Stanovanje i zdravlje - kuća od slame

[izgubljena]

Naletila sam na internetu na stranice o izgradnji kuća od slame i sad me zanima, rado bih napravila kuću od slame, ili platila nekom da mi je napravi, ali nemam pojma tko u HR to radi?

Kuće od balirane slame
Priča o tri praščića prva je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lakoćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu koji je sazidao kućicu od cigle.

Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala, piše Bruno Motik za Burin. Stvar je u tome što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati, kao i bilo koji drugi zid.


Kuća od balirane slame, Colorado

Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija vjerojatno je u ekonomskoj računici.

Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po relativno niskoj cijeni (od 3 do 10 kuna po bali sijena), a dobivena je vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.

Mogućnosti koje pruža tehnika gradnje slamom gotovo su neograničene. Zid od balirane slame moguće je koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove.

Češće se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta, ali u nekim slučajevima čak i od metala ili armiranog betona.

Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko djelo, nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli.

Naravno, i kuća od slame može biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnim materijalima.

Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.

Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gdje je to moguće, glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu.

Cementna žbuka potpuno je neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše, odnosno onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van.

To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida, što rezultira truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu potpuno rješavamo problem.
Kuće od balirane slame

Evo nekoliko razloga zašto se uopće upuštati u gradnju slamom.
1. Održivost

Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivog izvora energije.

Kada objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Nema problema s otpadom.
2. Energetska efikasnost/izolacijska svojstva

Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K.

U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa.

Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt.

Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.
3. Zvučna izolacija 0

Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće.
4. Nizak rizik od požara

Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.

Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik.

Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Ne pokušavajte to kod kuće! Isto je i s balama slame.

Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima, iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema.

To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost, o čemu možete pročitati na stranicama Njemačkog instituta za građevinska ispitivanja.
5. Niski troškovi izgradnje

U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom.

Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kuna po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame.

Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kuna, što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova.

Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor), što još više poskupljuje cijelu stvar.

Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje slamom, moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da se u gradnju uključe neprofesionalni radnici. Često su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji.

Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Ako živimo u takvom podneblju da imamo pristup većoj količini gline, možemo, na primjer, iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće.

Na taj način se dodatno štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno i pijesak (čime bismo inače žbukali).
6. Strukturalna stabilnost

Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi.

Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – teoretski bi se mogli graditi i neboderi.
7. Zdravo životno okruženje

Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja.

Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća).

Kvaliteta zraka u kućama od slame bitno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.
8. Izgradnja je osnažujuća i zabavna

Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom.

Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku.

U patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja "muški" posao zbog količine fizičkog rada.

Neprofitna mreža grupa Women Build Houses bavi se povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama te promocijom održivog graditeljstva.

Više o ovoj grupi možete naći na Women Build Houses.
Stanje u Hrvatskoj

Iako se u posljednjih godina širom svijeta pojavljuje sve više kuća od balirane slame, u Hrvatskoj se ova graditeljska tehnika nedavno pojavila.

Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao građevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasad ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu.

U drugim državama, primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal.

U SAD-u se može dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose krovište, dakle bez ikakve dodatne
nosive konstrukcije.

U Hrvatskoj su nedavno izgrađene prve tri kućice a nalaze u Lopatincu kraj Čakovca, u Balama u Istri i u Vukomeriću.

Sve tri kućice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Radi se o malim objektiva veličine oko 12 m2, a koristit će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom.

Sva tri objekta izgrađena su od slame od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini terena izgradnje.

http://www.kontra-punkt.info/modules...icle&sid=54723

[sinkezg]

Nitko legalno ne može graditi takve kuće jer su materijali za gradnju propisani zakonom pa se za sve nepropisano ne mogu dobiti potrebne dozvole.

[lola7]

Evo ja se za ozbiljno javljam to napravit..samo da se prilagode uvijeti za objekt.

[izgubljena]

sinkezg kaže:

Nitko legalno ne može graditi takve kuće jer su materijali za gradnju propisani zakonom pa se za sve nepropisano ne mogu dobiti potrebne dozvole.

Možda za neku manju kućicu ni ne bi trebala dozvola? A budući da je to kod nas relativno novo, možda u dogledno vrijeme i balirana slama bude odobrena kao građevinski materijal, ako može u Njemačkoj, zašto ne bi mogla kod nas?

[izgubljena]

lola7 kaže:

Evo ja se za ozbiljno javljam to napravit..samo da se prilagode uvijeti za objekt.

Trebalo bi prvo naučit tehniku gradnje. To se može izgleda samo u ovim eko udrugama.

[mukotrpak]

Svojevremeno sam gledao nešto o tome na TVu. Zidovi su debeli preko pola metra ako ne i 70-80cm što treba uzeti u obzir kod određivanja površine objekta. Slažu se bale slame koje možete vidjeti na poljima u doba žetve poput cigala (pomak za pola) i fiksiraju zabadanjem kolja. Za prozore i vrata se rade drveni okviri koji skroz pokrivaju slamu, znači da su debeli 50+ cm. Slama može nositi jedan kat ali sumnjam da bi ikome bilo drago tako živjeti. To je vrlo rahli materijal, bez obzira kako ga kombajn stiještio, i sigurno se osjeti ljuljanje pri hodu na katu. Ja ne bih gradio takvu kuću iz nekoliko razloga, a to su:

1. miševi
2. truljenje
3. slijeganje
4. pucanje zemljane žbuke i stalno prćkanje oko održavanja

Posve sigurno znam da miševi i štakori vrlo veselo buše rupe u zidovima od nepečene cigle (još uvjek postoji dosta takvih kuća, naročito u Slavoniji). Sloj blata debeo par cm za njih je dječja igra, naročito ako je iza toga topla slama. Kroz takve rupe (i one nastale pucanjem žbuke zbog slijeganja slame) može ući voda pa slama trune i pljesnivi.

[sinkezg]

izgubljena kaže:

Možda za neku manju kućicu ni ne bi trebala dozvola?

Koliko znam (a trebalo bi provjeriti da li se zakon izmijenio u međuvremenu), dozvola ne treba jedino za ostavu za alat koja može biti velika do 15 m2. Srećom pa zakon ne propisuje da ta ostava ne smije imati npr. popločanu terasu ili peć na drva i dimnjak, sanitarni čvor itd.

A budući da je to kod nas relativno novo, možda u dogledno vrijeme i balirana slama bude odobrena kao građevinski materijal, ako može u Njemačkoj, zašto ne bi mogla kod nas?

Ne može iz više razloga:
1. Mi smo pametniji od Nijemaca pa valjda znamo kako treba
2. Mi znamo sve pokvarit što Nijemci znaju napravit
3. Mi smo obrazovaniji od Nijemaca pa ne priznajemo njemačke fakultetske diplome pa tako niti arhitektonske.
Dalje dopunite sami

[sinkezg]

mukotrpak kaže:

...Slama može nositi jedan kat ali sumnjam da bi ikome bilo drago tako živjeti. To je vrlo rahli materijal, bez obzira kako ga kombajn stiještio, i sigurno se osjeti ljuljanje pri hodu na katu.
...

Ovo je vrhunac!!!!
Pa šta ti misliš da je slama potporni element koji nosi etaže i krovište?
E, ne dao ti bog da si fizičar po struci ili tako nešto. Majke mi, uljepšao si mi dan, na ostalo u postu neću odgovarati, idem od ovoga napravit chain letter ili tako nešto Da rahli materijal.... hahahaha.
PS. Daj odi pisat dalje na Prirodne znanosti, nemoj više ovdje, molim te.

[mukotrpak]

sinkezg kaže:

Ovo je vrhunac!!!!
Pa šta ti misliš da je slama potporni element koji nosi etaže i krovište?
E, ne dao ti bog da si fizičar po struci ili tako nešto. Majke mi, uljepšao si mi dan, na ostalo u postu neću odgovarati, idem od ovoga napravit chain letter ili tako nešto Da rahli materijal.... hahahaha.
PS. Daj odi pisat dalje na Prirodne znanosti, nemoj više ovdje, molim te.

Hajdemo, zovu nas polja da žanjemo žito!
Imaš još par mjeseci do žetve pa se pripremi za obilazak strnjišta i zavirivanje u bale slame. Nakon toga se javi.

[sinkezg]

Rahlost bale sijena... :klap: Ovi na RGN-u trebali bi ti udijeliti počasni doktorat ili tako nešto jer si uspio sijenu dati svojstvo rahlosti.
Daj nemoj više, boli me trbuh od smijeha, frend i bratić su mi arhitekti, moram im ispričat ovo sa sijenom i ljuljanjem pri hodu.

[mukotrpak]

sinkezg kaže:

Rahlost bale sijena... :klap: Ovi na RGN-u trebali bi ti udijeliti počasni doktorat ili tako nešto jer si uspio sijenu dati svojstvo rahlosti.
Daj nemoj više, boli me trbuh od smijeha, frend i bratić su mi arhitekti, moram im ispričat ovo sa sijenom i ljuljanjem pri hodu.

Onaj tko kani nešto graditi prvo mora razlikovati sijeno i slamu. Da si krava hranio bih te slamom dok ne krepaš, ovako ćeš morati sam poraditi na unosu balastne tvari u probavni sustav. Neće pomoći ni bratići arhitetkice već mali pokus. Kao što je rečeno u uvodu, može se napraviti kuća sa drvenom nosivom konstrukcijom i zidovima od slame ali to nije slamnata kuća. I kod takve kuće se osjeća progibanje međukatne konstrukcije, a ako se oslanja na slamnate zidove onda je to puno izraženije.

[Tazika]

odlična ideja, napraviću u dvorištu kućicu od slame, klinac (6 god.) me već dugo gnjavi da oće svoju malu kućicu u dvorištu! Čini mi se da je ovo lakše od recimo drvene kućice, pogotovo jer smo svi amateri što se tiče bilo kakve gradnje. Samo ja bih tu kućicu možda podigla od zemlje, možda na 4 palete? Ono s miševima mi se nije svidjelo, iako ako je slama posve prazna što će tamo? A imamo i mačke.
Gdje ima kakva uputa o gradnji? Sa nacrtima, fotografijama? Klinci će bit oduševljeni!!! A tko zna, možda i starci zalegnu tamo u neka mirna poslijepodneva...

[sinkezg]

mukotrpak kaže:

Onaj tko kani nešto graditi prvo mora razlikovati sijeno i slamu.

Razlikujem sijeno i slamu, lapsus se događa i najboljima.

Da si krava hranio bih te slamom dok ne krepaš, ovako ćeš morati sam poraditi na unosu balastne tvari u probavni sustav.

Nisam krava pa s tim ne bi imao problema.

Neće pomoći ni bratići arhitetkice već mali pokus. Kao što je rečeno u uvodu, može se napraviti kuća sa drvenom nosivom konstrukcijom i zidovima od slame ali to nije slamnata kuća. I kod takve kuće se osjeća progibanje međukatne konstrukcije, a ako se oslanja na slamnate zidove onda je to puno izraženije.

Znači, arhitekti su pederi? Na to aludiraš ili si samo duhovit? Btw. valjali su se od smijeha...
Slama može poslužiti kao osnovni građevni element ili se može primjenjivati kao građevni materijal u kombinaciji s drvenim ili drugim (betonskim …) nosivim konstrukcijama. Ukoliko se slamom ispunjava prostor između noseće konstrukcije, mogućnosti su neograničene, a ovakav način gradnje prihvatljiv je čak i u gradnji višekatnica, pa i nebodera. Zidovi od balirane slame vrlo su izdržljivi, pa tako lako podnose statičko opterećenje konstrukcijom krova ili dodatne etaže.

Slama može nositi jedan kat ali sumnjam da bi ikome bilo drago tako živjeti. To je vrlo rahli materijal, bez obzira kako ga kombajn stiještio, i sigurno se osjeti ljuljanje pri hodu na katu.

http://www.h-alter.org/admin/fckedit...ohpolis_strane
http://www.h-alter.org/admin/fckedit...trohpolis2.JPG
Koliko je to katova?!

[Bule]

Svojevremeno smo se našli u situaciji da smo bili na orvorenom,zimi,snijeg do struka a mećava počinje,a i četnici su bili u blizini.
Mije bilo zaklona,ali smo našli gomilu izbaliranog sijena.Složili smo okruglu kućicu,odozgo nabacili jelovog granja i sijena i sve skupa još obložili snijegom izvana koliko smo mogli.
Na sredini smo naložili vatricu i uskoro je postalo tako toplo da smo se mogli skinuti u košulje a vani -20.Bili smo u toj kućici tri dana i prosto nam je bilo krivo kada je mećava popustila pa smo morali poć.

[mukotrpak]

Bule kaže:

Svojevremeno smo se našli u situaciji da smo bili na orvorenom,zimi,snijeg do struka a mećava počinje,a i četnici su bili u blizini.
Mije bilo zaklona,ali smo našli gomilu izbaliranog sijena.Složili smo okruglu kućicu,odozgo nabacili jelovog granja i sijena i sve skupa još obložili snijegom izvana koliko smo mogli.
Na sredini smo naložili vatricu i uskoro je postalo tako toplo da smo se mogli skinuti u košulje a vani -20.Bili smo u toj kućici tri dana i prosto nam je bilo krivo kada je mećava popustila pa smo morali poć.

Nitko ne kaže da je slama loš izolator, dapače. Ono što napisah je da je slama dosta klimav materijal ne prevelike trajnosti i da je u kombinaciji sa blatnim zidovima idealna za legla miševa i pantagana. Osim toga, prodre li voda upljesnivi se.

[sinkezg]

mukotrpak kaže:

...Ono što napisah je da je slama dosta klimav materijal ...

Ne, ti si napisao da je slama rahli materijal što po tvom mišljenju dovodi do ljuljanja na katu. Ljuljaju se i neboderi pa pretpostavljam da ti misliš kako su građeni od rahlog materijala. Ili možda od klimavog materijala?

P.S. Dobio si veliki pozdrav od arhitekata.

[izgubljena]

Tazika kaže:

odlična ideja, napraviću u dvorištu kućicu od slame, klinac (6 god.) me već dugo gnjavi da oće svoju malu kućicu u dvorištu! Čini mi se da je ovo lakše od recimo drvene kućice, pogotovo jer smo svi amateri što se tiče bilo kakve gradnje. Samo ja bih tu kućicu možda podigla od zemlje, možda na 4 palete? Ono s miševima mi se nije svidjelo, iako ako je slama posve prazna što će tamo? A imamo i mačke.
Gdje ima kakva uputa o gradnji? Sa nacrtima, fotografijama? Klinci će bit oduševljeni!!! A tko zna, možda i starci zalegnu tamo u neka mirna poslijepodneva...

ako budeš trebala pomoć u gradnji, dobrovoljno se javljam

[mo_]

Tazika kaže:

odlična ideja, napraviću u dvorištu kućicu od slame, klinac (6 god.) me već dugo gnjavi da oće svoju malu kućicu u dvorištu! Čini mi se da je ovo lakše od recimo drvene kućice, pogotovo jer smo svi amateri što se tiče bilo kakve gradnje. Samo ja bih tu kućicu možda podigla od zemlje, možda na 4 palete? Ono s miševima mi se nije svidjelo, iako ako je slama posve prazna što će tamo? A imamo i mačke.
Gdje ima kakva uputa o gradnji? Sa nacrtima, fotografijama? Klinci će bit oduševljeni!!! A tko zna, možda i starci zalegnu tamo u neka mirna poslijepodneva...

Misliš ovako neštohttp://www.strawbale.com/straw-bale-...plastered.html

Na ovoj stranici imaš uputstva, fotke i sl.

[izgubljena]

mo_ kaže:

Misliš ovako neštohttp://www.strawbale.com/straw-bale-...plastered.html

Na ovoj stranici imaš uputstva, fotke i sl.

oh wau pa ovo izgleda prekrasno

[Bule]

mukotrpak kaže:

Svojevremeno sam gledao nešto o tome na TVu. Zidovi su debeli preko pola metra ako ne i 70-80cm što treba uzeti u obzir kod određivanja površine objekta. Slažu se bale slame koje možete vidjeti na poljima u doba žetve poput cigala (pomak za pola) i fiksiraju zabadanjem kolja. Za prozore i vrata se rade drveni okviri koji skroz pokrivaju slamu, znači da su debeli 50+ cm. Slama može nositi jedan kat ali sumnjam da bi ikome bilo drago tako živjeti. To je vrlo rahli materijal, bez obzira kako ga kombajn stiještio, i sigurno se osjeti ljuljanje pri hodu na katu. Ja ne bih gradio takvu kuću iz nekoliko razloga, a to su:

1. miševi
2. truljenje
3. slijeganje
4. pucanje zemljane žbuke i stalno prćkanje oko održavanja

Posve sigurno znam da miševi i štakori vrlo veselo buše rupe u zidovima od nepečene cigle (još uvjek postoji dosta takvih kuća, naročito u Slavoniji). Sloj blata debeo par cm za njih je dječja igra, naročito ako je iza toga topla slama. Kroz takve rupe (i one nastale pucanjem žbuke zbog slijeganja slame) može ući voda pa slama trune i pljesnivi.

Posve se po ovim pitanjima slažem sa vama.Zamislite tog mišjeg veselja kada se uvuku uzidove pa rade tunele i milijardu gnijezda,jer sigurno bi odmah pozvali širu familiju i pajdaše
Možda bi trebalo okolo staviti sloj staklene vune jer miševi bježe od nje ko od crnog vraga.Nisam vidio te projekte ali ako su počeli graditi sigurno su ti problemi riješeni na neki način.
Moj prijatelj u Baranji ima onu kuću od nabijene zemlje sa zidovima od metra.
I tamo je zemljana žbuka i neprekidno sipa vrlo fina prašina po kući(pogotovo zimi kada se intenzivno grije),a iz vana moraju stalno nešto mrljat i mazat.
prošle godine mu je umrla baba čija je to inače kuća bila,a oni su odmah kompletnu kuću iznutra presvukli knaufom.Kaže da je odmorio dušu i on i žena.