Pada li zapadni dio RS u naručje Hrvatskoj, prije ili kasnije?

[borna28]

Splitskoj nadbiskupiji pripadao je južni dio banjalučke biskupije Livno i Glamoč. U Bistričkom gradu kod Livna još 1400. god. postoji kaptol kao "locus credibilis", "vjerodostojno mjesto za pohranu vrijednih dokumenata" (Shematizam, 1974., str. 369).
Stradanja, iseljavanje i drastično opadanje broja katolika Gavranović, poput drugih povjesničara (Smičiklas, Mandić, Klaić...) objašnjava tako "da je u Krajini prije turske invazije stanovništvo bilo hrvatsko i katoličko... Prije turske invazije nije bilo u njoj pravoslavnog elementa. Da ga je bilo, spominjala bi se koja crkva ili manastir. Dr. Ćiro Truhelka piše da i u prvim decenijama osmanlijske invazije u Bosni između Drine, Neretve i Save nema ni traga bilo kojoj crkvi istočnog obreda, niti se u ispravama spominje koji kaluđer, pop ili vladika" {Gavranović, nav. djelo, str. 123-124). Slično tvrdi akademik dr. Vaso Čubrilović u Enciklopediji Jugoslavije, Zagreb, 1982., t. II., str. 94-95: "Ratna su pustošenja kroz dva-tri vijeka imala veliki utjecaj na etnički i društveni sastav Krajine. Staro hrvatsko, čakavsko stanovništvo između Vrbasa i Kupe gotovo je potpuno iščezlo u ratnim godinama XV i XVI. v. i na puste se zemlje naseljavaju koncem XV. i XVI. v. Srbi iz Stare Raške, Hercegovine, Crne Gore i istočne Bosne, te muslimani iz cijelog Bosanskog pašaluka."Više je nepovoljnih čimbenika utjecalo na opadanje broja, pa i nestajanje katolika u ovim krajevima. Uz fizička istrjebljenja, odvođenje u ropstvo i progon u vrijeme turskih osvajanja, bilo je to i iseljavanje zbog dugotrajnih ratova i potpune životne ugroženosti. R. Lopašić spominje da je za pada Bihaća "Hasan-paša dao pogubiti više od 2000 kršćana, a 800 djece, zajedno sa zarobljenicima u borbi kod Bresta otpremio u Carigrad" (R. Lopašić, nav. djelo, str. 80).Također su neizdrživi porezi, te glad, epidemije kuge, kolere i drugih bolesti, koje su bile česte, bile dodatni uzročnici opadanju broja katolika. Svetoj Stolici daje se podatak 1675. godine, da je "prije godinu dana iselilo iz Bosne 6000 katoličkih obitelji natjeranih glađu i velikim turskim porezima i dadžbinama" (Gavranović, nav. djelo, str. 128).

[borna28]

Dio katoličkog stanovništva prešao je na islam, kako bi sačuvao živote i imovinu. Prijelaz na islam bio je najizraženiji koncem XVI. i u XVII. stoljeću, posebno u Pounju oko Bihaća i Cazina. Bilo je i prijelaza na pravoslavlje, osobito u svezi uvođenja reformiranoga kalendara Grgura XIII., godine 1582. Na području Bosanske krajine takva je pojava zabilježena posebno na području između Banje Luke i Mrkonjić Grada (usp. B. Gavranović, nav. djelo, str. 125-126).Iseljavanje, najčešće nasilno, zadalo je smrtni udarac katoličanstvu ovih krajeva. Evo nekoliko podataka koji to zorno ocrtavaju.Nakon pada Bosanske Kostajnice pod Turke 1556. stradalo je u području toga grada i uzvodno uz rijeku Unu do Bosanske Krupe više od 70.000 katolika. Dio ih je odveden u ropstvo, a veći dio je iselio u Austriju i Ugarsku te je još 1580. godine tu bilo oko 40.000 izbjeglica "koji ništa vruće od Boga ne žele, nego repatrijaciju i da žive u svojoj domovini i u onoj vjeri u kojoj su rođeni i kršteni" (Gavranović, nav. djelo, str. 127).Prema izvješću bosanskih biskupa, nestalo je koncem XVII. stoljeća iz Krajine, područja između Une i Sane, Save i njihova neposredna zaleđa, oko 50.000 katolika starosjedilaca."Bijeg katolika ponavljao se često u većim ili manjim grupama... Emigranti preko Save živjeli su u veoma teškim prilikama. Njihov teški život ocrtao je u XVII. vijeku fra Luka Ibrišimović sljedećim riječima: 'U takvom žalosnom stanju žive sadašnji kršćani, da će morati ili postati Vlasi, ili se svoje vjere odreći, ako od kud pomoć ne dođe' (Smičiklas Tadej, Dvjestogodišnjica oslobođenja Slavonije, Zagreb, 1891., t. L, str. 37)" (usp. Gavranović, nav. djelo, str. 127).Najmnogobrojnije iseljenje iz cijele Bosne koje je "razmjerno najviše pogodilo Krajinu kao pogranični teritorij prema Austriji" (Gavranović, nav. djelo, str. 128) dogodilo se za Bečkog rata (1683.-1699.), kada se više od 100.000 katolika iselilo u slobodne krajeve Hrvatske, Ugarske i Austrije i uglavnom se nikad više nije vratilo. "Bilo je i župnika koji su izvodili narod u slobodne krajeve. Župnik fra Juro Zgošćanin poveo je iz župe Zablaće kod Ključa 1686. godine u Slavoniju 4.500 katolika" (Gavranović, nav. djelo, str. 127). U svojem službenom izvješću Svetoj Stolici biskup bosanski Nikola Ogramić (Olovčić) godine 1672. govori o jedanaest župa s 22.252 katolika na području Bosanske krajine, a vizitator ovih krajeva Vietri nalazi godine 1708. samo dvije župe - Banju Luku i Motike i "nešto raspršenih vjernika". Bosanska krajina je opustjela i ostala gotovo bez katolika, a sve je više jačao muslimanski i vlaški pravoslavni element.

[borna28]

"Muslimanski element u Krajini brojčano je pojačavan postepenim turskim osvajanjem, prijelazom katolika na islam i raznim migracijama. Kad su Turci zauzeli opustjele i napuštene gradove, naselili su ih posadama janjičara, a ova su naselja pojačavana bjeguncima iz Dalmacije poslije mletačko-turskih ratova, i iz Like i Ugarske poslije Karlovačkog mira (1699.) te s Korduna poslije Svištovskog mira (1791.). Najviše se muslimana naselilo u Krajinu iza 1683. godine bježeći iz Hrvatske, Slavonije, Ugarske te Dalmacije" (B. Gavranović, nav. djelo, str. 130)."Za vrijeme svoga prodiranja u Bosansku krajinu dovodili su Turci Vlahe i naseljavali ih u opustjele krajeve, a ovi su opet svojim neprestanim kretanjima prouzrokovali daljnje pomicanje stanovništva. Vlasi su rado pristali uz Turke radi veće slobode kretanja i pristupa u turske ratničke organizacije. Pomoću njih osvojili su i držali Turci zapadni i sjeverozapadni dio Bosne" (isto, str. 128). "Etnički sastav u Bosanskoj krajini, onakav, kakav je uglavnom danas nastao je u toku XVIII. i XIX. vijeka. Činjenica je da danas u mnogim krajevima nekad čisto katoličke Krajine u kojima je prije turske invazije bujao katolicizam s mnogim crkvama i franjevačkim samostanima, nema tako rekuć nijedne katoličke obitelji" (Gavranović, nav. djelo, str. 131).

[borna28]

Prema dokumentiranim dokazima Hrvatska polaže potpuno povijesno-političko te dijelom etničko pravo na takorekuč svoj okupirani prostor !

[dudu]

borna28 kaže:

Prema dokumentiranim dokazima Hrvatska polaže potpuno povijesno-političko te dijelom etničko pravo na takorekuč svoj okupirani prostor !

jedina zemlja na balkanu koja nije povratila svoje od osmanlija okupirane teritorije tijekom 19. i 20. stoljeća.

[sdespot]

Pa sve je to super. Mislim da ce oni koji su zaduzeni za menjanje granica u svetu konacno otvoriti oci na ovaj jako konstruktivan predlog...

Jos samo recite gde organizujete skup podrske da se i svi mi pojavimo... Bio bi red da to bude u Banja Luci,tamo gde ima najvise podrske takvoj ideji...

[borna28]

Neke od povijesnih činjenica su napisane i one su neoboriv dokaz "Hrvatskog državnog prava" .

[Stefan_Dusan_Silni]

RE: Pada li zapadni dio RS u naručje Hrvatskoj, prije ili kasnije?

Mirnim putem, vrlo tesko. Ovo me podseti na jednu situaciju kada sam u kaficu u Kotor Varosi trazio Karlovacko pivo, a svi su me pogledali kao da sam s Marsa, jedva sam ih posle ubedio da sam iz Srbije.

Uostalom, Kosovskim Albancima bi sigurno bilo bolje da su ostali u Srbiji, ali politika...

[dudu]

Stefan_Dusan_Silni kaže:

RE: Pada li zapadni dio RS u naručje Hrvatskoj, prije ili kasnije?

Mirnim putem, vrlo tesko. Ovo me podseti na jednu situaciju kada sam u kaficu u Kotor Varosi trazio Karlovacko pivo, a svi su me pogledali kao da sam s Marsa, jedva sam ih posle ubedio da sam iz Srbije.

Uostalom, Kosovskim Albancima bi sigurno bilo bolje da su ostali u Srbiji, ali politika...

najprije i započinje negacijom

[u prolazu]

sto se tice glavnog pitanja.

Cisto sumnjam...barem sljedecih 50-100 godina.
a) Hrvatska nije zainteresirana za te prostore
b) stanovnici tih prostora nisu zainteresirani za Hrvatsku.

Jedino sto bi se u buducnosti moglo dogoditi jeste da se ekipa iz tog dijela BiH pocne iseljavati u Hrvatsku u potrazi za poslom...ali ni to se nece dogoditi u nekom narocito masovnom obimu.

Sa druge strane...sto ce se dogoditi kroz duze vremensko razdoblje...recimo kroz 200-500 godina. To je tesko kazati.

[Tahvil-pasa]

u prolazu kaže:

Sa druge strane...sto ce se dogoditi kroz duze vremensko razdoblje...recimo kroz 200-500 godina. To je tesko kazati.

Nije tesko kazati...uopce...

http://upload.wikimedia.org/wikipedi...th_century.jpg

[asusko]

Ovo je zanimljivo. Pevec otvora svoje predstavnistvo i trgovinu u Banja Luci a nije u Sarajevu. Obicno se sva predstavnistva stacioniraju u Sarajevu jer je glavni grad BiH.

http://www.pevec.ba/117/57

Prodajni centar Banja Luka, gradi se u Banjoj Luci na adresi Branka Popovića bb, Derviši. Površina parcele na kojoj se izvode radovi iznosi 21.533 m2. Radovi su već u tijeku, a planirano otvaranje centra predviđeno je za ljeto 2008. godine. Prodajni centar u Banjoj Luci biti će prvi Pevec centar u Bosni i Hercegovini.

[Kexx]

Zato što zna da će prije ili kasnije, pogledaj naslov.

[FIDEKTER]

asusko kaže:

Ovo je zanimljivo. Pevec otvora svoje predstavnistvo i trgovinu u Banja Luci a nije u Sarajevu. Obicno se sva predstavnistva stacioniraju u Sarajevu jer je glavni grad BiH.

http://www.pevec.ba/117/57

Prodajni centar Banja Luka, gradi se u Banjoj Luci na adresi Branka Popovića bb, Derviši. Površina parcele na kojoj se izvode radovi iznosi 21.533 m2. Radovi su već u tijeku, a planirano otvaranje centra predviđeno je za ljeto 2008. godine. Prodajni centar u Banjoj Luci biti će prvi Pevec centar u Bosni i Hercegovini.

Zna Pevec ko "pliva u novcu"...

[Tel Aviv]

Kexx kaže:

Zato što zna da će prije ili kasnije, pogledaj naslov.

Hoće, hoće.

Prije će Dubrovnik sa okolinom postati bosanskohercegovačko primorje, nego Banjalučka Krajina "hrvatska pokrajina", sa Hrvatima na nivou statističke greške.

[frane2110]

Tel Aviv kaže:

Hoće, hoće.

Prije će Dubrovnik sa okolinom postati bosanskohercegovačko primorje, nego Banjalučka Krajina "hrvatska pokrajina", sa Hrvatima na nivou statističke greške.

ja mislim da se demografski ne moze porediti jedan dubrovnik sa trebinjem

[Tel Aviv]

frane2110 kaže:

ja mislim da se demografski ne moze porediti jedan dubrovnik sa trebinjem

Nismo ni ja ni Kexx mislili demografski nego geostrateški. On računa na Banjalučku "enklavu" (iako status Distrikta Brčkog još uvijek nije riješen), a ja mu odgovaram sa hrvatskim diskontinuitetom do Dubrovnika.

Naravno, ni jedno ni drugo se neće desiti.

Ali bitno je primjetiti veliku opterećenost Hrvatske sa zapadnim dijelom Srpske, prije svega prostorom zapadno od Vrbasa. Mada bi neki i do Drine.
A ni u Grude i Ljubuški nisu pošteno ukoračili.

[frane2110]

Tel Aviv kaže:

Nismo ni ja ni Kexx mislili demografski nego geostrateški. On računa na Banjalučku "enklavu" (iako status Distrikta Brčkog još uvijek nije riješen), a ja mu odgovaram sa hrvatskim diskontinuitetom do Dubrovnika.

Naravno, ni jedno ni drugo se neće desiti.

Ali bitno je primjetiti veliku opterećenost Hrvatske sa zapadnim dijelom Srpske, prije svega prostorom zapadno od Vrbasa. Mada bi neki i do Drine.
A ni u Grude i Ljubuški nisu pošteno ukoračili.

mene to ne opterecuje uopce sve dok se ta drzava i dalje zove Bosna i Hercegovina.

[Tel Aviv]

frane2110 kaže:

mene to ne opterecuje uopce sve dok se ta drzava i dalje zove Bosna i Hercegovina.

O tome se Frane i radi.
Ali, kao da niste svijesni da su Novi Grad, Kostajnica i Kozarska Dubica većinski naseljeni Srbima i sastavni su dio Republike Srpske, našim sjevernim susjedima tako voljenog entiteta.
Šteta.

[Kexx]

Koliko Srba uopće živi u RS zapadno od Vrbasa?
Bez samog grada BL.