnafa(seher-cehaje)Sarajevo(Saraj-Bosna) ima u svemu 400 mahala.Od toga u 10 mahala stanuju Srbi,Bugarii Vlasi koji spadaju u raju.I jevreji takoder ima svoje dvije mahale.Grci,Franci,Jermeni ukoliko ih ima, nemaju svojih mahala, jer oni ovdje samo dolaze i odlaze.

Palate vezira i prvaka

U Sarajevu ima 17 000 kuca prizemnih i na sprat koje su gradene od tvrdog materijala.One su u dobrom stanju, a pokrivene su ceremitom i sindrom.Od ovih su najimpozantniji pasini dvori.Ostali saraji sredista ejaleta nisu narocito impozantni ni prikladni za pase, jer su to tijesni odzaci(handan).Znamenitiji su saraj defterdara Musli-efendije,dvor glavnog defterdara(ser defterdari) Musli-pase i saraj Eb-pase

[filatelista]

Dzamije

Ima 177 bogomolja s mihrabom.U 77 klanja se dzuma namaz.Prva je sultan-Fatihova dzamija gore u gradu.To je pogodna, malena i skromna dzamija.Dolje u seheru lijepa je Ferhad-pasina dzamija, koja je pokrivena olovom.Nad njenim ulazom stoji ovaj natpis

Ferhad-beg,sazida ovu gradevinu
Stjeciste asketa,dom poboznih
Bog nam podari njen hronostih
Za ljubav boga gospodara svih svjetova
969(=1562)

U sredini sehera pokraj Sahat-kule nalazi se Husrev-begova dzamija.Njen natpis glasi

Bog nam nadahnu njen hronostih
Ovo je stjeciste dobrocinitelja
Dom onih koji zahvaljuju bogu
937(=1532)

Ova dzamija je danonocno puna posjetilaca jer se nalazi na najzivljem mjestu.To je starinska bogomolja s kamenim minaretom, a sva je pod kupolama koje su pokrivene olovom.Njen je osnivac jedan od zapovjednika Sulejmanova doba, a sagradio ju je blagom dobivenim u ratovima, to je dzamija koja odise duhom svog pokojnog osnivaca.

Kako su njeni vakufi vrlo bogati, i njen je upravitelj(mutevelli) jednom prilikom kada je bila velika i jaka zima u Bosni naredio u ime vakufa da se za brojni dzemat grije voda u kazanima koji su veliki kao imaretski,pa je kroz sve hanefijske cesme provedena topla voda kao rajsko vrelo Selsebil.

Tu svi pobozni muslimani uzimaju abdest, a kad zavrse molitvu, blagosiljaju dobrotvora Husrev-bega.Jos nekoliko dzamija imaju ovakve cesme s toplom vodom.


Natpis na Gazi-Ali-pasinoj dzamiji glasi

Njegova ekselencija Gazi Ali-pasa
Podigao je ovu dzamiju za bozju ljubav
Na svijetu nema ovakvog svetista
To je hram spoznaje,dom iskrenih vjernika
Bog nam nadahnu njen hronostih
Stjeciste asketa, dom onih koji zarko ljube boga
960(=1553)

Natpis na Isa-pasinoj dzamiji glasi

Mehmed, sin Isa-begov,sagradio je ovu dzamiju
Za one koji se smjernim strahopostovanjem mole bogu.
Bio je poznat kao pravedan i darezljiv
Zastitnik sirotinje na ovom svijetu
Neko rece hronostih ovoj dzamiji
Bogomolja prvaka, dom ljudi spoznaje
926(=1520)

Posjetili smo ove dzamije i molili se bogu u njima.To su krasne dzamije s mihrabima,mimberima(=arnvon),minaretima i natpisima

Medrese

U Sarajevu ima mnogo profesora(muderris)i tumaca Kurana(mufessir).Od svih medresa najljepsa je i najimpozantnija Gazi Husrev-begova medresa,na kojoj ima i ovaj natpis:

Fejzulah joj za hronostih rece
Stjeciste dobrocinitelja,dom savrsenih
975(=1567/1568)

Mesdzidi

U Sarajevu ima stotinu mesdzida.Hadzi-Osmanov mesdzid,koji se nalazi vise Careve cuprije, krcat je mnostvom posjetilaca vise nego ijedan drugi.Na njemu se nalazi ovaj natpis:

Hadzi-Osman je za bozju ljubav
Podigao ovu gradevinu,dom studenata
Neka mu bog olaksa put u raj
To je mjesto istinske spoznaje
Dom savrsenih ljudi
Abdinnebi,rece mu hronostih
Hram za one koji studiraju i mole se bogu
970(=1562/1563)

Daru-l-kurra(skole za strucnjake u citanju Kur'ana)
Na osam mjesta predaje se memorisanje(hifz) i citanje casnog Kur'ana na sedam arapskih dijalekata(kira'ati seba),ali malo ima hafiza koji znaju citav Kur'an napamet.Nema posebnih skola za strucnjake u citanju Kur'ana(daru-l-kurra),smjestenih u velike zgrade i opskrbljenih bogatim vakufima.Ali velike dzamije imaju nastavnike kiraeta(sejhu'l-kurra)


Daru'l-hadisi(Skole za izucavanje islamske tradicije)
Na deset mjesta izucava se islamska tradicija(ilmu'l-hadis).Profesori islamske tradicije predaju besplatno, u Carevoj dzamiji,Ferhadiji,Husreviji, u Kodza Ali-pasinoj i Isa-begovoj dzamiji i jos na vise mjesta.Ali jos nije podignuta narocita skola pod kupolom za izucavanje islamske tradicije.

Osnovne skole(sibjan mektebi).Na 180 mjesta postoje osnovne skole i odgajalista.Natpis na Hadzi-Sedzdzahovom mektebu glasi:
Andeli rekose:Mi znamo samo ono sto si nas ti(boze)naucio
1053(=1642/1643)

Uza svaku dzamiju ima po jedna osnovna skola(mekteb).Valjanoj i vrijednoj djeci vakuf daje odjecu.


Tekije

U Sarajevu ima 47 derviskih tekija.Mevlevijska tekija nalazi se na obali rijeke Miljacke,na mjestu divnom kao rajska basca.To je vakuf-tekija reda Dzelaludina Rumije.Ima dvoranu za obrede dervisa(simahane),sobu za razgovor(mejdan) i 78 prostranih derviskih celija s galerijom gdje dervisi sviraju(mutreban),s kuhinjom(imaret) i trpezarijom.Njen je starjesina(sejh)obrazovan dervis cijim molbama bog udovoljava.Starjesina njenih sviraca(najzen-basi), kaligraf dervis Mustafa ima prekrasan rukopis.Tu su jos tekije:Sejh-Musafira,Abdulkadir Gilanije,halvetijska tekija i tekija Bistrig Ibrahim-efendije.

Cesme

U ovom seheru ima preko stotinu divnih cesama iz koje tece zdrava voda.Une uopce nemaju slavine,nego teku stalno kao Selsebil.Ima mnogo i drugih zivih voda.Vrelo koje dolazi s Crnila ja kao voda zivota(abu hajat).Prema rijecima poznavalaca Sarajeva, u seheru ima hiljadu i sezdeset svjezih vrela i izvora,ali neka za to odgovara onaj koji mi je to kazao

.
Sebilji

Na tri stotine mjesta postoje sebilji(sebilhane)gdje zedni ljudi piju vodu.Oni su podignuti iz ljubavi prema mucenicima sa Kerbele.Vecina ih je u carsiji i na trgu.Impozantni su sebilji:Ferhad-pasin,Husrev-begov,Murad-begov,Gazi Isa-begov i drugih prvaka i uglednih ljudi

Opis rijeka

Rijeka Miljacka,koja tece sredinom seher-Sarajeva, sliva se s planinskih pasnjaka Devine i planina Mackovca i Mokrog.Tekuci nanize ona prolazi kroz seher ispod Careve cuprije i nakon dva sata uliva se u rijeku Bosnu. dolazi iz Bosanskih planina, i ulijeva se u rijeku Savu.

Bunari

Ima 700 bunara.Kako se neke vode za vrijeme zime zalede, to se onda upotrebljava voda iz ovih bunara.Stanovnici Bosne su po prirodi mudri pa zimi piju bunarsku vodu,smnatrajuci da je to zdravo.


Vodenice

Ima tu 176 vodenica.Vode koje se nalaze u donjem i gornjem dijelu sehera slivaju se jedne u druge i pokrecu brze vodenice.Jedna vodenica za noc samelje pedeset mjerica(kile)sitna psenicna brasna.Na svim putovima podignute su vodenice

Javna kupatila(hamami)

Ima 5 privlacnih javnih kupatila.Zgrada Careve banje je najsvjetlija i najljepsa.Ima jos oko 670 kupatila u gospodskim kucama, jer u svakoj kuci ima pec, pa su u kucama prvaka i velikasa podignuta raskosna kupatila.I ja sam se,siromah, s uzivanjem kupao u mnogim gospodskim kupatilima

Karavan-saraji i hanovi

Na tri mjesta se nalaze karavan-saraji poput gostoljubivih domova.Tu besplatno konace putnici i namjernici.Postoje jos 23 impozantna, uredena, krasna i kao tvrdava cvrsta hana.Od svih su najpoznatiji Hadzi-Besirov i Hadzi-Tartarov han, u samoj carsiji

Becarske sobe

Postoji 8 soba za samce.Njihovi kucni cuvari ne pustaju nikoga u ove sobe sve dok ne dobiju jemstvo.Tu vlada jaka disciplina.Onog koji jednu noc ostane napolje bez dozvole,sutradan odmah izbace iz hana.Vrata ovih konacista zatvaraju se svaku noc poslije jacije i nikome se ne dopusta da kasnije ulazi i izlazi.

Carsija i bezistan

U carsiji ima u svemu 1080 ducana koji su uzor ljepote.Sama carsija je veoma privlacna i izgradena po planu.Svaki pojedini dio carsije je natkriven isto kao carsije u gradovima Halep i Brusa,samo sto ti krovovi nisu gradeni od tvrdog materijala,nego samo od debelih greda.Glavne ulice su ciste i pokaldrmisane,a u jednoj krasnoj zgradi koja je sagradena od tvrdog materijala nalazi se bezistan.

Tu se moze vrlo jeftino kupiti svakovrsne robe iz Indije,Arabije,Perzije,Poljske i Ceske.Kako su Dubrovnik i Mleci udaljeni od ovog grada samo dva do tri dana konaka,to se iz Zadra,Sibenika i Splita za dva dana doveze na komorskim konjima u ovaj grad bezgranicno mnogo raznih vrsta robe,skupocjenog sukna i finih svilenih tkanina,koje se prelijevaju kao mramor,pa se tu prodaju.Cohadzijska(suknarska) carsija,svilarski i kazandzijski bazar su vrlo zivi.

Mostovi

Na rijeci Miljacki ima sedam tvrdih mostova, izmedu svih istice se Careva cuprija.To je nizak,ali vrlo dugacak most.Duzina mu je 250 koraka.Natpis na Hadzi-Huseinovom mostu glasi:
Kad Hatif ugleda most, rece mu hronostih
Hadzi-Husein dovrsi ovaj most
1029(=1620)

Vise ovih mostova, u blizini mevlevijske tekije na rijeci Miljacki, nalazi se velika brana(bender).Sve drvosjece ovog sehera sijeku ogromno drvece u onim sumama povrh rijeke Miljacke koje su kao planina Bisotun, i spremaju ga za gorivo.Svaki na drvima koja je posjekao usijece na neki nacin zasjeku i,oznacivsi tako svoja drva, baca ih u Miljacku.Sva grada i drvo za gorivo splavlja se vodom.Kad se drva zaustave na pomenitoj brani(bend-basi), dolaze vlasnici drva i, pazeci na svoje oznake,vezu svoja drveta uzetima i prenose ih svojim kucama.

Jos nesto-u ovom gradu stavljaju snijeg i led u slamu i cuvaju ih u podrumima.Kasnije,za vrijeme zestoke zege u mjesecu julu,vade ovaj kao kristal cisti led i stavljaju ga u kompot od visanja,te tako prave kompot s ledom.

Jos nesto-Posto u ovom seheru gotovo nema miseva,macka se rijetko vida.A kako svi stanovnici,trgovci,cinovnici i timarnici vode racuna o svojim troskovima,ne drze macke,smatrajuci da jedna macka staje dnevno citavu aspru.Ako ipak imaju macku, ne pustaju je stolu,niti joj daju komadice kruha.Ako macka pride stolu,tjeraju je,uznemiruju,tuku i grde govoreci:Pis,tebe je bog stvorio da lovis miseve.Cak Banjalucani, kudeci Sarajlije zbog ovakvog odnosa prema macki, kazu:Sarajlije zbog svoje skrtosti i mizerije ne postupaju po casnim Muhamedovim rjecima.Voljeti macku spada u vjerske duznosti,pa u svojim kucama ne drze macke.Njihovi trgovci jedu samo jedanput dnevno.Jednom je neki Sarajlija pustio svoju zenu zato sto je za objedom dala macki komadic kruha.Izgleda,medutim da te price ne odgovaraju istini, jer sam se ja uvjerio da su Sarajlije darezljivi i gostoljubivi ljudi i prijatelji stranaca.

[filatelista]

Boja,fizionomija i osobine stanovnistva

Kako je ovdje klima prijatna.ljudi su u licu rumeni.Sa sve cetiri strane sehera su planinski pasnjaci, a zivih voda ima mnogo.Zbog toga je stanovnistvo krepko i zdravo.Cak ima vise hiljada starih i dugovjecnih ljudi koji su bili i prosli,oronuli i iznemogli, ljudi koji su prevalili prosjecni zivot od sedamdeset godina i postali nesposobni za polni odnos.Sve su to bogobojazljivi ljudi,cistog,ispravnog i nepomucenog vjerovanja.Oni su daleko od zavisti i mrznje,a svi su,staro i mlado,gospoda i sirotinja,istrajni u molitvi.Pa i kad u carsiji,brojeci novac,cuju poziv na molitvu(ezan) reknu:Odazivam ti se boze, i ostavljajuci novac,onako otvoreno,jatimice hrle u dzamiju ne zatvorivsi ni ducana.Poslije, kad obave molitvu,vracaju se i nastavljaju posao u trgovini,jer se svi stanovnici drze izreke:Trudbenik je ljubimac bozji.Nikako ne vole spore i nepokretne ljude,ljude bez ikakva znanja,a postuju one koji posjeduju ma kakvo znanje.Visokoucenim i moralnim ljudima daju cak i zekat.

Narod govori Bosanski,Turski,Srpski,Latinski,Hrvatski i Bugarski.

Imena bosanskih ljudi. - Narod u ovoj zemlji svoja imena izgovara skraceno, pa mjesto Mehmed kaze Meho, mjesto Ahmed - Ahmo, Saban - Sabo, Ibrahim - Ibro, Zulfikar - Zuko, Hasan - Haso, Husejin - Huso, Sulejman - Suljo, Ramadan-Ramo, Alija – Aljo. Prezimena su im opet kao: Libzade, Filipzade, Koski-zade, Lafi-zade, Covo-zade, Junak-zade, Deso-zade.

Imena njihovih robova su: Hurem, Behlul, Juro, Safo, Hojrad, Ferhad.

Muska i zenska nosnja. – Ima vrlo mnogo prvaka(a’yan) i velikasa (kibar). Svi prvaci nose ogrtace od saja-cohe, saja-kontose (navezena dzubeta) i samur-curkove. Zimi nose curkove postavljene kozom od crvene bosanske lisice, curkove postavljene kozom od lisicijeg vrata i kosulje od atlasa, jer su u ovoj zemlji coha i atlas crlo jeftini. Obuca im je potpuno zuta. Calme su im zzavijene oko galve na carski nacin. Zavijaju i sarene zlatom izvezane turbane.

Ljudi srednjeg imovnog stanja nose pohabanu cohu i idu u prostijoj obuci; zimi oblace poznate dubrovacke curkove koji su postavljeni crnom jagnjetinom.

I ljudi siromasnog stanja takodje nose cohu, a mnogi stavljaju na glavu zelene krajiske kalpake.

Zene su im ljepotice, a cedne su poput Rabije Adevije(ime jedne zene iz Basre koja se proslavila kao velik mistik, svetac i pisac) i pokrivaju se. U ljepoti i prikladnosti su jedinstvene, rijeci su im odmjerene, govor divan, a zubi kao nanizeni biser. Njihove pooput zvijezda blistave djevojke su jako povucene i cedne. One su kao nerascvjetani pupoljci i skupocjeni biser. Osim oca i djeca, nikakav drugi muskarac ne moze, valjda, cuti njihove rijeci.

Zenska imena su: Saliha, Saniha, Razija, Merzija, Merjema, Huma, Hava, Hasna, Umihana, Nadira i druga.

Robinje i kucne sluzavke su im vecinom Srpkinje i Bugarke, a ima mnogo i Hrvatica.

Zene u ovom seheru odijevaju se u odjecu od crvene i zute cohe, a na noge obuvaju zute papuce i tomake. Na glavu stavljaju obicne i skupocjene fesice od cohe, dibe i kadife, a preko njih zavijace od tankog bijelog platna i crne pece. Vrlo rijetko setaju izvan kuce, jer su cedne icestite.

Anegdote zanesenjaka i bozjih ugodnika. – Na prvom mjestu je bpzji ugodnik Abdi Celebija. To je iznemogao starac, opijen i zanesen ljubavlju prema bogu i uvijek van sebe. On poznaje tajne znakove i riznice tajanstvenih znanja. Njegova su se velicanstvena prorocanstva (keramet) nekoliko hiljada puta obistinila. Jednog dana, kad sam ja tamo bio, dosao je Abdi Celebija u carsiju i bazar i hodao pomazuci u vicuci:

- Bre dizi, bre trpaj u harare, bre stani, bre udri, gasi, ne stoj, bre ode Sarajevo, jao pustinja, obnova, sabahski vjetar, drzi, stoji!

I za cudo bozjem te noci pojavi se u kazandzijskoj carsiji pozar i izgorje nekoliko hiljada ducana i kuca. Nekoliko dana kasnije mase su rastrgale subasu naseg gospodara Melek Ahmed-pase stoga sto se nasao u nezakonitom poslu. Na to je pasa sve one koji su sudjelovali u ovom ubistvu povjesao, isjekao i pobio. Sutradan je Abdi Celebija setao govoreci:

- Eto, dobro bi, a neki postadose dobri sehiti (mucenici).

Tako je bio neugledan da su mu brkovi i brada bili savijeni u fitilje.

Ima jos mnogo zgoda o njemu, ali to ne mogu pominjati u svojim biljeskama.

Deli Nisa-kaduna takodje je vidovita. Ona je nadahnuta otkrovenjem i zanesena, ali dobra i povucena zena. Setala bi kao da je gluha i nijema.

Crkve. – Sve su crkve malene, nema crkve sa zvonom. Crkve srpskih i latinskih hriscana su u dobrom stanju. Evropejci, Frenci i Grci (Rum) takodje vrse svoje vjerske obrede u ovim crkvama. Ima i jedna jevrejska sinagoga.

Imareti. – U seher-Sarajevu postoje na sedam mjesta javne kuhinje (imaret) u kojima putnici i namjernici, djaci i mudzaviri dobivaju obilno besplatnu hranu. Poznati su: Kodza Ferhadov, Husrev-begov i Kodza Mahmed-pasin imaret. Ovaj posljednji imaret gradio je Sinan-aga, glavni neimar (mimar-basi) Sulejman-hanov.

Zanimanje stanovnistva. – Jedan dio naroda sluzi kao granicarski ratnici, drugi su drzavni sluzbenici, a treci obrtnici i mjenjaci (sarraf). Jedan dio stanovnistva bavi se trgovinom. Jedna grupa tanovnika sluze kao sejmeni (sekban) pasa i aga, te pobiru drzavne dohotke (mali miri).

Zita i proizvodi. – Kako je ovdje zemlja jako brdovita i kamenita, psenica dolazi iz Vlaske i Hercegovine. Na podrucju Sarajeva, medjutim, rastu biljke: proha, grah, jecam, socivica, nohut i heljda.

Ima jedna vrsta hljeba koji je sladak kao med, tako da ga se covjek ne moze zasititi. Hljeb od prohe je dobar dok je vruc, ali kad se ohladi, stvrdne se kao kamen. Zobi i razi ima takodje dosta.

Voce. – Ovdje nema drveca kao sto su cempres, bor, simsir, smreka, maslina i gorka pomorandza. Ali u hercegovackom i mostarskom primorju ima svakakvog voca izuzev datula.

Jela. – Na glasu su im ova jela: uredjeni bijeli latinski somun, i ”rucka curek”, tj. jedna vrsta masnog cureka koji se jede uz dorucak – burek od kokosijeg mesa, kajmak-baklava, raznovrsne corbe od povrca, jahnija od ovcije i govedje pastrme susene na hrastovini, ”kupuska”, tj. Kiseli kupus i sir od surutike.

Voce i pice. – Od voca je poznato dobro crno “dzurha” grozdje, tresnje mevlevijske tekije, visnje, kruske jeribasme, jabuke i sljive.

Sto se tice pica, u ovome se seheru u proljece, puna tri mjeseca, pravi na stotine hiljada male buradi (fuci) surutke od kozjeg mlijeka, tj. Vode od sira, koja se prodaje u carsiji i na trgu u mnogim cabricima. Ova voda povoljno utice na probavu, a licu daje rumenu boju.

Surutku dobivenu od mlijeka ridje koze uzimaju na jagmu i piju. Stavise, prema rijecima ljekara, i u drugim zemljama je korisno u proljece piti mlijeko od ridje koze, jer ono, po njihovom misljenju, u ljudskom organizmu unistava zuc, melanholiju, sputum (balgam) i sl.

Sirup od visanja, gorusica (hardelija) i medovina takodje povoljno uticu na raspolozenje (ceif).

Ima jos jedna vrsta pica koja se zove ramazanija. Ona se pravi od grozdja kao i nevareno vino (muselles). Ono s nogu obara covjeka. Najbolju vrstu ove ramazanije imaju imami. To je prijatno pice koje covjeka jaca za molitvu. Medjutim, onaj koji pije pravo vino (sarab) nesrecnik je koga stanovnici ovog grada izbjegavaju i preziru.

Basce i izletista. – Ovdje ima dvadeset i sest hiljada basca kao rajskih vrtova, a kroz svaku tece ziva voda. Ti su vrtovi krasni kao zemaljski raj (bagi irem). Ukraseni su raznovrsnim hladnjacima, bazenima i sadrvanima. Jedno izletiste je Basca mevlevijske tekije sa obali rijeke Miljacke. Iznad nje je izletiste u Gaju Male tekije. Tu ima neka vrsta tako socnog i ukusnog crnog grozdja da ga se covjek ne moze zasititi. Zatim ima izletiste na Vrelu Bosne. Na obali te rijeke ljudi iz cijelog seher-Sarajeva koji znaju da uzivaju razapnu manje i vece satore te u mrezu love pastrmku tesku po jednu oku. Od nje prave ukusne cevape, pa jeduci i pijuci uzivaju.

Rudnici. – U ovoj provinciji ima devet razlicitih rudnika kakvih nema u ostalim islamskim zemljama. Iako je u provinciji Bosni postojao rudnik zlata, njega je Ferhad-pasa zatvorio stoga sto mu prihodi nisu mogli pokriti izdatke.

U gradu Srebrenici vadi sejedna vrsta cistog srebra. Takvo cisto srebro bez ikakve primjese ne kopa se cak ni u kasabi Novo Brdom, ni u seheru Sidrekapsi pokraj Soluna (Selanik).

U ovoj pokrajini ima takodje hrmze (vrsta depilatorijuma). A ima i lazurita (plavog kamena), koji se kao i evropski (frenk) preliva u hiljade boja i stotine nijansa.

Ima takodje i rudnik olova i bakra. Samo bakrene rude ima malo i ona sadrzi u sebi zlatnu zicu. Zeljeznih rudnika ima veoma mnogo. U fojnickim planinama vadi se zeljezo bez mjere.

Narjecje i narodna frazeologija. – Isticem prije svega da oni jelo sto ga svako jutro jedu zovu ”rucka”, ali ovaj izraz Osmanlije smatraju nepristojnim. Jednoga dana ranim jutrom dodje meni, siromahu, Hadzi Besaret i rece:
- Evlija Celebi, nasi su ”kucni dusmani” otisli u hamam; moja je kuca sada slobodna, pa bih htio da te vodim sebi na dorucak (”rucka”).
Ja sam se, siromah, na ove rijeci zbunio. U glavu mi dodjose razne misli, dok ce Hadzi Besaret:
- U nasim se krajevima dorucak zove ”ruzka”.
Kad kazu ”cestit pasa”, to znaci pravedan pasa.

Jezik bosnjackog i hrvatskog naroda. – Narod se u ovim krajevima u puckom govoru zove Bosnjaci (”Bosnjak”). Samo draze im je kad se kaze Bosanci (”Bosnevi“). Kao sto je cist njihov jezik, tako su, zaista, i oni sami bistri ljudi koji sve ispravno prosudjuju. Jezik im je blizak latinskom. Eto ovdje cemo donijeti nesto iz toga jezika u prozi i stihovima.
Na trzistu broje ovako:
Jedan = 1, dva = 2, tri = 3, cetiri = 4, pet = 5, sest = 6, sedam = 7, osam = 8, devet = 9, deset = 10.
Ucenjaci i pjesnici seher-Sarajeva napisali su jedan rjecnik na bosanskom jeziku u stihovima, po uzoru na persijsku knjigu Sahidi, iz koga su ovdje prenesena dva metruma.

[filatelista]

Na metar fa’ilat


I

Bog tanri, jedno bir-dir, hem jedini vandeti,
Dusa can-dir, covik adam dirligi-dir ziviti,
Hem feriste andjel oldu, göklere de nebesi,
Raj cenet, rajniki oldu demek ceneti,
Möma kiz-dir, prah toz-dur, trag iz-dir, put, yol,
Visoko [dir] yüksek [olan], nize alcak [olan] ve hem niziti.

II

Drugi metar mutefa’il
Tohuma sime, ada de ime, baliga riba, baligi satan,
Ana de ribar, dedi borca dug, dahi velilik satan prorok,
Dahi hem daga dediler gora, cam agacina derler bora,
Ve sanobere dahi de jela, sikili gnjetan, orula, pleten.

Silo dedi bize, dahi dikmege dedi sasiti, dahi poslovati dedi islemege,

[tunja] ayva-dir duda murva, hem dedi lan keten.
Köke (de) korin, duboko, derin, siroko, vasi, ve dugo uzun,
Vodno sulu, camura kalu, camura batan ana de blatan
Kazin adi hem dahi ördegin biri patka-dir, biri guska-dir,
Eri zdral adi turmanin dahi caplja-dir, baligi yutan,
Golub de hem guvercine, krilo kanat ve muhur pecat,
Gemi ladja-dir ve more deniz, utonut olan bogulup batan,
Nece bit junak ko bizi te se obzire, srce mece
Olmaz yigit kacan kisi, geriye bakan, yuregi atan.

Dodatak o divnom Seher-Sarajevu. – Na zemlji ima mnogo gradova po imenu Saraj: Ak-saraj u Anadolu, Tabe-saraj izmedju Persije, Djurdjistana i Dagestana. Sehir-saraj na obali rijeke Erdelja, kad se prodje polje Hejhat, sada u zemlji Moskoviji, Vize-saraj u Rumeliji i durgi. Ali ovaj bosanski kameni Seher-Sarajevo je od svih ovih napredniji, ljepsi i zivlji. U donjem i gornjem dijelu sehera teku bezgranicne i bezbrojne zive vode, a sa svih strana ukrasen je mnogobrojnim bascama, koje izgledaju kao ruzicnjaci ili ogradjene rajske basce. Hvala bogu, njegovo se mnogobrjno stanovnistvo iz dana u dan mnozi. U gradu se dnevno kolje dvije hiljada brava. Na pocetku godine zakolju u pastrmu i na dimu osuse po cetrdeset hiljada brava uhranjenih po planinskim pasnjacima. Pokisele za tursiju po nekoliko stotina hiljada buradi kupusa, prave salamuru (rasol), a zakolju nekoliko hiljada goveda u pastrmu. Za tri mjeseca proljetne sezone proizvede se od mlijeka ridjih koza po nekoliko stotina hiljada kaca surutke i sira. Prema tefteru trznog nadzornika (muhtesibaga), svakog se dana pojede sest stotina hiljada hljebova, a ni racuna nema koliko ih se u kucama ispece. To je, eto, veliki seher u kome zivi more ljudi i u kome se potrosi ogromna kolicina hrane.
Njegeovi su stanovnici po svom junastvu, odvaznosti i cvrstini vitezovi s osobinama Sama i Nerimana (Sam je ime djeda, a Neriman ime pradjeda Rustema, glavne licnosti najveceg persijskog eposa Sahname od Firdusija i najveceg persijskog junaka uopste.) tako da se cak svi ratnici na krajini (serhat) ejaleta Budima, Egre, Kanjize i Bosne u svih sedam stotina i sezdeset pogranicnih gradova regrutuju iz serhata Bosne. Oni dan-noc vode bojeve, carkanja, ratove i bitke s neprijateljima na sve strane.
Njegovi stanovnici su dosta dugovjecna zivota i vrlo se brzo mnoze, tako da je po gradovima i selima, dokle sam pomocu bozjom dospio, bog dao, toliko blagoslova u djeci i porodu da se od slatkih derana ne moze proci mahalskim ulicama. Imaju tako mnogo djece. Bog ima dao jos vise!

Turbeta u Sarajevu. – Prije svega, nasred seher-Sarajeva u mauzoleju pod svijetlom kupolom pokraj Husrev-begove dzamije pociva dobrotvor i dobrocinitelj Husrev-beg. Iznad visokih vrata njegova mauzoleja na cetvorougaonom mramoru napisan je dzeli-pismom ovaj natipis:

Njegov hronostih rece blagosiljatelj
S milotvom:
“Nek je milost bozja na njega svakog dana.”
948 (=1541)

Ovaj vezir Asafove upravljacke mudrosti potice od svijetle zvijezde kceri sultana Bajezida Svetog (Veli). Bio je vrlo dugoga vijeka i pune drideset i tri godine kao velija upravljao na serhatu Bosni.
Iz mletackih ruku silom je uzeo sto sedamdeset gradova. On je na serhat-Bosni osnovao cetrdeset i jednu dzamiju, u kojima se klanja dzuma-namaz, i preko tri stotine vakufa, sto sve i sada postoji. Njegovo blagoslovno tijelo pociva u haremu (dvoristu) s lijeve strane njegove dzamijem, u narocitom visokom turbetu, sto je vidan odraz njegovog visokog dostojanstva.
Svi pravovjerni kad ulaze i izlaze iz dzamije pomole se bogu za njegovu dusu i prolaze. Neka je bozja milost s njim!
Uz mauzolej ovog gazije u tubertu, koje je takodje pokriveno plavim olovom, nalaze se grobnica Murad-bega. Natpis na vartima njegova mauzoleja glasi:

Kad Murad-beg preseli s ovog svijeta,
Neko ko to cu rece:
“Smiluj se, boze, dusi Muradovoj.”
952/1545

Grobnica Mevla-oglan Mustafa-efendije nalazi se u dvorisu Husrev-begove dzamije.
Kada sam ovaj seher, koliko sam mogao, razgledao i razmotrio, oprostih se sa Sari Ibrahim-agom, muselimom naseg gospodara Melek Ahmed-pase, i ostalim prvacima i odoh iz Sarajeva u grad Livno nasem gospodaru Melek Ahmed-pasi, koji se tamo nalazio na cuvanju granice (muhafeza).



Grad Jezero

Premda je u doba Fatiha bio dosao u muslimanske ruke,neprijatelj ga je kasnije opet okupirao,pa je u Sulejman-hanovo doba ponovo osvojen Husrev-begovom spretnoscu i taktikom.To je kadiluk(hakimlik) i nahija u Bosanskom ejaletu.

Kamo mu se tvrdava nalazi u jednom dubokom jezeru,stanovnici Rumelije zovu ga Golhisar(Jezer-grad).To je krasna kamena tvrdava,cetvorouganog oblika, s poniskim zidovima u pomenutom jezeru,tako da je ni s jedne strane nije moguce zauzeti.Ima dvije male gvozdene kapije,koje se otvaraju prema sjeveru, a prilazi im se se preko viseceg mosta na cekrk.Njeni cuvari svaku noc izvlace cekrkom most gore i prislanjaju ga uz kapiju.Tako grad ostaje na ostrvu.To jezero napravljeno je vjestacki,a dobiva vodu iz rijeke Plive.Vrlo se lako moze voda odbiti od jezera pa grad ostaviti na kopnu.

U tvrdavi su tijesne kuce bez dvorista.Neke su pokrivene ceremitom, a mnoge,opet,sindrom.U samom gradu ima Careva dzamija,(hunkari cami)a na mostu lijepi drveni cardak.Gradski zapovjednik priredio je sa 70 ljudi gradske posade Melek Ahmed-pasi veliku gozbu.Ovaj cardak na rijeci Plivi je pravo odmaraliste.

Ima u svemu 600 majstorskih sagradenih kuca, prizemnih i na sprat.Pokrivene su sindrom,a okruzene vinogradima i bascama.Ima svega devet islamskih bogomolja(mihrab), od kojih je jedna prostrana dzamija, ostalo su mesdzidi,zatim ima vise malih hanova i hamama,te cetrdeset do pedeset podesnih i malih ducana.Na glasu su im raznovrsne ribe i grozde u vinogradima.

Podigavsi se odavde i iduci prema zapadu,dosli smo u kasabu Varcar-Vakuf


SELO KISELJAK (EKSI SULAR)

To je napredno muslimansko i hriscansko selo od tri stotine kuca s vrtovima i bascama. Na nekoliko mjesta pokraj ovoga sela izviru mala vrela. ukus i priroda svakog pojedinog vrela su razliciti. Jedno jako orvara i zestoko je kao sakamonij i procist.
Jedno drugo vrelo ima, opet, to svojstvo da jako zatvara. Postoji jedno vrelo kojim se vrlo usojesno lijece oni koji imaju po tijelu lisajeve, ili im opada kosa, ili koji imaju raznovrsne kozne bolesti, a i oni koji boluju od sifilisa.
Ima jos jedno vrelo zuckaste boje. Sirotinja ovu vodu stavlja u raznovrsne corbe i smatra je ukusnijom od limunova soka i ruzinog sirceta. Njen je ukus kiseo. Po vodi ovog vrela i druge se vode zovu kiseljaci, a svaka ima poseban ukus. Mnogbrojni svjetski trgovci ("trgovci mora i kopna") toce ove vode u boce i raznose ih po svijetu.
Iduci odatle prema zapadu, dosli smo u kasabu

BUSOVACU

To je kadiluk (hakimlik) kojim upravlja naib bosanskog mule. Ra kasabica ima sedam stotina ceremitom i daskom pokrivenih kuca s vrtovima i bascama, jedan han i nekoliko ducana, a nema hamama.
Podigavsi se odavde, opet smo kroz naseljena sela i dosli u grad

[filatelista]

TRAVNIK

Opis grada Travnika.
Sagradio ga je latinski kralj po imenu Dubrovnik. Kasnije ga je sultan Mehmed Fatih uzeo iz ruke Latina te je on sada na teritorij Bosne has njenog pase, vojvodstvo i kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset adkci. Njegova tvrdjava se nalazi na jednoj vrletnoj litici, a sazidana je od klesanog kamena u obliku petougla. Ima malu uzvisicu, jednu kapiju koja se otvara prema zapadu, gradskog zapovjednika (dizdar) i gradsku posadu. U tvrdjavi ima nekoliko vojnickih kuca i dovoljna kolicina municije (dzebhane).

Varos
Na zapadnoj strani ispod ovog grada u jednom dolovitom, bregovitom, stjenovitom i pitomom mjestu, na obali velike rijeke, nalazi se kasaba divna kao rajska basca.
Ova se rijeka sliva s Oborackih planina i ispod ovog sehera utice u rijeku Vrbas.
Seher ima jedanaest mahala s dvije hiljade prizemnih i jednospratnih kuca (handan) koje su gradjene od tvrdog materijala i pokrivene sindrom.
Ima sedamnaest dzamija sa mihrabom. Natpis nad mihrabom Hasan-agine dzamije glasi:

Bog nam je nadahnuo njen hronostih:
"Dzamija casti za pravovjerne."

(956/1549)

Ima vise osnovnih skola (mekteb-i sibyan), jedan han, i hamam u carsiji i dovoljno prostranu carsiju. Ima mnogo ucenjaka i ljudi koji drze posebno sobe za goste i koji goste u svojim kucama ukonacuju, hrane i caste.
Klima je vrlo prijatna. Stavise, kroz ovaj seher protice preko hiljadu vrela koja izviru ispod planina i vrtova. Cudo je bozje da ova vrela ljeti teku, a zimi presuse. Ima vrlo mnogo vrtova i basca. Postoji jedna vrsta kruske koja se zove jeribasma. Takve kruske u drugim zeljama nema. Melek Ahmed-pasi su donijeli cetrdeset komada tih krusaka i svaka pojedina iznosila je po oku i sedam drama. Neke su tezile po trista osamdeset i trsita dvadeset drama. Od ove kruske prave neku vrstu serbeta i tursije. Tada svaka bude kao mijeh meda. I voda ove tursije stvara narocito raspolozenje (ceif) onih koji je piju.

Ima vrlo mnogo lovista. Stavise, na drumu sehera pokraj jednog zivog vrela nalzi se divan kiosk (kasr) i odmaraliste koje je sagradjeno od daske. Ovakvih odmaralista ima pokraj svakog vrela.

Turbeta
Gazi Ismail-babino turbe je na onoj strani sehera Travnika koja je prema kasabi Vitez. Na periferiji Travnika nalazi se turbe Gazi Ibrahim-babe. Bog mu posvetio grob!

Razgledavsi ovaj seher, posli smo opet prema zapadu i dosli u selo Oborce.


GRAD VINAC

Osvojio ga je godine 934/1528. Gazi husrev-beg i snabdio ga posadom i municijom. To je malen i tesko pristupacan grad. Lezi na obali rijeke Vrbasa, na jednom stjenovitom, siljatom i niskom brijegu usred planine s visovima, okruzen gorskim pasnjacima sa sve cetiri strane. U samoj tvrdjavi nalazi se gradski zapovjednik (dizdar), nekoliko vojnickih kuca i Sulejman-hanova dzamija. Dolje u mahali, koja ima oblik varosi, nalaze se pristojne kuce, jedan han i nekoliko malih ducana.
Podigavsi se odatle, dosli smo u Jajce.


KASABA VARCAR-VAKUF

Bosnjaci je zovu Varcar-Vakuf. To je has pase i vojvodstvo u bosanskom ejaletu, a nalazi se pod Crnom gorom. Sa zapadne strane granici teritorijom Zadra. To je velika varos. Ima jedanaest mahala i dvije hiljade daskom pokrivenih kuca, s vinogradima i bascama.
Ima vise dzamija i mesdzida, jednu tekiju, hamam i dovoljan broj ducana. Ovaj kraj je vrlo blizu greanice, a unaokolo nema nijednog grada (kal'a). Kada je Sejdi Ahmed-pasa bio bosanski valija, Mlecani su zapalili ovo naselje i mnoga mjesta poharali, ali ga je Sejdi Ahmed-pasa poslije licno izgradio. Otkako su na sve cetiri strane postavljene karaule i otkako njeni stanovnici svaku noc naizmjenicno drze strazu, postali su sigurni. Okolo sehera ima vrlo mnogo vinograda; klima je vrlo prijatna.
Iduci odatle dalje, dosli smo u grad Banja Luku.


KASABA USTIKOLINA

To je vojvodstvo pase hercegovackog sandzaka i kadiluk s rangom kadiluka od osamnaest akci. Pripojen je Foci, ali je to malenkost koja je podarena focanskom muftiji kao arpaluk.
Tu nema ni prestavnika Portinih spahija (kethuda yeri) ni drugih predstavnika na organa vlasti (hakim). Kasaba ima 175 kamenim plocama pokrivenih kuca, koje se nalaze uz obalu rijeke.
Ovdje ima jedna dzamija, mesdzid, tekija, javno kupatilo (hamam), svratiste (han), deset ducana i bezbroj basca (bag). Ranije je ovdje na rijeci Drini postojao drveni most.
Podigavsi se odatle i presavsi krsevita brda i klance, dosli smo za sedam sati u selo Dobro Polje.
KASABA TUZLA

To je vojvodluk u zvornickom sandzaku i ugledni kadiluk u rangu kadiluka od sto pedeset akci.
Zatim smo, iduci osam sati prema sjeveru, dosli u kasabu Kozluk.

KASABA KOZLUK

Ova kasaba nalaze se takodje na teritoriji zvornickog sandzaka. Ima dzamiju, dva svratista (han) i nekoliko ducana. Kuce su u njoj pokrivene daskom. Zato sto tu raste mnogo orahovih stabala, zove se Kozluk ("Kozlidze")
Zatim smo strahujuci od razbojnika (harami) po imenu Cole (Kole) Ibrahim, krenuli nasom pratnjom prema sjeveru i nakon napornog puta kroz planine i sume dosli smo u naprednu kasabu Bijeljinu.
Selo Kupres

U ovome je selu Fazli-pasa podigao novu dzamiju, kupatilo, nekoliko ducana i stotinjak kamenitih sirotinjskih kuca pokrivenih daskom i borovim okorcima.Oslobodio ga je od izvanrednih poreza,jer su Madari na ovoj gorskoj visoravni svake godine hvatali mnogo roblje.Zbog toga veziri koji upravljaju cijelim Bosanski pasalukom(eyalet) ljetuju na ovoj gorskoj visoravni(jajlak) s deset hiljada vojnika i cuvaju njenu okolinu

Kupresko polje

Ovo polje lici na visoravni kao sto su Bingo,Sudzan, kod Vana, i Kesis dag kod Bruse.Na njemu ima nekoliko hiljada vrsta trava kao krupna djetelina(terfil),sitna djetelina(yonca),troskot(ayrik),djetelina(bersem), i cvijeca kao zumbul, ljubica,janja(zerin),jaglac i divlja ruza.Ima dalje naka vrsta takvih visanja i jagoda da njihov ukus, slast i miris opija covjeka.Na ovom polju raste kolocep, tj Mandragora officinarum, koji lici na covjeka,isijot(cedvar-i rumi),nard ili smiljka,zumbul,narcis,sasa,sumarica,kacun,srcanik i jos mnogo ovome slicnog ljekovitog bilja i trava.

Prijatnost i svjezina vode sa ovdasnjih zivih vrela ne moze se naci ni u jednom drugom mjestu.Ona neobicno dobro djeluje na probavu.Tako, ako covjek pojede kokos ili jagnje pa se napije ove vode, zacas probavi jelo, koje je pojeo.Ako se ovamo dotjera mrsava i slaba krupna stoka, ona odeblja kao cudoviste(dabbetu'l-erd)

Zbog prijatne klime,ljudi su neobicno zdravi i zilavi.
Zadrzali smo se tri dana na ovoj gorskoj visoravni jeduci golemez,kajmak, jogurt i sir,na cemu smo zahvaljivali bogu.Zatim smo krenuli dalje na juznu stranu i stigli u

Grad Strzanj

To bijase grad sto ga je podigao neki latinski kralj za pse svoga pehlivana, koji se zvao Strzanj.Osvojio ga je Mahmud-pasa u doba Fatiha i porusio.U njemu nema apsolutno nista.Prosavsi ovaj grad,isli smo opet prema jugu i dosli u Sujicu

Kasaba Sujica

To je mala kasaba na prostranom i plodnom mjestu na teritoriji kliskog sandzaka s vrtovima i bascama.Ima 300 kuca, dzamiju i jedan han,a nema carsije ni bazara.Njegovo stanovnistvo je odvazno i hrabro.Iz ovog mjestanca potice cak i Kodza Jusuf-pasa, muz Fatime -sultanije koji je odgojen u carskom haremu.

Podigavsi se iz ove kasabe sa pedeset naoruzanih pratilaca,isli smo dalje drzeci se zapadne strane.Podnoseci strah i bojazan od mletackih uskoka,pretrpjeli smo stotine hiljada nevolja i muka dok smo izbili na Livanjsko polje



Selo Oborce

To je napredno planinsko selo s vrtovima i bascama, ima pet stotina kuca i dzamiju.Mahmud efendija, imam ove svijetle dzamije, dobar je covjek i bogougodnik(evlija)
Iduci odavde opet prema zapadu,dosli smo u Donji Vakuf

[filatelista]

Kasaba Donji Vakuf

U Bosanskom sandzaku nema vece kasabe od ove.Ona je has Bosanskog pase.Njom upravlja pasin subasa,a sudski spada pod jurisdikciju bosanskog mule
To je naseljena varos(sehir), a prostire se uzduz obale rijeke Vrbasa, od juga prema sjeveru.Rijeka Vrbas dolazi iz planina i protice kroz ovo mjesto,i saljiva se dalje pod gradom Jajcem u veliku rijeku Plivu.Rijeka Pliva dolazi opet iz planine kasabe Jezera i kasabe Varcar Vakufa.Ko nije vidio ovo mjesto pod temeljima grada Jajca gdje se Pliva saliva u donju rijeku Vrbas,padajuci s pecine visoke za pet minareta,taj nije nikad nista vidio.Zatim se obje velike rijeke sjedinjuju i nize proticu kroz seher Banja Luku.Odatle se jos nize salijevaju u rijeku Savu.

Saher Skoplje(Uskoplje) ima svega trideset dzamija,Dzamija Ibrahim-bega Malkocevica je najljepsa i najocuvanija.Njen natpis glasi:

Svako ko je vidje,hvaleci je kaze joj hronostih
Ovo je najljepsi mesdzid i najcasnija dzamija
Godine 980/1572

Ima vise tekija,osnovnih skola,brojne hanove,jedan hamam i nesto preko stotinu ducana, ima dvije hiljade kuca,prizemnih i na sprat,a pokrivene su ceremitom i sindrom.

Njeni stanovnici su ratnici i borci za vjeru a gostoljubivi su tako da su im stolovi velikodusno i bez prigovora postavljeni za gospodu i sirotinju.
Sa zapadne strane ovog sehera presli smo sa sto muka i nevolja rijeku Vrbas i, iduci prema jugu, dosli u grad


GRAD ZVORNIK

Sagradio je jedan od srpskih banova po imenu kralj Vornik(izmisljena licnost). U doba Gazi Hudavendigara grad je jos vise utvrdjen. Ovaj je grad osvojio Ebu'l Feth vracaju se sa bezuspjesnog pohoda protiv Beograda na Dunavu.
To je sjediste zasebnog sandzaka u bosanskom ejaletu. Has njegovog bega iznosi 345 793 akce. Ima 13 zijameta i 674 timara; zatima alajbega i ceribasu. U slucaju vojnog pohoda, on daje sa svom begovom vojskom dvije hiljade odabranih i naoruzanih vojnika. To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od 400 akci. Na podrucju ovog sandzaka ima 18 kadiluka. Ima muftijum, predstavnika serifa (nekiba'l-esraf), prvake i ugledne ljude, prestavnika Portinih spahija (sipah kethuda yeri) i janjicarskoj serdara. Gradski zapovjednik (dizdaraga) upravlja (tvrdjavom) sa 150 momaka gradske posade. Tu dalje ima trzni nadzornik (muhtesib), bazdar, starjesina esnafa (sehir kethuda), povjerenik za harac (harac emini) i gradjevinski nadzornik (mimaraga).

Oblik i polozaj grada
To je visok cetvorougaoni kameni grad na obali rijeke Drine, na visokoj stijeni od crvenog mramora. Strijelci nisu mogli da na njegov vrh izbace strijelu. Unaokolo nema opkopa, neho je opasan vrletnim provalijama i dolinama. Kako ni s jedne strane nema uzvisenja koja bi dominiralo gradom, nemoguce je ga zauzeti. Sa zapadne strane, na prilicnoj udaljenosti, leze planine. Rijeka dolazi s istocne strane [grada] i tece [kroz provaliju].
Donji grad je primio na svoja prsa stijene Gornjeg grada onako kao sto majka drzi dijete u zagrljaju. Citadela ima dvije dvozdene kapije koje su okrenute prema istoku. U unutrasnjosti grada, na potijesnom mjestu, nalaze se tvrdjavske kujce, Ebu'l Fetihova dzamija, skladiste oruzja (dzebhana), zitni magacin i catnje, a na bastionima mali sahi-topovi. Onaj ko bi jedanput izisao u (Gornji grad), sustao bi i iznemogao silazeci dolje. Zbog toga Gornjigrad nije mofao biti toliko nastanjen.

Donji grad nalazi se na obali rijeke Drine i ima pet cvrstih kula. Rijeka Drina udara u zidine grada koji se pruza s juga prema sheveru. Duzina grada od jedne kapije do druge iznosi ravnih pet stotina koraka. On je obuhvatio istocnu i jugoistocnu stranu litice Gornjeg grada. Njegovo zaledje predstavljaju stijene citadele (ic' kala). Sirina toga grada iznosi 20 koraka. To je mala sasvim uska tvrdjava, jer se s jugoistocne strane nalazi rijeka Drina, a sa zapadne strane bedem citadele. Ima dvije kapije. Na jednu se ulazi, a na drugu izlazi. Na drugi nacin nije moguce ni uci u grad ni izaci. Taj grad ima samo jednu glavnu cestu. S desne i s lijeve strane tog puta nalaze se kuce, prizemne i na sprat, a bascama i dvoristima. Tu ima tri stotine daskom pokrivenih kuca koje su u dobrom stanju. One gledaju, jedne preko drugih, na jugoistocnu i istocnu stranu, prema rijeci Drini. Sav gradski bedem uz obalu rijeke Drine ozidan je i nabijen, onako kao sto se podzidjuju obale. Po njemu su nanizani prozori s doksatima okrenutim prema Drini. Jednu od dvije kapije zovu Careva kapija (Hunger kapusi). Ona je okrenuta prema sjeveru. Carevom kapijom je zovu stoga sto je Ebu'l Feth Mehmed-han s te kapije udarao na grad. Na lijevoj strani te kapije stoje gvozdena topovska zrna od kojih su neka stavljena kao kacige na otvore i zasluzuju da se pogledaju. Izvan Careve kaspije s lijeve strane, pod jednom stijenom, stoji sajka-top ciji je kalibar trideset pedalja; toliki je da kroz njega moze proci citav vojek. Na suprotnoj strani ove kapije nalazi se Careva dzamija, a pred tom dzamijom, na obali rijeke Drine, lezi grad Carin, tj. citadela Donjeg grada. T ima jedaneast baljamez-topova. Svi su oni okrenuti prema Drini. Bedemi toga grada su tvrdi i debeli po dvadeset stopa. Visoki su osamdeset neimarskih arsina.

Lijeva varos
Ona kasaba sto lezi izvan Careve kaspije i koja je poznata pod imenom Lijeva varos, sastoji se otprilike od tri stotine sindrom pokrivenih i tvrdo zidanih kuca. Ima pedeset, bez plana podignutih, zgodnih i malenih ducana. Od jednog do drugog kraja varosi pruza se samo jedna ulica. Drugog druma nema. S obje strane ulice nalaze se kuce. Tu ima jedno novosagradjeno svratiste (han) koje je poznato pod imenom Novi han.

Desna varos
Ova varos sto lezi izvan grada (zove se) Varos Dzebhana. Tu na obali rijeke Drine, medju ogromnim drvecem, ima oko tri stotine osamdeset prostranih i sindrom pokrivenih kuca s vinogradima i bastama. Te kuce gledaju jedna preko druge u rijeku Drinu. Tu ima sto pedeset ducana u kojima se prodaje municija. Od kraja juzne strane ove varosi, pa preko Lijeve varosi do Novog hana ima pet stotina koraka. Ona je na nekim mjestima siroka, a na nekim opet uska. Varos se pruza samom obalom rijeke, uska je i duga i veoma naseljena. Ima osamdeset mahala i dvije hiljade osam stotina islamskih bogomolja (mihrab). Od svoh je najimpozantnija Ebu'l Feth sultan-Mehmed-hanova dzamija na unutrasnjoj strani od Careve kaspije. To je starinska dzamija, pokrivena olovom i tavan-kupolom. Natpis iznad varata jugoistocne njene kapije glasi:

"Dobrotvor, Osvajac silni podigao je ovu (dzamiju)
za posebne ljude."

Natpis o kasnijem njenom popravljanju glasi:

"Bogomolja dervisa (ussak), dom onih koji padaju nicice."

Godine 982(=1574)

Tu je kasnije i Sulejman-han podigao jednu dzamiju koja se zove "Fethija".
Zatim tu ima Begova dzamija i Zvornicka dzamija. U dvije varosi ima jos po dvije dzamije. Tu postoji osam mesdzida, osam tekija, tri medrese, javno kupatilo (hamam), sedam osnovnih skola i tri svratista (han).
Svi njegovi stanovnici su Bosanci. Nosnja im je dolama i potjesne serhatske caksire. To je trgovacki svijet koji govori bosanski. Klima je prijatna. Oko grada ima mnogo vinograda i basca.
Na glasu im sljive, jabuke, tresnje, jelova, hrastova i brestova daska, djon i vuna. To je veoma prometno pristaniste (skela). Ima nekoliko hiljada ladja koje saobracaju rijekom Drinom do Beograda. Ova rijeka Drina izvire iz gorske visoravni Cemerno, u vilajetu Hercegovina, i uliva se u rijeku Savu pod gradom Racom.
U tom seheru, pred Musala-dzamijom, u turbetu (kube) sa cetiri stuba, koje je pokriveno olovom, pokopan je Maktul-beg(?). Da ga bog pomiluje! Podigavsi se odavde, dosli smo u Tuzlu.



Nova Kasaba

Tu kasabu podigao je Kodza Musa-pasa, jedan od vizira sultana Murada 4, i oslobodio je od svih nameta.To je carsko krunsko dobro(has) u bosanskom ejaletu i mali kadiluk u rangu kadiluka od 150 akci.Ima predstavnika Portinih spahija i janjicarskog serdara,a nema drugoga organa vlasti.To je divna i krasna kasaba na jednom dolovitom prostranom terenu sa bascama i vinogradima.Ima oko 170 kuca koje su u dobrom stanju.Ima divnu Musu-pasinu dzamiju koja zasluzuje da se vidi.To je dzamija cija su vrata i zidovi,mihrab,minber i svodovi kapija savrseno lijepo umjetnicki izgradeni a sva je sagradena od mramora zelenog kao smaragd.I kada sunce u nju udari,iz vrata i zidova zasjaju zelene zrake.U ovoj zemlji nema nigdje takve dzamije od zelenog mramora.

Tu postoje tri mahalska mesdzida,jedna tekija,osnovna skola,dva trgovacka svratilista(han)javno kupatilo(hamam) i 18 zanatlijskih ducana.Sve su to zaduzbine pokojnog Kodza-Musa-pase.

Dok ove gradevine nisu bile podignute, tu je bilo hajducko i razbojnicko gnijezdo.Tuda se tesko prolazilo i sa hiljadu-dvije ljudi.A kako je podignuto ovo naselje,otada je, hvala bogu,nastala potpuna sigurnost i trajna sloboda.

Kroz tu kasabu,upravo izmedu dva velika hana,tece rijeka Jadar.Ta rijeka izvire cak u Albanskim planinama i nize ove kasabe utice u rijeku Drinu

U proljece, kad se po brdima topi snijeg,ova rijeka nabuja kao more i razliva se.Da bi se moglo prici svratistima(hanovima),koji se nalaze na desnoj i lijevoj strani,podignut je preko ove rijeke veliki most.On je sirok i prostran kao most u Bujuk Cekmedzi,ali je nizak.S obje strane su sve sami vinogradi i basce.Klima je prijatna.Podigavsi se odavde i iduci jedan sat kroz planine,dosli smo u

Selo Konjevic

To je muslimansko selo sa stotinjak kuca.U njemu je tekija glasovitog Hindi-Hamza-babe.On je bio musahib i sejh njegovog velicanstva silnog Fatiha.Ucestvovao je pri osvajanju Zvornika i ovdje je sahranjen.

Opet smo isli dalje prema zapadu i nakon dva sata putovanja, dosli smo u grad Kuslat

Grad Glamoc

Osvojio ga je Ebul-Feth.Poslije su ga zauzeli Mlecani, a kasnije 945/1538 ponovo ga je osvojio Gazi Husrev-beg,jedan od Sulejman-hanovih zapovjednika.

Grad je malena kamena gradevina u obliku luka,a lazi na strmenitoj litici.Samo sa zapadne strane ima mala uzvisica.

[filatelista]

To je vojvodstvo na teritoriji kliskog sandzaka i kadiluk s rangom kadiluka od 150 akci.Ima gradskog zapovjednika,sedamdeset regularnih vojnika,dzamiju, zitni magazin i cetrdeset do pedeset kuca.Varos nije toliko lijepa.Kuce su vecinom zidane od tvrdog materijala i pokrivene kamenim plocama,a nalaze se u vrtovima i bascama.Ima jednu dzamiju,vise mesdzida,jedan han i nekoliko ducana

Iduci odatle dalje dosli smo u grad Vinac


PRUSAC (AKHISAR)

To je grad lijep zaista kao zrno vijelog bisera. Podigli su ga Mlecani. On se ranije zvao(Akhisar znaci beograd; od ak-bijeli i hisa-grad). Premda je kasnije ovaj kraj bio okupisao Ebu'l-Feth, on se povukao pa je glavnu tvrdjavu (asli kal'a) zauzeo Gazi Husrev-beg u doba Selim-hana I. Prema katastarskom popisu (tahrir) Sulejman-hana, to je sada vojvodstvo na teritoriji kliskog sandzaka i kadiluk u rangu od sto pedeset akci.

Oblik i polozaj grada Akhisara.
Teren na kome lezi ovaj grad obrastao je sa sve cetiri strane sumom i sikirom. To je visok grad petougaonom oblika, a sagradjen je od kamena na strmenitoj stijeni. Njegova vrata i zodovi su visoki oko cetrdeset arsina. Nas gospodar Melek Ahmed-pasa obnovio je i poopravio ovaj grad vlasitim novecem pa se sada taj grad, koji je divan kao dragulj u prstenu, svijetli kao jasno svijetlo. Tvrdjavu je snabdio dovoljnom kolicinom municije i topova. Gradski zapovjednik (dizdar) i posada od tri stotine vojnika budno cuvaju grad i vrse izvidnicku sluzbu. Svako vece svira vojna muzika. Ovo je vrlo vazna tvrdjava, jer se nalazi u opasnom klancu u koji mogu da dodju mletacki uskoci.
Kako se sa sjeverne i juzne strane [grada] nalaze provalije paklenog ponora, nisam mogao da doznam koliko ima koraka u opsegu. Preko opkopa usjecenog u vrletnu i ostru liticu pred gradskom kapijom ima viseci most kojim se odavde prelazi u varos.
U samoj tvrdjavi ima samo osamdeset vojnickih kuca. Tu nema careve dzamije, oruznice, zitnice niti cega drugog. Na onoj strani rijeke sto je nasuprot gradu uzduze se mala uzvisica prema zapadu. Ali kako se na sve cetiri strane grada nalaze provalije duboke kao najnizi pakleni ponor i mnoge klisure, to se grad ne moze zauzeti na juris.

Varos
Ima svega osam mahala s osam stotina kuca prizemnih i na sprat, a gradjene su od tvrdog materijala. Te su kuce prostrane i u dobrom stanju; pokrivvene su ceremitom i daskom; imaju basce, ruzicnjake i vrtove (bustan).

Postoji u svemu osam dzamija (mihrab). Od svih je najimpozantnija i najuredjenija dzamija Hajdar-cehaje.

Samo s jugoistocne strane ima velika demir-kapija, i ona se otvara prema varosi. Postoje i jedna mala tajna vrata. To je tajni put kojim se za vrijeme opsade silazi vodi.

Njen natpis glasi:

Kad je ugleda Adni, rece joj hronostih:
"Ova visoka gradjevina slicna je Adn-raju."
1025/1616

Postoje tri tekije. Od svih najvise se istice tekija preuzvisenog Sejh.Kafije. Ona pripada halvetijskom redu (tarik). Postoje i tri osnovne skole.
Natpis na vratima tekije (han) preuzvisenog Sejha Kafije glasi:

Onome ko pita za njen hronostih,
Ovaj je odgovor dovoljan:
"Datum podizanja tekije jest: Sejh Kafi."
1021/1612

Tu ima jedan hamam i ukupno osamdeset ducana , a nema bezistana. Ima, medjutim, medresu, skolu za izucavanje islamske tradicije (daru'l-hadis) i javnu kuhinju (imaret) pokojnog Sejh-Kafije. Ovo mjesto nije tako veliki seher, nego samo pogranicna tvrdjava.

Klima je prijatna, a voda je dovedena u varos smrcevim cunkovima.

Pokraj ove varosi stanuje jedan zaim, po imenu Dzaferbegovic, vlasnik odzaka (handan) i junak od mejdana. On u svojoj kuci svako vece ukonaci, ugosti i nahrani tri do cetiri stotine gostiju; ima takav vrt i rajsku bascu da se covjek u njoj izgubi. Tu uspijeva raznovrsno socno voce kakvo bi se u Bosni moglo naci jos u Mostaru i Foci. Ima tu tako krupnih krusaka i raznovrsnih kabuka da se uzrecica: "Vino kao jabuka" odnosi valjda na ove jabuke Akhisara.

Bijeli med od novog roja i medovina ovog sehera su takodje na glasu.

Turbe preuzvisenog Sejh-Kafije
Ova licnost potice iz samog mjesta Akhisara. Putujuci po svijetu, stekao je veliko obrazovanje iz raznovrsnih nauka, a u hiromantiji(tumacenje crta na covjecjoj ruci u svrhu upoznavanja njegove sudbine) ravan je Ibn Dzabiru (poznati arapski alhemicar iz drugog vijeka islama). Zbog ceznje za rodbinom vratio se opet u ovaj Akhisar i tu podigao vise mesdzida, tekiju za dervise, han, kupatilo, osnovnu skolu, cesme i bezbroj drugih zaduzbina i dobrih djela. Za svoje ucenike i stare prijatelje podigao je na jednom prostranom i plodnom mjestu novo naselje poput kasabe, koje zovu Nevabad (Novo Naselje). To je mjesto lijepo kao zemaljski raj (bag-i irem). Ono se i sada iz dana u dan razvija i izgradjuje. Stanujuci u ovom rajskom vrtu, napisao je po jedan ogled i raspravu iz svih grana znanosti. On je komentarisao mnoga znacenja djela, a narocito mu je vrijedan mali na djelu Kafija iz [arapske] sintakse, koji zadaje hiljade muka citaocima dok ga dobro shvate. Eto, do toga stepena ima on jakih i teskih djela. Docnije, pokoravajuci se uzvisenim bozjim rijecima: "Vrati se...", preselio se s ovog prolaznog svijeta u vjecni dom. Njegovo tijelo i sada pociva citavo na njegovoj sedzadi u svijetlom mauzoleju (turbe) u podzemlju medrese i tekije koju ga je on podigao. Ja sam, siromah, sisao dolje u podzemlje i licno ga vidio ocima svojim, ponosom mojim. I sada u njegovom casnom grobu (meshed) zestoki miris mosusa i ambre opija ljudski mozak. Njegove mrtvacke haljine prekrivene su bijelim carsafom.

Kako se ovaj prag srece (=turbe) nalazi pred Akhisarom na drumu u kasabu Nevabad, on je postao hodocasce bogu odanih putnika i namjernika. Bog mu se smilovao!

Zatim smo se podigli iz Akhisara i iduci prema jugu kroz planine dosli smo do jednog planinskog vrela koje je izvor zivota. Tu je Melek Ahmed-pasa sagradio jedan podesan, malen kiosk (kasr). Njegova je voda, medjutim, hladna kao komad istopljenog leda.

Kad smo i ovuda prosli, opet nastavnismo put, oprezno, pod oruzjem, kroz planine i sume i stigosmo i selo Kupres.

b]Grad Jajce[/b]

To je vrlo star grad.Jajce na bosnjackom znaci jaje.Iako je Fatih bio osvojio ovaj grad, neprijatelj ga je godine 867 opet zauzeo, pa je u njegovim rukama ostao 67 godina.Godine 934/1528 u casu kada su se njegovi stanovnici molili bogu u manastirima koji se nalaze u planini,turska vojska pod HUsrev-begovim zapovjednistvom usla je u grad i zaposjela ga.Zapovjednistvo ovog grada dato je Husam-kapetanu koji je Sulejman-hanu donio vijest o tom osvajanju.

To je kadiluk u Bosanskom ejaletu u rangu kadiluka od 150 aspri.Nahije su mu jako bogate.Ima predstavnika Portinih spahija,janjicarskog serdara,gradskog zapovjednika,tri stotine regularnih vojnika,bazdara i trznog nadzornika.

Grad se uzdize do nebeskog svoda,a lezi na jednoj kao jaje okrugloj stijeni.To je kameno utvrdenje trouglastog oblika.Sa suhozemne strane ima dvostruke bedeme.S jugoistocne strane,medutim,nema ni traga gradskom bedemu.Na tu stranu gledaju doksati i prozori varoskih kuca.Tu se nalaze stijene koje se izdizu do zvijezda Vlasica,a dolje duboko koliko tri minareta dzamije Sultanije tece rijeka Vrbas, velika kao more.

Ispod tih stijena nalaze se sve same pecine i podzemni hodnici,a neke kuce imaju i puteve kojima se silazi u te spilje.Grad ima dvije gvozdene kapije,koje stoje na sjevernoj strani,ali su razvaljene.Jedna se kapija otvara prema jugoistoku.Upravo na tom mjestu velika rijeka Pliva pada niz vrletne stijene i saliva se u donju rijeku(Vrbas).I kad Pliva padne s mjesta visokog kao tri minareta,pravi luk poput Kumove Slame.Zatim se obje rijeke sudaraju i dizu maglu do nebeskog svoda.Od ove magle pada rosa po kucama koje se nalaze u tvrdavi.U koritima pod stijenama,preko kojih rijeka Pliva tece ispod gradskih bedema,ima mnogo vodenica,.Na pecinama su ozgo probijene rupe i provedena voda.Eto,sjediti u onim zelenilom obraslim hladnjacima koji se nalaze ispred ovih mlinova i posmatrati tok kao more velike rijeke Plive koja znanjem i moci bozjom protice iznad glave,promatrati njeno rusenje niz stijene tako je zanimljiv i jedinstven prizor da se covjek mora diviti svemocnom stvoritelju i ostati zapanjen i zadivljen.Onaj koji promatra tok ove rijeke u podne ostaje zacaran.Suncem obasjana rijeka Pliva,koja zasja kao nedzefski kamen,i bacakanje mnogih velikih i malih riba jedne za drugom kao munje,krasan je i cudan prizor!

Gradevine

U gradu ima hiljadu kuca prizemnih i na sprat u dobrom stanju.Kako se ove kuce nalaze jedne iznad drugih,njihovi prozori gledaju u kuce i vinograde sto su na suprotnoj strani.

Tu ima Sulejman-hanova dzamija koja je podignuta od neke porusene crkve.Ta crkva koja je pretvorena u dzamiju je katolicka crkva Svetog Luke(Napomene),zatim dzamija i medres Melek Ahmned-pase,njegov hamam i mekteb.Postoji,dalje,tekija,han i svega 80 ducana,koji se nalaze na glavnoj ulici.Osim one ulice koja vodi od jedna kapije do druge,tu nema nijedna druge velike ulice.

Kako je ovaj seher za Melek Ahmed-pasinog vezirovanja bio izgorio, on je dosao s vojskom velikom kao more i rekao:

Oni koji mene vole neka odmah podignu po jednu gradevinu.Na to je svaki aga odmah podigao po jednu zgradu.
Gore u citadeli nema kuca.Tu stanuje samo gradski zapovjednik.Ima tu i jedan ruiniran dvorac,jedan meddzid i jedna pecina.Na njenoj kapiji nalaze za razvovrsni grcki(rumi) natpisi.

Na rijeci Plivi,koja protice ispod praga pomenute gradske kapije,nalazi se veliki drveni most,a oko njega deset vitlova vodenica.Voda koja otice odavde ide opet na mlinove koji se nalaze u koritu(megare)

Na suprotnoj strani ovog mjesta ima 500 kuca koje pripadaju raji.Hriscane apsolutno ne pustaju u tvrdavu.

Postoji jos jedna varos izvanj banjolucke kapije koja ima oko 300 kuca.Jedna varos, opet,ima i s onu stranu rijeke Vrbasa.Imaju vrlo mnogo vinograda i basca.Zrak im je prijatan,a zene drazesne.

[filatelista]

Posjecuju grobove Ali-efendije,imama Ebu'l-Feth sultan-Mehmeda,Sejh Mustafa-efendije,Hurem Celebije Vaizovica,koji je tek preminuo i bio bozji ugodnik(evlija) i Husam-kapetana,koji je bio prvi zapovjednik ovog grada poslije osvojenja.Da ih bog sve pomiluje.

Podigavsi se odavde i iduci obalom rijeke Plive,dosli smo u grad Jezero(Golhisar)


Bosanski Novi

Sagradili su ga Hrvatski plemici.Iako ga je godine 939 bio osvojio Arnaud Memi-pasa, neprijatelj ga je opet okupirao i porusio, pa ga je Gazi-Husrev-beg 946 ponovo sagradio

To je vojvodstvo na podrucju Banja Luke i zaseban kadiluk od 150 akci.Grad se nalazi na mjestu obraslom u zelenilo na obali rijeke Une.Vrlo je star, a sazidan je u obliku cetvorougla tako tvrdo kao da ga je sagradio Seddad.S jedne njegove strane tece rijeka Una, a sa ostale tri strane ima opkop.

Pred gradskom kapijom nalazi se viseci most.Ima gradskog kapetana,dvije stotine hrabrnih vojnika,dovoljnu kolicinu municije(dzebhane),nekoliko sahi-topova,zitni magazin(zahire ambari) stotinjak slamom pokrivenih kuca i dzamiju.

Odavde smo rijekom Unom za dva dana dosli u krajiski grad Bihac(Bihke)



GRAD BANJA LUKA

Zbog toga sto se ovaj grad sastoji od dvije tvrdjave , on se u sarajevskoj gruntavnici (defterhane) naziva Banjalukatejn. Osvojio ga je Gazi Ferhad-pasa, i prema starom gradu podigao nov grad tako da je udaljenost izmedju njih samo dva koraka. Oba su grada sagradjena od tvrdog materijala na lijevoj strani niz tok rijeke Vrbasa. Imaju izvrsne oruznice (dzabhane) i dizdare.

Pored novim Ferhad-pasinim gradom nalazi se jedan baljemeztop od trideset pedalja, koji je [nekostrijesen] kao jez i nema nikakva obzira prema neprijatelju.

Ilidza na latinskom jeziku kaze se banja. Kako izvan ovog sahera na rubu basca (bag) ima jedno toplo vrelo (ilice), ono je dobilo ime Banja. Kako je, opet, u ono doba na njenoj ivici postojao jedan seher, on je dobio ime Luka. To se kasnije u narodnom govoru jedno s drugim spojilo i on je nazvan Banja Luka.

To bijase sjediste sandzak-bega u bosanskom ejaletu. Ima alajbega i ceribasu. Ali kako je sada njen sandzak pripojen bosanskim vezirima, njom upravlja vezirov zamjenik (kaymakam). Njegovi prihodi iznose samo jedanaest hiljada grosa.
To je ugledan kadiluk sa rangom [kadiluka] od tri stotine akci. Prihodi njegovog kadije po pravdi iznose sest hiljada grosa. Ima muftiju (seyhu'l-islam), serdara, janjicarskog causa, serdara budimskog kola, gradskog vojvodu (sehir voyvodasi), trznog nadzornika (muhtesib), trosarinskog cinovnika (bazdar) i povjerenika za harac (harac agasi).

Stara varos i seher
Seher se stere od jugoistoka prema sjeveru u duzini jednog sata s obje strane rijeke Vrbasa, ali s jedne i s druge strane uzak. Pored toga sto pokraj svih kuca tece ziva voda, svaka bolja kuca (handan) ima vinograd, bascu i ruzicnjak, divan kao zemaljski raj. S jedne strane sehera na drugu prelazi se na tri mjesta preko drvenih mostova na rijeci Vrbasu.

Ima svega cetrdeset i pet mahala. U svemu ima tri hiljade sedam stotina lijepih ceremitom i sindrom pokrivenih kuca u dobrom stanju. Od visokih dvorova (saraj9 isice se kajmakamski dvor, koji je vrlo lijep. I Ferhad-pasin dvoj je na glasu.

Dzamije
Muslimanskoh bogomolja (mihrab) ima cetrdeset i pet. Izmedju svih dzamija istice se poput carske Ferhad-pasina dzamija. Svi su joj dijelovi pokriveni olovom. Lijepa je takodje i Stara dzamija.

Medrese. - Ferhad-pasina medresa je glasovita.

Mektebi. - Ima ih jedanaest. Najpoznatiji su Ferhad-pasin mekteb i mekteb nekog Dzevri-zadea.

Javna kypatila (hamami)
Lijep je i poznat Ferhad-pasin hamam. Njegova vruca voda ilidza je lijekovita, a zgrada joj nije tako lijepa. U svakoj boljoj kuci (handan) postoje kucna kupatila s pecima (sobali hamam).

Carsija
Ima tri stotine ducana, jedan bezistan, koji je sgradjen od tvrdog materijala. U njemu je i sada na kapijama s obje strane provucen gvozdani lanac. On se sastoji od stotinu ducana. To je zadudzbina pokojnog Ferhad-pase.

Javne kuhinje
Tu se nalazi Gazi Ferhad-pasin imaret, ciju veledusnu sofru i danas besplatno uzivaju putnici i namjernici, a upravitelj (mutevelli) mu je njegov sin Mehmed-beg.

Klima i stanovnistvo
Buduci da je klima vrlo prijatna, ovdje zive starci i mladici, velikasi i prvaci, iskusni ljekari i ekonomi, dobri i pobozni ljudi, sejhovi, pisci i pjesnici, zanatlije i razni vjestaci. Ima vise cesama, sebilja i crkava.

Poljoprivredni proizvodi
Sije se vrlo mnogo krupne psenice, zobi, prosa, jecma i heljde. To je vrlo bogat seher. Za jedan bakarni penjez dobije se oka odlicna hljeba, a [oka] govedjeg mesa staje tri penjeza, kablica jogurta jedan penjez, a sam bog zna koliko ima masla i meda.

Zanati. - Od gvozdenog alata [izradjuju se] vrlo dobri cekici, sjekire, gvozdja na plug i razne vrste kopalja.

Jelo, voce i pice
Specijaliteti su im: katmer-cureci i bijela pogaca pecena u pepelu, a kajmak-baklava u Ferhad-pasinom dvoru (handan) je takva da joj nema ravne na nastanjenom dijelu zemlje. Ona je tako socna da na nju metnes tepsiju utonula bi. To je slatka i ukusna baklava.
Od voca, medjutim, tresnje budu toliko slatke, socne i ukusne da ima nema ravnih u evropskoj Turskoj (Rum), Arabiji ni Persiji. Melek Ahmed-pasi su donijeli jedan sepet tresanja i svaka je bila koliko orah s rijeke Mudurnu u Anadolu, gdje se izradjuju terzijske igle. Smo smo se divili ovim socnim tresnjama. Izabrali smo nekoliko komada i u jedan tas terazija stavili jednu tresnju, a u drugu jedan esedi [gros], i vaga se izravnala, a esedi [gros] je tezak osam drama (dirhem). Odatle se vidi koliko je krupna i teska banjalucka tresnja. poznate su, takodje, u tom kraju dunje i jabuke. Kupus, koji zovu "kopuska", ima glavu veliku kao kazan, a listovi su mu socni kao tanki listovi nisaste. Bosnjak za ovaj kupus kaze:

- Allah mi je din (vjera), a kupus imam (vjerovanje) - i jede ga do crkavanja.

Od pica im je glasovito kozje mlijeko, surutka ("surutka"), medovina, sok od visnja, hardalija, ramazanija, ekstrakt od pelina (peloniya) i ektrakt od nane (nane rakisi).

Izletista. - Na sedamnaest mjesta imaju izletista. Od svij najglasovitije je Ferhad-pasina i basta.
Svega pet hiljada vinograda i basca placaju porez na vinograde (dunum hakki).

Zanimanje i nosnja stanovnistva
Jedan dio stanovnistva su trgovci. Oni dolaze i odlaze u Beograd, Skoplje (üsküb) i Solun (Selanik). Drugi dio opet su gazije i borzi za vjeru. Jedan stalez su sluzbenici casnog serijata, jedni su bastovani, jedni su ulema, a drugi stalez su privrednici i zanatlije.

Svi stanovnici nose krajisko cohano odijelo, cohane dolame, uske caksire s kopcama i pletene opanke, a na glavu stavljaju zelene krajiske kalpake.

Sve im zene nose cohane feredze, a na kape stavljaju jasmake od tankog bijelog platna i idu vrlo uljudno.

Jezik i frazeologija. - Jezik im je bosanski. Oni svoja imena skracuju, pa Hasanu kazu Haso, Musau - Muso, Memoji -Memo, itd.

Turbeta
Tu se nalaze grobovi postovanog Sehbaz-efendije, Namazi Halil-pase, Malkoc-pase i Merhabazade Hulüsi-efendije. Ovaj posljednji umro je ovdje kao kadija, a sahranjen je u dvoristu Ferhad-pasine dzamije na mirni pocinak.

Zatim smo s nasim gospodarom Melek Ahmed-pason bili u dvoru naseg gospodara Mahmed-bega gdje smo se hranili slatkim datulama i kotorskim vocem i vodili prijateljske razgovore sa svim prvacima, velikasima i ucenjacima (erbab-i me'arif).

Jednu noc smo bili gosti kod Almadzi (=Jabucar) Husein-efendije, drugu kod Kamisi Ibrahim-efendije, itd.

Jenog dana pozva mene, siromaha, nas gospodar Melek Ahmed-pasa u audenciju i rece:

- Znas li ti, moj Evlija, da je od cara dosao ferman kojim on zapovijeda da za sumu od cetrdeset hiljada grosa izbavimo bihackog kapetanagu od silnika po imenu Zrinjski (Zrinoglu). Moj Evlija, ni casa ne casi, nego se pobrini da mi to za ljubav ucinis, a ja cu ti za pratnju dati pogodne ljude koje hoces.

Kad je on to rekao, ja, siromah, odgovorih:
- U mladjega pogovora nema.
- Moj Evlija, kao naknadu za usluge dacu ti naloge da se pokupi prirez za moju zimsku zahiru (kisla zahire beha). Neka se skupi i donese sav novac za zahiru (zahire mali) iz krajiskih gradova sto se u porjecju rijeka Save, Une, Pakre i Drave.

Na to sam ja, siromah, s radoscu poljubio casnu ruku naseg gospodara Malek Ahmed-pase, jer iako sam toliko puta pohodio [razne] krajine, ovu krajinu nisam nikada vidio.

Istog dana dade mi nas gospodar Melek Ahmed-pasa da predam Zrinjskom (Zrinoglu) za otkup bihackog kapetana samura i crvenog platna iz Dijarbekra u vrijednosti od cetrdeset hiljada grosa, zatim hiljadu topova [platna za] zenske dimije, persijskog platna kamfurskih boja i crvnog strumickog sukna, dalje, sto pari cebadi, hiljadu komada zutih, a hiljadu komada crvenih sahtijana, hiljadu pari crvenih, a hiljadu zutih cizama, hiljadu pari papuca, hiljadupari lakih cipela, hiljadu pari tankih i debelih kosulja i jos mnogo takvih stvari. Sve je to natovareno na deset "sremskih kola". Zatim mi dade dvadeset odabranih momaka iz svoje garde (pasali) i cetrdeset ljudi bihackog kapetana. Za Zrinjskog mi dade jedno pismo, sedzadu, jednu svilom izvezenu malu haljinu te jedan samur-curak postavljen crvenom cohom.

Posto sam, siromah, sve to primio, oprostio sam se s pasom i ljuibeci mu ruku, dobih jednu kesu grosa za [putni] trosak.

[filatelista]

OPIS GRADA BIHAC

Sagradio ga je Zrinski (Zrinoglu9 uz pomoc madjarskog kralja, a osvojio ga je bosanski valija Hasan-pasa, mir-i miran Murad-hana III. On je s vojskom bosanskog ejaleta sedam dana topovskim kuglama tukao grad Bihac, a osmi dan su Hrvati na milost (eman) predali grad. Sada je on zasebna kapetanija.
Na ovoj krajini ima nogo budimskih i jagarskih janjicara. Tu nema muftija, pa stanovnistvo uzima serijatsko-pravnamisljenja (fetva) iz sehera Banja Luke. To je ugledan kadiluk od sto pedeset akci, njegovo stanovnistvo je pokorno casnom serijatu. Samo ako kadija predje granice zakona (kanun), oni mu znaju grubom silom pokazati granicu toga zakona. Imaju vrlo odvaznih i smionih boraca.
U ovom sam gradu u dvoru (saray) bihackog kapetana ostao kao gost tri dana, pokupio svu hranarinu (zahire beha) i po gradskim vojnicima i mojim ljudima poslao nasem gospodaru Melek Ahmed-pasi u Banja Luku, a ja, siromah, otisao da pobirem [hranarimu] po gradovima krckog sandzaka. Da bih se rsteretio teske prtljage, ja sam onih deset srijemskih kola blaga koje sam primio radi izbavljanja bihackog kapetana, uz odobrenje serijatskog suda, pohranio u bihackoj tvrdjavi, a bihacki prvaci (a'yan) i vojnici obavezase se da ce mi sve blago donijeti u Legrad, rezidenciju Zrinjskog (Zrinoglu), kad ja, siromah, budem krenuo Zrinjskom.
Potom smo krenuli iz grada Bihaca uza samu obalu rijeke Une i dosli u grad Liku.
GRAD VISEGRAD

To je oslobodjen i oprosten (musellem ve muaf) grad na teritoriji hercegovackog sandzaka. Njim upravlja (hakim) upravitelj zadudzbina (mutevelli) Mehmed-pase Sokolovica. To je kadiluk u rangu kadiluka od stotinu akci. Ima janjicarskog serdara, gradskog zapovjednika (dizdar), sedamnaest regularnih vojnika i bazdara.
Grad lezi na obali rijeke Drine, na jednom pitomom i doneba visokom brdu, koje je izboceno kao jaje. To je gradic petougaonog oblika, sazidan od kamena. U njemu se nalazi vojska i vojnicke kuce, mala dzamija, dovoljno skladiste municije i gradska kapija.
Naselje (imaret) dolje u varosi ima sedam stotina kuca, lijepu dzamiju, han velik kao tvrdjava, koji moze da primi do deset hiljada konja, kamila i mazgi; zatim ima lijepo kupatilo (hamam) i cesme s tekucom vodom. Tu ima tri stotine ducana. Svu su to zadudzbine Mehmed-pase Sokolovica.
U ovom gradu na rijeci Drini nalazi se veliki most na jedanaest okana. Svaki mu je pojedini svof kao zvijezdje Kumova Slama. Covjek koji se razumije u arhitekturu i gradjevinarstvo ostaje zapanjen i zadivljen gledajuci taj most. Datum postavljanja temelja [mostu] glasi:

Nihadi mu rece hronostih:
"Muhamed-pasa napravi ovaj most preko vode
Neka ga blagosilja ko god ga vidi."

[Godina 979-1571]

Datum dovrsenja mosta glasi:

Tajanstveni glas vidjevsi dovrsenje [mosta]
Rece mu hronostih:
"Neka bog blagoslovi divni,
veliki i najljepsi most."

[Godine 985-1577]

Rijeka, koja tece ispod tog mosta huceci kao oluja, dolazi s planine Cemerno i gorske visoravni Zagor i, kad prodje grad Focu, sastaje se sa rijekom Cehotinom.
Rijeka Cehotina se spusta s planina grada Plava u vilajetu Albaniji (Arnautluk) i uliva se pod gradom Focom u rijeku Drinu. Potom obe zajedno teku prema kasabi Ustikolini i Visegradu i, kad prodju grad Zvornik, ulivaju se pod gradom Racom u Savu.
Kad je jednom zbog velike poplave ova rijeka srusila jedno okno mosta, vakuf je za njegov popravak potrosio sedamdeset i sedam hiljada grosa.
Krenuvsi odatle prema jugoistoku, stigli smo za cetiri sata u grad Dobrun.

GRAD DOBRUN

Osnovao ga je Srbin Milos Kobilic, a osvojio ga je Ahmed-pasa Hercegovic (Hercegoglu) po nalogu sultana Osvajaca. To je bila sjajna pobjeda pomenutog vezira.
To je mali grad na strmenitoj stijeni, sa krsevitim i bregovitim zaledjem. Na uzvisicama koje dominiraju gradom, nalazi se po jedna velika kula. To je tako krasna tvrdjava da bi covjek pomislio kao da je istom sagradjena. U unutrasnjosti tvrdjave ima nekoliko trosnih vojnickih kuca, a nema gradskog zapovjednika (dizdar), posade, niti skladista municije (dzebhane).
Varos pod gradom, medjutim, ukrasena je sa sto pedesetak kuca, koje su pokrivene ceremitom, a okruzene su vinogradima i bascama.
Sulejman-hanova dzamija bijase ruinirana, pa ju je Melek Ahmed-pasa obnovio. On je podigao, takodje, i nekoliko ducana.
Iduci odatle dalje prema jugoistoku kroz napredna naselja, dosli smo u grad Priboj.

GRAD PRIBOJ

Osnovali su ga srpski kraljevi. Ovaj grad je osvojio licno Gazi Ebu'l-Feth (sultan Mehmed II). To je kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset akci na teritoriji bosanskog sandzaka. Grad se nalazi na suprotnoj strani velike rijeke Lima, na planini Dud, koja se dize do neba. To je malen i pust grad, sazidan od kamena u obliku cetvorougaonika. U njemu stanuju pastiri sa girskih pasnjaka.

Njegova varos lezi na ovoj strani Lima, a okicena je sa tri stotine ceremitom pokrivenih kuca. Ima jednu dzamiju i tri hana. Ima mnogo vinograda, ali nema hamama ni carsije.

Velika rijeka Lim dolazi u ovu kasabu iz Albanije, iz grada Plava, prolazi kasabu Rudo u hercegovackom sandzaku, i uliva se u rijeku Drinu blizu Visegrada.

Putujuci odatle dalje preko deset sati, stigli smo u Novu Varos (Yeni Varos).
NOVA VAROS

To je ugledan kadiluk sa rangom kadiluka od sto pedeset akci na teritoriji bosanskog sandzaka.

Ima svog serdara, varoskog subasu (sehir subasi), janjicarskog serdara (yeniceri serdari), trznog nadzornika (muhtesib) i bozdara, a nema muftije ni prestavnika serijata (nekib). Varos lezi pod planinom. To je divna varos, samo nije toliko velika, ali je vrlo napredna i uredjena.

Na istocnoj strani varosi nalazi se veliko polje, koje jos vise uljepsava grad. Tu ima preko dvije hiljade kuca i sve su kao raj ukrasene vinogradima, bastama i privlacnim bostanima. Njegovi su stanovnici prijatelji stranaca, a svi su vrlo pobozni.

Jela i pica su im vrlo prijatna i na glasu. To je velik dokaz da su mjesni stanovnici kulturni ljudi.

Iduci dalje devet sati prema istoku, dosli smo u kasabu Novi Pazar (Yeni Pazar).

b]Kasaba Cajnice[/b]

Prema Sulejman-hanovom katastarskom popisu(tahrir),ova kasaba je pripadala teritoriji hercegovackog sandzaka.Ali kako je ona carsko krunsko dobro, stoji pod upravom defterdar-pase.Njom upravlja vojvoda s dvije stotine ljudi.Drugi organ vlasti je kadija ovog uzvisenog kadiluka s rangom kadiluka od 150 akci.Tu ima predstavnika Portinih spahija,jannjicarski serdar,trzni nadzornik,starjesina esnafa,i vise prvaka

Polozaj i izgled Cajnica

Nisam nigdje vidio jednu takvu cudnu varos koji ima tako brdovit i valovit polozaj kao sto je polozaj ovog malog naselja,koje svojim brdovitim i valovitim polozajem djeluje istovremeno smijesno,opasno,strasno i strasivo.Ova kasaba je sa tri strane okruzena velikim brdima, koja se dizu do nebeskog vrha i okicena cu ogromnim drvecem i stablima tresanja koja se dizu nebu pod oblake.Mnogi predjeli su,opet,ponori kao pravi bezdani pakla.Tako mi boga,covjek se ne moze usuditi ni da pogleda dolje,smracilo bi mu se pred ocima pa bi se strovalio.

S juzne strane ovih provalija su, na visokom brdu, zgrade kasabe Cajnice.Njegove kuce leze amfiteatralno kao kuce na Dzihangir-Jokusu u Stambolu.Sva ova varos nalazi se na tijesnu terenu, u njoj ima jedna provalija od stijena i pitome zemlje,duboka koliko minaret,tako da covjek nema hrabrosti ni da pogleda dolje.Svake godine u ovu provaliju padne i strada mnogo nevine djece,konja i mazgi.Jedan dobrotvor,po imenu Hadzi-Bali,podigao je preko ovog paklenog ponora s jedne stijene na drugu most kao Sirat(cuprija preko pakla).Napraviti ovaj most zaista prevazilazi ljudsku moc.Onome ko odavde pogleda dolje prsne zuc, a tijelo mu zadrsce kao jesenje lisce

Seher ima 5 muslimanskih i 3 krscanske mahale.Poznate mahale su:Sinan-pasina,Turbe,Imaret,Prijeka,Donja i Jarak.Ima 700 tvrdo zidanih malih i velikih kuca,prizemnih i na sprat, i drugih , srednjih kuca,sve jedna povise druge.Sve su pokrivene ceremitom,sindrom i plocama.Basta ima mnogo,a dvorista malo.

Ima deset dzamija sa mihrabom.Pet je povecih.Najljepsa i najimpozantnija je dzamija Sinan-pase,zeta Mehmed-pase Sokolovica u carsiji.Premda je ova dzamija sa jednom kupolom(kubbe),ipak je jako prostrana i umjetnicki izradena.To je cista i prostrana bogomolja,u kojoj su mihrab, minber i uzvisena galerija(mahfil) umjetnicki izradeni.Kad zraci zarkog sunca upru u njene prozore od kristala,nedzefskog i muranskog stakla,postane vrlo svijetla.Spoljne sofe pokrivaju tri plave i okrugle kupole.Ali joj je dvoriste(harem) tijesno.Ova dzamija ima tako skladan visok i vitak minaret, s koga se uci ezan, da kad je pazljivo pogleda,covjek koji je upucen u arhitekturu ostaje zapanjen i od velikog divljenja uzvikneog je blagoslovio!
Postaviti temelj ovoj dzamiji i podignuti ovakav bilalovski minaret na onako tijesnom i strmenitom terenu prevazilazi ljudsku moc.Oko dzamijskog dvorista nalaze se dacke sobe,a na sredini harema sadrvan tako lijep da se mora pogledati.Iz njega mlazevi skacu uvis,a pravovjerni obavljanjem abdesta iz hanefijskih slavina izrazavaju svoju pokornost gospodaru svih gospodara(bogu).Iznad dzamijske kapije nalazi se ovaj natpis,napisan i pozlacen u stilu Hasana Kasahisarije

Sagradivsi ovu dzamiju
Sinan-beg ozivi svoj rodni kraj
I ucini lijepo dobrocinstvo
Razmisljajuci smislih joj hronostih
Postade lijep i dostojan bozji hram

Godine 972/1550

S desne strane dzamije, u viskom turbetu,sahranjen je dobrotvor Sinan-pasa.Na drugoj strani ulice, u visokom turbetu pokraj Sinan-pasina saraja,sahranjeni su Sinan-pasini sinovi.

[filatelista]

Sve javne zgrade u ovom seheru su zaduzbina Sinan-pase i sve su to olovom pokrivene gradevine koje predstavljaju varos.
Jos ima 8 dzamija.Dvije su s kamenim,a tri s drvenim minaretom.Ostali mesdzidi su bez minareta.

U varosi ima oko 50 vodenica, koje su nanizane sve dolje do ponornih provalija.

Ima i tri medrese.Od svih je u najboljem stanju Sinan-pasina medresa.Dalje, postoji svega pet osnovnih skola,cetiri tekije,koje imaju svoje dervise.Ima tri svratista (han).Hadzi-Balijin han,koji se nalazi na vrhu mosta, je kao tvrdava.Hanovi su slicni bezistanima.Ima samo jedno javno kupatilo(hamam),ali je vrlo lijepo, umjetnicki izradeno i svijetlo kupatilo s prijatnim zrakom.

Ima svega do dvije stotine ducana, ali ih nisam prebrojavao.Bezistana,medutim nema.U blizini Hadzi-Balijina hana,na pocetku provalije,ima mnogo kovackih(demirdzi) ducana.Postoji jedna javna kuhinja za sirotinju(imaret).Ona je Sinan-pasina zaduzbina.Ovaj imaret nalazi se u blizini Pasine dzamije i saraja, u njemu svi putnici i namjernici,bogatasi i sirotinja,staro i mlado dobivaju besplatno jelo, preko cijele godine, izjutra i navece.

Dalje ima sedam izletista,a jedno je izletiste kao Merami basca.

Na jugoistocnoj strani varosi, s desne i lijeve strane druma sto vodi iz Pljevlje u Cajnice od Sinan-pasine cesme,koja se nalazi na tom drumu pola sata daleko,pa sve do Cajnica,rastu ogromna stabla tresanja.Podalje od tog drvoreda na jugoistok,na jednom brezuljku kojih hiljadu koraka daleko,nalazi se Gazi Murad-babina basca a bektasijskom tekijom koja zasluzuje da se vidi.To je tako visoka osmatracnica da se od ove tekije koja je puna hadnjaka vidi cijela varos Cajnice.Pod jednim hladnjakom ima bistro vrelo koje podsjeca na vrelo zivota, a gladno je kao komad leda, tako da se u julu ne mogu lako popiti ni tri gutljaja.U tom blazenom kutku ima puno sofa i klupa u zelenilu.Ni zega zarkog sunca ne moze djelovati u hladu mnogobrojnih ogromnih stabala.To je debeo hlad poput persijskih aleja, a dirljive pjesme vise hiljada milozvucnih pticijih glasova osvjestavaju duse izletnika.Na vise mjesta tekuca voda okrece rostilje na kojima se bez covjecjeg ucesca pece meso,cvrceci poput mevlevijskog instrumenta, a onda se jede.U svakom uglu toga mjesta mnogi zaljubljeni i odani dervisi izvode muzicke tacke divnim melodijama i u svako doba razne grupe prireduju muzicke sastanke poput Huseina Bajkare.Jednom rjecju stanovnici ostalih gradova dolaze na ovo mjesto gozbe sa raznim jelima i picima i prireduju raznovrsne zabave i sastanke.

Izletista na Musali

Premda to nije onako idealna basta kao musala u seheru Uzicu, ipak je i ona divno izletiste i bogomolja.Sva hroblja,naselja dusa varosi Cajnica,nalaze se na toj glavnoj ulici.Oni cutke pocivaju gluhi i nijemi u tom azilu spokojstva.Ali oni jezikom svoga stanja mole i od ovoga siromaha Evlije,jednu Fatihu.

Dodatak o Cajnicu

Ova varos nalazi se na opasnom mjestu, ali je klima u njoj vrlo prijatna.To je napredan i naseljen kadiluk.Na sve strane su brda, s gorkim pasnjacima i vocnjaci.Sela se dodiruju jedno s drugim, te su zgusnuta i plodna naselja.

Svi stanovnici govore Bosanski i nose krajisku odjecu.Zene im nose feredzu od crnog platna i vladaju se vrlo uljudno.Mnogo drze do svoje casti i jako su pobozne.Stanovnici su prave bozje sluge, a posebno moj prijatelj i dobrotvor Hadzi Sefer.Sve su to ljudi od rza i obraza koji se bave svojim poslom i zive moralno.Oni su veliki prijatelji stranaca,ljudi koji vole zabavu i uzivanja, pristupacni su i susretljivi

Kako iz ovoga Cajnica, potice Mezaki-efendija,teskeredzija sadasnjeg vizira Cuprilica, ja sam siromah, odsjeo u njegovoj kuci.Mi smo sa stanovnicima ova varosi tri dana uzivali i veselili se tako da se to ne moze izraziti.Od specijaliteta ova varosi mi smo nabavili raznovrsne sjekire,ferhatovske cekice,konjske bukagije i lance,koliko nam je trebalo.Zatim smo se oprostili sa svim prijateljima i, uzevsi po izboru pratioce,stigli smo za sva sata u Mahmud-pasin Odzak

Odatle smo isli dalje cetiri sata i dosli u varos Focu


GRAD BLAGAJ

Osvojio ga je licno njegovo velicanstvo Fatih. To je subasiluk pase hercegovackog sandzaka i kadiluk s rangom kadiluka od sto pedeset akci. Taj kadiluk podaren je kao arpaluk efendiji koji je sada mostarski muftija. Ima gradskog zapovjednika (dizdar) i pedeset momaka posade.

Oblik grada
To je tvrd grad koji lezi na jednoj vrletnoj crvenoj litici koja se dize do plavih oblaka. Ima oblik bedema, a lezi na jednoj ostroj siljatoj stijeni koja je poput riblje hrptenice. Szidan je od klesanog kamena i izgleda kao da je tek izasao iz ruku neimara. S istocne strane ima jednu visoku kulu, a s desne i s lijeve strane opet pet visokih utvrda (kale). S juzne strane, na vrhu stijene, ima jednu kulu ogromnu i cvrstu kao Aleksandrov zid. Svi bedemi tvrdjave su tako divni da se to ne moze opisati. Ima jednu gvozdanu kapiju koja se otvara prema zapadu. Opkopa uopste nema jer su unaokolo pakleni ponori. Posebno na juznoj strani, pod jednim za pet minareta visokim brdom koje izgleda kao planina Bisatuna (ime planine u Persiji), nalazi se suplja, crvena i vrletna stijena u kojoj ima vise hiljada gnijezda orlova i jastrebova. Covjek se ne usudjuje ni da pogleda dolje.
U gradu (kal'a) ima petnaest pustih kuca, mala dzamija, dvije cisterne i dva topa. U kuli nema nikog. Gradski zapovjednik (dizdar) i sva posada stanuju dilje. Gradske kapije su dan-noc zatvorene.
Spustajuci se od ovog grada prema jugu, nalaze se s obje strane puta citave planine, sume i vocnjaci (bag) sve samih stabala sipova.
Te aleje i sipovina same od sebe rastu i iscezavaju.

Varos Blagaj
Ona se nalazi pod ovim gradom i nikako se ne vidi iz grada. To je malena kasaba. Nalazi se na obali rijeke Bune, koja izvire iz one pecine pod gradskom kapijom, izbijajuci kao sedmoglava azdaja.

Rijeka Buna dijeli ovaj seher nadvoje. Na dva mjesta prelazi se s jedne strane na drugu kamenim mostovima. Ima pet islamskih bogomolja (mihrab). Dolje, medju zidovima (tonluk), nalazi se cudna (osamljena) malena dzamija Mehmed-hana Osvajaca u starinskom stilu. To je divna dzamija sazidana od tvrdog materijala s niskim minaretom, a pokrivena je olovom.

Tu ima medresa, osnovna skola, tekija, manje kupatilo, sva svratista, a na suprotnoj strani dzamije desetak ducana.

Rijeka Buna
Kako je teren pod tvrdjavom prazan, litica (na kojoj lezi grad) nagnula se na zapadnu stranu tako da covjek misli da ce se sad srusiti. Iz velike pecine sto je pod ovom liticom izvire rijeka s velikim hukom. Na izvoru rijeke, pred pomenutom pecinom, nalazi se veliki basen s povrsinom otprilike kao dva gumna; kazu (da je tako dubok) pa da mu niko nije mogao naci dna. Pricaju da su mnogo puta bacali visak s uzetom od sto hvati, i da, toboze, opet nisu nikoko mogli naci dno.
Na obali tog dubokog basena uza same litice podigao je mostarski mufti-efendija jednu tekiju halvetijskog reda, tako da jedan njen visok kioski (kasr) gleda u tu vodu. U tome kiosku (gosk) i na balkonima ove tekije zadrzavaju se svi dervisi (ussak) i vode duge prijateljske razgovore i naucne rasprave. Mnogi uceni i dosjetljivi ljudi promatraju raznovrsne ribe sto su u ovom basenu, a od kojih svaka iznosi po deset-dvadeset oka. To su tako zlatne i krasne bozje ribe da im se covjek, sto ih vise gleda, sve vise divi. Ali ih nikako ne love. Oni vjeruju da nijedan covjek koji bi namjerno ulovio jednu od tih riba ili im bacio travu kojom se one truju sigurno nece biti spasen, da nece imati srece i da ce najposlije biti objesen. Voda ovog basena ljeti je takva da se od cestoke studeni ne moze piti. Mnogi mjestani u njemu plivaju kao ronci.
U stijeni na kojoj lezi tvrdjava i koja se dize nad ovim basenom poput brda Demavenda ima mnogo surih orlova. Na obali ovog basena kolju kurbane pa ih ostavljaju napolju i daju orlovima. Orlovi ovdje uopste ne bjeze od covjeka. Mjestani bacaju ribama ovciju dzigericu i ako je one pojedu, oni vjeruju da ce im se, toboze, ispuniti zelja.
Klima kasabe ja vrlo prijatna. Tu ima vrlo mnogo grozdja, smokova, krusaka, jabuka i bijelih tresanja, tako da smo ove blagoslovene godine ovdje jeli prve tresnje. Zaista se to socne i ukusne tresnje.

Na glasu im je kiseli pekmez (tzv. nardenk) i slatko vino (museles) od sipova sto uspijevaju u ovdasnjim vrdima. Maslina, cempresa, oraha, vinograda i basca ima bezbroj.
Podigavsi se odatle i iduci jedan sat prema jugu, dosli smo na mjesto gdje rijeka Buna ulijeva u Bunicu i tece dalje. Bunica dolazi iz planine Stoca. Sjedinivsi se, one prolaze ispod Danijel-pasina mosta, zatim prodju Cifluk Ljubovica ("Lubzade"), i, tekuci dalje, slivaju se u rijeku Neretvu.
Ja sam, siromah, zatim prosao kroz Danijel-pasi Cifluk, a zatim sam obalom rijeke Neretve presao strmenite kamenjare, sa vinogradima na mnogim mjestima, i za pet sati stigao sam u grad Pocitelj.

[filatelista]

GRAD POCITELJ

Podigli su ga hercegovacki banovi. Ovdje sam odsjeo upravo u saraju naseg gospodara Ibrahim-age, cehaje velikog vezira Ahmed-pase Cuprilica. Njegova milostiva i postovana gospodja majka pripremila je meni, siromahu, jednu sobu i spremila jelo i pice. Ja sam donio pismo naseg gospodara Ibrahim-cehaje njegovoj majci, a ona je meni, siromahu, od radosti istoga casa davala par odjela, boscaluk i deset hiljada akci i poslala me da razgledam grad.
Ovaj grad osvojio je od Mlecana Mustafa-pasa Skopljak (Uskuplu), jedan od fatihovih vezira. To je ispostava (nijabet) blagajskog kadiluka na teritoriji hercegovackog sandzaka. Ima gradskog zapovjednika (dizdar) i pedeset momaka gradske posade.

Oblik i polozaj grada
To je malen i nizak grad na najvisem vrhuncu jedne prilicno visoke i strmenite litice na istocoj obali rijeke, tj. na onoj strani prema gradu Blagaju. Samo je vrlo strmenit i cvrst. Ima jednu gvozdenu kapiju koja se otvara prema jugu, a nema opkopa. S druge strane rijeke se nalazi se ponor i provalija. U unutrasnjosti grada ima kuca gradskog zapovjednika., zitnica (ambar) i malena dzamija u jednoj maloj kuli; sve su gradjevine pokrivene plocama. Ima i jedna kula za vodu iz koje se silazi u rijeku. Za vrijeme opsade silazi se niz stepeniste od 200 stepenica, koje su uklesane us tijenu. U slucaju borbe ovaj grad moze primiti pet stotina ljudi, jer je to vrlo malena tvrdjava. Ima otprilike pet stotina malih sahi-topova. Gradska kapija stoji stalno zatvorena. Nocu pedeset vojnika drzi strazu. Ako bi neprijatelj pokusao da predje preko rijeke plivajuci ili pomocu mjehova na ovu stranu, oni bi zapucali iz topova i pokvarili mu posao.

Varos
Pod ovim gradom na obali rijeke lezi varos od sto pedeset kamenom plocom pokrivenih kuca, s vinogradima i vrtolovima. U nekim odzacima (handan) postoje naoruzane kule.

Tu ima jedna dzamija. Natpis na njenoj kapiji glasi:
"Ovu casnu dzamiju podigao je dobrotvor i dobrocinitelj Hadzi Alija, sin Musa-agin, 971. godine."

U njenom dvoristu (haremu) ima jedan visok cempres. Tu scijetlu dzamiju podigao je predak (ecdad) naseg gospodina cehaje Ibrahim-age. Njegov (tog pretka) postovani brat Hadzi Omer-aga podigao je na obali rijeke uz gradski bedem, s donje strane ove dzamije, javnu kuhinju (imaret) u kojoj se dan-noc besplatno dijeli hljeb i corba stanovnicima varosi (belde). Uoci petka daje se (jos) jahnija, pilav i zerde. Ona se postojati sve dok bog bude htio.
Kasaba je imala jednu osnovnu skolu, pa je onda nas gospodar Ibrahim-cehaja podigao medresu, a (sada) je poslao ljude da naprave jos i kupatilo (hamam) i svratiliste (han).
Kuce kasabe se nanizane sve jedne povise druge tako da gledaju na zapadnu stranu i prema rijeci. Ovdje ima vrlo mnogo orahovih stabala. Zbog toga sto je zrak vrlo prijatan, ovdje voce prispijeva prije nego u drugim kasabama.
Ja sam, siromah, po nalogu Suhrab Mehmed-pase, sve hrabre momke koji su sa mnom, siromahom, dosli ostavio u ovoj kasabi kao muhafezadzije (cuvare) kod majke naseg gospodaracehaje Ibrahima.

Odatle smo otisli sa deset oboruzanih strijelaca u grad Gabelu, kao sto mi je bilo naredjeno.
Iduci jedan sat juzno obalom rijeke dosao sam u selo Tasovcic.

SELO TASOVCIC

To je muslimansko selo na drumu, sa pedesetak kuca i dzamijom. Cak je Ibrahim-cehajin otac Omer-aga pokopan ovdje na glavnom putu.
Iduzi, zatim, iz ovog sela juznom obalom rijeke, presli smo jednosvodni most Kodza Mustafa-pasa Skopljaka (Uskuplu) na rijeci Bregovi. Rijeka Bregova dolazi iz uvala na istocnoj strani stolackih brda i na ovom mjestu prolazi kroz klanac sto je pod onom stijenom koja se zove Stolica hercegovackog kralja i tu se odmah ulijeva u rijeku. Kad se predje ovaj most, na lijevoj strani, jedan sat daleko ima polje koje se zove Popovo.

POPOVO POLJE

Na ovom Popovom polju ima preko hiljadu jama, ali u njima nema vode. Kad nestane mjesec juli i vode u cijelom kraju opadnu, onda se iz ovih jama pojavi i provri voda. A kasnije, kad nabujaju, pretvore ovo Popovo polje u jezero. Ima tu neka vrsta ribe koja je vrlo ukusna i pojacava seksualnu potenciju. Stavise, u ovoj zemlji Bosnia veoma potentnu covjeku kazu: !Ah, covjece, sigurno si jeo ribu iz Popova." To je vec poslovica. Istina je, medjutim, da su neki ljekari stavljali mozak ovih riba u madzune za pojacanje potencije. Kad nestane ljeto i prestane padati bozja milost (tj.kisa), voda se oz ovog polja povuce, a narod hvata ribe koje ostanu, uziva i veseli se. Covjek moze stici u ove jame i setati po njima. Iduci odavde jedan sat prema jugu, dosli smo u kasabu Ganelu.

GRAD GABELA

To je tvrdo zidan grad, cetvorougaonog oblika, na obali rijeke Neretve, na teritoriji hercegovackog sandzaka. Oslobodjen je svij izvanrednih teskih daca. To je takva grad da mu u ovoj krajini nema ravna, samo je malen. Ima gradskog zapovjednika i posadu. Njegov kadija ima rang kadije sa rangom kadilukaod sto pedeset akci, i katkada sjedi ovdje, katkada ide po selima. Stanuje na suprotnoj strani, u kasabi Gabeli, jer se tu veliko trgovacko pristaniste (bender iskelesi) i trg (pazar). Medjutim, na ovoj strani na kojoj je grad nalazi se spahijski cehaja, janjicarski serdar, zapovjednik dviju tvrdjava, trzni nadzornik, bazdar, gradjevinski povjerenik, haracnik i carinik.

Oblik grada
Ovaj grad lezi nesto dalje od rijeke, na prostanoj i pjeskovitoj ravnici inzad koje nema uzvisenja koja bi diminirala grtadom. Podigao ga je Fatih. Miniranje mu nekako ne bi moglo nauditi. Tu je teren pjeskovit, pa stoga i ne moze biti opkopa, jer ako se zakopa pijesak samo jedan arsin dubine, odmah izbije voda.

Na ceitiri gradska ugla nalaze se cetiri kule, od kojih svaka prestavlja velik bedem. Ima gvozdenu kapiju koja je okrenuta prema sjeveru. U gradu se nalazi dvadeset kamenim placama pokrivenih kuca, mala Fatihova dzamija, skladiste zita i skladiste minicije.

Kako je to mjesto jako eksponirano, a njegova tvrdjava mu bila malena, to su napadaju Mlecana i odmetnistvo (domaceg stanovnistva) iziskivali da se ona prosiri. Stoga je sultan Ibrahim-han stavio u duznost pasi Cengicu, sandzak-begu hercegovackom, pa je ovaj nanovo podigao Fatihov grad Gabelu. On je ucvrstio one kule na cetiri ugla starog grada. Sa sjeverne strane (grad) ima drvenu kapiju, dok je kapija koja vodi u stari grad gvozdana. U tom novom gradu nema nikakvih zgrada, tu je samo mejdan za borbu. Bedemi su debeli po deset arsina, ima dvadeset i tri sahi, baljemez i drugih topova. Na zapadnoj strani nalazi se velika varos koja se zove Cifluk. Opseg grada iznosi 550 dobrih koraka.
Njegovi stanovnici kao i ostali krajisnici nose bijele prsluke i jecerme, a na glavu crveni fes kao Alzirci i mletacke caksire (falare) i idu pod oruzjem. Kad ustreba, oni odlaze cak do Sicilije i pljackaju. U ovom egradu nisam vidio zena. Na juznoj strani grada gabele nalazi se malopolje. Kazu da se tu u davna vremena sijala riza, a sada je zapusteno.
Na obali Neretve nalaze se tri razlicite gradjevine, pokrivene ceremitom. To je bio arsenal. Tu, po nalogu Sulejmanovom, stalno stoje tri spremne galije (kadriga).


KOR KULA

Ovaj je grad sagradio Kodza Mustafa-pasa, jedan od Fatihovih vezira. Selo Cifluk je njegov vakuf. Ova se kula nalazi u uskom tijesnom klancu (bogaz) Neretve. To je tako visoka, prostrana kula da seze do neba. U njoj se nalaze sahi-topovi koji gledaju u rijeku; ona je vrlo cvrsta. Na sjevernoj strani ima jednu kapiju; ima gradskog zapovjednika (dizdar) i osamdeset vojnika posade.
Iduci odatle obalom rijeke u juznom pravcu, dosli smo za tri sata u



.

[filatelista]

GRAD NORIN

I njega je podigao Kodza Mustafa-pasa. To je ogromna kula na sedam spratova poput Galata-kule u Stambolu, a cvrsta je kao da ju je gradio Seddad. Ima malu kapiju, koja se otvara prema sjeveru. Stepenicama se silazi niz litice u rijeku. Kapija se zatvara svaku noc, a most preko prokopa, koji je uklesen u liticu, izvlace pomocu tockova i prislanjaju ga uz bedem kule. Na sve cetiri strane stoje topovi kao jezevi. ratnici koji se u njoj nalaze su tu zatvoreni i ne mogu nikad izaci. U pristanistu (liman) dan-noc stoje tri potpuno spremne galije (ferkata). Vojnici koji nisu na smjeni ukrcavaju se na njih svako jutro i vece i idu u pljacku.
Kad smo im tamo dosli, meni su, siromahu, spremili jednu sobu i rekli:
- Mi idemo na srecu Evlija-age u cetovanje.
Te naoruzane gazije sjedose zatim, uz islamski ratni poklic, na tri galije (fregata), te za tren oka zaplovise i iscezose.
Razgledajuci grad iznutra i spolja, zatekla me ikindija. Tada ugledasmo da oni dolaze s jednom galijom (fregata) punom stanovnika s ostrva Apulije, ciji su barjaci spusteni na konopce. U njoj je bilo dvadeset zarobljenika. Osim toga, bila je krcata solju, vunom, cohom, platnom, biberom, zendzefilom (dzumbir) i raznim drugim stvarima i robom. Kad je (ladja) prispjela, ispaljena je salva iz topova i pusaka i priredjeno slavlje. Kad su meni, siromahu, dali djelove od plijena, rekose:
- Tvoja sreca upali, aga; ostanite jos koji dan.
Tako su se salili. Od njih pak bijahu dva momka ranjena, pa su im dali po dva dijela.
Ova visoka kula nalazi se na jednoj litici, na onom mjestu rta gdje rijeka Neretva utice na Jadransko more. To je okrugla kula na sedam spratova. Grad je snabdjeven topovima. Ima dzamiju, skladiste municije i hrane. Pod satom ove kule ima osmatracnica s koje se vidi ostrvo Apulija (Pulya). S onu stranu rijeke stanuje stanovnistvo naseg grada Ljubuskog, koje je i sada u odmetnistvu.
Kad smo mi, zatim, rekli da bismo zeljeli da na putu, uz Mostar, razgledamo i viljaet Ljubusko, to nam norinske gazije nisu odobrile rekavsi: "Neprijatelj je lako buntovan", i mi odustasmo od te namjere, te oprostivsi se sa svim turskim azapima (prvaci), krenusmo u sjevernom pravcu, pa smo za sva sata opet dosli u kasabu Gabelu.
Tu smo povjereniku za so pokazali naredbu nasega cara i ona je zavedena u protokol serijatskog suda. Njen je sadrzaj bio ovaj:
"Neka se po carskom zakonu od Dubrovcana ne uzima carina na so, neko neka se u pitanju doli postupa kao i dosada."
Dobivsi i od dubrovackog i od naseg povjerenika za so tri stotine grosa, zatim cohe i svilena platna za troje caksire, oprostili smo se s gradjanima i ponovo doslu u grad Pocitelj.
Ovdje sam prenocio jednu noc. Dobivsi od majke nasega gospodara cehaje Ibrahima pismo, par odijela, konja, sejsanu i stotinu dukata putnog troska, oprostio sam se s prijateljima i krenuo opet dalje prema sjeveru, obalom Neretve. Ostavljajuci na desnoj strani grad Blagaj, dosli smo za jedan sat u seher i starinski grad Mostar



. KASABA RUDO

Ovo je mjesto izgradio jedan Sulejman-hanov vezir, dobrozeljitelj Carstva. To je kadiluk od sto pedeset akci, na teritoriji hercegovackog sandzaka u bosanskom ejaletu.
Njime upravlja upravitelj pasinih zadudzbina (mutevelija). Ima spahijskog cehaju, janjicarskog serdara, trznog nadzornika, bazdara, povjerenika za harac, postavljenog od budimskog kola, te razne prvake i ugledne ljude.
Ova kasaba je divno naselje na obali rijeke Lima, na prostranom i zelenilom obraslom mjestu s vinogradima i bastama. Ima svega cetiri mahale sa cetiri islamske bogomolje. Mjesto broji cetiri stotine tvrdo gradjenih kuca, prizemnih i na sprat, s vinogradima i bascama, a sve su pokrivene sindrom. To su lijepi i otmjeni dvori (handan) s kucnim kupatilima. U tom krasnom mjestu sve su kuce oslobodjene divanskih nameta i svih teskih tereta.
Ima tri osnovne skole, dvije derviske tekije, dva svratilista (han), jedno udobno javno kupatilo (hamam) i pedeset ducana. Novac koji se ubere od kirija tih ducana, hanova i kupatila trosi se za popravljanje i odrzavnje mostova.

Opis velikog mosta
Ovaj velicanstveni most je velika zadudzbina na rijeci Limi; ima pet okana i pet velikih kamenih stubova sazidanih u vodi. To je jak most ciji gornji dio stoji na debelim stubovima ladja, a popodjen je drvenom daskom. Jednom rijecju, ova se kasaba razvila zahvaljujuci vaznosti toga mosta. Onaj ko dolazi iz grada Uzica u Rudo mora vskako preci preko tog mosta. Tako smo i mi ucinili.
Klima ove varosi je prijatna. Tu ima mnogo vinograda i basca. posavsi odatle dalje, nisam presao preko mosta, nego sam isao cetiri sata teritorijom Ruda, obalom rijeke Lima prema istoku i presao mnoga mjesta. Najposlije smo presli na drugu stranu rijeke Lima i dosli u kasabu Priboj ("Perboj").

KASABA PRIBOJ

Ranije smo, iduci s nasim gospodarom Melek Ahmed-pasom u Rumeliju, kada je on svrgnut s ejaleta Bosne, udarili na ovu kasabu i prosli kroz nju. U ovoj kasabi pojeli smo nesto malo hrane, uzeli vrijedne vodice i ponovo presli na suprotnu stranu rijeke Lima, na teritoriju kasabe Rudo ("Duda").
Iduci preko kamenitog terena, dosli smo za cetiri sata u manastir Marzic na obali rijeke Save.

KASABA PRIJEPOLJE

To je u stara vremena bio velik seher. Kad je Osvajac posao da osvoji Bosnu, on je snagom Ahmed-pase Hercegovica osvojio i ovu varos Prijepolje. Ona je domen (hass) hercegovackog pase i vojvodstvo na teritoriji hercegovackog sandzaka. To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od tri stotine akci. Ima prestavnika Portinih spahija, janicarskog serdara, serdara budimskog kola, trznog nadzornika i bazdara. Prvaka i uglednih ljudi nema mnogo.
Ova kasaba Prijepolje sastoji se od dvije kasabe. Jedna je Gornja vakuf-kasaba na rijeci Limu, na pocetku fatihovog mosta; ona se sastoji od jedne mahale s nekih pedesetak sindrom pokrivenih kuca, s bascama i vodama koje su poput izvora zivota.
Tu se nalazi Ibrahim-pasina dzamija. To je vrlo udobna i privlacna dzamija s jednim minaretom, a pokrivena je ceremitom. Ima dva velika svratista (han) i udobno maleno javno kupatilo (hamam).
Ima svega jednu tekiju, dvije osnovne skole (mekteb) i deset ducana. To su Ibrahim-pasine zadudzbine. Prihodi od kirija ovih ducana trose se za odrzavanje mosta.
Iduci iz te kasabe prema istoku, obalom rijeke Lima, kroz groblje, dosli smo u vakuf-kasabu Donje Prijepolje.
U stara vremena obje ove kasabe bile su jedna varos, koaj je tokom vremena propala, pa je izmedju te dvije kasabe, ondje gdje je sada groblje, nastala pustos od hiljadu koraka. Sudska i upravna vlast im je ipak jedna. To je vrlo sigurna kasaba. Ova je naprednija, ljepsa i veca od Gornje vakuf-kasabe. Ovdje stanuje njen mutevelija, upravnik i kadija. I ova kasaba lezi na prostranom i zelenilom obraslom mjestu na obali Lima. Kroz ovu varos tece rijeka Milesevka. Kako varos lezi i na desnoj i na lijevoj strani te rijeke, mora se prelaziti preko mostova. Odmah na periferiji varosi utice rijeka Milesevka u rijeku Lim. Sa sve ceitiri strane varosi nalaze se brda. Po njima su sve sami raznovrsni vocnjaci (bag). U Donjoj varosi ima svega deset mahala, a medju njima je rijeka Milesevka. Cetiri su hriscanske, a sest je muslimanskih mahala. Tu ima ceitir stotine i osamdeset sest daskom pokrivenih, pristojnih, prostranih i tvrdo zidanih kica, sa vinogradima i bascama. Vecinom su u starom stilu i prizemne. Od svih kuca najimpozantniji je dvor budimskog vezira Smail-pase.
Tu ima deset dzamija sa mihrabom. Dzamija Husein-pase je udobna i dobro posjecena. Njena kapija stoji prema jednom uglu same dzamije i nijedna druga dzamija nema ovakvu kapiju. S druge strane rijeke Milesevke, na vrhu drvenog mosta je Veznader-agina dzamija. To je prostrana i svijetla dzamija. Pred njom ima jedna cudna sahat-kula. Glas njena zvona cuje se cak iz grada Mileseva.
Ovjde smo presli preko drvenog mosta na rijeci Milesevki i dosli na musalu, koja zasluzuje da se vidi. I ona je okicena velikim drvecem. Krasni medzid, koji se nalazi iznad kapije hana Sokoloviceva sina, sposobna da bude privlacna dzamija i tekija (zavije). Glasovita je i Veznedarova tekija.

Ovdje postije tri medrese, cetiri osnovne skole i cetiri tekije. Dvije od tih tekija du halvetijskog, jedna kaderijskog, a jedna bektasijskog reda. Ima tri trgovacka prenocista (han). Najimpozantniji i najsavrseniji je han Kasim-pase, sina Mehmed-pase Sokolovica u carsiji. Iznad njegove kapije nalazi se mesdzid. Na velikom basenu ispred kapije ovog hana, s druge strane ulice, svi pobozni muslimani uzimaju abdest i piju vodu. Ima stotinu ducana.

Klima je dosta blaga. Svi stanovnici nose potijesne arnautske caksire i krajiska cohana odijela; na glavu stavljaju cohane kalpake razne boje, a govore bosanski, srpski, bugarski i latinski. Vecina stanovnika su jedri momci, a svi idu golih cjevanica, pasu sablje, maceve, duge nozeve i bodeze i idu potpuno naoruzani. Katkada njihove gazije idu u cetovanje prema mletackom gradu Kotoru. Te su gazije smioni, hrabri, srcani i veseli momci.

Iz Prijepolja smo zatim, sa deset prijatnih drugova, pojahali svoje konje i isli u setnju prema jugu obalom rijeke Milesevke kroz vocnjake i basce; tom prilikom ulovili smo nekoliko zeceva. Za pola sata smo prosli kroz napredna sela i dosli u grad Milesevo.

[filatelista]

SEHER I GRAD MOSTAR
Drevni zapisi


Mostar znaci varos s mostom. Prema pricanju latinskih istoricara, u ovome je seheru u starinsko doba bio most preko rijeke Neretve s jedne strane na drugu, i to na jakom gvozdenom lancu u debljini covjecijeg stegna, i od toga mu je ostalo tako ime.

Ovaj seher je osvojio licno njegovo velicanstvo Fatih. Mostar su zauzeli Turci prije 1468. g. a zauzele su ga cete bosanskog sandzaka Isa- bega Ishakovica. Pri tome Mehmed II nije imao nikakvog licnog ucesca. On je has (domen) pase (hercegova- ckog), a nalazi se na teritoriji hercegovackog sandzaka u bosanskom ejaletu. Njime upravlja pasin vojvoda s pedeset vojnika (nefer). To je ugledan kadiluk s rangom onih kadiluka od tri stotine akci. Ima muftiju, predstavnika serifa (neki- bu'l- esraf), prvake i ugledne ljude. Tu ima vrlo mnogo ucenjaka, sejhova, imama, pisaca i pjesnika. Ima mjesnog spahijskog cehaju (sipah kethuda jeri), janjicarskog serdara, serdara budimskog kola, trznog nadzornika (muhtesib), bazdara, nacelnika grada (sehir kethuda), povjerenika za harac (haradz emini), gradjevinskog nadzornika (mimar- agasi) i gradskog zapovjednika (kal'a dizdar).

Oblik grada - Da bi osigurao i obezbijedio seher, Sulejman- han je naredio da se na liticama rijeke Neretve sagradi ovaj grad od kamena vrlo cvrsto i tvrdo. Grad je dosta malen. Tu se nalaze dvije tvrdjave, jedna s desne, a druga s lijeve strane. Izmedju njih nalazi se u cijelom svijetu poznati mostarski most. Na objema tvrdjavama postoje po dvije cvrste i utvrdjene kapije. Obje tvrdjave snabdjevene su potrebnim topovima i raznovrsnim spravama, a ukrasene su sa tri izbocena bastiona, koji su zaista divni.

Premda tu postoje dvije tvrdjave, gradski zapovjednik (dizdar) je ipak jedan. U svakoj tvrdjavi ima po osamdeset naoruzanih regularnih vojnika. Oni stalno drze strazu. Gradsku kapiju zatvaraju svaku noc i nikoga ne ostavljaju unutra. Na bedemu u bastionu grada nalazi se jedan cardak koji gleda u Neretvu; u njemu se sastaje obrazovani svijet. Odatle se vidi kako sa sjeverne strane dolazi rijeka i kako poput Sirdarija (Sejhun) tece u jugoistocnom pravcu. U tome cardaku sastaje se obrazovani svijet Mostara i tu diskutuje o raznim pitanjima transcendentnog zivota i serijatskog prava. To mjesto je pravo odmaraliste. U onoj tvrdjavi koja se nalazi s druge strane mosta, i cija je kapija okrenuta na ovu stranu gdje je seher, nalazi se Sulejman-hanov mesdzid. Na tome mjestu ima mala kafana za gradske vojnike. Gradski zapovjednik (dizdar) i prvaci sehera (ajana) najcesce sjede tu. Sav spoljni zid toga mjesta (mahale) okicen je orudjem i oruzjem gradskih vojnika.

Veliki mostarski most - I ovaj je most sagradio stari neimar (kodzamimar) Sinan, sin Abdulmennan- agin, a po Sulejman- hanovoj naredbi. On izgleda kao luk duge koji se uzdize do Kumove Slame i pruza s jedne litice na drugu. Ispod sredine mosta tece rijeka. Kako se sa obje strane toga mosta nalaze tvrdjave, to nije moguce preci s jedne na drugu stranu grada drugim putem osim preko tog mosta. Eto neka se zna da sam ja, bijedni i jadni rab (bozji), Evlija, dosada presao i vidio sesnaest carevina, ali tako visok most nisam vidio. On je prebacen s jedne na drugu stijenu, koje se dizu do neba. Duzina toga mosta od jedne do druge kapije, sto se nalaze na unutrasnjoj strani dviju tvrdjava, koje leze na oba kraja mosta - iznosi ravnih stotinu koraka, a sirok je petnaest stopa.

Cudna ie vjestina koju je pokazao Ibrahim- efendija, roznamedzija sultana Murad-hana IV, provodeci preko toga mosta mjedenim cuncima vodu koja se nalazi u Tabackoj carsiji (debbag hane varosi) na zapadnoj strani mosta, dovodeci je u carsiju i pazar (trg), sto se nalaze na ovoj strani mosta i razvodeci je po banjama (hamam), dzamijama i medresama. Ukratko, to je most iznad i ispod koga tece voda.

Datum kad je Gazi Sulejman- han podigao taj most sadrzan je u rijecima:

"Kudreti kemeri" - Godine 984.

Drugi versifikovan hronostih glasi:

Ovaj je most sagradjen potpuno kao luk duge,
Ima l' mu slican na ovom svijetu, moj boze!
Jedan znalac pogleda ga s divljenjem
I rece mu hronostih:
"I mi cemo preci preko one cuprije
Preko koje je presao (ostali) svijet, moj sultanu !"
Godine 974/1556.

Zaista je neimar ulozio svu svoju snagu i jasno pokazao svoju veliku, sposobnost. Kad se ovaj most pogleda iz daljine, izgleda okrugao kao luk iz koga je tek izletjela strijela pa tako stao. Neimarski ukus, preciznost, eleganciju, koja je unosena u ovu divnu kamenu tvorevinu, nije pokazao nijedan stari neimar. Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide. I sjedeci u pomenutom cardaku, oni promatraju kako mnoga smiona djeca sehera stoje spremna na ivici mosta. I kad se zatrce i skoce s mosta, padaju dolje u rijeku i lete u zraku kao ptice praveci svaki od njih neku posebnu vrstu akrobacije.

Jedni skacu strmoglav, drugi sjedeci alaturka, a neki opet skacu u vodu udvoje, utroje i odmah srecno izlaze na obalu uspinjuci se uza stijene, i dolaze gore na kraj mosta i primaju darove vezira i prvaka. Visina ovog mosta je 87 hvati, a dubina rijeke 87 arsina. U njoj ima stijena velikih kao kupola kupatila; njih rijeka valja uz veliku buku. Zaista je velika smjelost da sitna djeca skacu u takvu rijeku.

Mnogi segrti (gulam), noseci jelo svojim majstorima u ducane, ne idu mostom, nego stave jelo na glavu, a tasove (sofra tasi) i hljeb uzmu u ruke, pa idu smiono klizuci se uzanom ivicom mosta (korkaluk).

Ova varos ima pedeset i tri mahale sa tri hiljade i cetrdeset tvrdo zidanih, kamenim plocama i i ceremitom pokrivenih kuca. Kako se vecina tih kuca (handan) nalazi na onim liticama sto su na istocnoj strani rijeke, to njihovi doksati, dvorane, mnogobrojne sobe, predvorja i balkoni gledaju u rijeku. Na suprotnoj, zapadnoj strani rijeke su sve sami ruzicnjaci, a svako moze pred svojom kucom na rijeci da lovi ribu i da se kupa. Duzina nastanjenog, izgradjenog dijela varosi na onoj strani gdje je carsija i trg (pazar) jeste punih pet hiljada koraka. Na jugoistocnoj strani prostire se polje dva sata hoda, sve do grada Blagaja. Ono je ispresijecano vinogradima i bastama. U julu nastane u varosi velika zega, jer suncane zrake udaraju u one stijene za ledjima varosi, pa se njihov refleks odrazava na varos. Na istocnoj strani nalaze se vinogradi. Kako varos lezi na potijesnom mjestu, ona je duga i uzana; ali je zaista privlacna.

Dzamije - Tu ima 45 muslimanskih bogomolja (mihrab). Hronostih (tarih) na kapiji Derfterdar- pasine dzamije pod Kazaskom carsijom glasi:

Uzviseni defterdar po imenu Mehmed,
Pobornik dobra, zatornik zla,
Smisljajuci besprimjeran i lijep hronostih
Tog casa rece mu Hatif: "Dom gozbe."
Godine 1017/1608.

Blizu mosta nalazi se Koski Mehmed-pasina dzamija, koja je poput kakve carske bogomolje. Ova je dzamija u dobrom stanju, svi njeni dijelovi su potpuno pokriveni plavim olovom. Iznad gornjeg praga njenih vrata napisan je kaligrafski ovaj natpis:

Mehmed-pasa je za Bozju ljubav sagradio
Ovu dzamiju da bude na svom mjestu
Sveti duh rece joj hronostih:
"Hram Bozji i boraviste dobrih ljudi."
Godine 1027/1618.

Natpis na Staroj dzamiji u carsiji glasi:

Ko za Bozju ljubav podigne dzamiju,
"Neka ga vjecno prati milost Bozija."
Godine 878/1473.

Na kraju jugoistocne strane varosi nalazi se Ibrahim-agina dzamija. Ona je takode pokrivena olovom, ima visoku kupolu, a sva je nasarana kameleonskim bojarna. Ovu dzamiju vrijedi vidjeti. Hronostih na njenoj jugoistocnoj kapiji glasi:

Ibrahim-aga, osnivac ove zaduzbine,
Ljubitelj poboznih, olicenje dobra
I zastitnik sirotinje.
Kad je dovsena, nevidljivi glas rece joj hronostih:
"Mesdzid poboznih, hram ljudi istinske spoznaje."
Godine 1044/1634.

Osim toga, u mahalama ima dzamija: Roznamedzije Ibrahim- efendije; njeni su vakufi dobro uredeni i mocni. Hadzi- Mehmed- begova dzamija je veoma prostrana, umjetnicki izradjena i svijetla. Vise njenih vrata s jugoistocne strane, napisan je na bijelom mramoru pozlacenim dzeli- pismom ovaj hronostih:

"Ova uzvisena i casna dzamija podignuta je za vlade najveceg sultana Sulejman- hana gazije, da Bog uvelica njegove pobjede!
- dobrotvor i osnivac zaduzbine njegove ekselencije El- hadzi Mehmed- beg, cestiti drzavnik, tvorac reda na svijetu, brat velikog vezira."

Ovo je napisano kao njen hronogram godine devet stotina sezdeset i pete 965/1557.

U ovom dijelu varosi sto se nalazi s druge strane u tabhani (debag-hana) ima sest mahala i pet islamskih bogomolja (mihrab), ali tamo nema gradjevina pokrivenih olovom. Prostrana je Hadzi- Alijina dzamija. Na onoj strani gdje je glavni dio varosi nalazi se prostrana musala (namazgah).

Od mesdzida lijep je jos Hadzi- Alijagin mesdzid prema Ahmed- efendijinoj cesmi. To je lijepa i dobro opremljena dzamija. Na jugoistocnoj kapiji ima ovaj natpis:

Odabrani Muhamed, miljenik Boziji, rekao je:
"Covjek koji za ljubav Boga podigne mesdzid.
Sinan mu od sveg srca rece hronostih:
"Godine hiljadu i sesnaeste podize Hadzi Alija svoj mesdzid."
Godine 1016/1607.

Od medresa znamenita je medresa Roznamedzi Ibrahim- efendije, koja je u dobrom stanju. Ima dva javna kupatila (hamam), jedno je na ovoj, a drugo na suprotnoj strani (varosi). Ima jos 127 kucnih kupatila (handan hamamlari).

Natpis na Ahmed- efendijinoj cesmi koja se nalazi u carsiji prema velikom hanu glasi:

Dobrotvor ove zaduzbine, Ahmed- efendija
Trazeci nadje bistru vodu (ab-i nabi).
Zatim pazljivo promisli i rece joj hronostih:
"Tekuca voda (ab-i cari).

[filatelista]

Carsija i pazar - Ima 350 tvrdo zidanih ducana. Onakve tabhane (radionica za stavljenje koze) kao sto je ona na suprotnoj strani ove varosi nema nigdje. Njena zgrada je kao tvrdjava. Unaokolo ima gvozdene prozore, a u sredini veliki basen (sadrvan). Na toj strani ima 20 korisnih i malenih ducana.

Interesantni spomenici - Tu je na prvom mjestu mostarski most. Zatim (narocita vrsta) vitlova (cekrka). Tu je ispod carsije svezan (namotan) jedan debeo lanac za tocak i cekrk, a drugi kraj tog debelog lanca svezan je za debeli lanac koji je svezan za stijene cak dolje u rijeci.

Kad neki covjek hoce na izvadi vode iz rijeke, on natakne svoju kofu za kariku lanca, a onda pusti lanac i on ode u vodu. Onda ozgo izvlace lancem kofu i ona izadje puna vode. Ovu vodu liju u bardake i testije. Na tri mjesta nalaze se takvi cekrci (dolap), kojima na taj nacin izvlace vodu lancanim tockom.

U onome dijelu carsije gdje su kazazi nalazi se jedna cetvorougaona sahat- kula. Zvuk njena zvona cuje se iz daljine na tri sata hoda.

Na suprotnoj strani varosi, tamo gdje je tabhana, ima devetnaest vodenica, koje zasluzuju da se vide. U tim krajevima nisam vidio vodenice izradjene s takvim uredjajem i na tocak.

Kako je u varosi klima blaga, to je zima prijatna.

Cijelo stanovnistvo je rumeno u licu. Njihovi casni i postovani starci zavijaju oko glave saruke (destar), a momci oblace kalpake, caksire s kopcama i cohanu odjecu.

Njihove zene stavljaju na svoje (glave) ravne kape tzv. "tarbus takje", bijele pokrivace; sve oblace feredze i tako setaju.

Njihov posebni dijalekat je pravilan i jasan turski jezik, a znaju takodje bosnjacki i latinski.

Na glasu im je bijeli hljeb, a u protokolu (sidzilu) serijatskog suda upisano je da pastrmka iznosi po dvadeset i trideset oka. Narovi u toj varosi su vrlo krupni. Specijaliteti su im grozde, smokve, kajsije, seftelije i cempresovo drvo.

Na onoj strani varosi gdje se nalazi kozara (debbaghane) ima do osamnaest hiljada i sezdeset basca divnih poput rajskih.

Dodatak - Na teritoriji hercegovackog sandzaka nema nijedan veliki grad napredniji i ljepsi od sehera Mostara. Zbog prijatne klime, tu ima tako socnog i finog svakovrsnog voca da oni svoje smokve, grozdje i kao covjecije glave krupne narove nose na poklon ostalim gradovima. Ovo voce ne samo sto zadrzava svoju ljepotu i slast nego se njegova boja i slast zadugo ne promijeni. Kroz sve privlacne basce i ogradjene bostane koji se nalaze na onoj strani gdje je tabhana (debbaghane) proticu zive vode, a po raznovrsnim uredjenim sofama svijet se veseli i bez prestanka moli Boga za trajnost Carstva i naroda. Hvala Bogu, u ovome sam gradu proveo tri dana u uzivanju i veselju.

Kad smo s velikim dzemaatom klanjali bajram-namaz na Musali, upravo u casu kad je mufti-efendija (sejhu' l-islam) ucio hutbu, dodje sedam ljudi kao bez duse i zapomagase:

- Aman, braco muslimani, eto za brdom vodimo borbu s ljubuskim nevjernicima. U pomoc, braco, u pomoc !

Na to rece muftija (sejhu' l-islam):

- Na noge, braco muslimani, da idemo na vojnu bajramskih zrtava, da priteknemo u pomoc braci muslimanima i da tako napravimo najvecu vojnu.

Odmah su sve gazije, pjesaci i konjanici, ne dovrsivsi molitvu (hutbu i dovu) prihvatili oruzje, spremili se i odjurili u planine. Poslije dva sata zapoceli smo teske borbe u nahijama Ljubuskog. Neprijatelj umalo nije nadvladao (Muslimane), ali u taj cas prispjese mostarske gazije kao Hizir i, uz poklic "Allah, Allah", tako potukose macem neprijatelja da to nije moguce opisati. Odmah ispalise jednu salvu.

Neprijatelj vidje da su Turci bez obzira na Bajram posli u borbu i da sijeku macem. Palo je oko sto sedamdeset neprijatelja, ostali su razbijeni i iz navale presli u bijeg i otisli u svoj pakleni zavicai. Nase gazije, tjerajuci neprijatelja, zarobise ih oko sedamdeset, a pedesetak posjekose. Od nasih pogibe mucenicki samo sedam vitezova, koji su sahranjeni. Bajramski rucak rucali smo u selu koje smo oslobodili, a zatim smo zdravo i veselo s plijenom i velikom pompom vratili se u seher Mostar.

Eto, tako Mostarci rustemovski vode bitku i boj.

Kratko receno, to su darezljivi, gostoljubivi i plemeniti ljudi.

Zatim sam od prvaka ovoga sehera uzeo pisma, oprostio se s njima i s pedeset hrabrih pratilaca krenuo prema zapadu ...

Seher Foca

Osvojio ga je Ebu'l-Feth,, sultan Mehmed-han, godine 869/1465.Njegova je tvrdava, koja se nalazila u brdima, porusena.On je sada po Gazi Sulejman-hanovom katastarskom popisu(tahrir) domen(hass)hercegovackog pashe, a nalazi se na teritoriju hercegovackog sandzaka.Njim upravlja vojvoda.To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od tri stotine akci, u nahijama toga kadiluka ima desamdeset i sedam sela.Ima muftiju, predstavnika serifa, predstavnika Portinih spahija(sipah kethuda yeri),janjicarskog serdara,povjerenika za harac(harac agasi), trznog nadzornika(muhtesib agasi),starjesina esnafa(sehir kethudasi) te razne prvake i velikase

Oblik i polozaj Foce-
Prostire se duz obale velike rijeke Drine, od istoka prema zapadu.S jugoistocne ,juzne i zapadne strane,u daljini koliko moze top dobaciti,nalaze se sumom bogate planine s ogromnim drvecem.Veliki seher se nalazi u polju, na ravnom i prostranom mjestu.Sve do obale rijeke Drine nanizane su prostrane kuce,prizemne i na sprat.Zidane su od tvrdog materijala, a imaju i vinograde.

Grad ima 18 mahala.10 je Muslimanskih,a 8 Bugarskih,Srpskih i Latinskih(Katolickih).Jedna je mahala zidovska.Ima 2160 impozantnih, krasnih i lijepih kuca,koje su u dobrom stanju, pokrivene su ceremitom i plocama, okruzene bascama,tako da svaka izaziva ljubomoru i zavist persijskih vrtova

Najimpozantniji su novosagradeni saraji Mustafa-efendije Kadica(Kadizade),zastupnika(halif) spahija u rezidenciji srece(Stambolu).Zatim Begov saraj i Serdarev saraj

Dzamije:
Ima svega 17 islamskih bogomolja(mihrab).Izmedu svih istice se dzamija sultana Bajezida Velije u staroj carsiji.To je starinska bogomolja,sagradena od tvrdog materijala, u starom stilu.Ima drvenu kupolu pokrivenu olovom i jedan minaret.Zatim dzamija Fatma-sultane.I ta je bogomolja(musala) u dobrom stanju, a pokrivena je cistim olovom.Na kraju zapadne strane varosi nalazi se jednostavno gradena dzamija Sejh-Piri efendije.
Defterdar-pasina dzamija ima jedan minaret, a pokrivena je olovom.
Zatim ima Osman-agina dzamija, u kojoj iznad kapije stoji ovaj natpis:

Zgrada Hadzi-Osmanove dzamije,koja je slicna raju
Postade uzvisen hram iskrenih vjernika
Posjetilac rece datum dovrsenja njegove zaduzbine
Posta krasna dzamija i privlacan hram
Godine 1022/1613

Ova svijetla dzamija ima kupolu od daske, a sva je prekrivena olovom.Na vratima dzamija kadije Osman-efendija nalazi se ovaj natpisatum joj je:
Blago onom ko u nju ude cist
Godine 1002=1593/1594

[filatelista]

Ove pomenute dzamije su velike dzamije na ovoj strani grada Foce.Osim njih ima 11 mahalskih mesdzida(zavije)
Rijeka Cehotina(Tihotina) razdijelila je ovaj grad Focu na dvoje.
Na suprotnoj, istocnoj strani te rijeke nalaze se ove dzamijead drvenim mostom predemo na suprotnu stranu, onda na vrhu mosta imamo Hasan-pasinu dzamiju,koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom Aladza dzamija.To je krasna bogomolja.Ovoj dzamiji nema ravne u Bosanskom ejaletu, ni u zvornickom sandzaku, ni u gradu Taslidzi(Pljevlja), a ni drugdje.Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni zastupnik(bashalife), starog neimara(Kodza Mimar) Sinana, sina Abdulmenan-agina,glavnog neimara(mimarbashi) sultana Sulejmana.On je ulozio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu tako krasnu i divnu Aladza-dzamiju, kojoj ne moze biti ravne.U ovoj dzamiji je sa stanovista arhitekture izrazeno toliko sposobnosti, toliko ukusa i finoce i ostvareno toliko ljupkosti da takvu impresivnost nije ostvario nijedan raniji neimar na zemaljskoj kugli.Kako je ona ljepsa i sjajnija od svih dzamija ovog grada, to je ukrasila grad.Neimar je na zidovima cetvorougaone osnove napravio, poput plave zdjele,okruglu kupolu, ona je uzorna i zasluzuje da se vidi.Minber, mihrab, prozori i galerija mujezina su perforirani(musebbak) radovi od bijelog mramora poput perforacija(gravura) Fahrije, u svakom tom detaljuizrazena je neka posebna sposobnost i vjestina poput dopustene madjije.Spolja na sofi nalaze se tri visoke kupole(kubbe), na cetiri mramorna stuba bijela kao kristal.Da ne bi snijeg i kisa zasipali veliki dzema'at, na ovim sofama je poredano sinetricki dvadeset borovih stubova i od drveta inzinjerijski napravljena neka vrsta krovnog prepusta(sundruma), tako da onaj koji ga vidi ostaje zapanjen, jer je sav taj prepust izgraviran mrezastim gravurama poput gravura Fahrije.

Sav jugoistocni zid ove sofe isaran je raznovrsnim sarama ravnim Behzatovu,Manijevu i Sahkulovu kistu.

U sredini dvorista(harem), na mjestu obraslom u zelenilo, pod visokom emajl-kupolom na sest stubova,koja je kao kupola kakvog visokog dvorca,napravio je klesar mramora sadrvan(havz) za abdest.To je tako umjetnicki izraden safijski sadrvan da zaljubljeni ljudi, gledajuci kako iz slavina tece ziva voda i pravi vodoskok,prestanu da ceznu i uzimaju abdest.Sa desne strane ove dzamije, do samog puta, podignuta je velicanstvena kupola(kubbe) na cetiri stuba..Oko nje je kovacki majstor napravio takve gvozdene resetke i prozore koji su poput radova kovaca Davuda.Svaki majstor, inzinjer i svjetski putnik koji pazljivo pogleda ovu kupolu i ove gvozdene resetke ostaje zapanjen i zadivljen.Osnivac ove zaduzbine,Hasan-pasa, umro je u Budimu kao Budimski defterdar.Njegovo su cisto tijelo, prema njegovom testamentu(vasiyet),sahranili ovdje u gradu Foci, u dvoristu ove dzamije pod pomenutom emajl-kupolom.To je i sada svijetao mauzolej.Bog mu se smilovao!.To je,zaista bio covjek od ukusa,darezljiv i plemenit, vrijedan i gostoljubiv, pun divnih osobina kao Hatem Tai i Dzafer Bermeki.Kako on nije zalio blaga, to je neimar Ramadan iz dvadeset i jedne dzamije koje je on gradio mogao uzeti poneko iskustvo i vjestinu(san'at) i sve ih primjeniti na ovoj dzamiji.Ulozivsi svu svoju sposobnost, on je napravio takav bozji hram da mu nema ravna u Rumeliji(diyar-i Rum).Kako je osnivac bio darezljiv covjek, on je raznim umjetnicima koji su iz svih krajeva dobrotvoru na poklon po jedan svoj umjetnicki rad dao odgovarajuce nagrade i uzdarja.

Umjetnicki izradenim lusterima, koje je takoder dobio na dar, ukrasio je unutrasnjost dzamije, pa je i ona postala postala svijetla bogomolja, poput mlade cije celo sija kao mjesec.Iznad visokog svoda kapije na jugoistocnoj strani dzamije, na bijelom i cistom mramoru,napisan je kaligrafski u stilu Kara-Hisarije ovaj natpis:
Ovu casnu dzamiju podigao je osnivac zaduzbine
I dobrotvor Hasan,sin Jusufov,
i dao joj ovaj hronostih
Primi je lijepo, o vjecni (boze)!
Godine 1047

Pokraj ove dzamije nalazi se dzamija Emira Mehmed-age.To je interesantna, simpaticna i lijepa dzamija, ali nema posjetilaca.Ovu dzamiju narod zove Pasina dzamija(Pasa cami).Na njenoj kapiji nalazi se ovakav natpis:

Ovu casnu dzamiju sagradio je i prosirio
Mehmed-aga sin Abdulatifov,upravitelj vakufa
Napisano godine 961

Dzafer-efendijina dzamija je svijetla starinska bogomolja kojoj nema ravne, a pokrivena je olovom.
I Sulejman-begova dzamija je , takoder, udobna i privlacna, ali ima pomalen broj posjetilaca.Osim ovih dzamija,nalazi se na ovoj strani vise mahalskih mesdzida.U Foci ima sest medresa, u nekima se predaje islamska tradicija(hadis).Postoji osam tekija.Od svih je najznamenitija Bajezid-babina tekija, na jugoistocnoj strani grada, medu vinogradima i bastama.Ona je okrenuta prema carsiji i bazaru i predstavlja kosmoramu(ogledalo svijeta).Ukrasena je raznovrsnim maksurama i kuhinjama.Tu ima tri javna kupatila(hamam).Jedno je kupatilo pokojne Fatma-sultanije,drugo Bajezidovo,a trece hamam Mustafa-efendije,zastupnika(halifa)spahija.
Sudnica(mekheme),koja je u blizini ovog kupatila, takoder je Mustafa-efendijina.U blizini Mustafa-efendijine banje nalazi se prostrana musala.Ovdje mjestani obavljaju blagodarenja.Postoje dvije javne kuhinje(imaret).Jedna Bajezid-hanova,a druga Aladza-dzamije.

Od njihovih specijaliteta na glasu su cetrdeset vrsta riba iz rijeke Drine, bijeli kruh i med samotok, sedam vrsta socnog grozdja, visnje i kruske jeribasme.Prema bazdaraginim podacima tu ima 26 000 dunuma vinograda na koje se placa desetina(osur).U carsiji ima 540 ducana.
Sredinom ovoga mjesta,tamo gdje se nalazi trg varosi,tece rijeka Drina,koja se ne moze preci na konju.Jugoistocno od rijeke lezi glavni dio grada.Sjeverno i zapadno od rijeke nalaze se plodni vocnjaci(bag).Stanovnici prelaze i na suprotnu stranu camcima i ladama.Svi dvorovi i uglednije kuce leze na obali Drine.Njihovi doksati i prozori gledaju na rijeku.Duzina grada obalom rijeke iznosi 4000 koraka.

Ova rijeka Drina izvire na sredini Hercegovine(dijar-i Hersek)iz planinskih visoravni Kolasina i Cemerna, iz planina Zagorja i Uloga.Rastuci i skupljajuci se postepeno, ona najprije nailazi na ovaj veliki grad i tece jedan sat direktno kroz basce i ne pravi nikakve vijuge.

Na istocnoj strani grada, pored Aladza-dzamije, tece rijeka Cehotina, koja se pod tabhanom(dabeghane) sjedinjuje s rijekom Drinom.Rijeka Cehotina tece s istocne strane grada Foce.Njen izvor nalazi se na jugoistocnoj strani(kible) u planinama nahije Bihor u prizrenskom sandzaku u Albaniji, koje su udaljene jedanaest konaka.Ona dolazi iz Pive,Niksica i opasnih Drobnjaka, prolazi ispod grada Plava,zatim Pljevaljskim poljem, protice kroz grad Focu,dijeli ga nadvoje i tu utice u rijeku Drinu.Drina tece dalje prema sjeveru, nailazi na kasabu Ustikolinu, a zatim se sjedinjuje sa Limom.Odatle tece prema bosansko-sarajevskom Visegradu, prolazi kasabu Bijeljinu te pod gradom Racom, utice u Savu.
U ovom hercegovackom sandzaku postoje dva znamenita velika grada(mahmiyya), jedan je Foca a drugi Mostar.

Stanovnici Foce su u licu lijepi i divni ljudi, cistog vjerovanja, pobozni su i dobri muslimani.Muskarci nose raznobojnu cohanu odjecu.Prvaci i velikasi zamotavaju bijele calme,a srednji stalez nosi pokratko odijelo i caksire s kopcama,grube papuce i kalpake od raznobojne cohe i kunovine.Govore Bosanski.Vecinom su trgovci.Hadzija(hodocasnika) i gazija(junaka) ima takodje dosta

\
Zene nose feredze od crne cohe sa bijelim velom i idu pokrivene kao Rabija Adevija.Djevojke su im veoma lijepe, povucene,a djeca vrlo bistra i ostroumna, pa su napamet naucila mnoge knjige u stihovima.Mladici su im pravi sokolovi, neustrasivi i hrabri junaci.Vjecno su u borbi sa Mlecanima.Njihovi ucenjaci posjeduju rijetka znanja, a njihovim iskusnim ljekarima,ranarnicima i majstorima za pustanje krvi nema ravnih.Od turbeta koja se posjecuju znamenita su Bajezid-babino i Murad-babino, a obojica su pokopani u svojim tekijama

Focanski most-ogledalo cuda
Na obali Sredozemnog mora, u nahiji grada Menemen, blizo grada Smirne na anadolskoj strani ima jos jedan grad po imenu Kara-Foca.Ali ovo je hercegovacka Foca.Na zapadnoj strani,pola sata daleko od ovoga grada, na Karaburnu na velikoj rijeci Drini nalazi se drveni most na jedno okno,koje se dize do nebeskog vrha.To je veoma strasan, opasan i nesiguran prelaz,koji vec propada jer nije tvrdo graden.Ovaj veliki most,koji treba pogledati,napravio je majstor stare skole tako da je na jake temelje,koji se nalaze na obje strane rijeke,vjesto nanizao jednu na drugu velike i duge gretle tako da jedna nad drugom izmice kao pera u krilima lastavice.Tako su grede,koje se nizu s obje strane,priblizene pa je onda na sredini mosta povezao jedan za drugi pet direka lade i tako sagradio ovaj veliki most kome nema ravna ni u jednom vilajetu.Preko njega prelaze ljudi, konji, mazge i ostala stoka.Most se jako ljulja, pa se covjek ne usuduje ni da pogleda dolje.Covjeku se smraci pred ocima, srce mu zalupa.U ovim krajevima uopce nema kola, a i da ih ima, ne bi mogla prelaziti preko ovoga mosta.To je most pokojnog Sulejman-hana.On je za njegovo odrzavanje uvakufio jedanaest sela.

Zatim smo opet dosli u Focu i s nekoliko prijetelja presli preko rijeke Cehotine, i iduci obalom rijeke Drine prema sjeveru, dosli smo u kasabu Ustikolinu.

Selo Dobro Polje
To je krasno selo na obali vode Bistrice.Ima tri stotine kuca s vinogradima i bastama.Na glasu su pastrmke, sto ih love ovdje u rijeci, koja izvire ispod planine Zagor i uliva se u Drinu.
Putujuci odatle doslo smo u starinski grad Jelec

[filatelista]

Zakljucak, izvinjavam se za toliko tema, ali 10 000 rijeci je maksimum vidim

Ovo je 89 kopiranih i prepisanih stranica Putopisa Evlije Celebije, sa mnogo vise od 100 000 rijeci

Sve i jedan Bosanski grad, Bosnjaci zive
Sva sela su Muslimanska , cak i Glasinac
Ima nesto Srba i Dubrovcana
Svaki, ama bas svaki grad, ljudi pricaju Bosanskim
Ovdje, Evlija prica, kako su ti Bosnjaci izumili rjecnik, i da im veoma dobar.Punih 30 godina, prije njegovog dolaska ovdje.200 godina prije Srpskog i Hrvatskog


Doslovno Evlija Celebija svjetski putopisac, i neutralna strana je doslovno pokopao Hrvate, a jos vise Srbe.Jedino kaze istinu da je Bihac osnovao Hrvatski kralj, sto nijedan Bosnjak ne porice.Naravno, svi Hrvati poricu Bosnjake

1664 godine, ljudi su pricali Bosanskim jezikom

U Sve ijednom mjestu Makedonije, nijednom Evlija Celebija ne zove narod Makedonce.Svi su ili Vlasi ili Bugari, a ima nesto i Srba.Nijedno mjesto Makedonije, nema naciju Makedonaca 1664 godine

Sva mjesta Bosna, ljudi pricaju Bosanskim.Uvijek se naglasava razlicitost od Srspkog ili Latinskog te Hrvatskog jezika.Nijednom se ne spominji Hrvati Muslimani ili termin, kako u Pljevlji, tako u Jajcu, tako u Mostaru

Svi su Bosnjaci, iako neki vole da kazu da su Bosnevi(Bosanci)

Pametnom dosta, svjetski putopisac nam kaze, kako je bilo 1664-1665 godine na Balkanu

[Dragan1986.]

filatelista kaže:

Zakljucak, izvinjavam se za toliko tema, ali 10 000 rijeci je maksimum vidim

Ovo je 89 kopiranih i prepisanih stranica Putopisa Evlije Celebije, sa mnogo vise od 100 000 rijeci

Sve i jedan Bosanski grad, Bosnjaci zive
Sva sela su Muslimanska , cak i Glasinac
Ima nesto Srba i Dubrovcana
Svaki, ama bas svaki grad, ljudi pricaju Bosanskim
Ovdje, Evlija prica, kako su ti Bosnjaci izumili rjecnik, i da im veoma dobar.Punih 30 godina, prije njegovog dolaska ovdje.200 godina prije Srpskog i Hrvatskog


Doslovno Evlija Celebija svjetski putopisac, i neutralna strana je doslovno pokopao Hrvate, a jos vise Srbe.Jedino kaze istinu da je Bihac osnovao Hrvatski kralj, sto nijedan Bosnjak ne porice.Naravno, svi Hrvati poricu Bosnjake

1664 godine, ljudi su pricali Bosanskim jezikom

U Sve ijednom mjestu Makedonije, nijednom Evlija Celebija ne zove narod Makedonce.Svi su ili Vlasi ili Bugari, a ima nesto i Srba.Nijedno mjesto Makedonije, nema naciju Makedonaca 1664 godine

Sva mjesta Bosna, ljudi pricaju Bosanskim.Uvijek se naglasava razlicitost od Srspkog ili Latinskog te Hrvatskog jezika.Nijednom se ne spominji Hrvati Muslimani ili termin, kako u Pljevlji, tako u Jajcu, tako u Mostaru

Svi su Bosnjaci, iako neki vole da kazu da su Bosnevi(Bosanci)

Pametnom dosta, svjetski putopisac nam kaze, kako je bilo 1664-1665 godine na Balkanu

Ima putopis Benedikta Kupresica, cuva se ubecu koji je napisan cak jos i vise od 100 godina prije ovog navedenog putopisa. Evo isjecka iz njegovog putopisa:

,,U spomenutom kraljevstvu Bosni nasli smo tri naroda i tri vjere. Prvo su starosjedioci Bosnjaci, koji su rimo-krscanske vjere. Njima je Turcin, kada je osvojio kraljevstvo Bosnu, dozvolio, da drze svoju vjeru i ostanu u zemlji. Drugo su Srbi, koje oni zovu Vlasima, a mi ih zovemo Cicima ili Martolozima. Ovi su dosli iz mjesta Smedereva i grckoga Beograda, a vjere su sv. Pavla... Treci narod su pravi Turci. Ti, narocito ratnici i cinovnici, s velikim tiranstvom vladaju objema prije spomenutim narodima, krscanskim podanicima.." .''

Svoj putopis Kuripesic je objavio u Augsburgu 1531

http://www.knjizara.co.yu/index.php?...Fk_id%3D18847@

Knjiga se moze ovdje naruciti

[OBRENOVAC]

pa katolik o svojim katolicima,svako svome stadu,tako celebija nema ni osnovne podatke o istoriji,zna razliku,izmedju srpskog i bosanskog,pre trista godina,svasta

[rackoza]

Naravno ovo je moja biblija i kuran

Pogledajte samo naselja centralne Bosneresevo,Fojnica i Kiseljak.Nema Srba, moze ih se prebrojati na prste, a ovaj pravoslavni vlaj, spominje Fojnicke grbovnike i neke zalosti.U Fojnici nikad nije bilo pravoslavnih vlaha, od njih su kasnije formirani Srbi



U Bosni je postojao Bosnjacki korpus osnjaka i Bosanskih katolika, te netom konvertiranih Hrvata na Islam(Cazinska regija)

Tamo gdje su ljudi vise prelazili na Islam, nije bila potreba za pravoslavnim vlasima, tako da su oni stvarali remetalicki faktor, kada su se naseljevali u Jezerski nekad bivse katolicko selo, koje je preslo na Islam.Martolozi ili Vlasi nikad nisu bili popularni tamo, kao i u Cijelom Cazinskom kraju

1579 Hasan Pasa Predojevic Islamizirani vlah je doveo Vlahe na pusta imanja katolika, juzno od Bihaca.Dok u nekim katolickim selima, gdje su ljudi vecinom presli na Islam, tip Izacic naselje, Ivan Izacic ustanovi naselje, sin mu predje na Islam, nije bilo PRAVOSLAVNIH, i nije ni bilo.Bosnjaci su sa lijeve obale Une,imali zastitnu zonu sa pravoslavljem, nije ih bilo puno, da se formira vjestacka nacija Srba u Bosni