Božić - praznik ili blagdan?

[Razbijač]

Slušao sam danas Milanovića. Lijepo priča, ostavlja dobar dojam. Znatno je poboljšao svoje javne nastupe. Rekao bih da je bio skoro pa perfektan, da nije jednog malog detalja.

Za Božić je konstantno koristio riječ "praznik" a ne "blagdan".

U tome smislu, evo i jezično tumačenje.

U hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje. Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu. Blagdani su npr. Bajram, Božić, Uskrs i Velika Gospa, a praznici su npr. Dan žena, Dan planeta Zemlje i Praznik rada. Usto, dane odmora nazivamo praznicima, npr. zimski praznici, ljetni praznici, školski praznici, a dane u kojima se slave vjerski događaji nazivamo blagdanima, npr. uskrsni blagdani, božićni blagdani.

http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=163/

Zanam da je to možda samo jedan detalj, sitnica. Ali uzimajući taj njegov "gaf" za povod, iskreno me zanima što vi mislite. Doživljavate li vi Božić kao "praznik" ili kao "blagdan".

Usput, da iskoristim prigodu i zaželim svima sretne božićne blagdane!

Onima koji to ne slave, sve nabolje u "ove dane", citiram Konzumovu reklamu za BH tržište.

[the edge]

Sam si pitao, sam odgovorio. Njemu kao nevjerniku Božić je državni praznik, a ne blagdan.

[Razbijač]

the edge kaže:

Sam si pitao, sam odgovorio. Njemu kao nevjerniku Božić je državni praznik, a ne blagdan.

OK. Ali zar se nije obraćao upravo onima koji slave Božić kao blagdan.

U tome kontekstu, sjećam se nekih političara koji se jako dobro potrude kada se treba čestitati blagdane vjernicima drugih vjeroispovjesti.

Ipak kako rekoh, Milanović je samo povod.

Više me zanimaju forumaši i njihovo viđenje Božića.

[VrangeL_1917]

the edge kaže:

Sam si pitao, sam odgovorio. Njemu kao nevjerniku Božić je državni praznik, a ne blagdan.

Nevjernik. Ja bih eventualno rekao ateista al ajde nema veze.!

[the edge]

Razbijač kaže:

OK. Ali zar se nije obraćao upravo onima koji slave Božić kao blagdan.

Stvarno ne znam. Površno sam gledao Dnevnik plus i ne sjećam se je li se radilo o obraćanju vjernicima, svim građanima ili samo o pristojnom odgovaranju na novinarsko pitanje. U svakom slučaju, oba naša čelna čovjeka u državi, oba bezbožnika (da terminološki udovoljim vrangelu) poštuju kršćansku društvenu tradiciju i to je lijepo.

[Nemruth Dagi]

the edge kaže:

Sam si pitao, sam odgovorio. Njemu kao nevjerniku Božić je državni praznik, a ne blagdan.

Pa Božić je postao državni praznik, prije je bio nekima blagdan...čemu onda čuđenje ko pura dreku

[Mythbuster]

Vjerojatno se jednostavno radi o činjenici da Milanović jednostavno nije vjernik, nije tako odgojen, nema božićne uspomene iz djetinjstva i za njega Božić jednostavno ne predstavlja blagdan, nego samo praznik, budući da ga on, u skladu sa svojim odgojem i svjetonazorima doživljava samo kao službeno, u Narodnim novinama, proglašen praznik sa slobodnim danima, a ne kao blagdan sa svim njegovim dubljim značenjem koje Božić ima za vjernike.

[Libertango]

Ne doživljavam ga previše

I svejedno mi je kak ga zove premijer i koju riječ upotrebljava.

Ali budući da na Politici nema teme gdje bi si međusobno čestitali (ili je barem nema još) koristim ovu priliku da poželim sretan Božić i ugodne blagdane/praznike forumašima s ovog podforuma koji i na ove dane marljivo pišu a posebno nekim meni dragim ljudima od kojih neki pišu ovdje malo manje a neki nikako a uvijek su me znali nasmijati i uvijek mi ih je bilo drago čitati, judolino, marasovac, Falkon (kojem poseban pozdrav i poljubac ako ovo čita), ajde ajde i dr.laki i dr.

Sretan Božić

[DonkeyHot]

the edge kaže:

Stvarno ne znam. Površno sam gledao Dnevnik plus i ne sjećam se je li se radilo o obraćanju vjernicima, svim građanima ili samo o pristojnom odgovaranju na novinarsko pitanje. U svakom slučaju, oba naša čelna čovjeka u državi, oba bezbožnika (da terminološki udovoljim vrangelu) poštuju kršćansku društvenu tradiciju i to je lijepo.

Nevjernik ili ateist je sasvim u redu riječ. Nemaju negativne konotacije, te precizno opisuju o čemu je riječ. Ne vidim u čemu je problem.

Mythbuster kaže:

Vjerojatno se jednostavno radi o činjenici da Milanović jednostavno nije vjernik, nije tako odgojen, nema božićne uspomene iz djetinjstva i za njega Božić jednostavno ne predstavlja blagdan, nego samo praznik, budući da ga on, u skladu sa svojim odgojem i svjetonazorima doživljava samo kao službeno, u Narodnim novinama, proglašen praznik sa slobodnim danima, a ne kao blagdan sa svim njegovim dubljim značenjem koje Božić ima za vjernike.

Da ti odgovorim na "božićne uspomene". Ako smatraš da je kićenje bora, zajedničko obiteljsko druženje, jedenje kolača i ukusne klope, darivanje poklona, učenje djece o Djedu Mrazu i sl. nešto što je rezervirano samo za kršćane, grdo se varaš. Ovo sve što sam nabrojao zapravo nema nikakve veze sa slavljenjem rođenja Isusa Krista, već su kulturološki običaji. Ja kao ateist ne vidim nikakav problem u svemu ovome gore što sam naveo.

Dapače, kad sam budem imao djecu, htio bih da i moja djeca uživaju na Božić ili Novu godinu. Jedina razlika u odnosu na vjernika i nevjernika jest ta da će on uz "božićne uspomene" imati i uspomenu odlaska u crkvu. Kad smo kod crkvenih uspomena, nekako sam pod dojmom da se djeca više vesele Djedu Mrazu, kolačima, kićenju bora i sl. nego toj "duhovnoj komponenti".

[Xaphan]

Meni je iz blagdana postao praznik, ali zar je toliko vazno kaj covjek kaze? Zar ipak nije vaznija poruka?

Pa i meni zna izletjeti da umjesto "blagdan" velim "praznik" i obrnuto. Jos dosad mi nitko nije zamjerio.

[šib.trava]

Blagoslovljen Božić, Isusovo porođenje svima koji ga slave, a svima drugima sretan i ugodan praznik!

[Flat]

meni je praznik. skupi se obitelj, imamo bor s lampicama, jedemo ribu za veceru, a mesinu poslije ponoci, cestitamo si u ponoc, otvaramo darove i skroz smo veseli. isto je bilo i za vrijeme juge. isusa ne spominjemo niti ga se sjetimo.

sretan bozic svima.

[snowleopard]

the edge kaže:

Sam si pitao, sam odgovorio. Njemu kao nevjerniku Božić je državni praznik, a ne blagdan.

Kao sto se moze vidjeti iz objasnjenja za koje si rekao da je odgovor na pitanje, ovo nije stvar osobnog odnosa prema danu koji nesto obiljezava nego je stvar hrvatskog jezika. Ako u hrvatskom jeziku blagdan oznacava dane posvecene vjerskim dogadajima, onda je bez obzira na osobno stajaliste trebao reci blagdan. Ako je mogao danas biti na misi u katedrali, onda je mogao i to. Naravno, pod uvjetom da zna za tu razliku. Ako ne zna nego misli da je to isto, onda mu ne treba upucivati zamjerku, ali mu netko od savjetnika to treba reci tako da zna za iduci puta.

[SHERLOCK22]

ZAKON O BLAGDANIMA, SPOMENDANIMA I NERADNIM DANIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ


(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 136/02-pročišćeni tekst, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11)

Članak 1.

Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
– 1. siječnja – Nova godina
– 6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
– Tijelovo
– 1. svibnja – Praznik rada
– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
– 25. lipnja – Dan državnosti
– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja,
– 15. kolovoza – Velika Gospa
– 8. listopada – Dan neovisnosti
– 1. studenoga – Svi sveti
- 25. prosinca – Božić,
– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.


Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima,
15. ožujka – dan osnivanja Narodne zaštite i 30. travnja – dan pogibije Zrinskog i Frankopana.
Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.
Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvat¬ske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.
Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, s obzirom na njegovu ulogu u potvrdi državnosti i ostvarivanju pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.


Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.
Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.


Članak 3.

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.


Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.


Članak 5.

Zaposlenici u dane iz članka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.


Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.


Članak 7.

Danom stupanja na snagu Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96.) prestaje važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 14/91.).