Natrag   Forum.hr > Kultura i zabava > Književnost

Književnost Čitam, dakle jesam
Podforumi: Mali literarni kutić, Klub knjige

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.12.2007., 13:40   #21
Quote:
Sedmica kaže: Pogledaj post
Ne znam...mene te zle Moći jedino na vještice asociraju.
daleko im kuća.

Volver is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2007., 18:33   #22
nema naslova, ne može

Šteta što naši nemaju namjeru prevoditi Karneval. Mislim, šteta - katastrofa. Srpsko izdanje je polurasprodato, u njemačkoj skupina entuzijasta prevodi roman već godinama. Osim nas i srba, norvežani valjda imaju filosofiju vina. I to je to. Prečudno mi je kako englezi kao niti francuzi ne pokazuju interes ( imaju valjda dosta svojeg sranja za publicirat), no mađarska se tek nedavno otvorila svijetu, možda bude nade... Ak izgubim strpljenje, počet ću mađarski učit. Kažu da je Bela govorio mađarski kao što more razgovara sa samim sobom.


U odnosu na Nietzschea, Bela mi izgleda kao njegov spasitelj. Nietzsche je tražio ubermenscha - nekog tko će živjeti napokon. Možda je Bela prvi koji je znao ono napisano i odživjeti - Živjeti, napokon. Scientiu Sacru je pisao za vrijeme drugog svjetskog rata. Nezamislivo. Luđak. (Wittgenstein je svoj traktat napisao u rovovima, isto za zapnjiti se.) U najgorem razdoblju čovječanstva on je imao (možda jedini) baš najviše nade u Čovječanstvo, pa zar to nije vrijedno čitanja?


Nedavno je objavljeno i "Čudnovato putovanje Joachima Olbrina". Recimo samo da nisam dočekao da stignem doma već sam sjeo u obližnji kafić i pročitao tih 80tak stranica mirno i staloženo, sa posvećenom pažnjom i neoborivim uvjerenjem da sada ne moram biti nigdje drugdje nego ovdje i sada i čitati ove retke predamnom. A poslije pročitanog kako sam se osjećao? Isto kao i uvijek do sad. Samo 3cm iznad zemlje.

Šaljem pozdrave virtualnim susjedima ^_^
crill is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2007., 01:17   #23
@crill- nadao sam da ćeš svratiti jer si dobar poznavatelj njegova djela, sjećam se nekih tvojih prijašnjih upisa o Hamvasu.
Sedmica is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2007., 21:51   #24
I ja ih se sjećam, pa ovom prilikom samo pozdrav crillu, i da piše još o Hamvasu ovdje.
Volver is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.12.2007., 03:41   #25
Pozdrav Sedmica!
Slučajno sam naišao, inače ne dolazim prečesto. Valjda su neke više sile bile upletene...

Viviana, ja sve čekam kad ćeš mi pohvaliti album kad ono ništa...


Ontopic:

Ja ne bi puno o njemu pričao. Jesam iščitao dosta od njega, ali ne daje mi ta sreća nikakvo pravo da kritiziram i da predstavljam (i time naravno, umanjujem) njegovo djelo. Ne volim uvjeravati. Jest da je nekako najuzvišenije vjerovati na riječ kad netko kaže da se taj i taj treba pročitati, bez ikakve sumnje i onog dosadnog "zašto?", no naravno ovdje su ljudi stranci i potreban je drugačiji pristup kojemu se iako nevoljko ipak lagano kompromitiram. No dobro, dok smo kod magyara, preporučujem i ove otrove :

Mikloš Varheđi:.… NE DOPUSTI!

Lajoš Kesegi, Misli na mene!


I ako netko slučajno ima, volio bih nabaviti srpska izdanja Hamvasa "Reči i damari" i "Briga o životu". Hvala!
crill is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.12.2007., 10:55   #26
lijepi pozdravi..

"Reči i damare" te "Brigu o životu" rado ću ti posuditi.

javi mi se na [email protected]


Karneval je zbilja maestralan roman, netko je napisao inicijacijski roman. Moguće. Dobar razlog da se obnovi znanje ćirilice ili čak započne i učenje mađarskog.

Od mađara bih spomenuo i Sandora Maraia čijih je nekoliko knjiga nedavno prevedeno kod nas. 'Kad svijeće dogore' je najbolja knjiga koju još niste pročitali
biopoetic is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.12.2007., 19:05   #27
Quote:
contra rationem kaže: Pogledaj post
Meni se uvijek čini bitnijim da te nešto potakne. Ne treba ga shvatiti kao apsolutnu istinu.
Naravno, Hamvas piše u postmodernom dobu koje se grozi apsolutnih istina. Zato mu je i dopušteno izgovarati ih kao da je riječ o dosad neotkrivenim biblijskim tekstovima. Primjerice ovaj odlomak iz Scientie Sacre I-III (@Contra, uistinu čitamo iste knjige):

"Bitak ima jednu jedinu tajnu, ali to je nije duša, nego ne-duša. Duša je zbilja, postojeće, Jedno, vječno i neprolazno. Tajna je u tome kako je nepromjenjivo stvorilo promjenjivo, neprolazno prolazno, postojeća zbilja čaroliju, JEDNO DVA i kako je nastala kreacija..."

Način na koji on razriješava vječne tajne vas ostavi bez teksta ali je očaravajuće s postmodernističkog stajališta; tajna mu je zašto je od jednog nastalo dva, a ne samo to Jedno.

Ili pazite samo kako objašnjava Vrijeme, tu najveću tajnu od svih prema većini filozofa:

"... vrijeme je najveća milost... vrijeme je produženje za probuđene dane mogućnosti, jer je duši za povratak (u Jedno) potrebno vrijeme... (jer) kada bi se neopozivo morala odlučiti ponovno bi se nejaka sunovratila u materiju..."

Zapravo, Hamvas dok je pisao nije ni znao da će mu išta biti objavljeno s obzirom na položaj u kojem se našao u Mađarskoj nakon 2. svj. rata. I iz tog razloga je njegovo pisanje izuzetno i opet kažem, za mene, postmodernističko. A što smatram postmodernističkim na nekom od topica s tom temom.
augustin is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.12.2007., 16:07   #28
Quote:
augustin kaže: Pogledaj post
Naravno, Hamvas piše u postmodernom dobu koje se grozi apsolutnih istina. Zato mu je i dopušteno izgovarati ih kao da je riječ o dosad neotkrivenim biblijskim tekstovima. Primjerice ovaj odlomak iz Scientie Sacre I-III (@Contra, uistinu čitamo iste knjige):
Pa, za mene u trenutku dok čitam njegove knjige one i jesu razrješenje, boljerečeno izvrsno objašnjenje nečega što nam je dobrim dijelom oduvijek i bivalo poznatim, što je oduvijek i bilo dio nas samih, negdje čučalo neizrečeno, možda pomalo zaboravljeno, i što je netko napokon tako divno sročio, imao kapaciteta da to proživi i sažme. Možda kasnije napravim svoj odmak.

«Scientiu Sacru» čitam polako, uopće mi se ne žuri, puštam da djeluje na mene.

Quote:
augustin kaže: Pogledaj post
Ili pazite samo kako objašnjava Vrijeme, tu najveću tajnu od svih prema većini filozofa:

"... vrijeme je najveća milost... vrijeme je produženje za probuđene dane mogućnosti, jer je duši za povratak (u Jedno) potrebno vrijeme... (jer) kada bi se neopozivo morala odlučiti ponovno bi se nejaka sunovratila u materiju..."
To i jest ono što me plaši: Svete knjige kažu da postoji i osobno unazađenje: individualna materijalizacija... ...Onaj tko zastaje, izobličuje se. Nije problem samo u razumijevanju teksta, problem je u primjeni na naš život. Koliko se uspjevamo izdići i opstajati u tom jednom stanju poluprobuđene svijesti, uskladiti ju sa svakodnevnim djelovanjem.
__________________
Los laberintos que crea el tiempo, se desvanecen.
contra rationem is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2007., 01:27   #29
Upravo pročitah «Mađarskog Hiperiona» - u dahu. Vrlo zanimljiv, iako me iznenadio ton u kojem je pisao, raspoložonje vrlo različito od ostalih knjiga koje sam od njega pročitla. Začudio me. I samog sebe opisuje kao nekoga tko je već došao s ranom. Zanimao bi me i «Karneval», koji biopoetic spominje kao inicijacijski roman. Zapravo je sve usmjereno k jednom cilju, pa je tako i Hiperion rezime te njegove putanje ka, ajmo reć istinskom životu. Tu samoću nekoga tko se uzdigao spominje i Steiner.

Asociralo me i na Šimićevu "Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda..."
__________________
Los laberintos que crea el tiempo, se desvanecen.
contra rationem is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2007., 23:13   #30


Radi što hoćeš. Ali ćeš uvijek znati čega si se bojao. Bojati se isto je što i umrijeti. Isto kao i propustiti. Isto kao i nikada. Nikada više. Shvati, nikada, nikada više.
Hamvas, Mađarski Hiperion

"Dobro je to rečeno," odgovori Candide, "ali trebamo obrađivati svoj vrt."
Voltaire, Candide

"Idi i ti šetati."
Hamvas, Mađarski Hiperion
__________________
Los laberintos que crea el tiempo, se desvanecen.

Zadnje uređivanje Sedmica : 31.12.2007. at 04:49. Reason: greškom sam stisnuo tipku edit, sorry.
contra rationem is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.12.2007., 01:13   #31
Quote:
contra rationem kaže: Pogledaj post
Upravo pročitah «Mađarskog Hiperiona» - u dahu. Vrlo zanimljiv, iako me iznenadio ton u kojem je pisao, raspoložonje vrlo različito od ostalih knjiga koje sam od njega pročitla. Začudio me. I samog sebe opisuje kao nekoga tko je već došao s ranom. Zanimao bi me i «Karneval», koji biopoetic spominje kao inicijacijski roman. Zapravo je sve usmjereno k jednom cilju, pa je tako i Hiperion rezime te njegove putanje ka, ajmo reć istinskom životu. Tu samoću nekoga tko se uzdigao spominje i Steiner.

Asociralo me i na Šimićevu "Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda..."
Zapravo pročitao sam samo Filozofiju vina, Jasmin i Maslinu, Scientia Sacru...sve prije nekih 7-8 godina. Sada sam tek vidio koliko je još naslova prevedeno. Dakle, Mađarski hiperion bi bio sljedeći po nekom redu?
A Karneval mislim da je za Hamvasa kao Karamazovi za Dostojevskog -- sveta knjiga
augustin is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.12.2007., 01:26   #32
Quote:
contra rationem kaže: Pogledaj post
Pa, za mene u trenutku dok čitam njegove knjige one i jesu razrješenje, boljerečeno izvrsno objašnjenje nečega što nam je dobrim dijelom oduvijek i bivalo poznatim, što je oduvijek i bilo dio nas samih, negdje čučalo neizrečeno, možda pomalo zaboravljeno, i što je netko napokon tako divno sročio, imao kapaciteta da to proživi i sažme. Možda kasnije napravim svoj odmak.

Nije problem samo u razumijevanju teksta, problem je u primjeni na naš život. Koliko se uspjevamo izdići i opstajati u tom jednom stanju poluprobuđene svijesti, uskladiti ju sa svakodnevnim djelovanjem.
Pa baš to i jest problem postmodernog doba. Paradoks svakodnevice s uzvišenošću svih oblika. I Hamvas samo dok je pisao, kao i ti i ja dok ga čitamo, samo u tim trenucima smo "budni" kako bi se on izrazio. Čim smo knjigu zatvorili eto nam svakodnevice poput glupe kokoši jer nam oko u trenu pobjegne na neki naslov iz crne kronike s novina na našem stolu.

Pisac i ne mora biti svijestan doba u kojem živi. On piše i stvara kako osjeća. Ali samo kada piše i to čita, on jest "budan", jest taj tekst. Uistinu, sumnjam da se išta od Hamvaseve "budnosti" može primjeniti na naše dosadne živote. Ali to nije ni bio cilj. Umjetnost, da, ali samo kao utjeha
augustin is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.12.2007., 04:47   #33
Quote:
augustin kaže: Pogledaj post
. Uistinu, sumnjam da se išta od Hamvaseve "budnosti" može primjeniti na naše dosadne živote. Ali to nije ni bio cilj. Umjetnost, da, ali samo kao utjeha
Hm, teška pitanja... Umjetnost kao cilj kojem stremimo, ili barem kao čežnja, nada. To je ipak više od utjehe.

"Zašto nisi postao onakav kakav si noću? "- pita Bela u poglavlju kojeg je, dio, contra rationem citirala. Hiperion se čita, naravno. Eto nam Hamvasove budnosti, budi onakav kakav si noću, ako se usudiš, ako smiješ, ili, možda, ako si dovoljno slobodan. Prije, čak, svjestan. Svijest ili sloboda, tako je isto...
Bacam se u potragu za Karnevalom, ćirilica, englesko izdanje, najam mađarske prevoditeljice, bilo što. Je l' nam nešto drugo preostaje?!

Zadnje uređivanje Sedmica : 31.12.2007. at 13:55.
Sedmica is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.12.2007., 20:02   #34
Quote:
augustin kaže: Pogledaj post
Pa baš to i jest problem postmodernog doba. Paradoks svakodnevice s uzvišenošću svih oblika. I Hamvas samo dok je pisao, kao i ti i ja dok ga čitamo, samo u tim trenucima smo "budni" kako bi se on izrazio. Čim smo knjigu zatvorili eto nam svakodnevice poput glupe kokoši jer nam oko u trenu pobjegne na neki naslov iz crne kronike s novina na našem stolu.

Pisac i ne mora biti svijestan doba u kojem živi. On piše i stvara kako osjeća. Ali samo kada piše i to čita, on jest "budan", jest taj tekst. Uistinu, sumnjam da se išta od Hamvaseve "budnosti" može primjeniti na naše dosadne živote. Ali to nije ni bio cilj. Umjetnost, da, ali samo kao utjeha

Ja bih prije rekao da je jedna od katastrofa postmodernizma upravo nedostatak uzvišenog u svakodnevnom. Čak nema više niti ceremonija, niti se kava više ceremonijalno ne ispija. Ostao je samo kič. Besmisleni rad. Čak se više ne pije "kava", već nescaffe cappucchhinno od vanilije. Ja bih stvarno volio pročitati jedan udžbenik o ispijanju kave ( znam, sad sam ja postmoderan..), no kak da si drukčije dočaram recimo jednu "chanoyu" ceremoniju spravljanja čaja u japanu?

Možda je termin "postmoderan" višeznačan i kontradiktoran, no svejedno, ispravi me..., no ne bi nam škodilo dati više značaja - i sebi i drugima.

Možda nam trebaju novi mitovi...

A utjehe je uvijek bilo, i nikad nije pomogla. Ništa ne pomaže. Nepostoji utjeha, samo prihvaćanje i put do prihvaćanja.

Malo sam razgranat i fragmentaran,...ne ispričavam se, samo napominjem

Puno sreće i zdravlja želim
crill is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2008., 17:08   #35
Priklanjam se dvojbama o značenju umjetnosti i utjehe. Što znači utjeha? Na koji način umjetnost tješi? Mene Hamvas više plaši time što mi naočigled ukazuje, suočava s bivstvovanjem...
Slažem se da Hamvas živi svoj smisao pisanjem u smislu da je budan i da je taj tekst dok ga piše, no nije li to barem djelomično svaki pisac? On uzdiže život na intenzivni bitak, kako to naziva, ali koliko se da iščitati posvećen je i svakom trenutku sadašnjosti, svakoj svojoj akciji (hajmo to vjerovat). "Scientia Sacra" po meni nije umjetničko koliko duhovno štivo iako se riječ duhovnost masovno rabi, pa ga primijeniti na Hamvasa djeluje kao svetogrđe. Hamvasovo iskustvo budnosti može utjecati na naše živote u smislu da nas uzbunjuje, uz podosta discipline tjera da pripazimo na djelovanje, kao polazište za daljnje istraživanje zbilje...
Sviđa mi se i njegov izraz zakonito jer duboko u nama uvijek razlikujemo ispravno od onog što to nije, samo prečesto popustimo slabostima. Posvećivanje pažnje svakoj radnji kojoj pristupamo može doprinjeti uzdizanju svakodnevice na visoku razinu svetosti .
"Hiperion" s esejističkim pristupom mađarskom pjesništvu predstavlja metaforu kao i "Filozofija vina" – ono za čim traga je duhovnost – kao veliki umjetnik valjda je na prvom mjestu duhovan, a tek onda umjetnik?
__________________
Los laberintos que crea el tiempo, se desvanecen.
contra rationem is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2008., 18:48   #36
Quote:
crill kaže: Pogledaj post
Viviana, ja sve čekam kad ćeš mi pohvaliti album kad ono ništa...

Lajoš Kesegi, Misli na mene!
off...

nisam mogla otvoriti player, i ne znam kako...
"Misli na mene" je nešto genijalno, isprintala sam tekst s tvog bloga pa ga povremeno čitam kao sveske.
Na čitanje sam ovih dana dobila Scientia Sacra, pa se nadam uskoro približiti i vama ostalima s fundusom pročitanih Hamvasovih djela, a time onda i diskusiji...

Quote:
crill kaže: Pogledaj post
A utjehe je uvijek bilo, i nikad nije pomogla. Ništa ne pomaže. Nepostoji utjeha, samo prihvaćanje i put do prihvaćanja.
Utjeha je u ljepoti. I ako je Uzvišenosti onda nas ona tješi ljepotom... Prihvaćanje i put do prihvaćanja je put ka takvoj Ljepoti.

Quote:
contra rationem kaže: Pogledaj post
Sviđa mi se i njegov izraz zakonito jer duboko u nama uvijek razlikujemo ispravno od onog što to nije, samo prečesto popustimo slabostima.
kao i sa istinom, i time kako je prepoznajemo.
Volver is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2008., 23:56   #37
Ste znali da «Karneval» ima 1500 strana?! Ideš! Švabe ga prevode () u otvorenom internet-projektu. Vele da roman izmiče svakoj logici i da bi takav pristup trebao biti prednost.

Još jedan citat (ne mogu odoljeti, trenutno sam njime opsjednuta). Hamvas je želio “sva pitanja ostaviti neriješena. Dakle, ne zatvoriti mišljenje, nego upravo otvoriti sva vrata... Pitanja ne riješiti, nego ih naći što više i što opasnija i, po mogućnosti, najoštrije ih postaviti. Ne zatvoriti se prema rješenjima djelatnosti duha, nego otvaranjem svih prozora i vrata pustiti duhu slobodan ulaz i osigurati propuh. Nikakav čvrst odgovor i tvrdnja. Nikakva čvrsta pogodba i ustanovljenost. Nikakvo načelo”.

Eto, za laku Noć!
__________________
Los laberintos que crea el tiempo, se desvanecen.
contra rationem is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2008., 02:21   #38
Quote:
contra rationem kaže: Pogledaj post
Ste znali da «Karneval» ima 1500 strana?! Ideš! Švabe ga prevode () u otvorenom internet-projektu. Vele da roman izmiče svakoj logici i da bi takav pristup trebao biti prednost.
Hamvas u 'Karnevalu' , po uzoru na svog Meštra, John Cowpera Powysa i njegov roman "The Glastonbury Romance", razvija tzv. Complex vision.

Radi se zbilja o specifičnoj arhitekturi romana, moglo bi se reći da izmiče svakoj logici, ali je bolje reći da je roman iznad svake logike.
Za samog Powysa, Hamvas piše sljedeće (u njegovoj studiji '100 knjiga':

100. Pouis

Većina pisaca i pjesnika zapravo svira na solo instrumentu, čak i tako izuzetni umjetnici kao što su Dante i Shakespeare. Jedva i znamo za djelo od četiri-pet glasova. U djelu John Cowpera Powysa svira veliki orkestar: ova vragolasta simfonijska mnogoglasnost čovjeka najprije obori, kasnije ga osviježi, na koncu mu postaje životno neophodna. Bilo da se čita jedan od njegovih velikih romana Wolf Solent ili još veći Glastonbury Romance od studija Sensuality ili Art of Happiness ili Pleasures, razleže se zvučna i šumna bujica riječi. Pouis je od mora naučio kako se piše. Iz njega govori cijeli, potpun, sveukupni čovjek, sve njegove osobitost, djelovi tjela, sposobnosti, greške, grijehovi, svi njegovi duhovi, aveti, preci, potomci, anđeli, demoni i đavoli."


Powysevo ime je zbilja nezaobilazno, ako se govori o Hamvasu. Osim što su se dopisivali, jedan i drugi su napisali takve romane, nazovimo ih, romani-kontinenti, za koje publika tek ima saznati da postoje. No prije toga ih i književno povjesna kritika i struka mora revalorizirati i osvjetliti. No bojim se da kritika čak i ne zna što bi s takvim romanima. Hamvas još nije preveden a Powys, iako piše na engelskom, i to kakvom engleskom, ostat će više pisac za pisce (Henry Miller smatra ga isto svojim meštrom, "my first living idol") nego za širu javnost.

A radi se o piscu za kojeg jedan George Stainer kaže: "the only novels produced by an English writer that can fairly be compared to the fictions of Tolstoy and Dostoevsky."

Quote:
contra rationem kaže: Pogledaj post

Još jedan citat (ne mogu odoljeti, trenutno sam njime opsjednuta). Hamvas je želio “sva pitanja ostaviti neriješena. Dakle, ne zatvoriti mišljenje, nego upravo otvoriti sva vrata... Pitanja ne riješiti, nego ih naći što više i što opasnija i, po mogućnosti, najoštrije ih postaviti. Ne zatvoriti se prema rješenjima djelatnosti duha, nego otvaranjem svih prozora i vrata pustiti duhu slobodan ulaz i osigurati propuh. Nikakav čvrst odgovor i tvrdnja. Nikakva čvrsta pogodba i ustanovljenost. Nikakvo načelo”.

Eto, za laku Noć!
Hamvas je želio sva pitanja ostaviti otvorena, možda je zato i Kršćanstvo -Scientia Sacra 2, ostalo nedovršeno. Namjerno nedovršeno, još vjerovatnije.
Jer je taj preostali dio knjige predan nama da ga dovršimo. U sebi.


ima na 'poljima' još jedan tekst vezan uz Hamvasa;
Šandor Vereš : Pismo Beli Hamvašu iz 1946




Laku noć
biopoetic is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2008., 20:03   #39
Quote:
Sedmica kaže: Pogledaj post
Hm, teška pitanja... Umjetnost kao cilj kojem stremimo, ili barem kao čežnja, nada. To je ipak više od utjehe.

"Zašto nisi postao onakav kakav si noću? "- pita Bela u poglavlju kojeg je, dio, contra rationem citirala. Hiperion se čita, naravno. Eto nam Hamvasove budnosti, budi onakav kakav si noću, ako se usudiš, ako smiješ, ili, možda, ako si dovoljno slobodan. Prije, čak, svjestan. Svijest ili sloboda, tako je isto...
"Zašto nisi postao onakav kakav si noću? " , naravno, to je ključna rečenica za sve nas koji živimo u postmodernom dobu. Zašto dopuštamo životnim banalnostima da nam određuju ponašanje, a ne da budemo ono što jesmo, ono što želimo biti. Zašto me nekad više privlači neka nogometna utakmica Lige prvaka (ili bilo što drugo ovisno o osobi, bitno da je banalno) nego neko uzvišeno ali zahtijevno štivo? Za mene je to ključni problem svih onih danas preostalih "duhovnih" u svijetu. Mi kao mi, živimo još samo u tekstu, bilo da ga čitamo bilo da ga pišemo. Ali smatram da smo na to više natjerani dobom u kojem živimo, nego svojim prirodama. A smatram da je isti problem imao i Bela i upravo ga odlično opisao.
augustin is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2008., 20:20   #40
Quote:
crill kaže: Pogledaj post

Možda je termin "postmoderan" višeznačan i kontradiktoran, no svejedno, ispravi me..., no ne bi nam škodilo dati više značaja - i sebi i drugima.
Termin "postmoderan" izmiče svakom značenju, upravo to je njegova bit, biti prkosan modernom. O njemu će se vjerojatno pravilno suditi tek za nekih stotinjak godina. Ali bitno je uočiti da se on nekako već odnosi prema moderni i svim njenim potragama za apsolutnim istinama. Bela se odnosi prema apsolutnim istinama upravo tako kako se odnosi, izriče ih na način najveće banalnosti tipa "kako to da nisi znao". Ali u tome je upravo originalan i čaroban. On daje svoje značenje apsolutnim istinama kao što ih dijete daje svojim crtežima, ali u tome upravo umjetnički pogađa, izriče umjetničke istine zbog kojih i vrednujemo Belu tako visoko u književnom krugu.

Quote:
crill kaže: Pogledaj post
Možda nam trebaju novi mitovi...
Definitivno, ne. Vrijeme ide kako ide, netko je možda još moderan, netko postmoderan ali nema povratka (osim u smislu "vječnog povratka onog jednakog )
augustin is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 02:29.