Srednje škole (upisi, iskustva, ...)

[SummerNight]

nosorog kaže:

4,2 ili 4,3

4,2

a 7 necu pisat, od njega je gori samo broj (doduse opravdanih, ljubim si dokicu) izostanaka

[kajpa]

SummerNight kaže:

ma zato sam i rekla, cak mi se ovo cini bolje jer je jedan kiks jedne godine samo 25% a ne 50%.

Mda...ali opet postoji taj prelomni trenutak (prelazak iz nizih u vise) kad "treba zapeti i misliti na ocjene, jer se za 4 godine moras upisivati nekam stres upisa u srednju.
U slucaju da se svih prvih 6 gleda...nema bas puno prostora za neki kiks jedne godine. A nema ni mogucnosti da natjeras dijete da se grebe za ocjene ili nastavnike da poklanjaju. Mislim da je u takvom sistemu nekako lakse ostvarito ono bitno - realno ocjenjivanje. I to od prvog dana, bez nekakvih kasnijih imperativa zbog upisa...
Kroz 6 godina se iskristalizira tko je sposobniji/pametniji/angaziraniji ...cak i ako nije super kroz svih 6. Ali dobar dio ih otpadne i ne upisuje gimnazije...sto je imo dobro.

ali svakako milsim da mora postojati nacin za djecu da u svakom trenutku promjene plocu i krenu dalje drugim pravcem ako imaju volje i zelje.

To da.

[SummerNight]

ajme a di bih tek bila da su se prva 4 gledala, s pohvalnicama nastavnickog vijeca i slicno
salim se malo, ali jbg, na svojoj sma kozi iskusila sto se desi kad se zajebavas s 13-14 godina. i kako lord kaze da ne zna koja su to djeca koja su si sjebala buducnost, ja ih znam dosta. jos vise ih znam kojima su starci potegli gadne veze pa ih upisali u srednje za koje nisu imali ni priblizno bodova, pa su se ta djeca tijekom srednjoj skockala i krenula uciti.

(ok, ne volim izraz sjebali buducnost jer je buducnost toliko vise od pukog zaposlenja/karijere, ali smanjili mogucnosti i suzili izbore, svakako)

[kajpa]

SummerNight kaže:

ajme a di bih tek bila da su se prva 4 gledala, s pohvalnicama nastavnickog vijeca i slicno
salim se malo, ali jbg, na svojoj sma kozi iskusila sto se desi kad se zajebavas s 13-14 godina.

Istina je da se mozes zaribati s 13-14. Mozes i kasnije, mozes uvijek.
Ali, tesko se mozes zaribati od 6-12. Ne vjerujem da se za neko dijete u toj dobi, kroz sve te godine moze steci krivi utisak, pa da za nekog kome teze ide..kasnije ispadne da je genije. Ili da netko tko prvih 6 prodje s lakocom ustvari nije sposoban za gimnaziju. (teoretki, naravno da i tog moze poslje supiti nesto)

Ocjene (tj. ono sto pokazu od 1. - 6- razreda) su imo realniji pokazatelj od onoga sto se bez obzira kakav si bio prvih 6 nakupi u sedmom i osmom.
Dijete koje je manje sposobno, svjesno je koje su mu mogucnosti vec sestom razredu i ne zanosi se (a ni roditelji) nekavim upisom u dobre/elitne/super skole.

[Lord Byron]

SummerNight kaže:

jos vise ih znam kojima su starci potegli gadne veze pa ih upisali u srednje za koje nisu imali ni priblizno bodova, pa su se ta djeca tijekom srednjoj skockala i krenula uciti.

Kao prvo, počeli smo od "sjebavanja kompletne budućnosti", a došli do puno blažih stvari.

Kao drugo - i važnije - nikad nisam dobio odgovor na jednostavno pitanje: što bi bilo pošteno i pravedno napraviti s djecpom koja se iz ovog ili onog razloga zajebavaju u osnovnoj školi? Svaki upis nekoga od njih u školu koju nije zavrijedio svojim bodovima, znači neupis nekog djeteta koje je svojim bodovima više zavrijedilo taj upis - ali, jebiga, nema svatko taticu i mamicu.

Ima gimnazija u koje se upadne s manje bodova. Ima stručnih škola uz koje se "skockano dijete" može samostalno pripremati za državnu maturu. Ima načina, samo što se najčešće ispostavi da bi ljudi htjeli da se osnovnoškolsko zajebavanje jednostavno zaboravi i odmahne rukom...

[alhidada]

kajperinja kaže:

...Ili da netko tko prvih 6 prodje s lakocom ustvari nije sposoban za gimnaziju...

Ako upišeš i završiš gimnaziju to ne znači da si genijalac. Za gimnaziju je potrebna samo mekana glava. Čast izuzetcima!

[alhidada]

Lord Byron kaže:

da bi ljudi htjeli da se osnovnoškolsko zajebavanje jednostavno zaboravi i odmahne rukom...

a to zajebavanje podrazumijeva što???

[kajpa]

alhidada kaže:

Ako upišeš i završiš gimnaziju to ne znači da si genijalac. Za gimnaziju je potrebna samo mekana glava. Čast izuzetcima!

Jesam li to napisala?
Ali, ako netko nije bas najpametniji tesko ce uspjesno proci kroz gimnaziju. Narocito neku "jacu".
A nece se bas lako provuci ni onaj tko je pametan, ali je lijen i ne zanima ga ucenje, te ako u prvih 6 razreda nije naucio uciti, ako nije pokazao interes za nesto, ako je imao lose ocjene, ako ne zeli uciti...uglavnom ako tu svoju pamet nije ni na koji nacin pokazao.

[SummerNight]

Lord Byron kaže:

Kao prvo, počeli smo od "sjebavanja kompletne budućnosti", a došli do puno blažih stvari.

Kao drugo - i važnije - nikad nisam dobio odgovor na jednostavno pitanje: što bi bilo pošteno i pravedno napraviti s djecpom koja se iz ovog ili onog razloga zajebavaju u osnovnoj školi? Svaki upis nekoga od njih u školu koju nije zavrijedio svojim bodovima, znači neupis nekog djeteta koje je svojim bodovima više zavrijedilo taj upis - ali, jebiga, nema svatko taticu i mamicu.

Ima gimnazija u koje se upadne s manje bodova. Ima stručnih škola uz koje se "skockano dijete" može samostalno pripremati za državnu maturu. Ima načina, samo što se najčešće ispostavi da bi ljudi htjeli da se osnovnoškolsko zajebavanje jednostavno zaboravi i odmahne rukom...

a sto je s trogodisnjim skolama? i jel zbilja mislis da je 15 godisnjak ili 16 godisnjak u stanju sam uciti za visu razinu mature? pogotovo predmete koje uopce nema npr u svojoj srednjoj
ne treba odmahnuti rukom, ali ne treba niti od toga stvoriti takvu prepreku koju malotko moze preskociti.
i zasto ne bi svi mogli u gimnaziju? svi koji to zele?
tako je bilo davno prije. pa kao zeli nek ide, i onda ako ne moze prebaci se u manje zahtjevnu skolu.
a ko ne zeli ni ne upisuje u gimnaziju u sve 5.

[alhidada]

kajperinja kaže:

Jesam li to napisala?
Ali, ako netko nije bas najpametniji tesko ce uspjesno proci kroz gimnaziju. Narocito neku "jacu". A nece se bas lako provuci ni onaj tko je pametan, ali je lijen i ne zanima ga ucenje, te ako u prvih 6 razreda nije naucio uciti, ako nije pokazao interes za nesto, ako je imao lose ocjene, ako ne zeli uciti...uglavnom ako tu svoju pamet nije ni na koji nacin pokazao.

Ja sam to tako shvatio.


Slažem se da lijenost i nemar vode u propast, ali i dalje tvrdim da čovjek ne treba biti pametan da bi završio gimnaziju te kad je završi da postaje neki ekstra genijalac. Znam dosta ljudi koji su završili srednju strukovnu školu, pa se kasnije na faksu ili poslu pokažu kao puno stručniji i pametniji od gimnazijalaca. Također znam nekoliko majstora (trogodišnja škola), i tu istićem susjeda stolara, pred kojima se gimnazijalci ili strukovnjaci mogu posramiti (uključujući mene). Čovjek je imao geometriju jednu godinu u školi, ali je zato zna primjeniti boli glava. Ono što je naučio u školi zna primjeniti za razliku od štrebera (tu spadaju i strukovnjaci i gimnazijalci), a primjena znanja je po meni najbitnija kod svakog čovjeka koji želi konkurirati na tržištu rada (iako to poslodavci ne cijene). Smatram da roditelji forsiraju svoje klince da idu u gimnazije iz razloga što im je netko utuvio u glavu da je gimnazija nešto najbolje i da će im ulaskom u te vode klinac odmah doći do zvijezda, ali se varaju. Klinca treba pustiti da sam odluči u koju bi školu htio ići, pa tek nakon što donese svoju odluku, podržati ga, ali i posavjetovati, a onda možda i promjeni odluku, pa uzme nešto deseto.

[Lord Byron]

SummerNight kaže:

a sto je s trogodisnjim skolama? i jel zbilja mislis da je 15 godisnjak ili 16 godisnjak u stanju sam uciti za visu razinu mature?

A zašto bi "zajednica" financirala "15 ili 16 godišnjaka" koje se, etojeli, malo zajebavao u osnovnoj, ali će sad časna riječ krosmajharthouptudaj početi učiti k'o lud i sve tako nekako tek što nije počeo? Čak i kada bi novci za takve namjene rasli na grani, kakvog bi to imalo smisla?

Koliko je takvih skrivenih genijalaca koji su se malo zaigrali u osnovnoj školi? Koji je to udio ukupne populacije?

i zasto ne bi svi mogli u gimnaziju? svi koji to zele?

Ti se zajebavaš?

Kad je to "prije" bilo tako? Kad su gimnazije imale neograničenu upisnu kvotu?

Evo i sad, s upisnim kvotama i visokim bodovnim pragovima, nepuna tri mjeseca nakon počletka gimnazije hrpa djece i pripadajućih roditelja polako shvaća da su jednostavno nesposobni za tako nešto - ai fakat misliš da je mudro pustiti svakom djetetu - a pogotovo svakom nadobudnom roditelju - da, eto, pokuša s gimnazijom, pa kako buide???

BTW, treba li onda i za fakultete postaviti neograničene kvote "za sve koji to žele"? Ako nije tako, što predlažeš svim tim završenim gimnazijalcima koji ne upadnu na fakultet?

[SummerNight]

Uopce se ne zajebavam. Upisi se slobodno pa ako si u stanju pratiti program, super, ako nisi prebacuj se u manjezahtjene skole.
I da, takodjer i na fakultete.
Slobodan pristup besplatnom obrazovanju za sve koji to zele.

[Lord Byron]

SummerNight kaže:

Slobodan pristup besplatnom obrazovanju za sve koji to zele.

Dakle, nek' upiše tko što hoće, a porezni obveznici će ga financirati sve dok ne postane svima i potpuno jasno da od tog upisa neće biti sreće - a to traje godinama i godinama i godinama...

Pretpostavljam da ću na upit o izvorima financiranja takvog koncepta "obrazovanja", čiji je temelj čekanje da ljudi sâmi shvate da su ili tulavi ili lijeni ili već nešto za školovanje, dobiti standardni set floskula o tome kako novaca ima, samo se pogrešno troše.

Ne vidim pogrešnije trošenje novca od ispunjavanja svakojakih đačko-roditeljskih želja, utopija i snivanja. Za sve je kriv Coelho: dovoljno je poželjeti obrazovanje i cijeli svijet će se urotiti...vraga hoće.

Zašto je tako teško prevaliti preko usta da postoje glupa djeca, da postoje lijena djeca, da postoje djeca koja jednostavno nisu za neke škole - ma koliko ona ili, još više, njihovi roditelji, to željeli?

[SummerNight]

a zasto bi trajalo godinama? vrlo brzo i jasno se to moze u privih godinu dana vidjeti.
snobovski pristup obrazovanju je i doveo do ovog gdje smo sad.

[kajpa]

alhidada kaže:

Ja sam to tako shvatio.

Krivo si shvatio.

Slažem se da lijenost i nemar vode u propast, ali i dalje tvrdim da čovjek ne treba biti pametan da bi završio gimnaziju te kad je završi da postaje neki ekstra genijalac.

Ali moze biti glup, zavrsiti gimnaziju i ostati jednako glup...i sto onda?
Mozes i faks zavrsiti, a ne biti previse pametan. Samo ne mozes upisati na fax one koji su do tada pokazali manje, a one koji su pokazali vise ne upisati.

Znam dosta ljudi koji su završili srednju strukovnu školu, pa se kasnije na faksu ili poslu pokažu kao puno stručniji i pametniji od gimnazijalaca.

Naravno, uvijek ima onih koji su krenuli krivim/tezim/duzim putem.
Nitko ne tvrdi da su oni koji u OS prolaze s 4 illi manje nuzno glupi..ali nekava se selekcija mora napraviti.

Također znam nekoliko majstora (trogodišnja škola), i tu istićem susjeda stolara, pred kojima se gimnazijalci ili strukovnjaci mogu posramiti (uključujući mene). Čovjek je imao geometriju jednu godinu u školi, ali je zato zna primjeniti boli glava. Ono što je naučio u školi zna primjeniti za razliku od štrebera (tu spadaju i strukovnjaci i gimnazijalci), a primjena znanja je po meni najbitnija kod svakog čovjeka koji želi konkurirati na tržištu rada (iako to poslodavci ne cijene).

I sto si sada time htio reci?
Covjek je upisao struku, u njoj jepostao strucan i dobar je majstor. Trebao je ipak ici na pravo, ili sto?
Jasno da treba primjeniti znanje...i jasno da biti dobar u struci znaci primjeniti znanje. Ali za zavrsiti gimnaziju i faklutet treba uciti i polagati ispite.

Smatram da roditelji forsiraju svoje klince da idu u gimnazije iz razloga što im je netko utuvio u glavu da je gimnazija nešto najbolje i da će im ulaskom u te vode klinac odmah doći do zvijezda, ali se varaju.
Klinca treba pustiti da sam odluči u koju bi školu htio ići, pa tek nakon što donese svoju odluku, podržati ga, ali i posavjetovati, a onda možda i promjeni odluku, pa uzme nešto deseto.

Da, svi su roditelji bedasti.
Ne pada ti na pamet da su djeca ta koja odluce ici u gimnaziju - jer mogu (imaju pregrst dobrih ocjena) i jer nemaju pojma sto bi drugo.

[Neo The Anomaly]

alhidada kaže:

Znam dosta ljudi koji su završili srednju strukovnu školu, pa se kasnije na faksu ili poslu pokažu kao puno stručniji i pametniji od gimnazijalaca.

Evo vidis, tu sada imas dvostruke kriterije. Govoris kako se netko moze istaknuti u strukovnoj i da nisu samo gimnazije najbolje, a onda uzimas gimnazijalce kao neku homogenu strukturu.

Bit je u tome da, ako netko zavrsi jaku gimnaziju, mora biti relativno pametan kad se gleda prosjecan ucenik. Ne znaci da mora biti genijalac i ne znaci da mora biti pametniji od svih strukovnjaka, ali ako moze zavrsiti jaku gimnaziju, vjerojatno moze i zavrsiti bilo koju strukovnu (OK, veliku vecinu, mozda postoje neke strukovne za koje su potrebne jako specificne vjestine), dok obratno ne mora biti tocno (iako ja mislim da bi dobar dio strukovnjaka mogao zavrsiti jake gimnazije da se dovoljno potrudi).

Također znam nekoliko majstora (trogodišnja škola), i tu istićem susjeda stolara, pred kojima se gimnazijalci ili strukovnjaci mogu posramiti (uključujući mene).

A dobro, znam ja jednog gimnazijalca pred kojima se svi strukovnjaci te profesori u strukovnim skolama te velika vecina profesora u gimnazijama mogu posramiti. Nadam se da sad vidis zasto je to totalno nebitno za ovu temu.

[happygoose]

Lord Byron kaže:

Dakle, nek' upiše tko što hoće, a porezni obveznici će ga financirati sve dok ne postane svima i potpuno jasno da od tog upisa neće biti sreće - a to traje godinama i godinama i godinama...

Pretpostavljam da ću na upit o izvorima financiranja takvog koncepta "obrazovanja", čiji je temelj čekanje da ljudi sâmi shvate da su ili tulavi ili lijeni ili već nešto za školovanje, dobiti standardni set floskula o tome kako novaca ima, samo se pogrešno troše.

Ne vidim pogrešnije trošenje novca od ispunjavanja svakojakih đačko-roditeljskih želja, utopija i snivanja. Za sve je kriv Coelho: dovoljno je poželjeti obrazovanje i cijeli svijet će se urotiti...vraga hoće.

Zašto je tako teško prevaliti preko usta da postoje glupa djeca, da postoje lijena djeca, da postoje djeca koja jednostavno nisu za neke škole - ma koliko ona ili, još više, njihovi roditelji, to željeli?

postoje, da i?

to je njihova odgovornost i njihovih roditelja, ne drzave.

mi se nikad rijestit tog mentalnog sklopa drzave kao OCA i MAJKE, koja se brine za sve i odlucuje o svemu...a onda se pitamo gdje je osobna odgovornost...

skolovanje mora biti jednako i dostupno za sve...kriteriji bi morali bit jednaki za sve.(mala matura, velika matura, drzavni obrazovni standard i masu drugih stvari) sto ce netko uciniti sa ponudom obrazovanja(javni drzavni servis) ce se odraziti kasnije u zivotu, manji zivotni standard, manje prilike itd.to je odgovornost tog pojedinca, a ne drzave da curici ili dechku od 14 godina, govori...ti si intelektualno "ovdje" i stoga idesh tu i tu...Duznost drzave je da ponudi skolovanje(jednako i pod jednakim kriterijima) svima.

Ustav(clanak 65 cini mi se) lijep kaze da svi imaju pravo na besplatno obrazovanje(osnovno obavezno) svima dostupno i pod jednakim uvjetima.... usmjeravanje IMO, od 14 godina, a sada vec od 10/11 godine uopce ne zadovoljava ustavnu formu.

[happygoose]

SummerNight kaže:

a zasto bi trajalo godinama? vrlo brzo i jasno se to moze u privih godinu dana vidjeti.
snobovski pristup obrazovanju je i doveo do ovog gdje smo sad.

Ma upravo to, hvala na dobro srocenoj misli.

[Lord Byron]

happygoose kaže:

Ustav(clanak 65 cini mi se) lijep kaze da svi imaju pravo na besplatno obrazovanje(osnovno obavezno) svima dostupno i pod jednakim uvjetima.... usmjeravanje IMO, od 14 godina, a sada vec od 10/11 godine uopce ne zadovoljava ustavnu formu.

Možeš li mi objasniti po čemu bilo koji od elemenata upisne politike - a koji je jednak za apsolutno svu djecu, od kriterija pa do javnosti natječaja - narušava citirani dio Ustava? "Jednaki uvjeti obrazovanja" ne znače da svatko može upisati gimnaziju/fakultet - znače da se svatko ravnopravno, pod istim uvjetima, može natjecati za upis u gimnaziju/na fakultet.

Jedino što narušava ravnopravnost su one roditeljske veze koje su u ovoj raspravi spomenute ne samo kao normalne, nego i kao spasonosne za posrnulu djecu.

to je njihova odgovornost i njihovih roditelja, ne drzave.

Ne čini ti se da je ova rečenica u teškoj svađi sa zalaganjem da upravo država rješava probleme tulave/lijene i ostale djece? Potpuna je sprdnja biti svjestan da je odgovornost za to na roditeljima, a očekivati od države (zapravo, od poreznih obveznika) da snosi posljedice roditeljske neodgovornosti.

[kajpa]

SummerNight kaže:

a zasto bi trajalo godinama? vrlo brzo i jasno se to moze u privih godinu dana vidjeti.
snobovski pristup obrazovanju je i doveo do ovog gdje smo sad.

Hm, svake godine iz srednjoskolskih klupa izadje bezbroj mladih ljudi...i svi bi oni na fax...i treba im omoguciti, bez obzira na dosadasnji uspjeh i sve ih upisati na fax? Kuda s njima, kamo ih smjestiti, u koje klupe posjesti, koliko nastavnika zaposliti da svi oni imaju mogucnost ici tu prvu godinu na fax?
A druge godine ce opet nekome biti prva godina, dakle svake godine trebalo bi svima omoguciti da studiraju ...sagraditi nove faklutete (tj. prosiriti ih, zaposliti jos bar 3x toliko profesora koliko ih ima sada, a da bi od toga svake godine nakon prve godine 75% ljudi otpalo?
Mislis da je to izvedivo? I dobro?
Isto i za gimnazije...pa kad bi bas svi trebali biti upisani u gimnazije...trebalo bi prvo sagraditi nove, jer svi ne stanu u postojece.
I kaj onda sa svim tim kvazi gimnazijalcima i fakultetlijama koji su samo probali i gubili godine umjesto da nesto izuce. Onda im pak na trosak drzave omoguciti na kraju ipak da se dalje skoluju i postanu automehanicari i frizerke?
Pa nije lose, ja bih recimo obratno prvo malo 3 godine neke strukovne... da nesto naucim raditi (da se nadje..u slucaju da fax ne ide bas), pa onda u gimnaziju, pa na fax.

happygoose kaže:

skolovanje mora biti jednako i dostupno za sve...kriteriji bi morali bit jednaki za sve.

Zar nisu?