Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.10.2007., 17:33   #61
tacno je da je tisuca prava juzno slovenska rijec......hiljada je grcka
u hrvata ima mnogo mnogo vise sacuvenih izvornih slovenskih rijeci nego kod srba...koji su uglavnom uzeli koristiti tudjice...

prvo turcizme,pa germanizme...sada amerikanozme....cool,bek stejdz, i jos gomila....koja se odomacila...fensi....neznam ni ja sada sve....no ovisi od vremene,i pod cijim utjecajem su tog trenutka....

meni je logicnije za nas jezik rijec povijest nego istorija....zemljopis nego geografija....doduse ove druge su internacionalnog znacenja
visa_sila is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2007., 20:01   #62
U tome je veličina Hrvata.
Ljubljenje i uporaba vlastitog jezika gdje god je to moguće.
Kao i sposobnost u iznalaženju novih riječi, ali iz vlastitog jezičnog korijena.
Shwake is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2007., 21:30   #63
Quote:
visa_sila kaže: Pogledaj post
tacno je da je tisuca prava juzno slovenska rijec......hiljada je grcka
u hrvata ima mnogo mnogo vise sacuvenih izvornih slovenskih rijeci nego kod srba...koji su uglavnom uzeli koristiti tudjice...

prvo turcizme,pa germanizme...sada amerikanozme....cool,bek stejdz, i jos gomila....koja se odomacila...fensi....neznam ni ja sada sve....no ovisi od vremene,i pod cijim utjecajem su tog trenutka....

meni je logicnije za nas jezik rijec povijest nego istorija....zemljopis nego geografija....doduse ove druge su internacionalnog znacenja
40% rjecsnicsni obseg pocsiva vam na izvornom hrvatskom lexiku (medyuostalim i Shulekova zasluga). Toliko za upodpunu.
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2007., 21:42   #64
Quote:
Shwake kaže: Pogledaj post
U tome je veličina Hrvata.
Ljubljenje i uporaba vlastitog jezika gdje god je to moguće.
Kao i sposobnost u iznalaženju novih riječi, ali iz vlastitog jezičnog korijena.
pa ti se baš i ne iskazuješ u ljubljenju svog srpsko-hrvatskog jezika.
Ris is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 00:48   #65
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
Ne lupetaj. Hrvati nikad nisu govorili hiljada jer je to grčka posuđenica u srpskom. Tisuća je općeslavenska riječ. Bok je kajkavski obezvučeni oblik riječi bog. Ta tvoja nasilnost zove se u prvom slučaju naslijeđe iz praslavenskog (nu jezični purizam prije 1500 godina ), a u drugom dijalekt.
Ovo porijeklo za pozdrav "bok" ti nije točno, premda većina ljudi misli kao i ti. Evo što po tom pitanju kaže moj djed, inače rođeni purger.
"Građanski trgovci prema svojim mušterijama preuzimaju arhaični austrijski pozdrav Mein Buecken, iskvarena verzija austrijskog njemačkog koja se u Zagrebu čitala kao MAJN BOKN, ili MOJ NAKLON. Tijekom vremena paralelno su se razvijale obje verzije tog pozdrava, ali i odzdrava. Tako da se pojavljuje i skraćena verzija BOKN ili NAKLON, a u susretu sa skidanjem šešira. Od tog skraćenog BOKN nastao je tipično zagrebački pozdrav BOK, sa kratkim o ili ponekad dvostrukim o. Te su se obje verzije mogle još čuti kod trgovaca pedesetih godina (kao i obraćanje mladićima sa npr. "mladi gospon" i sl.) ali se kasnije "moj naklon" polako gubi pod utjecajem pridošlica s raznih strana i gubljenjem građanskog obilježja samog grada usred burnog mješanja stanovništva.

Pozdrav i odzdrav "bok" ne postoji stoga u Rijeci, Splitu pa niti u Osijeku. Tamo su neki drugi utjecaji bili dominantniji pa odatle tamo "ciao", "adio" i sl.

Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austrijsko-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Uz to vremena su bila da se ističe hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi. Pa su počeli koristiti izraz "bog", koji nikakve veze nema s pozdravom "bok".
Spominjanje Boga u Zagrebu se koristio kao odzdrav na rastanku u obliku "s Bogom", kasnije "zbogom", kojim želimo nekome da ga na putu Bog čuva. Recimo pozdrav s vjeronauka je bio "hvaljen Isus" a odzdrav "na vijeke". Javlja se i verzija "Bog daj", koja isto nema veze s "bok". A iz razloga straha, da se ne spočitava vezanost za srpski jezik, izbjegava se hrvatski pozdrav i odzdrav "ZDRAVO" jer je to "kao srpski". A nije! Jer i najljepša hrvatska molitva počinje sa "zdravo".
loreda is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 01:09   #66
Quote:
loreda kaže: Pogledaj post
Ovo porijeklo za pozdrav "bok" ti nije točno, premda većina ljudi misli kao i ti. Evo što po tom pitanju kaže moj djed, inače rođeni purger.
"Građanski trgovci prema svojim mušterijama preuzimaju arhaični austrijski pozdrav Mein Buecken, iskvarena verzija austrijskog njemačkog koja se u Zagrebu čitala kao MAJN BOKN, ili MOJ NAKLON. Tijekom vremena paralelno su se razvijale obje verzije tog pozdrava, ali i odzdrava. Tako da se pojavljuje i skraćena verzija BOKN ili NAKLON, a u susretu sa skidanjem šešira. Od tog skraćenog BOKN nastao je tipično zagrebački pozdrav BOK, sa kratkim o ili ponekad dvostrukim o. Te su se obje verzije mogle još čuti kod trgovaca pedesetih godina (kao i obraćanje mladićima sa npr. "mladi gospon" i sl.) ali se kasnije "moj naklon" polako gubi pod utjecajem pridošlica s raznih strana i gubljenjem građanskog obilježja samog grada usred burnog mješanja stanovništva.

Pozdrav i odzdrav "bok" ne postoji stoga u Rijeci, Splitu pa niti u Osijeku. Tamo su neki drugi utjecaji bili dominantniji pa odatle tamo "ciao", "adio" i sl.

Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austrijsko-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Uz to vremena su bila da se ističe hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi. Pa su počeli koristiti izraz "bog", koji nikakve veze nema s pozdravom "bok".
Spominjanje Boga u Zagrebu se koristio kao odzdrav na rastanku u obliku "s Bogom", kasnije "zbogom", kojim želimo nekome da ga na putu Bog čuva. Recimo pozdrav s vjeronauka je bio "hvaljen Isus" a odzdrav "na vijeke". Javlja se i verzija "Bog daj", koja isto nema veze s "bok". A iz razloga straha, da se ne spočitava vezanost za srpski jezik, izbjegava se hrvatski pozdrav i odzdrav "ZDRAVO" jer je to "kao srpski". A nije! Jer i najljepša hrvatska molitva počinje sa "zdravo".

"Bog" u priobalju vjerojatno nastaje od strhrv. pozdrava "Bog s vami(n) !", csesto se csuje i "zdravi bili". U Austriji je to "Grüss Gott !" u Svicarskoj samo "Grüezi !"
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 01:12   #67
Quote:
loreda kaže: Pogledaj post
Ovo porijeklo za pozdrav "bok" ti nije točno, premda većina ljudi misli kao i ti. Evo što po tom pitanju kaže moj djed, inače rođeni purger.
Aj ne lupetaj, mala. To je priča koja kruži mejlom i nema veze s tvojim djedom nego s pučkom etimologijom i svatko tko išta zna o jeziku, zna da je to čista glupost.


Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 01:17   #68
Kao prvo, s germanističke strane, takav pozdrav nije postojao i nema razloga da bi završno n otpalo. Eventualno bi se dodao kakav samoglasnik, u kajkavskom dakako e - majn boken, ali to se nije dogodilo. I negdje bi, u nekom dijalektu, opstao oblik sa n, ali tog, dakako, nema, jerbo nikad nije ni postojao.

Dalje, to vidimo i prema naglasku - u kajkavskom se, kakono i u ostatku balkanskog jezičnog saveza, obezvučuju krajnji slogovi. Tako imamo vrak bu te!, a ne vrag. Primijeti i kako je dugosilazni vrag postao kratkosilazni vr``ak. Jednako je tako dugosilazni bog postao kratkosilazni obezvučeni b``ok. A to je pak najstariji hrvatski pozdrav - Bog s tobom, često skraćivan samo u Bog. A očuvan je i u globalizacijskom engleskom, jednako tako skraćen - Good be with you iliti goodbye (Harvey iste godine kad se naš Gubec borio: godbwyes).

I bog ne mora biti božansko jerbo je bog značilo sreću, štono vidimo u riječima ubog, bogec, bogalj i bogat, istog korijena. Tako da je isprva bog! značilo vjerojatno - sretno!

U navedenim gradovima postoji takav pozdrav. Dapače, čak se i oko Splita čuje bog!, ali ne obezvučeno, nego s dugosilaznim. Ali normalan je pozdrav.

I drugi put, kad već citiraš lančane mejlove, ne upleći svog djeda unutra, nije ni kriv ni dužan. I nauči bar osnove hrvatske dijalektologije, prozodije i fonologije.

Laka noć.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 02:29   #69
Quote:
ri_sri_sing_ kaže: Pogledaj post
ne lupetaj, ono što je zajedničko objemama varijantama jezika, se ne može nazivati ni hrvatskim ni srpskim, niti je to iko od ikoga pokupio, već je to stvar zajedničke prošlosti.

a ako je neko od nekoga pokupio, a da to sami nisu imali, onda su to činili hrvatski vukovci od Vuka.
Si nashtudiral pravila i uveti pod "banned" ?!
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 14:23   #70
I bog ne mora biti božansko jerbo je bog značilo sreću, štono vidimo u riječima ubog, bogec, bogalj i bogat, istog korijena. Tako da je isprva bog! značilo vjerojatno - sretno!

Još bih samo dodao nebog.
jagor is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 20:54   #71
Quote:
jagor kaže: Pogledaj post
I bog ne mora biti božansko jerbo je bog značilo sreću, štono vidimo u riječima ubog, bogec, bogalj i bogat, istog korijena. Tako da je isprva bog! značilo vjerojatno - sretno!

Još bih samo dodao nebog.
U značenju? Priznajem da nijesam čula za to, osim u božanskom smislu.

Ali imade takovih riječi još, to je sigurno.
Abyssus is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.10.2007., 22:21   #72
Quote:
Abyssus kaže: Pogledaj post
U značenju? Priznajem da nijesam čula za to, osim u božanskom smislu.

Ali imade takovih riječi još, to je sigurno.
Nebog mladich = Ah, jadan li je taj xxxx = Izjava sazhaljenja nad mladichem.
dementiapraecox is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:13.