Cijevi centralnog grijanja

[fizikalaccc]

Zanima me kakve se sve cijevi danas koriste za centralno, koje su mane i prednosti, te cijena pojedinih materijala.
hvala

[Lee Champa]

Plastika, čelik, bakar....
Mislim da lova ide po radijatoru!

[fizikalaccc]

vidim da o tom području znaš manje od mene.
znaš li uopće koliko vrsta plastike za cijevi ima??

[Lee Champa]

Nemam pojma! Izbjegavam ju upotrebljavati (osim one crne sa mesinganim spojnicama)!
Ono što trebam radim sa bakrom i inoksom!
Zašto? Imam garnituru za autogeno (malu i veliku) i Fronius TIG + kliješta za motanje cijevi
A za plastiku treba grijač koji je samo za to i košta 200€, a kad nešto zaje... bacaš sve!

[Triangl]

fizikalaccc kaže:

Zanima me kakve se sve cijevi danas koriste za centralno, koje su mane i prednosti, te cijena pojedinih materijala.
hvala

Znam da se koriste bakrene i plastične cijevi

BAKRENE
Kao poluplemenit metal bakar je otporan na starenje, neosjetljiv na temperaturne razlike i utjecaje UV zraka. Za razliku od cijevi od ostalih materijala bakrene cijevi možeš obrađivati u svakom vremenu i na svakoj temperaturi, jer čak niti na temperaturi daleko ispod nule ne postaju krhke.

Bakrene cijevi se ne šarafe, nego ih zalemiš ili sastavš pomoću privojnih obruča, tj. stiskalnih spojeva

Još jedna od prednosti bakrenih cijevi je što se lako krpaju

Mana je kao i kod drugih metala provodljivost zvuka

cijena: (nemoj me drzati za rijec) vidio u bauhausu prije mjesec-dva 20-ak kn komad od valjda 2m (cijena malo varira ovisno o promjeru i debljini stjenke cijevi)


PLASTIČNE

o njima neznam mnogo osim da plastika kao plastika provodi zvuk manje nego metal pa neces morati slusati vodu kako tece i žubori (ono grgljanje u cjevima) kad ti u sustav uđe zraka.

[tomislav1203]

dobro pitanje. imaš više plastičnih cijevi koje se razlikuju po sastavu i načinu spajanja.
pogledaj si proizvođače kao henco. viega, geberit, rehau, wavin, comissa... možda nešto nađeš
dosta ti se koriste alu-pex cijevi iliti troslojna cijev izvana i iznutra plastika a u sredini aluminij. imaš spajanje fazonima (press fiting) ili na razdjelnike.
bakrene su isto ok ali ako ideš u pod s cijevima moraš ih tvrdo lemiti i onda ideš na fazone(t-komadi, koljena...) cijena 15mm cijevi ti je oko 30kn/m (u zadnje vrijeme se dosta mijenjala pa je možda čak i manje)
a alu-pex ti je oko 6-7kn/m s tim da su fazoni dosta skuplji a i bolje je ić na razdjelnike pa pa nemaš spojeva u podu.
vidio sam da ima kaj su veću u paru izolirane pa je puno jednostavnija i brža montaža. i u slučaju da ideš na plastiku razmisli o integriranim radijatorima.
po meni je bakar univerzalan jer se da na više načina spajat i svi načini su vrhunski i provjereni, a mana mu je možda što se dosta rasteže a i provodi struju
trebaš vidjet kaj možeš napravit. jer ako ti je glazura tanka jel će ti stat cijevi?

[pesek1]

Triangl kaže:

cijena: (nemoj me drzati za rijec) vidio u bauhausu prije mjesec-dva 20-ak kn komad od valjda 2m (cijena malo varira ovisno o promjeru i debljini stjenke cijevi)

Ugradio sam kod mene cijevi od mekanog bakra, obložene slojem plastične izolacije (cijev fi 15mm, sa izolacijom 17mm, debljina stjenke 1mm), inače se isporučuje u rolnama od 50m (barem kod nas) i s njima se radi slično kao sa plastičnim cijevima, nema ništa da se lotuje, već ima fiting na šarafljenje. Platio sam ih ovdje po nekoj nebeskoj cijeni, pa me interesuje ima li ih kod vas i koliko koštaju?

[tomislav1203]

tzv. wicu cijevi. ima ih i kod nas ali su nešto skuplje od šipke. šipka 15mm ti je oko 30kn/m.
čuo sam da u njemačkoj izbacuju te cijevi i koriste bez izolacije jer se između bakra i te izolacije stvara kondenzat koji skraćuje vijek trajanja. a i ona izolacija ti je 0bodova kod grijanja. ove plastične kaj jesu imaju oko 3-4mm spužvaste izolacije kaj je puno bolje a najbolje ti je stavit armaflex 9-15mm i nemaš skoro nikakvih gubitaka

[pesek1]

tomislav1203 kaže:

tzv. wicu cijevi. ima ih i kod nas ali su nešto skuplje od šipke. šipka 15mm ti je oko 30kn/m.
čuo sam da u njemačkoj izbacuju te cijevi i koriste bez izolacije jer se između bakra i te izolacije stvara kondenzat koji skraćuje vijek trajanja. a i ona izolacija ti je 0bodova kod grijanja. ove plastične kaj jesu imaju oko 3-4mm spužvaste izolacije kaj je puno bolje a najbolje ti je stavit armaflex 9-15mm i nemaš skoro nikakvih gubitaka

Te cijevi sam kupio i ugradio 2005. a malo mi je čudna cijena koju si stavio za cijevi u šipkama. Platio sam tada 100m 320€, a šipkaste cijevi su koštale kod nas, čini mi se 30-40% manje, tako da mi se to učinilo dosta skupo. Usput, izvinjenje jer nisam izmjerio dobro debljinu stjenke, nije 1mm nego 0,8mm. Znam da cijena bakra varira, ali izgleda da i trgovci dobro deru.
Ako misliš na Obod sa Cetinja, eto živim 50km od tuda, ali nisam imao pojma da oni to oblažu.
U kući imam kotao za etažno grijanje u kuhinji, tako da su sve cijevi ugrađene u zidove ili u pod unutar kuće, osim nešto malo na tavanu kod ekspanzione posude i tu ne računam na nekakve toplotne gubitke. Ne volim da gledam cijevi kroz kuću, pa sam tražio neko riješenje da se to sve trajno uzida, a za to su mi bile pogodne jedino plastične cijevi ili ove gore navedene, kako bi se svi priključci napravili iz jednog komada, bez spojnica u zidovima i podu.
Prema plastičnim cijevima inače imam dosta rezerve, zbog loših iskustava s nekim drugim proizvodima od plastike. Današnja tehnologija u kemijskoj industriji je toliko napredovala, da se već može programirati period nakon kojeg će se neki plastični proizvod početi razgrađivati, odnosno raspadati. Može se napraviti i plastični proizvod koji će trajati generacijama, ali tko će mi garantovati da je to baš to. Evo jedan mali biser koji mi je napravio problem početkom godine, nije vezano za grijanje, ali je plastična cijev u pitanju.

Ovo je plastična cijev za odvod vode fi 50mm, koja je bila uzidana na priključku izlaza prljave vode iz vešmašine. Stavljena je prije nekih 8-9 godina i sve je bilo u redu do skoro, kad se iznenada „začepila“. Pokušali smo riješiti problem sa svim mogućim sajlama za odčepljivanje, uključujući i električnu, ali kao što se vidi sa slike, to je bilo gubljenje vremena. Nije preostalo ništa drugo, nego da se lomi keramika, kopa zid i vidi što je u pitanju. Kad sam vidio ovakvu cijev, u prvi mah mi je palo na pamet da mi je zidar, koji je zatvarao kanal sa cijevi „sabotirao“ i nekako precvikao tu cijev (znam dobro da je bila ispravna jer sam ju sam ugradio), rekoh, prije nego okrivim čovjeka, daj da pustim kroz nju vrelu vodu, da vidimo što će biti i kad sam to uradio, sva se raskravila kao žvakaća guma. Gledam ovu cijev i pokušavam se sjetiti koji mi ju je mangup prodao (kupovao sam materijal parcijalno) pa da mu odem i ... sve po spisku, ali tko će se sjetiti nakon 8-9 godina.
Imao bih još primjera i sa firmiranim proizvodima, koji imaju plastične elemente, ali i ovako sam predugačak, pa drugi put.
Što se tiče kondenzacije između izolatora i cijevi, mislim da toga kod mene ne bi trebalo biti, a i da je ima, ne brine me mnogo, ako postoje dobro očuvani bakreni predmeti, još iz bakrenog perioda, koji su ležali u zemlji 6000-7000 godina, ja ću biti skroman i očekujem da mi cijevi u zidovima traju barem 100 godina, osim ako mi mangupi nisu ubacili nešto u bakrenu leguru, što će vremenom izgrickati cijevi.

[tomislav1203]

pesek1 kaže:

Te cijevi sam kupio i ugradio 2005. a malo mi je čudna cijena koju si stavio za cijevi u šipkama. Platio sam tada 100m 320€, a šipkaste cijevi su koštale kod nas, čini mi se 30-40% manje, tako da mi se to učinilo dosta skupo. Usput, izvinjenje jer nisam izmjerio dobro debljinu stjenke, nije 1mm nego 0,8mm. Znam da cijena bakra varira, ali izgleda da i trgovci dobro deru.
Ako misliš na Obod sa Cetinja, eto živim 50km od tuda, ali nisam imao pojma da oni to oblažu.
U kući imam kotao za etažno grijanje u kuhinji, tako da su sve cijevi ugrađene u zidove ili u pod unutar kuće, osim nešto malo na tavanu kod ekspanzione posude i tu ne računam na nekakve toplotne gubitke. Ne volim da gledam cijevi kroz kuću, pa sam tražio neko riješenje da se to sve trajno uzida, a za to su mi bile pogodne jedino plastične cijevi ili ove gore navedene, kako bi se svi priključci napravili iz jednog komada, bez spojnica u zidovima i podu.
Prema plastičnim cijevima inače imam dosta rezerve, zbog loših iskustava s nekim drugim proizvodima od plastike. Današnja tehnologija u kemijskoj industriji je toliko napredovala, da se već može programirati period nakon kojeg će se neki plastični proizvod početi razgrađivati, odnosno raspadati. Može se napraviti i plastični proizvod koji će trajati generacijama, ali tko će mi garantovati da je to baš to. Evo jedan mali biser koji mi je napravio problem početkom godine, nije vezano za grijanje, ali je plastična cijev u pitanju.

Ovo je plastična cijev za odvod vode fi 50mm, koja je bila uzidana na priključku izlaza prljave vode iz vešmašine. Stavljena je prije nekih 8-9 godina i sve je bilo u redu do skoro, kad se iznenada „začepila“. Pokušali smo riješiti problem sa svim mogućim sajlama za odčepljivanje, uključujući i električnu, ali kao što se vidi sa slike, to je bilo gubljenje vremena. Nije preostalo ništa drugo, nego da se lomi keramika, kopa zid i vidi što je u pitanju. Kad sam vidio ovakvu cijev, u prvi mah mi je palo na pamet da mi je zidar, koji je zatvarao kanal sa cijevi „sabotirao“ i nekako precvikao tu cijev (znam dobro da je bila ispravna jer sam ju sam ugradio), rekoh, prije nego okrivim čovjeka, daj da pustim kroz nju vrelu vodu, da vidimo što će biti i kad sam to uradio, sva se raskravila kao žvakaća guma. Gledam ovu cijev i pokušavam se sjetiti koji mi ju je mangup prodao (kupovao sam materijal parcijalno) pa da mu odem i ... sve po spisku, ali tko će se sjetiti nakon 8-9 godina.
Imao bih još primjera i sa firmiranim proizvodima, koji imaju plastične elemente, ali i ovako sam predugačak, pa drugi put.
Što se tiče kondenzacije između izolatora i cijevi, mislim da toga kod mene ne bi trebalo biti, a i da je ima, ne brine me mnogo, ako postoje dobro očuvani bakreni predmeti, još iz bakrenog perioda, koji su ležali u zemlji 6000-7000 godina, ja ću biti skroman i očekujem da mi cijevi u zidovima traju barem 100 godina, osim ako mi mangupi nisu ubacili nešto u bakrenu leguru, što će vremenom izgrickati cijevi.

lijepo si to napisao ali ova cijev se sigurno nije zgužvala sama od sebe. jel znaš tvrdoću gusa odnosno lijevanog željeza (lupaš ga čekićem nećeš ga lako slomit) ali ja sam vidio di je odvodna cijev fi 160 pukla ko da je laserom odrezana. i ne jednom nego puca nakon nekog vremena. napomena: ta cijev nije uopće bila pod pritiskom.
to je o željezu. pocinčane neću spominjat pogotovo ne one kaj se danas proizvode.
bakar je trajan metal ali se dosta rasteže pa je poželjno da ima prostor za ekspanziju. i sad u kombinaciji bakra sa mesingom ili čelikom (imaš nekakav spoj na radijatoru) dešava se različito širenje. to ti je sve super ali ti ćeš za 30g i te cijevi promijenit. znam da ne vjeruješ ali vidit ćeš. samo se nadam da nisi nigdje napravio spoj odnosno dodir bakra i pocinčanog da se uvjeriš u još jednu lošu stranu bakra, provodljivost struje i u ovom slučaju galvanska struja.
bakreno koljeno staro niti 2 godine propišalo.
mana kod plastike (po mojem mišljenju) je debljina stijenke koja mora bit veća zbog manje čvrstoće plastike pa samim time dolazi do manjeg unutarnjeg promjera kod istog vanjskog promjera ko kod bakra. i zbog toga je lakše radit s bakrom jer je moguće napravit "kraće" fazone pa je veća mogućnost manevriranja i ima stvarno puno mogućnosti za spajanje.
kod crnih cijevi isto nema nekih problema jedino kaj se duže radi, ružnije izgledaju i hrđaju u nekim slučajevima.
plastika je plastičnija lakše savitljiva lakši je pomak unutar pola centimetra... mana je da su svi skeptični kod spojeva (u podu) pa ako dolazi do preinake...
inače otpornije su na vlagu manje gube toplinu i lako je radit s njima...

[Alen_356]

Pozdrav,

Imam u kući postavljeno centralno grijanje, ali bakrene cijevi su na zidu.

Zanima me mogu li uštemati cijevi u zid tako da se ne vide ?

[zmi]

sve se može, pa i cijevi u zid.

[Alen_356]

Nije problem odštemati, ali kako to ponovno zažbukati ?

[zmi]

Alen_356 kaže:

Nije problem odštemati, ali kako to ponovno zažbukati ?

jednostavno sa žbukom, šalu na stranu ali to sve je jako velik zahvat i cijevi više ne prolaze istim mjestima kao prije tako da je najpametnije umjesto bakrenih cijevi staviti pex cijevi i razvodni ormar tako da se cijevi nemoraju spajat u zidu.

[Zvon]

Cijevi griju prostoriju i nemaju gubitaka.
Kad ih uštemaš, grijat će zid i imatćeš nepotrebnih gubitaka

[Armstrong]

Vezano za tadađnje zagrijavanje zida, stavi se izolacija cijevi i rješen problem.
Moji savjet ne radi to jer ćeš se smrznuti kroz zimu, kad ćeš to napraviti, drugo, posla ima navrh glave. Savjet pričekaj idući remont grijanja.

[kajpa]

Armstrong kaže:

Vezano za tadađnje zagrijavanje zida, stavi se izolacija cijevi i rješen problem.
Moji savjet ne radi to jer ćeš se smrznuti kroz zimu, kad ćeš to napraviti, drugo, posla ima navrh glave. Savjet pričekaj idući remont grijanja.

Ajde baci pogled na "problem s grijanjem", pa rijesi dilemu.

[Zvon]

Je, je, baž bude onih par mm izolacije smanjilo gubitke. Bude, samo ne dovoljno.

[zh1]

Ima takvih likova dosta! Znam ja jednog kojem smetaju ventili u kupaoni(nema nijednog),poklopci razvodnih kutija,cijevi za centralno su naravno uštemane u zid , električno brojilo potopljeno u zid (onaj stari nadžbukni tip) itd.

[jationmivioni]

stvarno žalim svakoga tko ih ne uštema u zid
netko sretne pamet netko prije netko kasnije nemaveze
crni oko njih
problemi oko bojanja zidova
čiščenje
gubici to nisu i radijatori griju zid
aktivna površina cijevi nije ni približno površini jednom članku