Natrag   Forum.hr > Razno > Arhiva > Ex-YU

Ex-YU Teme o bivšoj nam državi

 
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 01.05.2008., 21:33   #181
Quote:
rasko kaže: Pogledaj post
1.Madjari su dosli u Panoniju iz Azije tek u 10. vijeku.
2.Madjari i Slovaci koji danas zive u Backoj i Banatu potomci su naseljenika iz 18. vijeka.

Srbi su najstariji autohton u tom dijelu Srbije...
Ovo je tacno.

Dodacu jos samo da su ta nova naseljavanja, rezultat gradnje velikog kanala u Vojvodini pocetkom 18.veka. Tim kanalom se jedna mocvara, pretvorila u plodnu ravnicu. Takva plodna zemlja ubrzo privlaci mnoge narode na taj prostor, pre svega Nemace, Madjare, Slovake....
Herc_ is offline  
Old 01.05.2008., 21:35   #182
Quote:
asusko kaže: Pogledaj post
Evo ti spisak srpskih crkvi u sjevernoj Dalmaciji. Pocinje od 1185 godine i srpske crkve u Splitu.

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/crkva/crkve.htm
vecina danasnjih pravoslavni crkva u dalmaciji ,a narocito u Kistanjama i benkovcu su bile hrvatske katolicke prije dolaska "srba" na ove prostore u 16 st.
http://www.benkovac-bastina.net/spom...a-svpetka.html
Quote:
Sv. Petka (Paraskeva) u Kolarini kod Perušića još je jedna romanička crkva iz 12./13. stoljeća. Prvotno je bila posvećena sv. Jurju i pripadala srednjovjekovnom Podlužju, gdje je bio nastanjen rod Jamometa. Od 18. stoljeća crkvicu koriste pravoslavni vjernici, koji su joj dodali bogato izrađen ikonostas. On je nastao u dvije faze: starijoj krajem 18. i početkom 19. stoljeća, i novijoj - 1892. kada ga je dovršio slikar po imenu Dane Petranović.
http://www.benkovac-bastina.net/index.html
Od 18. stoljeća crkvu koriste pravoslavni vjernici, pa se otad naziva crkvom sv. Aranđela.

http://www.benkovac-bastina.net/spom...e-svjuraj.html
Quote:
Kad se iz Benkovca zaputite cestom prema zapadu proći ćete kroz Kulu Atlagića i Korlat, nakon kojih slijedi selo Biljane Gornje. U njemu je, malo iznad ceste, pravoslavna crkva sv. Đurđa. Poput drugih sličnih primjera, radi se o starijoj crkvi koju su pravoslavni vjernici počeli koristiti od 17-18. stoljeća. Po prvi put se spominje 1324. godine pod imenom sv. Jurja. Tu je nekad bilo selo Draginići, iz kojeg je potjecala i poznata zadarska plemićka obitelj Nozdronja. Članovi te obitelji su u sukobu ugarskog kralja Ludovika I. i Venecije oko Zadra u 14. stoljeću bili na strani Ugarskog kraljevstva.
frane2110 is offline  
Old 01.05.2008., 21:37   #183
Quote:
asusko kaže: Pogledaj post
Jesi li siguran?

http://www.eparhija-dalmatinska.hr/M...ri-Krupa-L.htm

MANASTIR KRUPA


Manastir Krupa nalazi se podno Velebita, blizu izvora istoimene rijeke. Sagrađen je u vreme kralja Milutina, 1317. Predanje kaže da su mu temelje postavili monasi iz manastira kod današnje Bosanske Krupe. I ovaj manastir, kao i Krka i Dragović, uvijek je dijelio sudbinu sa srpskim pravoslavnim narodom iz tih krajeva, kome je i pripadao. Često je stradao u raznim najezdama. Ipak je iza toga uvijek i obnavljan.

Prvi put od utemeljenja obnavljan je u vrijeme cara Dušana, 1345. O tome svjedoči zapis na svodu manastirske crkve. Srpski kraljevi Milutin, njegov sin Stefan Dečanski, kao i unuk Stefan Dušan, izdavali su manastiru darovnice u vidu zemljišta za izdržavanje, a kasnije su to i Turci potvrđivali fermanima iz Stambola.

Manastir je darivala i mati Angelina, srpska despotica. To je učinila 1494. godin

http://www.eparhija-dalmatinska.hr/Manastiri-Krka-L.htm


MANASTIR KRKA


Tri i po kilometra istočno od Kistanja,u kanjonu Krke, smješten je manastir nazvan po rijeci koja pored njega protiče. Ovaj drevni manastir Krku podigla je srpska princeza Jelena

Da, siguran sam.

Krku je izgradila Šubićeva žena, kako vidiš, preko debele veze. Ne zato što su tamo bili Srbi, nego za potrebe svoje i svoje pratnje. Pa nije sama došla iz Srbije, dovela je i svoje sluškinje, sluge i tko zna koga još.
To je prvo doseljenje Srba u HR, dakako, mali broj.

Ono što Milaš trabunja ne bi pas s maslom pojeo.

Većina danšnjih pravos crkava u HR su nekad bile katoličke, a katolička ih je dala na upotrebu pravoslavcima. Od kojih su neki naknadno postali Srbi.
Vidjeti "Vlaški statut" i koliko se puta u njemu spominju Srbi.

I napomena, nisi ničim porekao moje tvrdnje o V.K.
Kexx is offline  
Old 01.05.2008., 21:39   #184
Quote:
frane2110 kaže: Pogledaj post
vecina danasnjih pravoslavni crkva u dalmaciji ,a narocito u Kistanjama i benkovcu su bile hrvatske katolicke prije dolaska "srba" na ove prostore u 16 st.
http://www.benkovac-bastina.net/spom...a-svpetka.html
Ovdje imas spisak 20 srpskih crkava u sjevernoj Dalmaciji sa svim detaljnim podacima o njima. Ne vidim da se spominje ta crkva Sv. Arandjela.

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/crkva/crkve.htm

Najstariji hramovi Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji datiraju iz vremena prvih seoba u te krajeve, dok po tvrđenju episkopa Milaša postojala je u Splitu sve do 1185. godine pravoslavna crkva Uspenija Bogomatere. Godine 1317. započeta je gradnja najstarijeg manastira Krupe, donacijama srpskog kralja Stefana Milutina i slijedeća dva Stefana Uroša III 'Dečanskog' i Dušana 'Silnog'. Manastir su osnovali monasi koji su izbjegli iz bosanskog manastira istog imena i to je najstariji pravoslavni hram u Dalmaciji.

Manastir posvećen Sv. Arhangelu Mihailu, u narodu poznat kao manastir Krka, podignut je oko 1350. godine kada je i osvećen. manastir Krka je središte vjerskog života srpskog naroda u Dalmaciji. Manastir je zadužbina Jelene, sestre srpskog cara Dušana i žene bribirskog velikaša Mladena III Šubića. Godine 1615. u manastiru Sv. Arhangela Mihaila otvorena je, po nekim izvorima, prva srpska srednjoškolska ustanova, a zvala se gimnazija, tj. BOGOSLOVIJA. Sa malim periodima prekida i promjenom mjesta, 1647. godine, kada su se monasi iz Krke sklonili najprije u Šibenik, pa u Zadar, pošto je zapretila turska opasnost, Krčka Bogoslovija nastavila je svoj skoro četiri vijeka dug rad i nakon najnovijeg rata, zasad još u izbjeglištvu, u Divčibarama i Srbinju.

Manastir Dragović, na izvoru Cetine, podignut je krajem četrnaestog vijeka, poslije kosovske bitke, između 1389. i 1395. godine, a osnovali su ga vojnici bosanskog kralja Tvrtka I, po povratku sa Kosova. Podizan je u vrijeme kad je srpski narod ispred turskih zuluma bježao iz Bosne prema moru, a do sada je tri puta premještao svoje temelje. Najprije je podignuta crkvica, zadužbinama običnog siromašnog svijeta i kaluđera, pa male ćelije i tako se vijekovima proširivalo, doziđivalo i rušilo, te premještalo. Manastir Dragović je siromašni manastir bez nekakvih značajnih vrijednosti, ostataka fresaka ili pisanih ostataka. Njegovi kaluđeri, bježeći ispred Turaka, osnovali su u mađarskoj manastir Grabovac. Posljednji put, zbog građenja vještačkog jezera Peruča, manastir je preseljen i na Malu Gospojinu, 1959. ponovo osvećen. Pored pomenuta tri manastira, nastala kroz četrnaesti vijek, još jedna crkva je iz istog vremenskog perioda, crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cetini, osvećena 1389. godine, a drugi put 1938. godine.

Kroz čitav petnaesti vijek niče prvi talas hramova Srpske pravoslavne crkve, a to upućuje i na prve veće naseobine srpskog naroda u ovom dijelu Balkana. Iz tog vremenskog perioda su crkve: crkva Prenos mošti Sv. Nikole u Kuli Atlagića, osvećena 1446. godine i crkva Sv. Georgija(Đurđa) u Pađenima, osvećena 1456. godine. Godine 1458. osvećena je i crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, u kninskoj Polači, a četiri godine kasnije, 1462. osvećena je crkva Prenos Mošti Sv. Arhiđakona Stefana, u Golubiću, kod Knina. Crkva Sv. Georgija u Kninskom Polju(na tzv. Sinobadovoj Glavici) osvećena je 1468. godine. Kapelica Sv. Đurđa u Kalanjevoj Drazi sagrađena i osveštana u
periodu između 1418. i 1420. g. Na samom isteku petnaestog vijeka, 1497. osvećena je crkva Sv. Arhangela Mihaila, u selu Miranje, u Ravnim Kotarima.

U slijedećem vremenskom periodu(od šesnaestog do osamnaestog vijeka) podignut je i osvećen najveći broj pravoslavnih hramova u Dalmaciji. U šesnaestom vijeku, uporedo sa najvećim talasom dolaska Srba u Dalmaciju, osvećene su po njihovom podizanju crkve, crkva Sv. Jovana Preteče, u Skradinu, osvećena 1521, godine, mada su neki istoričari mišljenja, da je ista sagrađena za vrijeme dinastije Šubić, kao zadužbina Jelene, još u periodu između 1347. i 1350. godine. Godine 1524. osvećene su dvije crkve: crkva Sv. Luke, u selu Dalmatinska Ostrovica i crkva Sv. apostola Petra i Pavla(Petrova crkva) u Biovičinu Selu. Crkva Sv. Nikole u Kistanjama, osvećena je 1536. godine, dok su godinu poslije, 1537. godine, osvećene: crkva Sv. proroka Ilije u Đevrskama, crkve Sv. Georgija u mjestu Biljane i Radučić, crkva Sv. Nikole u Žagroviću i crkva Sv. Jevanđeliste Luke, u Mokrom Polju. Crkva Sv. Ilije u Zadru je osvećena 1548. godine, dok su u drugoj polovini vijeka, osvećene: crkva Sv. Georgija u Smokoviću osvećena 1567. godine, crkva Sv. Julijana(u zgradi starije bogomolje) u Šibeniku, osvećena 1569. godine, crkva Sv. Joakima i Ane, u Bribiru(na Bribirskoj Glavici), osvećena 1574. godine, crkva Sv. Trojice u Biskupiji, osvećena 1577. godine, crkva Sv. Ilije u Markovcu, osvećena 1589., te crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja, u BENKOVCU, osvećena 1590. godine i crkva Sv. Nikole, u Bratiškovcima, osvećena 1592. godine.

Početkom sedamnaestog vijeka osvećene su mnoge crkve u okolini Knina i Drniša i to: crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja u Strmici, osvećena 1618. godine, a iste godine su osvećene i crkve Sv. Georgija, u Plavnu i Žegaru; crkva Uspenija Bogorodice u Drnišu, te crkva Sv. Nikole u Vrlici. Nešto kasnije, 1648. godine, osvećena je crkva Sv. Dimitrija u mjestu Konjevrate, a 1669. godine i crkva Sv. Nikole u Erveniku. Crkve Sv. Nikole u Vrbniku i Sv. Georgija u Islamu Grčkom osvećene su 1675. godine, a crkva Sv. Petke u Kolarini i crkva Duhovi, u Obrovcu, osvećene su godine 1682. Crkva Sv. Spiridona, u Skradinu, osvećena je 1687.godine, a crkva Sv. pravednog Lazara, u Brgudu, 1689. godine na 300-tu godišnjicu boja na Kosovu.

U osamnaestom vijeku sagrađene su, te osvećene: crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, u Broćancu, kod Splita; crkva Sv. Simeona Stolpnika, u selu Jagodnja i crkva Sv. Jovana Krstitelja u Miočiću. Crkva Sv. Ilije u Otonu osvećena je 1702. godine,a crkva Sv. proroka Ilije, u mjestu Ceranje, 1712. godine. Godine 1724. osvećena je crkva Sv. Georgija u Dobropoljcima, a 1730. i crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja, u mjestu Baljci. Crkva Male Gospojine, u Bilišanima Donjim, osvećena je 1739. godine, a 1744. osvećena je crkva Sv. Georgija u Kričkama. Godine 1770. u Ublima, osvećena je crkva Sv. Georgija, a 1772. crkva Uspenija Bogorodice u mjestu Glavina Donja. Crkva Vaznesenja(na šibenskom groblju), osvećena je 1778. godine, a crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, u Biočiću, odnosno Tepljuhu, osvećena je 1780. godine. Godine 1782. u mjestu Kanjani, osvećena je crkva Sv. Petke, a 1784. godine, osvećene su: crkva Sv. Arhangela Mihaila u Otišiću i crkva Uspenija Bogorodice u Šušcima.

U devetnaestom vijeku, osvećene su brojne crkve, a među prvima Sv. Spiridona u Zadru, 1807. godine, te crkva Uspenija Bogorodice u Šibeniku(u gradu) 1810. godine. Godine 1814. osvećena je crkva Pokrova Bogorodice, u Biteliću, a 1815. crkva Sv. Petke u Bjelini. U Štikovu je osvećena crkva Sv. Luke 1816. godine. U mjestu Tribanj, na magistralnom putu Zadar - Rijeka, godine 1830. osvećena je kapela Sv. Trojice, a 1865. i crkva Sv. Arhangela Mihaila. U Zelovu je 1836. godine osvećena crkva Sv. proroka Ilije, a 1852, u Drnišu(na pravoslavnom groblju) osvećena je crkva Sv. Arhangela Mihaila. Crkva Duhovi, u mjestu Lišane Tinjske, je osvećena 1854, a 1856. osvećene su u Zelengradu crkva Sv. Apostola Petra i Pavla i crkva Male Gospojine u Medviđi.
U Zadru je 1859. godine osvećena kapela Sv. Georgija. Godine 1866. osvećena je crkva Pokrova Bogorodice u Kninu. U mjestu Poljica, kod Zadra, osvećena je 1868. godine crkva Male Gospojine. Godine 1872. osvećene su tri pravoslavne crkve: crkva Sv. Jovana Krstitelja u Žitniću, te crkve u Kašiću i Smilčiću, podignute u slavu Sv. proroka Ilije. U Splitu je 1884. godine osvećena crkva Sv. proroka Ilije, a godine 1922, kapela Sv. Save. U Zadru je, 1887. godine osvećena još jedna kapela(u bolnici) koja je posvećena Sv. Kuzmanu i Damjanu.
Godine 1889., na 500-tu godišnjicu Kosovske bitke, osvećena je crkva Sv. cara Lazara('Lazarica', u Zvjerincu, u Kosovskoj dolini. Druga crkva u Kistanjama, osvećena je 1890. godine, a posvećena Sv. Kirilu i Metodiju. Godine 1895. osvećene su još tri pravoslavne crkve: crkva Sv. Georgija u Velušiću; crkva Prenos mošti Sv. Nikole u mjestu Čista Mala, te kapela Sv. Petke, na pravoslavnom groblju u Skradinu. U mjestu Noskalik, osvećena je 1896. crkva Sv. Nikole, a 1897. u mjestu Uništa i crkva Sošestvija Sv. Duha.

Na početku dvadesetog vijeka, osvećena je crkva Ivanjdan, u Zasioku, koja je kasnije potopljena jezerom Peruča.Godine 1936. osvećena je crkva Sv. Apostola Petra i Pavla u Sinju, a između dva rata i kapela u mjestu Crno, nadomak Zadra. Nakon drugog svjetskog rata, osvećene su pravoslavne crkve: Sv. Save u Zemuniku i crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja, u selu Ivoševci.Crkva Sv. Nedjelje, u Oćestovu, osvećena je 1960. godine, a istoimena crkva u Kožlovcu, 1966.godine. U mjestu Razvođe je 1970. godine osvećena crkva Sv. velikomučenice Nedjelje, a 1976. u mjestu Dabar, osvećena je crkva posvećena istom svetitelju. U Maovicama, 1981. godine osvećena je pravoslavna crkva Sv. velikomučenice Nedjelje, a istoimena crkva 1987. godine u Karinu. te crkva Sv. Vasilija Ostroškog u mjestu Crnogorci, jugoistočno od Splita, 1988. godine
asusko is offline  
Old 01.05.2008., 21:45   #185
Quote:
asusko kaže: Pogledaj post
Ovdje imas spisak 20 srpskih crkava u sjevernoj Dalmaciji sa svim detaljnim podacima o njima.

http://www.benkovac.org.yu/obicaji/crkva/crkve.htm

Najstariji hramovi Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji datiraju iz vremena prvih seoba u te krajeve, dok po tvrđenju episkopa Milaša postojala je u Splitu sve do 1185. godine pravoslavna crkva Uspenija Bogomatere. Godine 1317. započeta je gradnja najstarijeg manastira Krupe, donacijama srpskog kralja Stefana Milutina i slijedeća dva Stefana Uroša III 'Dečanskog' i Dušana 'Silnog'. Manastir su osnovali monasi koji su izbjegli iz bosanskog manastira istog imena i to je najstariji pravoslavni hram u Dalmaciji.

Manastir posvećen Sv. Arhangelu Mihailu, u narodu poznat kao manastir Krka, podignut je oko 1350. godine kada je i osvećen. manastir Krka je središte vjerskog života srpskog naroda u Dalmaciji. Manastir je zadužbina Jelene, sestre srpskog cara Dušana i žene bribirskog velikaša Mladena III Šubića. Godine 1615. u manastiru Sv. Arhangela Mihaila otvorena je, po nekim izvorima, prva srpska srednjoškolska ustanova, a zvala se gimnazija, tj. BOGOSLOVIJA. Sa malim periodima prekida i promjenom mjesta, 1647. godine, kada su se monasi iz Krke sklonili najprije u Šibenik, pa u Zadar, pošto je zapretila turska opasnost, Krčka Bogoslovija nastavila je svoj skoro četiri vijeka dug rad i nakon najnovijeg rata, zasad još u izbjeglištvu, u Divčibarama i Srbinju.

Manastir Dragović, na izvoru Cetine, podignut je krajem četrnaestog vijeka, poslije kosovske bitke, između 1389. i 1395. godine, a osnovali su ga vojnici bosanskog kralja Tvrtka I, po povratku sa Kosova. Podizan je u vrijeme kad je srpski narod ispred turskih zuluma bježao iz Bosne prema moru, a do sada je tri puta premještao svoje temelje. Najprije je podignuta crkvica, zadužbinama običnog siromašnog svijeta i kaluđera, pa male ćelije i tako se vijekovima proširivalo, doziđivalo i rušilo, te premještalo. Manastir Dragović je siromašni manastir bez nekakvih značajnih vrijednosti, ostataka fresaka ili pisanih ostataka. Njegovi kaluđeri, bježeći ispred Turaka, osnovali su u mađarskoj manastir Grabovac. Posljednji put, zbog građenja vještačkog jezera Peruča, manastir je preseljen i na Malu Gospojinu, 1959. ponovo osvećen. Pored pomenuta tri manastira, nastala kroz četrnaesti vijek, još jedna crkva je iz istog vremenskog perioda, crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cetini, osvećena 1389. godine, a drugi put 1938. godine.

Kroz čitav petnaesti vijek niče prvi talas hramova Srpske pravoslavne crkve, a to upućuje i na prve veće naseobine srpskog naroda u ovom dijelu Balkana. Iz tog vremenskog perioda su crkve: crkva Prenos mošti Sv. Nikole u Kuli Atlagića, osvećena 1446. godine i crkva Sv. Georgija(Đurđa) u Pađenima, osvećena 1456. godine. Godine 1458. osvećena je i crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, u kninskoj Polači, a četiri godine kasnije, 1462. osvećena je crkva Prenos Mošti Sv. Arhiđakona Stefana, u Golubiću, kod Knina. Crkva Sv. Georgija u Kninskom Polju(na tzv. Sinobadovoj Glavici) osvećena je 1468. godine. Kapelica Sv. Đurđa u Kalanjevoj Drazi sagrađena i osveštana u
periodu između 1418. i 1420. g. Na samom isteku petnaestog vijeka, 1497. osvećena je crkva Sv. Arhangela Mihaila, u selu Miranje, u Ravnim Kotarima.

U slijedećem vremenskom periodu(od šesnaestog do osamnaestog vijeka) podignut je i osvećen najveći broj pravoslavnih hramova u Dalmaciji. U šesnaestom vijeku, uporedo sa najvećim talasom dolaska Srba u Dalmaciju, osvećene su po njihovom podizanju crkve, crkva Sv. Jovana Preteče, u Skradinu, osvećena 1521, godine, mada su neki istoričari mišljenja, da je ista sagrađena za vrijeme dinastije Šubić, kao zadužbina Jelene, još u periodu između 1347. i 1350. godine. Godine 1524. osvećene su dvije crkve: crkva Sv. Luke, u selu Dalmatinska Ostrovica i crkva Sv. apostola Petra i Pavla(Petrova crkva) u Biovičinu Selu. Crkva Sv. Nikole u Kistanjama, osvećena je 1536. godine, dok su godinu poslije, 1537. godine, osvećene: crkva Sv. proroka Ilije u Đevrskama, crkve Sv. Georgija u mjestu Biljane i Radučić, crkva Sv. Nikole u Žagroviću i crkva Sv. Jevanđeliste Luke, u Mokrom Polju. Crkva Sv. Ilije u Zadru je osvećena 1548. godine, dok su u drugoj polovini vijeka, osvećene: crkva Sv. Georgija u Smokoviću osvećena 1567. godine, crkva Sv. Julijana(u zgradi starije bogomolje) u Šibeniku, osvećena 1569. godine, crkva Sv. Joakima i Ane, u Bribiru(na Bribirskoj Glavici), osvećena 1574. godine, crkva Sv. Trojice u Biskupiji, osvećena 1577. godine, crkva Sv. Ilije u Markovcu, osvećena 1589., te crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja, u BENKOVCU, osvećena 1590. godine i crkva Sv. Nikole, u Bratiškovcima, osvećena 1592. godine.

Početkom sedamnaestog vijeka osvećene su mnoge crkve u okolini Knina i Drniša i to: crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja u Strmici, osvećena 1618. godine, a iste godine su osvećene i crkve Sv. Georgija, u Plavnu i Žegaru; crkva Uspenija Bogorodice u Drnišu, te crkva Sv. Nikole u Vrlici. Nešto kasnije, 1648. godine, osvećena je crkva Sv. Dimitrija u mjestu Konjevrate, a 1669. godine i crkva Sv. Nikole u Erveniku. Crkve Sv. Nikole u Vrbniku i Sv. Georgija u Islamu Grčkom osvećene su 1675. godine, a crkva Sv. Petke u Kolarini i crkva Duhovi, u Obrovcu, osvećene su godine 1682. Crkva Sv. Spiridona, u Skradinu, osvećena je 1687.godine, a crkva Sv. pravednog Lazara, u Brgudu, 1689. godine na 300-tu godišnjicu boja na Kosovu.

U osamnaestom vijeku sagrađene su, te osvećene: crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, u Broćancu, kod Splita; crkva Sv. Simeona Stolpnika, u selu Jagodnja i crkva Sv. Jovana Krstitelja u Miočiću. Crkva Sv. Ilije u Otonu osvećena je 1702. godine,a crkva Sv. proroka Ilije, u mjestu Ceranje, 1712. godine. Godine 1724. osvećena je crkva Sv. Georgija u Dobropoljcima, a 1730. i crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja, u mjestu Baljci. Crkva Male Gospojine, u Bilišanima Donjim, osvećena je 1739. godine, a 1744. osvećena je crkva Sv. Georgija u Kričkama. Godine 1770. u Ublima, osvećena je crkva Sv. Georgija, a 1772. crkva Uspenija Bogorodice u mjestu Glavina Donja. Crkva Vaznesenja(na šibenskom groblju), osvećena je 1778. godine, a crkva Sv. Apostola Petra i Pavla, u Biočiću, odnosno Tepljuhu, osvećena je 1780. godine. Godine 1782. u mjestu Kanjani, osvećena je crkva Sv. Petke, a 1784. godine, osvećene su: crkva Sv. Arhangela Mihaila u Otišiću i crkva Uspenija Bogorodice u Šušcima.

U devetnaestom vijeku, osvećene su brojne crkve, a među prvima Sv. Spiridona u Zadru, 1807. godine, te crkva Uspenija Bogorodice u Šibeniku(u gradu) 1810. godine. Godine 1814. osvećena je crkva Pokrova Bogorodice, u Biteliću, a 1815. crkva Sv. Petke u Bjelini. U Štikovu je osvećena crkva Sv. Luke 1816. godine. U mjestu Tribanj, na magistralnom putu Zadar - Rijeka, godine 1830. osvećena je kapela Sv. Trojice, a 1865. i crkva Sv. Arhangela Mihaila. U Zelovu je 1836. godine osvećena crkva Sv. proroka Ilije, a 1852, u Drnišu(na pravoslavnom groblju) osvećena je crkva Sv. Arhangela Mihaila. Crkva Duhovi, u mjestu Lišane Tinjske, je osvećena 1854, a 1856. osvećene su u Zelengradu crkva Sv. Apostola Petra i Pavla i crkva Male Gospojine u Medviđi.
U Zadru je 1859. godine osvećena kapela Sv. Georgija. Godine 1866. osvećena je crkva Pokrova Bogorodice u Kninu. U mjestu Poljica, kod Zadra, osvećena je 1868. godine crkva Male Gospojine. Godine 1872. osvećene su tri pravoslavne crkve: crkva Sv. Jovana Krstitelja u Žitniću, te crkve u Kašiću i Smilčiću, podignute u slavu Sv. proroka Ilije. U Splitu je 1884. godine osvećena crkva Sv. proroka Ilije, a godine 1922, kapela Sv. Save. U Zadru je, 1887. godine osvećena još jedna kapela(u bolnici) koja je posvećena Sv. Kuzmanu i Damjanu.
Godine 1889., na 500-tu godišnjicu Kosovske bitke, osvećena je crkva Sv. cara Lazara('Lazarica', u Zvjerincu, u Kosovskoj dolini. Druga crkva u Kistanjama, osvećena je 1890. godine, a posvećena Sv. Kirilu i Metodiju. Godine 1895. osvećene su još tri pravoslavne crkve: crkva Sv. Georgija u Velušiću; crkva Prenos mošti Sv. Nikole u mjestu Čista Mala, te kapela Sv. Petke, na pravoslavnom groblju u Skradinu. U mjestu Noskalik, osvećena je 1896. crkva Sv. Nikole, a 1897. u mjestu Uništa i crkva Sošestvija Sv. Duha.

Na početku dvadesetog vijeka, osvećena je crkva Ivanjdan, u Zasioku, koja je kasnije potopljena jezerom Peruča.Godine 1936. osvećena je crkva Sv. Apostola Petra i Pavla u Sinju, a između dva rata i kapela u mjestu Crno, nadomak Zadra. Nakon drugog svjetskog rata, osvećene su pravoslavne crkve: Sv. Save u Zemuniku i crkva Roždestva Sv. Jovana Krstitelja, u selu Ivoševci.Crkva Sv. Nedjelje, u Oćestovu, osvećena je 1960. godine, a istoimena crkva u Kožlovcu, 1966.godine. U mjestu Razvođe je 1970. godine osvećena crkva Sv. velikomučenice Nedjelje, a 1976. u mjestu Dabar, osvećena je crkva posvećena istom svetitelju. U Maovicama, 1981. godine osvećena je pravoslavna crkva Sv. velikomučenice Nedjelje, a istoimena crkva 1987. godine u Karinu. te crkva Sv. Vasilija Ostroškog u mjestu Crnogorci, jugoistočno od Splita, 1988. godine
Ovo je sve skupa neozbiljno. Crkva koja je sagrađena kao katolička u 15.st., a data pravoslavcima u 18.st. tretira se kao srpska od izgradnje.
I tako nekoliko desetaka puta.
Sve pravoslavne crkve starije od 19.st. su svoj životni put započele kao katoličke i date pravoslavcima na korištenje, pa čak i manastir Krka, koji je samo preuređena katolička crkva koju je Šubić poklonio svojoj ženi, a ona preuredila po svom ukusu.
Kexx is offline  
Old 01.05.2008., 21:48   #186
Quote:
Kexx kaže: Pogledaj post
Ovo je sve skupa neozbiljno. Crkva koja je sagrađena kao katolička u 15.st., a data pravoslavcima u 18.st. tretira se kao srpska od izgradnje.
I tako nekoliko desetaka puta.
Sve pravoslavne crkve starije od 19.st. su svoj životni put započele kao katoličke i date pravoslavcima na korištenje, pa čak i manastir Krka, koji je samo preuređena katolička crkva koju je Šubić poklonio svojoj ženi, a ona preuredila po svom ukusu.
Gdje vidis da se u mom tekstu spominje ta crkva Sv. Petka ili Sv. Arandjela?
asusko is offline  
Old 01.05.2008., 21:52   #187
ne znam stvarno jel postoji ijedna srpska crkva u dalmaciji starija od 18 stoljeca
valjda je i crkva sv Ilije u Zadru srpska a izgradena davno prije dolaska srba ,koristili su je pravoslavni grcki mornari i trgovci .
isti slucaj sa pravoslavnom crkvom i u sibeniku ,splitu .
a sto reci za pravoslavnom crkvom u zagrebu ? jel je i ona bila srpska !

srbi u dalmaciji uglavnom koriste stare katolicke crkve ,one su sve predate pravoslavnim vjernicima u 18 stoljecu.
frane2110 is offline  
Old 01.05.2008., 21:53   #188
Quote:
asusko kaže: Pogledaj post
Gdje vidis da se u mom tekstu spominje ta crkva Sv. Petka ili Sv. Arandjela?

Gdje ti vidiš da spominjem Petka ili Aranđela?

Govorim o načinu na koji su pravoslavci došli u posjed katočičkih crkava koje su pretvorili u pravoslavnee i danas godinu izgradnju nekad katoličke crkve navode kao dokaz o pravoslavlju tog prostora od datuma izgradnje crkve potpuno ignorirajući da je izgrađena kao katolička, a naknadno pravoslavizirana. Ove crkve iz 15.st. su sve redom nekad bile katoličke, vi samostalno gradite pravoslavne objekte tek od 19.st., moguće da je pokoja i u 18.st. izgrađena kao pravoslavna, ako i jest to je zanemarivo, sve starije od toga je na temeljima oštećenih nekad katoličkih ili potpuno čitavih katoličkih dobrohotno datih pravoslavcima.
Kexx is offline  
Old 01.05.2008., 21:58   #189
koliko ja vidim , sve je osveceno , a nijedna sagradena , a i ovih datumi su laznih.
frane2110 is offline  
Old 01.05.2008., 21:58   #190
Kexx uozbilji se.
asusko is offline  
Old 01.05.2008., 22:04   #191
asusko, uvati se necega cemu znas , a o ovome nemas pojma jer.. nisi iz tog kraja
frane2110 is offline  
Old 01.05.2008., 22:07   #192
Quote:
asusko kaže: Pogledaj post
Kexx uozbilji se.

Čuj prijatelju, moram ti reći otvoreno: lagali su te, sve što si naučio od velesrpskih mitomana je laž.
Posebno je smiješna laž o vatikanskoj zavjeri, a pravoslavci dobili desetke, ako ne i stotine katoličkih crkava na korištenje koje su bez problema pretvorili u pravoslavne, a danas datum njihove gradnje smatraju dokazom srpstva tih prostora. Nevjerojatno.
Kexx is offline  
Old 01.05.2008., 22:12   #193
http://njegos.org/peroj/barbalic.htm
naselje Peroj u Itsri:
Quote:
Sadašnja crkva postoji od godine 1788. Poznato je, da su u Peroju živjeli katolici, koji su imali dvije crkve: župnu crkvu sv. Stjepana i drugu sv. Jeronima. Poznato je, da Hrvati u Istri i u Dalmaciji mnogo časte sv. Jeronima. To bi bio znak, da su katolici u Peroju svakako bili Hrvati. Novo naseljeni Perojci, kako već prije spomenusmo, bili su podređeni pravoslavnoj crkvi u Puli. U svih prvih 130 godina oni se nisu mogli dostati do svoje posebne crkve u Peroju, jer se tome protivila mletačka vlast. Tako su u ovo 130 godina te katoličke crkve bile opustjele, ali su jos uvijek imale svoga župnika kako dokazuje Dalla Zonca.

Kada je crkvi sv. Stjepana pao krov onda, početkom godine 1788., stadoše Perojci popravljati tu crkvu; pokriše je, preurediše je za vjerske obrede, i u martu 1788. crkva bijaše gotova. I Dalla Zonca i Nikolić tvrde da su Perojci tu crkvu sebi naprosto prisvojili i preko noći je pokrili, a kasnije si prisvojiše i crkvu sv. Jeronima pa i nju pretvoriše u pravoslavnu.
ps: u peroj ne zivu srbi vec crnogorci.
frane2110 is offline  
Old 01.05.2008., 22:22   #194
Srba zapadno od rijeke Bosne nema do dolaska Turaka. A i ti što se poslije prozvaše Srbima došli su kao pomoćne turske čete, vlaški martolozi koje je poslije SPC pretvorila u Srbe.

To je činjenica kao što je činjenica da se dan i noć smjenjuju. O tome se ne raspravlja.

Nego mene zanima nešto drugo, zašto je katolička crkva davala pravoslavcima svoje objekte.

Današnja pravoslavna crkva u Zagrebu koja pripada SPC je također bivša katolička koju je Kaptol dao na uportrebu grčkoj pravoslavnoj crkvi.

kako je ona pripala na kraju SPC i odakle ta potreba darivanja crkava
Inkvizitor is offline  
Old 01.05.2008., 22:37   #195
kad smo kod crkve idemo dalje..

Krka, manastir i crkva sv. Arhanđela na rijeci Krki. Crkva sv. Arhanđela iz 1422. podignuta je na mjestu ranije gotičke crkve. Turci su je porušili oko 1530., više puta obnov1jena. Samostanske zgrade (iz XVIII.-XIX.. St.), crkva i zvonik poredani su oko kvadratna dvorišta s trijemovima. Manastir ima arhiv i knjižnicu s građom iz XVI.-XX. st., zbirku ikona (slika na drvu sv. Ivan Krstitelj iz XIV./XV. st. rad je tzv. Majstora tkonskoga raspela), srebrnih predmeta i umjetničkog veziva.

Parčić
, naselje u Bukovici, 14 km sjeverozapadno od Kistanja. Ondje je važna ranohrvatska crkvica iz XIII. st.

Smrdelje, naselje 8 km jugozapadno od Kistanja. Na širem području sela postoji više prapovijesnih tumula. Ostaci rimske arhitekture nalaze se na dva lokaliteta, gdje su nađeni i grobovi iz starohrvatskoga doba. Najveće je groblje bilo na Debeljaku, gdje su potvrđeni hrvatski poganski ukopi iz VIII/IX. St. i starohrvatski grobovi iz IX.-X. St.; pojasni okovi iz VIII. St.

Biskupija, naselje 5 km jugoistočno od Knina,Područje Biskupije se u povijesnim izvorima naziva Pet crkava na Kosovu i spominje kao mjesto gdje je 1088. zborovao i bio pogubljen hrvatski kralj Zvonimir. Od pet ranosrednjovjekovnih crkava otkrivene su četiri; ostaci pete crkve nalaze se pod današnjom pravoslavnom crkvom Sv. Trojice....
http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski...ama.asp?id=135

Golubić, naselje 9 km sjeverno od Knina. Kraj pravoslavne crkve otkriveno je starohrvatsko grobIje i fragmenti crkvenoga namještaja iz IX./X. st. Iz Golubića potječe poznati zlatni nakit s početka VII. st.; važan za kronologiju ranohrvatskih spomenika.

Cetina
, selo na izvoru istoimene rijeke, 8 km sjeverozapadno od Vrlike. Na području sela nalaze se ruševine starohrvatske crkve sv. Spasa, jednog od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskoga sakralnoga graditeljstva. To je jednobrodna građevina s troapsidalnim svetištem u obliku trolista i masivnim zvonikom na proče1ju. Sagrađena je u IX. St., a poslije je srednja apsida porušena i zamijenjena većom, uglastom. Ostaci crkve i zvonika su konzervirani. Prilikom istraživanja crkve pronađeno je više arhitektonskih ulomaka i dijelova kamenog namještaja ukrašenog pleterom. Najvažniji je među njima ulomak grede sa semiuncijalnim natpisom iz kojeg se doznaje da je crkva bila posvećena Kristu, te, da ju je dao sagraditi župan Gastika, sin Nemire. Na prostoru oko crkve otkriveno je veliko groblje s više od 1100 grobova (nekoliko je grobova nađeno i u samoj crkvi), iznad kojih su većim dijelom bili postavljeni stećci (više od 800).

KoIjane, naselje na obali Peručkog jezera 15 km istočno od Vrlike. Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci starohrvatske crkve iz IX.St.; ploča oltarne pregrade, ukrašena pleterom, jedan je od najbolje očuvanih i najljepših spomenika ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj. Uokolo crkve su brojni grobovi u kojima su pronađene naušnice iz IX.-XII. st., te mačevi i ostruge karolinškoga tipa (IX. st.). Pravoslavni manastir s crkvom je iz XVIII. St. U manastiru se nalaze rukopisi uglavnom iz XVI.St. Pretvaranjem gornjega toka rijeke Cetine u akumulacijsko jezero manastir je premješten na visoravan iznad jezera, a selo je potopljeno.
frane2110 is offline  
Old 01.05.2008., 22:56   #196
Biskupija, pravi srpski naziv za selo.
HR123 is offline  
Old 01.05.2008., 23:00   #197
Quote:
Najstariji hramovi Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji datiraju iz vremena prvih seoba u te krajeve, dok po tvrđenju episkopa Milaša postojala je u Splitu sve do 1185. godine pravoslavna crkva Uspenija Bogomatere. Godine 1317. započeta je gradnja najstarijeg manastira Krupe, donacijama srpskog kralja Stefana Milutina i slijedeća dva Stefana Uroša III 'Dečanskog' i Dušana 'Silnog'. Manastir su osnovali monasi koji su izbjegli iz bosanskog manastira istog imena i to je najstariji pravoslavni hram u Dalmaciji.
Tko je taj tip i koliko je on vjerodostojan?
Vidi se da je ona srpkinja žena hrvatskog velikaša Šubića "preko veze" napravila crkvu. Imaš iz istog vremena na Kosovu Janjevce, hrvate porijeklom iz Dubrovnika. Došlo nešto katolika tamo i naravno da su napravili crkvu, to je bilo prvo što se gradilo. Tako i par Srba što je došlo u Hrvatsku isto je napravilo crkvu.
HR123 is offline  
Old 01.05.2008., 23:12   #198
Quote:
HR123 kaže: Pogledaj post
Tko je taj tip i koliko je on vjerodostojan?
Vidi se da je ona srpkinja žena hrvatskog velikaša Šubića "preko veze" napravila crkvu. Imaš iz istog vremena na Kosovu Janjevce, hrvate porijeklom iz Dubrovnika. Došlo nešto katolika tamo i naravno da su napravili crkvu, to je bilo prvo što se gradilo. Tako i par Srba što je došlo u Hrvatsku isto je napravilo crkvu.
Nikodim Milaš, velikosrbin, pravoslavni pop iz 19.st. je vjerodostojan koliko i ostali velikosrbi. Jedan iz srbisviisvuda ekipe.
Kexx is offline  
Old 01.05.2008., 23:15   #199
Pop iz 19 st. trubi da je postojala srpska crkva u Splitu do 12. st. ? I to je relevantan izvor?
HR123 is offline  
Old 01.05.2008., 23:19   #200
Quote:
HR123 kaže: Pogledaj post
Pop iz 19 st. trubi da je postojala srpska crkva u Splitu do 12. st. ? I to je relevantan izvor?

Njegova knjiga "Pravoslavna Dalmacija" je omiljeno štivo velikosrbima.
On dakako nije relevantan izvor, nego borac za velikosrpsku stvar, obmanjivač i samoobmanjivač iz nekih zanesenjačkih prošlih vremena.
Kexx is offline  
 


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:14.