Samoubojstvo - ima li svrhe?

[krena]

jin18 kaže:

ima smisila za pocinitelja, a za sve ostale nema.
otac mi se ubio prije nekoliko godina.
a kako sad gledam na to....
Ne znam.
Znam da se osjecao da ovdje vise ne pripada i da mu zivot nema smisla. Bio je tezak sam sebi. Nije bio vise onaj stari, energican veseljak.

Znači , jadnik je postao sličan kralju Salamonu: http://www.studenti.dominikanci.hr/i...va-i-depresija
Nijedna druga knjiga Starog zavjeta ne bavi se u tolikoj mjeri čovjekovom prolaznošću i konačnošću kao Propovjednik. Tri su temeljne teme u Knjizi Propovjednika koje se posebno tiču tematike ovoga rada: sreća, vrijeme, smrt. Propovjednika razvija svoj tok misli kroz suprotstavljanja, konzervativno pristaje uz židovstvom, a onda radikalno interpretira neka gledišta. Vjeruje kako je život Božji dar kao i čovjekova duša (usp. Prop 3,19), no po umiranju čovjek se opet svodi na prah (usp. Prop 3,20; 12,7). Propovjednik koristi cikličku sliku svijeta i vremena, inače nepoznatu u Bibliji, a ne poznaje ni povijest spasenja (usp. Prop 1,2-9), te za njega u Šeolu nema ništa pozitivnog (usp. Prop 9,10). Propovjednika označava sumnja, iako osjeća strahopoštovanje prema Bogu, no za njega je Gospodin 'Deus absconditus' i on se kao filozof-polemičar postavlja protiv dogme o nagradi nakon smrti (usp. Prop 5,1-4; 7,16-17), ali podržava vjeru u prekogrobni život i Božji sud (usp. Prop 8,12; 9,1), iako ne ulazi u detalje glede moguće naravi i opisa zagrobne stvarnosti.



Kao mudrac, Propovjednik priznaje i poštuje Božju providnost. Iako je Bog na strani života, ne može zanemariti prolaznost i smrt. Vrijeme je ispraznost, odnosno, prolaznost (usp. Prop 3), samo Bog gospodari vremenom (usp. 8,8; 9,11). Smrt jednako dolazi po mudraca i luđaka, siromaha i bogataša, životinju i čovjeka (usp. 3,14-21). U govoru o smrti vidljiva je doza crnog humora. I sam je Propovjednik ostario, osjeća kako mu se bliži kraj života. Obraća se mladim čitateljima i opisuje starenje (usp. Prop 11,9-12).



Propovjednik vidi samo apsurd, jer nema odnosa između mudrosti i događaja u životu, budući da je već ranije odbacio načelo Božje nagrade za pravedno življenje, bilo u životu. Mudrost samo prigodice nalazi nagradu, ali ne i egzistencijalno. Pravednik ne uživa dobra na zemlji – toliko je očito iz životnog iskustva. Sve ovisi o Božjoj volji, koja čovjeku ostaje nedokučiva. Kako naglašava ovaj nepremostiv jaz između čovjeka i Boga: „Bog je na nebu, a ti si na zemlji“ (Prop 5,1); Propovjednik je izgubio važan element u odnosu između Boga i čovjeka – ljubav. Izbacivši ljubav iz jednadžbe, jedina vrijednost koja ostaje prema Bogu jest 'Boj se Boga'.



Propovjednikovo razočarenje odličan je primjer kako Stari zavjet nije poznavao mogućnost uspostavljanja novog života nakon smrti i zašto je za starozavjetnog čovjeka ovozemaljski život toliko važan. Iz toga razloga se u starozavjetnom Izraelu već za života pokušavao izgraditi potpun odnos prema Bogu: ''I što god nakaniš učiniti, učini dok možeš, jer nema ni djela ni umovanja, ni spoznaje ni mudrosti u Podzemlju u koje ideš! (Prop 9,10). U tome leži i bit Propovjednikova tjeskobnog usklika: „Ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost!“ (Prop 12,8)

[Mihail Suslov]

jin18 kaže:

ima smisila za pocinitelja, a za sve ostale nema.
otac mi se ubio prije nekoliko godina.
a kako sad gledam na to....
Ne znam.
Znam da se osjecao da ovdje vise ne pripada i da mu zivot nema smisla. Bio je tezak sam sebi. Nije bio vise onaj stari, energican veseljak.

Jasno, na žalost. Netko isti teret podnosi puno lakše, dok netko drugi puno teže. Pogotovo ovako kada je netko bio veseljak pa ga smrvi okrutnost i ralje života. To mi je baš ono..žalosno.

[Bodjan]

Samoubojstvo?

Kad se gleda crno-bijelo, nema svrhe, jer dusa je sama planirala takav i takav život kako bi kroz (teža i lakša) iskušenja napredovala. Ima tu i karme, kad je dusa vise-manje prisiljena proći kroz neka iskustva u cilju učenja kroz iskustvo.
Kad je duša to već prihvatila prije rođenja, onda je loše kad ne uspije proći kroz te lekcije već želi da ih prekine. I onda se ubije. Sve ono što nije uspjela proći u tom životu, mora ponoviti u sljedećem. Tako da je sebi učinila lošu uslugu. Usput, samoubojstvom će uzrokovati patnju svojih bližnjih i navući još karme koja joj nije trebala.

Avatar Meher Baba kaže da postoje izuzeci. Ako je osoba terminalno bolesna i jako pati u nekim slučajevima "gospodari karme" ne gledaju na takvo samoubojstvo kao nešto skroz loše. Osoba je već na kraju života tako da je većinu planiranih lekcija već prošla. Ipak, ovo ne treba raditi jer i ta završna patnja je dio karme koju treba potrošiti.

Baba navodi i slučaj kad je samoubojstvo čak i opravdano i to je slučaj kad ono ima viši cilj. Npr. kad radnik štajkuje glađu radi poboljšanja radnih uvjeta, i u tom procesu svjesno žrtvuje sebe. Ako se na osnovu njegove žrtve ti uvjeti poprave za druge radnike, na to samoubojstvo se gleda pozitivno.

[LLSkylights]

Bodjan kaže:

.. Sve ono što nije uspjela proći u tom životu, mora ponoviti u sljedećem. Tako da je sebi učinila lošu uslugu. Usput, samoubojstvom će uzrokovati patnju svojih bližnjih i navući još karme koja joj nije trebala. ..

Da, nametnemo si opterećenja na granicama izdržljivosti i u nekim nam se slučajevima čini da je opterećenje iznad naših granica.
Dodatno, to je bilo razdoblje velike negativne aktivnosti, tamna strana je potencirala i poticala takva stanja i često se izravno upletala najviše tamo dje su ljudi bili najslabiji. A uz djelovanja negativne strane imamo i ljude koji zbog ograničenja svijesti nisu djelovali ni blizu pozitivno koliko su mogli, uvjereni da ih vlastita opterećenja oko fizičkog opstanka previše opterećuju da bi mogli psihički pozitivno djelovati na sebe i okolinu. To važi i za sve uže i šire ljudske zajednice na Zemlji.
Uz čišćenje negativnih elemenata i podizanje svijesti situacija se naglo mijenja na bolje. Moć pojedinaca je beskonačno velika, a zajednice još eksponencijalno veća.
Isus nam je poručio da je naš sjaj mnogostruko sjajniji od najsjajnije zvijezde u svemiru. To važi za svaku osobu na Zemlji, bez izuzetka. Tijelo je relativno slabo i može jako patiti, ali sastavni dio našeg bića je i ta sjajna duša koja ima tu beskrajnu moć. Slabi smo onda kada se, najčešće uz tuđu pomoć, uspijemo uvjeriti da smo nemoćni. Takve su bile igre koje su se ovdje igrale. Stvarno smo nedodirljivi i imamo neograničenu moć.

[Bodjan]

LLSkylights kaže:

Da, nametnemo si opterećenja na granicama izdržljivosti i u nekim nam se slučajevima čini da je opterećenje iznad naših granica.
Dodatno, to je bilo razdoblje velike negativne aktivnosti, tamna strana je potencirala i poticala takva stanja i često se izravno upletala najviše tamo dje su ljudi bili najslabiji. A uz djelovanja negativne strane imamo i ljude koji zbog ograničenja svijesti nisu djelovali ni blizu pozitivno koliko su mogli, uvjereni da ih vlastita opterećenja oko fizičkog opstanka previše opterećuju da bi mogli psihički pozitivno djelovati na sebe i okolinu. To važi i za sve uže i šire ljudske zajednice na Zemlji.
Uz čišćenje negativnih elemenata i podizanje svijesti situacija se naglo mijenja na bolje. Moć pojedinaca je beskonačno velika, a zajednice još eksponencijalno veća.
Isus nam je poručio da je naš sjaj mnogostruko sjajniji od najsjajnije zvijezde u svemiru. To važi za svaku osobu na Zemlji, bez izuzetka. Tijelo je relativno slabo i može jako patiti, ali sastavni dio našeg bića je i ta sjajna duša koja ima tu beskrajnu moć. Slabi smo onda kada se, najčešće uz tuđu pomoć, uspijemo uvjeriti da smo nemoćni. Takve su bile igre koje su se ovdje igrale. Stvarno smo nedodirljivi i imamo neograničenu moć.

Jeste, slažem se. Cijeli vic i bit života i stvaranja je doći od nesvjesne duše do svjesne duše. Spoznati sebe kroz bezbrojna iskustva u kojima i griješimo i patimo, ali malo po malo napredujemo i na kraju puta bićemo svjesni da imamo neograničenu moć, tj. da smo dušom dio samog Stvoritelja.

Na istoku bi život zvali božanska igra. Stvoritelj se "igra". Postoji samo Bog i praznina i On se igra. Stvori svjetove, individualizira duše, ukloni im svu svjesnost da su dio Stvoritelja i da imaju istu moć i onda se kao cilj života u kreaciji (koja samo za to i služi) pred te duše postavlja zadatak da dođu od bekonačne nesvjesnosti do beskonane svjesnosti, tj. do božanskog stanja.

[nimrodss]

Evo, ja vec par mjeseci razmisljam o samoubojstvu. Imam 42 godine, zivot mi se raspao, pokusao sam sve ispočetka, sve sam isplanirao ali zivot nije plan. Moras imati trunku sreće da bi se koliko toliko poslozilo. Ja je nisam imao. Sad skupljam hrabrosti za taj čin. Ne znam koliko ce mi vremena trebati. Trazim najbezbolniji način kao i sve kukavice. Svaka velika odluka u zivotu koju sam donio bila je pogrešna mada su me ucili da je najgore ne donijeti odluku. Ne znam koliko ce mi vremena trebati da se ohrabrim na taj čin ali siguran sam d cu ga napraviti. I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

[neobuzdan]

Za to napravit treba imat ludjacku hrabrost. Takva osoba sigurno nije kukavica. ...
Ipak neizvjesnost je ta da covjek ne zna sta je sve mogao dozivit a pogotovo je Problem taj sto se ne zna sta se desi poslje smrti i jel ista sudbina onog koji se ubije kao i onog koji je ubijen ili umre prirodnom smrcu.
Moguce da je poslje svake smrti "play again " a poslje samoubojstva "game over "....

[-rainbow-]

neobuzdan kaže:

Za to napravit treba imat ludjacku hrabrost. Takva osoba sigurno nije kukavica. ...
Ipak neizvjesnost je ta da covjek ne zna sta je sve mogao dozivit a pogotovo je Problem taj sto se ne zna sta se desi poslje smrti i jel ista sudbina onog koji se ubije kao i onog koji je ubijen ili umre prirodnom smrcu.
Moguce da je poslje svake smrti "play again " a poslje samoubojstva "game over "....

Pa jos bolje. Kao da bi se netko tko se ubio htio vracati opet u zivot.

A za ove koji misle da je obrnuto, da se opet zivi ili isti ili gori zivot, ne vidim razloga da se opet ne ubije i u tom zivotu.

Vjerojatno jedina pozitivna stvar u vezi sa zivotom je da te stvarno nista ne moze prisiliti da zivis.

[adelon]

nimrodss kaže:

... I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

Ti nisi tvoj deda, niti si u njegovoj tadašnjoj situaciji... da se godine (tvojih samo 42) ni ne spominje.
Imaš još dosta vremena za promjene na bolje, ili pak za priviknuti se na realnost - tj. prihvatiti svoj život (svoju 'sudbinu') takav kakav jest.

Ovo moje pisanje me je prisjetilo na jedan YT video s teme 'Smiješni filmići':
Prosjak na ulici: "Gospodine, već tri dana nisam ništa jeo."
Nagovoreni: "Ajoj čovjeće... pa i sam znaš da to nije u redu! Moraš jesti, potrudi se. Makar na silu!"

Uglavnom, nisam u tvojim cipelama, ali bilo bi mi zaista drago da 'makar na silu'.

[Vatra14]

nimrodss kaže:

Evo, ja vec par mjeseci razmisljam o samoubojstvu. Imam 42 godine, zivot mi se raspao, pokusao sam sve ispočetka, sve sam isplanirao ali zivot nije plan. Moras imati trunku sreće da bi se koliko toliko poslozilo. Ja je nisam imao. Sad skupljam hrabrosti za taj čin. Ne znam koliko ce mi vremena trebati. Trazim najbezbolniji način kao i sve kukavice. Svaka velika odluka u zivotu koju sam donio bila je pogrešna mada su me ucili da je najgore ne donijeti odluku. Ne znam koliko ce mi vremena trebati da se ohrabrim na taj čin ali siguran sam d cu ga napraviti. I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

Ja bih radije preporucio da potrazis pomoc. 42g, dijete od 10.

Trebas znati da kukati (zapravo podrzavanje vlastitog podsvjesnog uvjerenja 'jadan ja') i potražiti pomoc nije isto. Pomoc se ne nudi, nego se traži., a drugi ljudi nam mogu pomoc jedino da pomognemo sami sebi.

Skoro uvijek kad ponudim pomoc, pojedem govno iza., al ok, imam i ja wc.

Postojanje se sastoji zapravo od 3 svijeta, koja se prožimaju upravo sada, u vjecnom Sada.

Covjek danas, u vecini slucajeva vidi sebe jedino kroz ovaj oku vidljivi, materijalni, pa i sebe doživljava kao materijalno biće. Istina je, ipak, da smo duhovna bića u materijalnom iskustvu.

Ego, Ja (materija, fizicko tijelo) + 'moje (žena, dijete, kuća, posao, prijatelji...), je samo jedan od 3, koja skupa cine Život, Kreaciju, Boga, kojeg smo svi dio, htjeli mi to ili ne. Stoga kraja nema, ali transformacije ima.

Sta sam ja prošao da bih došao do Sada i Ovdje,,,imamo maštu i mislimo da nesto znamo, pogotovo o drugima, ali nemoj me krivo shvatiti..., međutim, uvijek sam vjerovao u Boga i nadao se.., sada vise ne vjerujem, znam.

Ako se ipak odlucis za taj cin, preporucio bih ti da mi javis kako se zoves i kad otprilike, da se pomolim, i tvoj duh time pošaljem Stvoritelju, a ne da luta..

Stvoritelj je sve ovo napravio, i sve nas. Tim cinom, iako smo u zaboravu, svi imamo pravo na Bezuvjetnu Ljubav. I kraj patnje.

Iako, bolje to spoznati dok smo u tijelu.

Od srca ti želim sve najbolje, i da nađeš svoj vlastiti put prema sreći, miru i Istini.

[RedSonia]

nimrodss kaže:

Evo, ja vec par mjeseci razmisljam o samoubojstvu. Imam 42 godine, zivot mi se raspaoNe znam koliko ce mi vremena trebati da se ohrabrim na taj čin ali siguran sam d cu ga napraviti. I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

Ako imaš zdravlje i nisi u zatvoru onda se sve može riješiti...dugovi se mogu otplatiti (ima posla u inozemstvu), voljene uvijek možemo nositi u srcu ako (više) nisu s nama, prijatelje možemo upoznati nove a ako nemamo snage za početak, tu su stručne osobe koje će nam kroz razgovor i propisanu terapiju pomoći dok je najveća kriza

Raspitaj se je li ti djed bolovao od depresije ili neke druge bolesti, koja možda nije bila dijagnosticirana...danas se barem može izboriti nekako s time za razliku od vremena naših djedova i baka kada medicina nije imala lijekova

[neobuzdan]

-rainbow- kaže:

Pa jos bolje. Kao da bi se netko tko se ubio htio vracati opet u zivot.

A za ove koji misle da je obrnuto, da se opet zivi ili isti ili gori zivot, ne vidim razloga da se opet ne ubije i u tom zivotu.

Vjerojatno jedina pozitivna stvar u vezi sa zivotom je da te stvarno nista ne moze prisiliti da zivis.

Hm moguce da gori zivot bas odgovara. Mozda je osoba imala sve pa se ubila iz dosade.

[kapitalist]

Ako će se netko ubiti, neka mi bar ostavi garniseru na špijunku :P

[Depeche E.]

nimrodss kaže:

Evo, ja vec par mjeseci razmisljam o samoubojstvu. Imam 42 godine, zivot mi se raspao, pokusao sam sve ispočetka, sve sam isplanirao ali zivot nije plan. Moras imati trunku sreće da bi se koliko toliko poslozilo. Ja je nisam imao. Sad skupljam hrabrosti za taj čin. Ne znam koliko ce mi vremena trebati. Trazim najbezbolniji način kao i sve kukavice. Svaka velika odluka u zivotu koju sam donio bila je pogrešna mada su me ucili da je najgore ne donijeti odluku. Ne znam koliko ce mi vremena trebati da se ohrabrim na taj čin ali siguran sam d cu ga napraviti. I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

Probaj otići u psihijatrijsku dnevnu bolnicu KBC Sestre milosrdnice. Predivni ljudi rade ondje i program je vrlo interaktivan. Doduše, sada zbog COVID-a ne prihvaćaju pacijente kao inače, ali vrijedi probati Također, možeš kontaktirati psihološki centar Tesa.

Pročitaj ovu knjigu. U njoj ljudi opisuju kliničku smrt, ali se govori o tome i da onaj tko prilikom pokušaja samoubojstva doživi kliničku smrt više i ne pokuša počiniti samoubojstvo. A ima i teorija (mislim da se čak spominje i u knjizi) da ako se ubiješ, u sljedećem životu se vraćaš s tim istim problemima koja te muče u ovom životu jer si jednostavno odustao od nošenja s njima. Pa bih ja radije izdržala taj jedan život nego isto proživljavala u drugom No, to je sada stvar individualnog vjerovanja.

U svakom slučaju, pokušaj ne odustati

P.S., prijatelj iz srednje se ubio i kada smo bili na sprovodu ukopala sam se od izraza na licima njegovih. To je takva opipljiva patnja! Nešto užasno. Mislim da je samoubojstvo u jednu ruku sebičan čin prema onima koji ostaju za nama, a vole nas.

[dr pop 99]

mislim da onaj ko hoce da se ubije ne prica o tome vec se jednostavno ubije, tako da ne verujem u tvoju nameru..
kad mislis da ti je tesko pomisli na majku iz bosne koja se brine o dva nepokretna deteta koja ne mogu sama ni da jedu ni da piju ni da vrse nuzu..po ceo dan leze i ona mora pored njih posto cesto dobijaju neke napade..
toliko je patnji na svetu, gladi, bolesti..a ti si se ubedario sto te ostavila zena ili sta vec.. glava gore i osmeh na lice.. ..ako mislis da si sad na dnu pomisli kako je to dobro zato sto ne mozes nize vec samo na bolje..

[saugaro]

nimrodss kaže:

Evo, ja vec par mjeseci razmisljam o samoubojstvu. Imam 42 godine, zivot mi se raspao, pokusao sam sve ispočetka, sve sam isplanirao ali zivot nije plan. Moras imati trunku sreće da bi se koliko toliko poslozilo. Ja je nisam imao. Sad skupljam hrabrosti za taj čin. Ne znam koliko ce mi vremena trebati. Trazim najbezbolniji način kao i sve kukavice. Svaka velika odluka u zivotu koju sam donio bila je pogrešna mada su me ucili da je najgore ne donijeti odluku. Ne znam koliko ce mi vremena trebati da se ohrabrim na taj čin ali siguran sam d cu ga napraviti. I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

Ne budali ... misli o samoubojstvima su potpuno normalna pojava među ljudima. Ponekad se dogode samoubojstva potpuno iznenada kao da si u filmu.
Zbog dede imaš dodatni potencijal da se uništiš. Možda ni sutra ni cijela godina neće biti bolja. No to je samo osobna prosudba. Budi koristan.

Ne misli da si kukavica, to je vrlo relativno. Tvoje ja ne podržava ono što planiraš učiniti. Ako misliš da ti je teško (mada je psiha zafrknuta stvar) zamisli da ne vidiš, čuješ ili neka teška boleština ... i ti misliš da ti se život raspao.
I ne donošenje odluke je odluka ... ponekad je bolje pustiti, ali to ne vidiš odmah.Nisi robot, živo biće si. Dali su tu ovdje korisni savjet ...a imaš sa kim "popričati" i to normalnim, što puno znači. Probaj pomoći nekom tko stvarno treba pomoć .. mislim fizičku. Cijepanje drva je dobra zabava ...

[Depeche E.]

Depeche E. kaže:

Također, možeš kontaktirati psihološki centar Tesa.

Zaboravila sam reći kako oni raspodijele određene probleme korisnika koji zatraže psihološku pomoć; netko je adekvatniji kada je riječ o, konkretno, suicidalnim mislima. Tako da možeš biti siguran da nećeš završiti kod nekog nestručnog. Pogotovo jer nema studenata volontera nego su isključivo stručno educirane osobe s dugogodišnjim iskustvom. I sve je anonimno!

[neobuzdan]

saugaro kaže:

Ne budali ... misli o samoubojstvima su potpuno normalna pojava među ljudima. Ponekad se dogode samoubojstva potpuno iznenada kao da si u filmu.
Zbog dede imaš dodatni potencijal da se uništiš. Možda ni sutra ni cijela godina neće biti bolja. No to je samo osobna prosudba. Budi koristan.

Ne misli da si kukavica, to je vrlo relativno. Tvoje ja ne podržava ono što planiraš učiniti. Ako misliš da ti je teško (mada je psiha zafrknuta stvar) zamisli da ne vidiš, čuješ ili neka teška boleština ... i ti misliš da ti se život raspao.
I ne donošenje odluke je odluka ... ponekad je bolje pustiti, ali to ne vidiš odmah.Nisi robot, živo biće si. Dali su tu ovdje korisni savjet ...a imaš sa kim "popričati" i to normalnim, što puno znači. Probaj pomoći nekom tko stvarno treba pomoć .. mislim fizičku. Cijepanje drva je dobra zabava ...

Istina evo ja mislim na to cjeli zivot a covjek kaze da ima 42 god. i tek sad poceo razmisljat o tome a sta je do sad radio nije mi jasno. Da on ne zivi u bewerly hillsu mozda. ....
Jednom sam bio tolko napaljen i dolazile su mi misli o nacinu na koji bi to mogao napravit, hvala bogu da mi je to neizvedivo.
Btw. Ne kuzim usporedbu ak mu se stari deda ubio, pa za covjeka u godinama ak si je olaksao i ubrzao kraj koji samo sto nije dosao to i nije neka tuga. Veca bi bila da se radni kolega ubije zbog gazde ili tak neka slicna situacija.
Al dobro covjek moze u svacemu nac uzor.

[Mr. Beam]

nimrodss kaže:

Evo, ja vec par mjeseci razmisljam o samoubojstvu. Imam 42 godine, zivot mi se raspao, pokusao sam sve ispočetka, sve sam isplanirao ali zivot nije plan. Moras imati trunku sreće da bi se koliko toliko poslozilo. Ja je nisam imao. Sad skupljam hrabrosti za taj čin. Ne znam koliko ce mi vremena trebati. Trazim najbezbolniji način kao i sve kukavice. Svaka velika odluka u zivotu koju sam donio bila je pogrešna mada su me ucili da je najgore ne donijeti odluku. Ne znam koliko ce mi vremena trebati da se ohrabrim na taj čin ali siguran sam d cu ga napraviti. I deda mi se objesio, zasto ne bih i ja.

Svaka kriza sadrži potencijal za duhovnu transformaciju. Ovo je tvoja prilika da promijeniš perspektivu i preobraziš sebe i svoje stanje svijesti. Ako ne znaš kako pokrenuti tu svoju duhovnu preobrazbu postupno i s namjerom, onda je možda primjeren čak drastičan pristup, takoreći "prva pomoć". A u taj first aid kit bih ja svrstao psihodelike. Da, točno, psihodelike. Ili enteogene. Tradicionalno se neke od tih medicinskih svetih biljaka učiteljica već dugo koriste ceremonijalno (npr. meskalin, ayahuasca, psylocibe cubensis itd.), većinom u J. Americi, a u našim zapadnim društvima postoje brojna svjedočanstva o psihičkom i duhovnom preokretu i iscjeljenju do kojeg su te biljke dovele u pojedincima. Ni one svakako nisu za svakoga, ali ako bi trebalo birati između onoga što ti tvrdiš da želiš izabrati i ovog drugog, bilo bi razboritije opredijeliti se za ovo drugo. Pa vidjeti što ti ta druga svijest ima za poručiti. Ja bih se okladio da bi nakon toga sasvim promijenio svoju odluku, bez obzira na težinu svoje situacije. Razmisli o tome.

[amary]

dr pop 99 kaže:

mislim da onaj ko hoce da se ubije ne prica o tome vec se jednostavno ubije, tako da ne verujem u tvoju nameru..
kad mislis da ti je tesko pomisli na majku iz bosne koja se brine o dva nepokretna deteta koja ne mogu sama ni da jedu ni da piju ni da vrse nuzu..po ceo dan leze i ona mora pored njih posto cesto dobijaju neke napade..
toliko je patnji na svetu, gladi, bolesti..a ti si se ubedario sto te ostavila zena ili sta vec.. glava gore i osmeh na lice.. ..ako mislis da si sad na dnu pomisli kako je to dobro zato sto ne mozes nize vec samo na bolje..

Varaš se!
Velik broj sucidalnih osoba,priča,jer i pisanje na forumu je pričanje.
To je svojevrstan poziv u pomoć.
Takav poziv obično bude zanemaren ili ne prepoznat u najbližoj okolini a onda i šire.
Ne djeluje nikakvo podsječanje na tuđe još veće životne nevolje.
Svaki čovjek je jedan unikatni svijet u kojem vladaju drugačiji zakoni opstanka.
Usporedbe koje ti napominješ nemaju nikakvog djelovanja.