Jeste zatražili zamjenu svoje dipl.-diplome s mag.-diplomom?

[Zlatorepa]

Dumber kaže:

Netočno, sveučilišni prvostupnici spadaju pod VSS.
Provjeri što piše u zakonu.

Netočno. Vss je 300 bodova i ništa manje. Sedmi stupanj obuhvaća sveučilišne magistre, stručne specijaliste i dipl prijašnjeg četverogodišnjeg "starog" studija.

[elektroman]

Dumber kaže:

Sveučilišni prvostupnik je VSS, a stručni VŠS.

Totalna neistina!!!

Sama rijec prvostupnik ti govori da se radi o prvom stupnju fakultetske naobrazbe. Problem je sto ljudi stalno vrse nekakve usporedbe. Najproblematicniji je uciteljski studij jer je 4 godine a strucni je studij. Uglavnom su strucni studiji 3 godine kao i sveucilisni - tj. prvi dio studija. Upravo u tome i je smisao bolonje - izjednacavanje strucnog i sveucilisnog - tako je u vecini zemalja...

Mnogima to ne pase jer se godinama pljuvalo po strucnom studiju...

A sto se tice kako na to gledaju poslodavci - zbunjeni su!!!

Naravno da osobe koje zavrse samo 3 godine puno konkretnija znanja za posao stjecu na strucnom studiju, a sveucilisni dolazi do pravog izrazaja tek kada se zavrse oba stupnja...

Primjer:

Na presvetom FER-u se u prve 3 godine ne obradi ni polovica strucnih kolegija koje imaju ljudi na strucnom studiju...

[dalmata40]

da li tko zna što bi danas bio studij koji je prije 20 godina trajao 8 semestara ...radi se konkretno o dipl.prof.pedagogije (jednopredmetni studij) ...magistar struke ili ....????

[castelorum]

dalmata40 kaže:

da li tko zna što bi danas bio studij koji je prije 20 godina trajao 8 semestara ...radi se konkretno o dipl.prof.pedagogije (jednopredmetni studij) ...magistar struke ili ....????

Pa da, trebao bi biti magistar pedagogije odnosno mag. paed.
To je barem titula koja se trenutno dodjeljuje nakon završetka diplomskog studija pedagogije, a pretpostavljam da svi dipl. prelaze u mag.
Naravno treba provjeriti u službenim institucijama, ovo je samo nagađanje:-)

[Dumber]

elektroman kaže:

Totalna neistina!!!

Sama rijec prvostupnik ti govori da se radi o prvom stupnju fakultetske naobrazbe. Problem je sto ljudi stalno vrse nekakve usporedbe. Najproblematicniji je uciteljski studij jer je 4 godine a strucni je studij. Uglavnom su strucni studiji 3 godine kao i sveucilisni - tj. prvi dio studija. Upravo u tome i je smisao bolonje - izjednacavanje strucnog i sveucilisnog - tako je u vecini zemalja...

Mnogima to ne pase jer se godinama pljuvalo po strucnom studiju...

A sto se tice kako na to gledaju poslodavci - zbunjeni su!!!

Naravno da osobe koje zavrse samo 3 godine puno konkretnija znanja za posao stjecu na strucnom studiju, a sveucilisni dolazi do pravog izrazaja tek kada se zavrse oba stupnja...

Primjer:

Na presvetom FER-u se u prve 3 godine ne obradi ni polovica strucnih kolegija koje imaju ljudi na strucnom studiju...

Po zakonu o akademskim nazivima, kojeg sam i linkala gore, sveučilišni prvostupnik je VSS. Kraj priče.

Tvoje mišljenje je tvoje mišljenje. Zakon je svoje rekao.

[elektroman]

Dumber kaže:

Po zakonu o akademskim nazivima, kojeg sam i linkala gore, sveučilišni prvostupnik je VSS. Kraj priče.

Tvoje mišljenje je tvoje mišljenje. Zakon je svoje rekao.

Kao prvo problem i je sto se stalno usporedjuju stari i novi nazivi. Vss i všs više službeno ne postoje, iako poslodavci još uvijek se ravnaju prema tome, i svugdje gdje traže po starom vss traže petogodišnji studij i nisam još se susreo da netko smatra trogodišnji vss.

Kao drugo bolonja izjednačava stručni i sveučilišni studij po razini obrazovanja a to se vidi i po natječajima: prvostupnik prve 3 god bez obzira na vrstu studija i magistar ili stručni specijalist nakon dodatne dvije.

I to nije moje mišljenje već činjenica - tamo gdje su nekad tražili dipl.ing. sada traže ne bacc.ing. već mag.ing.

Slobodno pogledaj natječaje...

[Dumber]

elektroman kaže:

Kao prvo problem i je sto se stalno usporedjuju stari i novi nazivi. Vss i všs više službeno ne postoje, iako poslodavci još uvijek se ravnaju prema tome, i svugdje gdje traže po starom vss traže petogodišnji studij i nisam još se susreo da netko smatra trogodišnji vss.

Kao drugo bolonja izjednačava stručni i sveučilišni studij po razini obrazovanja a to se vidi i po natječajima: prvostupnik prve 3 god bez obzira na vrstu studija i magistar ili stručni specijalist nakon dodatne dvije.

I to nije moje mišljenje već činjenica - tamo gdje su nekad tražili dipl.ing. sada traže ne bacc.ing. već mag.ing.

Slobodno pogledaj natječaje...

To je problem neobrazovanosti i neukosti poslodavaca, ne onih koji imaju te diplome.

Netko je gore napisao da univ.bacc. nikako ne može biti 7. stupanj. Koliko je meni poznato, (bivši) 7. stupanj podrazumijeva završen fakultet.
Sad, ako netko nakon te tri ili četiri godine ne želi ići dalje i ostane samo sa titulom sveučilišnog prvostupnika, on nije završio fakultet?

Nije isto stručni i sveučilišni. Pitaj ove koji se sa stručnog žele prebaciti na sveučilišni, koliku razliku predmeta su im nabili? Da je to izjednačeno, osoba sa završenim stručnim preddiplomskim bi mogla direktno upisati sveučilišni diplomski, a ne može. Što misliš zašto?

Evo ti i slika.

[sminkica]

Dumber kaže:

Koliko je meni poznato, (bivši) 7. stupanj podrazumijeva završen fakultet.
Sad, ako netko nakon te tri ili četiri godine ne želi ići dalje i ostane samo sa titulom sveučilišnog prvostupnika, on nije završio fakultet?

nije ti prije postojao samo VII. stupanj, nego slično kao i danas postojale su dvije razine fakultetskog obrazovanja tj. niži i viši stupanj, prije je to bilo 2 godine (VI. stupanj, VŠS) ili pak 4 (ili više) godine (VII. stupanj, VSS).

s obzirom da i danas postoji podjela na višu i nižu razinu fakultetskog obrazovanja tako postoji preddiplomski koji traje (uglavnom najčešće) 3 godine (u javnosti i kod poslodavaca percipirano kao VI. stupanj tj. VŠS) i diplomski s kojim ukupno fakultetsko obrazovanje traje 5 godina (percipirano kao VII. stupanj tj. VSS).

ima još razloga zašto preddiplomski ne može biti VSS - jednostavno zato što potpuno fakultetski obrazovana osoba bi trebala imati diplomu, a s preddiplomskim je nema, dobija samo svjedodžbu kao u srednjoj školi, dok tek nakon 5 godina studija dobijaš diplomu i time na papiru postaješ fakultetski obrazovana osoba. dodatno ti sve govori i sam naziv - PREDDIPLOMSKI - nešto što je prije diplomskog, nešto što je prije onog na kojeg ćeš se kasnije upisati kako bi jednom stekao i diplomu (a ne samo svjedodžbu koja ti omogućuje kasniji pristup pravom diplomskom studiju).
preddiplomski studij je kao neka međufaza između srednje škole i fakulteta gdje se u te tri godine opredjeljuješ za užu specijalizaciju u svom životu, oni će ti nakon završetka dati svjedodžbu, a na tebi je hoćeš li s tom svjedodžbom konkurirati na rang listama diplomskog studija te, ako ga uspiješ upisati, dobiti priliku steći pravu diplomu i postati VSS. meni bi bilo čudno da je netko tko posjeduje svjedodžbu ravnopravan onome tko posjeduje diplomu, ipak su to papiri različitog značaja i nikako svjedodžba i diploma ne mogu imati istu akademsku vrijednost.

[Dumber]

sminkica kaže:

ima još razloga zašto preddiplomski ne može biti VSS - jednostavno zato što potpuno fakultetski obrazovana osoba bi trebala imati diplomu, a s preddiplomskim je nema, dobija samo svjedodžbu kao u srednjoj školi, dok tek nakon 5 godina studija dobijaš diplomu i time na papiru postaješ fakultetski obrazovana osoba. dodatno ti sve govori i sam naziv - PREDDIPLOMSKI - nešto što je prije diplomskog, nešto što je prije onog na kojeg ćeš se kasnije upisati kako bi jednom stekao i diplomu (a ne samo svjedodžbu koja ti omogućuje kasniji pristup pravom diplomskom studiju).
preddiplomski studij je kao neka međufaza između srednje škole i fakulteta gdje se u te tri godine opredjeljuješ za užu specijalizaciju u svom životu, oni će ti nakon završetka dati svjedodžbu, a na tebi je hoćeš li s tom svjedodžbom konkurirati na rang listama diplomskog studija te, ako ga uspiješ upisati, dobiti priliku steći pravu diplomu i postati VSS. meni bi bilo čudno da je netko tko posjeduje svjedodžbu ravnopravan onome tko posjeduje diplomu, ipak su to papiri različitog značaja i nikako svjedodžba i diploma ne mogu imati istu akademsku vrijednost.

Dobro, čemu ja linkam zakon kad nitko ne zna čitati? Eno ti i slika gore, podcrtala sam.

Kao drugo, preddiplomski je zamišljen tako da pripremi ljudi na rad ranije, da ljudi već nakon tri godine faksa mogu biti spremni za tržište rada i da se smanji vijek studiranja. Ono što je tu problem je što poslodavci to ne prepoznaju, većina ni ne priznaje preddiplomski kao išta relevantno, čula sam čak da u jednoj banci ne priznaji ni kao VŠS, nego kao SSS, što je apsolutno apsurdno.

Možete vi raspravljati i tupiti po svome, ali u zakonu jasno piše tko je što.

[elektroman]

Dumber kaže:

Dobro, čemu ja linkam zakon kad nitko ne zna čitati? Eno ti i slika gore, podcrtala sam.

Kao drugo, preddiplomski je zamišljen tako da pripremi ljudi na rad ranije, da ljudi već nakon tri godine faksa mogu biti spremni za tržište rada i da se smanji vijek studiranja. Ono što je tu problem je što poslodavci to ne prepoznaju, većina ni ne priznaje preddiplomski kao išta relevantno, čula sam čak da u jednoj banci ne priznaji ni kao VŠS, nego kao SSS, što je apsolutno apsurdno.

Možete vi raspravljati i tupiti po svome, ali u zakonu jasno piše tko je što.

Ovo je tocno, ali se ne odnosi na sveucilisne prvostupnike vec na strucne prvostupnike. Sveucilisni prvostupnici imaju premalo strucnih sadrzaja i te prve 3 godine im sluze za pripreme za kasniji dvogodisnji studij, dok strucni prvostupnici imaju jako puno strucnih sadrzaja i sposobni su za trziste rada...

Dakle ako zelite ici samo 3 godine preporucujem strucni studij a ako 5 onda sveuclisni, po meni samo 3 god. sveuclisnog nemaju smisla, usporedjivao sam programe, doista premalo strucnih sadrzaja da bi se konkuriralo na trzistu rada, ide se vise u sirinu radi kasnijeg diplomskog studija.

I ujedno odgovor u vezi prebacivanja sa strucnog na sveuclisni - a zasto bih se prebacivao? Zavrsim dodatne 2 god specijalistickog i imam istu razinu kao i nakon diplomskog sveuclisnog osim nemogucnosti doktorskog studija ali i tu su moguce promjene u buducnosti...

Na zalost ljudi ne razlikuju vrste studija, samo gledaju koliko si dugo isao sto nema smisla, vani ljudi uglavnom i idu strucni studij dok se kod nas pljuje po njemu...

[burke 1978]

Pozdrav svima!

Diplomirao sam na četverogodišnjem stručnom studiju po starom programu i stekao VSS (i titulu dipl. inženjera). Naime, sad smo svi mi, koji smo završili četverogodišnje stručne studije po starom programu degradirani u prvostupnike (bacc. ing.), dok su ljudi koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije po starom programu automatizmom postali magistri struke.
Iskreno, živo mi se fućka što će mi pisati ispred ili iza imena i prezimena, već me samo zanima da li će mi, eventualna obveza izjednačavanja naziva u dogledno vrijeme, utjecati na koeficijent obračuna plaće.

[Argo Navis]

Dumber kaže:
Netočno, sveučilišni prvostupnici spadaju pod VSS.
Provjeri što piše u zakonu.

Možeš li, molim te, reći točno koji dio zakona (koji članak, stavak) to potvrđuje? Pročitala sam link, no nisam uspjela naći ništa što bi izričito upućivalo na to da su prvostupnici bivša visoka stručna sprema, a sam akademski naziv ne podrazumijeva (ili možda da? ) visoku stručnu spremu, jer je gradacija postojala i u prošlom sistemu. Sve što je eksplicitno izrečeno odnosi se na stručne studije (npr. članak 14, stavka 3, potvrđuje da se bivša viša stručna sprema izjednačava sa nazivom prvostupnik)

Stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen je sa stručnim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus), odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona

Također, pravilnici o izjednačavanju govore da je bivša visoka stručna sprema izjednačena sa magisterijem (dakle, diplomskim studijem od 5 godina) a sve ispod (bivša viša stručna) je bacc.

http://www.fkit.unizg.hr/_download/r...kih_naziva.pdf

Članak 6.
Stručni naziv stečen završetkom studija Kemijske tehnologije,u trajanju od
dvije i pol godine (V semestara) čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS) i stručni naziv inženjer kemijske tehnologije, izjednačen je sa stručnim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer kemijskog inženjerstva, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka kemijskog inženjerstva.
Članak 7.
Stručni naziv stečen završetkom studija Kemijske tehnologije,u trajanju od
dvije godine (IV semestra) čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS) i stručni naziv inženjer kemijske tehnologije, izjednačen je sa stručnim nazivom stručni pristupnik kemijskog inženjerstva, odnosno stručna pristupnica kemijskog inženjerstva

U kojem dijelu Zakona o akademskim nazivima se može saznati nešto eksplicitno o tome sa kojom bi stručnom spremom bili izjednačeni prvostupnici?

[burke 1978]

Jesu li Zakonom o akademskim i stručnim nazivima prekršena Ustavom zajamčena prava na jednakost svim onim studentima koji su završili stručne studije u trajanju od najmanje 4 godine po starom programu, a koji su sada degradirani u stručne prvostupnike?

[Dumber]

Argo Navis kaže:

Možeš li, molim te, reći točno koji dio zakona (koji članak, stavak) to potvrđuje? Pročitala sam link, no nisam uspjela naći ništa što bi izričito upućivalo na to da su prvostupnici bivša visoka stručna sprema, a sam akademski naziv ne podrazumijeva (ili možda da? ) visoku stručnu spremu, jer je gradacija postojala i u prošlom sistemu. Sve što je eksplicitno izrečeno odnosi se na stručne studije (npr. članak 14, stavka 3, potvrđuje da se bivša viša stručna sprema izjednačava sa nazivom prvostupnik)



Također, pravilnici o izjednačavanju govore da je bivša visoka stručna sprema izjednačena sa magisterijem (dakle, diplomskim studijem od 5 godina) a sve ispod (bivša viša stručna) je bacc.

http://www.fkit.unizg.hr/_download/r...kih_naziva.pdf




U kojem dijelu Zakona o akademskim nazivima se može saznati nešto eksplicitno o tome sa kojom bi stručnom spremom bili izjednačeni prvostupnici?

Nije ni čudno da nisi mogla naći, budući da ni ne čitaš postove na forumu dobro.

Dumber kaže:

Evo ti i slika.

[Argo Navis]

Dumber kaže:

Nije ni čudno da nisi mogla naći, budući da ni ne čitaš postove na forumu dobro.

Čitam odlično, a usto i pucam od zdravlja, hvala na pitanju

Ti?

I ponovno,

a sam akademski naziv ne podrazumijeva (ili možda da? ) visoku stručnu spremu...

Dakle, kliknuh na tvoju sličicu i prvi put. Jasno mi je za stručne i specijalističke studije, no nigdje ni u jednom zakonu ili pravilniku nisam našla da je jednako eksplicitno izrečeno isto za prvostupnike sveučilišnog studija (kao što je, recimo, napisano za Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
u pravilniku kojeg sam linkala), a doista neznam (nemam to saznanje) da li svaki akademski naziv automatski podrazumijeva visoku stučnu spremu, pa pitam.

Pretpostavila sam da si našla još neki članak/stavak u zakonu koji sam
previdjela i da si na tome temeljila svoj zaključak, ili da mi bar možeš sa sigurnošću potvrditi da se koncept 'akademski naziv' ne odnosi samo na titulu (bacc., mr., dipl. Štogod, itd - naravno da svaki stupanj dobije akademski naziv) nego podrazumijeva visoku stručnu spremu, bez gradacije, bez obzira na trajanje školovanja i razliku između dodiplomskog i diplomskog studija.
Eto, nemože jasnije

burke 1978 kaže: Naime, sad smo svi mi, koji smo završili četverogodišnje stručne studije po starom programu degradirani u prvostupnike (bacc. ing.), dok su ljudi koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije po starom programu automatizmom postali magistri struke.

Da, ovo mi se nikako ne čini fer, ali to valjda ovisi o programu. Iako, sabit gradivo od četiri godine u tri... neznam baš da je efektno.

[Dumber]

Argo Navis kaže:

Dakle, kliknuh na tvoju sličicu i prvi put. Jasno mi je za stručne i specijalističke studije, no nigdje ni u jednom zakonu ili pravilniku nisam našla da je jednako eksplicitno izrečeno isto za prvostupnike sveučilišnog studija (kao što je, recimo, napisano za Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
u pravilniku kojeg sam linkala), a doista neznam (nemam to saznanje) da li svaki akademski naziv automatski podrazumijeva visoku stučnu spremu, pa pitam.

Ako jedni prvostupnici stječu akademski naziv, skupa sa magistrima i specijalistima, a drugi prvostupnici stječu stručni naziv mislim da je sasvim jasno. Ili ti opet nije jasno?

Zašto ne nazoveš ministarstvo i pitaš?

[Argo Navis]

Dumber kaže:

Ako jedni prvostupnici stječu akademski naziv, skupa sa magistrima i specijalistima, a drugi prvostupnici stječu stručni naziv mislim da je sasvim jasno. Ili ti opet nije jasno?

Zašto ne nazoveš ministarstvo i pitaš?

Dakle, akademski naziv podrazumijeva visoku stručnu spremu, bez obzira da li si bacc ili magistar ili doktor znanosti.

Ok, sve štima.

Nije mi hitnja zvati ministarstvo, vidjela sam temu pa sam samo htjela skužiti logiku između bivšeg vrednovanja diploma i sadašnjeg, ali zapravo bih i mogla kad se dovrši smjena vlasti. Hvala na prijedlogu.

[Dumber]

Ne, doktor ima akademski stupanj.
Zapravo je gradacija jednaka kao i prije, samo postoji vise razina studija.

[Argo Navis]

Tako je, akademski stupanj za doktore, mind-feller.

Da, zato me i zbunilo jer bi zapravo trebali zaboraviti na viša-visoka stručna sprema, i koristiti samo po bacc., mr. itd.

Thnx, sad mogu mirno ići spavati