Jednostavni d.o.o. ili tvrtka sa kapitalom od 10kn

[Vojky]

Kerefek76 kaže:

Pa što mislite da Njemačka ekonomija počiva na malom poduzetništvu? Totalno krivo. Počiva na industriji tj. proizvodnji auta, strojeva, aparata, opreme i svega ostalog u velikim koncernima koji imaju zaposlene na desetke tisuća radnika. A onda ti radnici sa dobrim plaćama čine itekako dobru potrošačku bazu za ostale male poduzetnike. Znači malo poduzetništvo dolazi NA KRAJU PRIČE.

Da, u Njemačkoj ekonomija upravo počiva na malom poduzetništvu! Jednom sam čitao, ne mogu se sada sjetiti točnog podatka, ali iznimno velik broj radnika u toj Njemačkoj radi u firmama do 20 zaposlenih.

Negdje moramo početi, svaka velika firma počinje kao mala.

[Kerefek76]

Vojky kaže:

Da, u Njemačkoj ekonomija upravo počiva na malom poduzetništvu! Jednom sam čitao, ne mogu se sada sjetiti točnog podatka, ali iznimno velik broj radnika u toj Njemačkoj radi u firmama do 20 zaposlenih.

Negdje moramo početi, svaka velika firma počinje kao mala.

Yeah right... cijela Njemačka ekonomija ovisi o malerima, knauferima, kumicama na placu, prodavačima osiguranja i obiteljskim trgovinama.
"Sitne firmice" poput DaimlerChrysler, Siemens grupe , BMW, Volkswagen, BASF grupe, Bayer grupe, ThyssenKrupp, SAP-a, Continental i ostalih ne predstavljaju uopće faktor u njemačkoj ekonomiji....

Daj ne bulazni....

Samo npr naš Končar (konkurencija Siemensu), Đuro Đaković (proizvodnja vozila i oružja) i Podravka (hrana) da su se nesmetano razvijali (poticani od države), umjesto da ih se uništava, punili bi bar 30% sadašnjeg proračuna i zapošljavali bar 50 000 radnika. Malo poduzetništvo bi cvjetalo sa takvom potrošačkom bazom radnika kao što cvjeta u Njemačkoj jer Njemačka ima potrošačku bazu upravo u gore navedenim najevećim proizvodnim izvoznim gigantima.

[Kerefek76]

FileExplorer kaže:

U atmosferi nepostojanja samoodrzivosti kakva trenutno vlada u Hrvatskoj, svi (i fizicke osobe i firme) su stavljene u situaciju da se bore za mrvice, odnosno da i sami budu svojervsni paraziti i da izjedaju sami sebe (indirektno kroz drzavu). Klasican primjer je onaj sa kupovanjem socijalnog mira (kolektivni ugovori i slicno), ali i kroz poreznu politiku ces vidjet da se desava identicna stvar, kao i sa ovime da ces moc osnovat firmu za 10 kuna. Drzava ti ko fol "pokloni" par tisuca Kuna ali dugorocno samo pogorsa situaciju. Rezultat je taj da nas covjek s pravom govori da je prezivljavanje tesko, da su opterecenja visoka, rad skup/potcijenjena... ali razlika izmedju nas i neke "uredjene" drzave je iskljuciva ta sto mi ne stvaramo vrijednosti, a jedino stvorene vrijednosti odredjuju standard zivota. I diskusija o porezima je bespredmetna jer visina poreza sama po sebi nije mjerilo ni za sta. Kazes da su vani porezna opterecenja veca nego kod nas, jesu! Evo konkretne usporedbe sa Austrijom. Rodis se, sa 20 godina nasljedis kucu i platis porez od 4,5% (kod nas 0%), za 10 godina tu kucu prodas za visu cijenu nego sto si je kupio, platis 25% na tu zaradu (kod nas 0%). Zatim se pozelis bavit poduzetnistvom te zaradom od prodaje kuce osnujes firmu i uplatis 35.000 Eura (ili barem pola) kako bi osnovao d.o.o (kod nas je dovoljno 3.000 Eura). Kupis auto na firmu, platis porez na koji nemas pravo povrata (kod nas si donedavno imao pretporez na to). Posao dobro ide pa na kraju ostvaris dobit, drzava dobit oporezuje sa 25% (kod nas 20%). Tu dobit si isplatis i drzava i tu dividendu naplati sa 25% (kod nas donedavno 0%). Dio te zarade orocis na banci, za dio kupis dionice. Na orocenje dobijes kamatu od bijednih 2.15% (kod nas dobijes 5%) ali i na tu bijednu kamatu drzava lupi porez od 25% (kod nas 0%). Ove dionce koje si kupio za par godina prodas ali i na tu zaradu drzava uzme 25% poreza (kod nas 0%. I uz sve te goleme poreze drzavi moze ici sasvim dobro ukoliko stvara dovoljno vrijednosti koje citav taj sustav hrane jer ako narod ima, bit ce i za poreze. Ono po cemu se Hrvatska (ugrubo) razlikuje od Austrije je nesocijalna komponenta u Hrvatskoj. Tu prednjaci porez na potrosnju koji je kod nas 25% (u Austriji 20%) i neoporeziva osnovica koja u Austriji iznosi oko 12.000 eura godisnje. Distribucija opterecenja u Hrvatskoj jednostavno nije stimulirajuca ni za prezivljavanje ni za stvaranje vrijednosti.

Lijepi primjer zemlje iz okruženja.
Bit njihovog sustava je da je rad kao zaposlenik u nekoj firmi povoljniji za pojedinca od rada kao vlasnika firme tj. samozaposlenog poduzetnika. Netto koji dobiješ kao zaposlenik je veći nego netto kao poduzetnik. I to je onda zdrava klima u kojoj se ne isplati imati svoju firmicu koja će onda surađivati sa milion drugih one-man firmica kao što si naveo u postu prije.
Kod nas se forsira to poduzetništvo zato jer smo izašli iz socijalizma pa eto moramo forsirati poduzetništvo radi poduzetništva.
Zbog takvih stvari nam država i propada.
Naš poduzetnik je zaposlen najčešće na minimalac i kao takav onda ima besplatan vrtić (ja kao zapsolenik plaćam punu cijenu), ima pravo na dječji doplatak (jer je prosjek plaće nizak a profit firme ne ulazi u prosjek), vozi se u jeftinijem autu i za manju cijenu goriva (svi auti na firmu), razne potrepštine opet idu jeftinije na firmu i cijeli niz ostalih pogodnosti. To je zaista apsurdno!!
Država od poduzetnika nema ništa jer ju on potkrada, zamraćuje i mulja. I apsurdno je da onda država potiče poduzetništvo i sama sebi zapravo smanjuje prihod jer što god rekli država se najbolje naplati od običnog radnika a ne poduzetnika.

U takvim uvjetima bilo kakvo okrupnjavanje kapitala, stručnjaka i zaposlenih je destimulirano jer bi svi htjeli "voditi svoj show" u svojim mizernim one-man firmicama umjesto da se zaposle kod drugih.
Za živi primjer imam kolegu inženjera koji je dao otkaz i sad kao jedini zaposleni u svojoj firmi radi kao freelancer za naše i strance. Super za njega jer mu ostaje više love ali loše za državu jer država od takvog rada ima manje nego prije. A trebalo bi biti upravo suprotno.

[FileExplorer]

Kerefek76 kaže:

Yeah right... cijela Njemacka ekonomija ovisi o malerima, knauferima, kumicama na placu, prodavacima osiguranja i obiteljskim trgovinama.
"Sitne firmice" poput DaimlerChrysler, Siemens grupe , BMW, Volkswagen, BASF grupe, Bayer grupe, ThyssenKrupp, SAP-a, Continental i ostalih ne predstavljaju uopce faktor u njemackoj ekonomiji....

Daj ne bulazni....

Samo npr naš Koncar (konkurencija Siemensu), Ðuro Ðakovic (proizvodnja vozila i oružja) i Podravka (hrana) da su se nesmetano razvijali (poticani od države), umjesto da ih se uništava, punili bi bar 30% sadašnjeg proracuna i zapošljavali bar 50 000 radnika. Malo poduzetništvo bi cvjetalo sa takvom potrošackom bazom radnika kao što cvjeta u Njemackoj jer Njemacka ima potrošacku bazu upravo u gore navedenim najevecim proizvodnim izvoznim gigantima.

Ne bulazni, barem ne ako se govori i srednjim i malim poduzetnicima:

http://de.wikipedia.org/wiki/Kleine_...en#Deutschland

Die kleinen und mittleren Unternehmen umfassen in der Bundesrepublik Deutschland

rund 99,7 % aller umsatzsteuerpflichtigen Unternehmen, in denen knapp
65,8 % aller sozialversicherungspflichtigen Beschäftigten angestellt sind,
rund 37,5 % aller Umsätze erwirtschaftet werden sowie
rund 83,0 % aller Auszubildenden ausgebildet werden.[7]

Ali ja osobno ne vidim tu smisla cjepidlacit. Manje firme cesto servisiraju velike. "Forsiranjem" malih firmi se nece samo po sebi pokrenut gospodarstvo jer ni male ni velike tvrtke nisu same sebi svrha.

[TurbulentFluid]

Sagledajmo problem...

Ako želim otvoriti firmu i baviti se, recimo, web designom ili programiranjem, designom, web publishingom, 3d/2d image editingom, CAD/CAM designom, konstruiranjem izvan dosega pravilnika Komore... sve što mi treba su stol, stolica i kompjuter. Sve se to da nabaviti za cca 3000 kn, ali meni taj trošak ne treba, jer sve to već imam. Dodajmo i električnu energiju; no to ionako plaća stari doma.

Dakle, zašto točno da ja skupljam 20 000,00 kn nekakvog temeljnog kapitala? I čega je garancija, tih 20 000,00 kn temeljnog kapitala? Da netko ima striku, ujku, babu, nonu, rodijaka koji je voljan posuditi 20 000,00 kn? Da je netko kreditno sposoban za 20 000,00 kn? Da je nekom tata prepisao 1/17tinu kuće u vrijednosti od 20 000,00 kn? U čemu je fora? Zar je skupiti 20 000,00 kn garancija da je netko sposoban poduzetnik? Svaka budala može skupiti 20 000,00 kn u lofi ili protuvrijednosti u nekretninama; kako je to kontrola da neki idiot neće za 3 mjeseca biti zadužen do grla i u stečaju?

S druge strane, ako se želim baviti industrijskom proizvodnjom, proizvodnjom hrane, građevinom, trgovinom...., 20 000,00 kn ne znači opet ništa. Trebat će mi puno više za početi posao, od bijednih 20 000,00 kn.

Dakle ukidanje ove mjere je sasvim OK jer ona ne znači ništa. Nadam se da je dio redukcije cjelokupne birokracije oko otvaranja poslovnog subjekta.

S druge strane; to neće poboljšati niti zapošljavanje, niti podići gospodarstvo. Ono što bi MOGLO, jest pomoći pri legalnoj naplati računa. Recimo, ako hoću susjedu za lovu uređivati travnjak, saditi povrtnjak ili kositi poljoprivrednu površinu, popraviti kompjuter, isprogramirati neku sitnicu u igzelu ili kedu, jako teško ću naplatiti taj račun... morat ću ili tražiti frenda koji ima firmu; ili obrt, ili mu naplatiti 20 kg kupina preko mog OPG-a... uglavnom sranje. Da si otvorim neku firmicu koja mora imati 20 kn početnog i 20 kn obrtnog kapitala mjesečno - supač, rješeno.

[Kerefek76]

FileExplorer kaže:

Ne bulazni, barem ne ako se govori i srednjim i malim poduzetnicima:

http://de.wikipedia.org/wiki/Kleine_...en#Deutschland

Ali ja osobno ne vidim tu smisla cjepidlacit. Manje firme cesto servisiraju velike. "Forsiranjem" malih firmi se nece samo po sebi pokrenut gospodarstvo jer ni male ni velike tvrtke nisu same sebi svrha.

Njihova definicija srednjeg poduzeća (mittlere unternehmen) je poduzeće sa do 500 zaposlenih tako da to uzmi u obzir.
Kamo sreće da nam većina poduzeća ima par stotina zaposlenih.
Mi ovdje ipak govorimo o hrvatskom malom poduzetništvu tj. firmicama sa 1 do 5 zaposlenih.

[FileExplorer]

Kerefek76 kaže:

Njihova definicija srednjeg poduzeca (mittlere unternehmen) je poduzece sa do 500 zaposlenih tako da to uzmi u obzir.
Kamo srece da nam vecina poduzeca ima par stotina zaposlenih.
Mi ovdje ipak govorimo o hrvatskom malom poduzetništvu tj. firmicama sa 1 do 5 zaposlenih.

Ima usporedba definicija ovdje:

http://www.hbor.hr/Art1088

Po broju zaposlenih nema razlike, razlika postoji kod prometa (30 <> 40) i bilance (15 <> 43)

[FileExplorer]

TurbulentFluid kaže:

Ako želim otvoriti firmu i baviti se, recimo, web designom ili programiranjem, designom, web publishingom, 3d/2d image editingom, CAD/CAM designom, konstruiranjem izvan dosega pravilnika Komore... sve što mi treba su stol, stolica i kompjuter. Sve se to da nabaviti za cca 3000 kn, ali meni taj trošak ne treba, jer sve to vec imam. Dodajmo i elektricnu energiju; no to ionako placa stari doma.

Dakle, zašto tocno da ja skupljam 20 000,00 kn nekakvog temeljnog kapitala?

To bi trebala biti neka vrsta "pologa" cijim iznosom odgovaras u slucaju da padnes u probleme. Ako ne zelis za taj sitni novac kupit oslobadjanje odgovornosti, ne moras. Mozes postat poduzetnik i bez tog pologa (to se onda zove obrt). Dakle vec sada imas mogucnost izbora ogranicavanja odgovornosti ili ne. U Njemackoj da bi ogranicio odgovornost moras imat "garanciju" od 25.000 Eura, u Austriji 35.000. Kod nas je to dakle vec i prije bilo jako povoljno i omogucavalo je svakom sarlatanu i hochstapleru da za male pare ogranici rizik. Rezultati toga su danas vidljivi.

I cega je garancija, tih 20 000,00 kn temeljnog kapitala? Da netko ima striku, ujku, babu, nonu, rodijaka koji je voljan posuditi 20 000,00 kn? Da je netko kreditno sposoban za 20 000,00 kn? Da je nekom tata prepisao 1/17tinu kuce u vrijednosti od 20 000,00 kn? U cemu je fora? Zar je skupiti 20 000,00 kn garancija da je netko sposoban poduzetnik?

Naravno da taj polog nije nikakva garancija, 20.000 kn se vrlo lako "izvuce" bez da ostane se izvrsi konverzija u imovinu. Ideja temeljnog kapitala je da bude polog koji je ulozen i iza kojeg stoji odredjena imovina na koju "vjerovnik" moze polozit sapu. 20.000 je naravno smijesno niska cifra i vise je simbolickog karaktera jer i to vrlo lako ispari.

Svaka budala može skupiti 20 000,00 kn u lofi ili protuvrijednosti u nekretninama;

Pa da, ali koji je onda smisao o tome govorit kao o nekakvoj "prepreci koja se uklanja" ako svaka budala moze zadovoljit taj uvjet?

kako je to kontrola da neki idiot nece za 3 mjeseca biti zadužen do grla i u stecaju?

Nikakva. Ali povuci usporedbu sa recimo austrijskim poduzetnikom koji otvara doo u Austriji. Potrebno je dakle ulozit vlastitih 35.000 . Ti taj iznos mozes prebacivat u drugi oblik vrijednosti, mozes kupit opremu, strojeve, ljudski rad... vrijednost koja stoji iza temeljnog kapitala ne bi trebala past ispod tog iznosa. Lik se naravno moze zaduzit na sve strane i moze ostavit milijune dugova i propast. Tih 35.000 nije nikakva garancija da nece propast ili da ce vjerovnici dobit svoje. Ali i motivacija da proglasi bankrot je "manja" jer u tom slucaju ode i ulozenih 35.000 Eura. Tako da na to vise mozes gledat kao na mjeru solidarnosti. Iako je i to naravno relativno buduci se taj novac moze izvuc a protuvrijednost da bude zanemariva.

Dakle ukidanje ove mjere je sasvim OK jer ona ne znaci ništa.

Ne da ne znaci nista nego ce samo potaknuti ljude da posluju uz manje odgovornosti a da drzava dobiva manje love. Indirektna korist bi bila kroz samozaposljavanje jer tko god otvori firmu mora negdje bit zaposlen (odnosno placat doprinose).

Nadam se da je dio redukcije cjelokupne birokracije oko otvaranja poslovnog subjekta.

Nema ova mjera nikakve veze sa time jer sve ostale prepreke ostaju.

[dante-1]

Vojky kaže:

Mora imati 18 godina i biti pismen. Ostalo je moja briga koga ću odrediti. Moj kapital, moja firma, moj direktor. Ako ne radi dobro i krši propise - tu je država da kazni i njega i firmu ako npr. ne plati porez kako treba.

pa upravo sam te to pitao, nije li pitanje mogli biti jasnije ?

iskreno, ne kužim tvoj odgovor, osim ako nije trolanje, budući da sam ja govorio o nečemu što smatram da je potrebno za jednog direktora poduzeća, pa makar bilo i sa temeljnim kapitalom od 10 Kn.

[Kerefek76]

FileExplorer kaže:

Nikakva. Ali povuci usporedbu sa recimo austrijskim poduzetnikom koji otvara doo u Austriji. Potrebno je dakle ulozit vlastitih 35.000 . Ti taj iznos mozes prebacivat u drugi oblik vrijednosti, mozes kupit opremu, strojeve, ljudski rad... vrijednost koja stoji iza temeljnog kapitala ne bi trebala past ispod tog iznosa. Lik se naravno moze zaduzit na sve strane i moze ostavit milijune dugova i propast. Tih 35.000 nije nikakva garancija da nece propast ili da ce vjerovnici dobit svoje. Ali i motivacija da proglasi bankrot je "manja" jer u tom slucaju ode i ulozenih 35.000 Eura. Tako da na to vise mozes gledat kao na mjeru solidarnosti. Iako je i to naravno relativno buduci se taj novac moze izvuc a protuvrijednost da bude zanemariva.

Mislim da taj polog nije zapravo bitan. Bitna je kaznena odgovornost. Ako u Austriji otvoriš firmu i namjerno se zadužiš za pola miliona eura onda završiš u zatvoru, oderu te do gole kože i više nikad nitko sa tobom ne želi poslovati.
Za razliku od Hrvatske gdje poduzetnici svjesno i namjerno ulaze u dugove jer nam je pravosudni sustav rasulo a sustav takav da si mogao slobodno otvoriti drugi d.o.o. i dalje poslovati.
Zapravo hrvatski d.o.o. bi se trebao zvati d.b.o. - društvo bez odgovornosti.

[Kerefek76]

Ali i dalje bit svega je da poduzetništvo samo po sebi ne stvara vrijednost. Možemo imati i 2 miliona poduzetnika ali bez ideje, znanja i nekog osnovnog poslovnog poštenja nema ništa. Kapital je tu manje bitan, njega zapravo i imamo što god tko kaže. Jedan od naših glavnih problema su naš mentalitet i znanje koje nam je na vrlo niskim razinama.
Evo uzmite maturante na primjer tj. buduće poduzetnike koji se ne znaju snaći na pitanje koliko ima ljudi u čamcu i koje je boje prsten što su pitanja čiste snalažljivosti, pronicljivosti i razumijevanja a to bi trebale biti osobine dobrog poduzetnika. Đabe njima firma za 10 kn kad ne znaju što bi sa njom.

[scorpio2001]

super primjer gore, zašto bi informatičar koji prodaje samo svoj rad morao imati 20000 kn za pokretanje vlastitog biznisa?
Ono što ja vidim kao problem u svemu tome je model po kojem će te firme funkicinorati. tko će to kontrolirati jer tu će biti svašta.
Meni tu pada na pamet recimo, na ovakav način tvrtka ne mora imati niti jednog zaposlenog. svakom koga zapošljavaš uvjetuješ da otvori firmu pa ga plaćaš preko te firme. Na taj način izbjegavaš plaćanje svih doprinosa na plaću, odnosno plaća se samo porez na dobit.

[dante-1]

Kerefek76 kaže:

Zapravo hrvatski d.o.o. bi se trebao zvati d.b.o. - društvo bez odgovornosti.

Kerefek76 kaže:

Ali i dalje bit svega je da poduzetništvo samo po sebi ne stvara vrijednost. Možemo imati i 2 miliona poduzetnika ali bez ideje, znanja i nekog osnovnog poslovnog poštenja nema ništa. Kapital je tu manje bitan, njega zapravo i imamo što god tko kaže. Jedan od naših glavnih problema su naš mentalitet i znanje koje nam je na vrlo niskim razinama.

a, što reć' sve si lijepo rekao ... i onda još osnuješ firmu (kod malih firmi su osnivači i direktori) bez da imaš pojma o osnovnim stvarima, ekonomije, zakona i poreza ... i to nazivamo slobodnim poduzetništvom, tržište će to regulirati ....

[FileExplorer]

scorpio2001 kaže:

super primjer gore, zašto bi informatičar koji prodaje samo svoj rad morao imati 20000 kn za pokretanje vlastitog biznisa?

Pa ne mora ni sada imat 20.000 kn da bi pokrenuo biznis.

Meni tu pada na pamet recimo, na ovakav način tvrtka ne mora imati niti jednog zaposlenog. svakom koga zapošljavaš uvjetuješ da otvori firmu pa ga plaćaš preko te firme. Na taj način izbjegavaš plaćanje svih doprinosa na plaću, odnosno plaća se samo porez na dobit.

Naravno. S time da se to i sada vec moze napravit i mnogi to rade, ali onih 20.000 je nekima bila prepreka. U svakom slucaju, imamo porezni sustav u kojem ce netko tko zaradjuje 100.000 kn mjesecno otvorit doo i placat 20% poreza na dobit (+ porez na dividendu + prirez od nedavno), a rad nekog tko jedva prezivaljava od rada i zaradjuje 5.000 kuna, sustav ce teretit sa 48,5% poreza i doprinosa. Imamo sustav koji financiraju oni koji zive od rada i imaju sasvim prosjecne place. I onda im citava ta jadna placa ode u PDV potrosnju, dakle jos 25% neta ode u vjetar. Za prave lovatore je Hrvatska u poreznom smislu raj na svijetu. I nakon uvodjenja poreza na dividendu se lako prijavi prebivaliste uz 0% prireza i eto ti ukupnog opterecenja od 29,6%, prije poreza na dividendu je bilo 20%. Od rada (oporezivog) zive samo oni koji nemaju drugog izbora. To i nije nesto neobicno, ali je tragicno to da se mirovinski sustav financira samo kroz rad te superopterecene nekolicine.

[dante-1]

scorpio2001 kaže:

Meni tu pada na pamet recimo, na ovakav način tvrtka ne mora imati niti jednog zaposlenog. svakom koga zapošljavaš uvjetuješ da otvori firmu pa ga plaćaš preko te firme. Na taj način izbjegavaš plaćanje svih doprinosa na plaću, odnosno plaća se samo porez na dobit.

vlasnik takve firme je ujedno i direktor, koji ako nije nigdje drugdje zaposlen, mora biti zaposlen u svojoj firmi. to ti je već lili rekla ....

lili p. kaže:

Da ponovimo još jednom, direktor poduzeća mora negdje biti u radnom odnosu, ne nužno u vlastitom poduzeću.
Umirovljenik može biti direktor i ukoliko ne prihoduje od poduzeća ne narušava mu se umirovljenički status.
I da završim jer sam offtopic, nadam se da se modovi neće ljutiti, ali smatram da je bitno ovo naglasiti već kad se o tome priča na toliko tema. Direktor se može odreći svoje neto plaće, ali će ga, u slučaju inspekcije, pitati od čega živi ako ne prima plaću

[FileExplorer]

dante-1 kaže:

vlasnik takve firme je ujedno i direktor, koji ako nije nigdje drugdje zaposlen, mora biti zaposlen u svojoj firmi. to ti je već lili rekla ....

Ma to da rdirektor mora placat doprinose za sebe je (vec) razjasnjeno. No kolega forumas je vjerojatno aludirao na to da firma moze 10 dosadasnjih djelatnika prebacit na doo za 10 kuna i drzava automatski gubi doprinose za tih 10 poduzetnika. Umjesto dosadasnjih ~50% poreza i doprinosa ce sad bit oko 30%. Tih 20% ce bit direktan gubitak za drzavu (osim mozda onih 5% bruto place koja ide u II stup, to ni sada ne ide "direktno" drzavi).

[FileExplorer]

Vojky kaže:

Negdje moramo početi, svaka velika firma počinje kao mala.

Da, ali pitanje je treba li poticat nicanje malih poduzetnika (da ne kazem "wanna be" poduzetnika) za 10 kuna, ili bi trebalo stimulirat "okrupnjivanje". Danas je izasao clanak na tu temu:

http://www.jutarnji.hr/svjetska-bank...rstva/1032820/

Gill upozorava da struktura hrvatskog poduzetništva nije najpogodnija tržištu EU-a zbog dominacije malih poduzeća koja realno zbog ograničenih resursa neće moći sudjelovati u tržišnoj utakmici na zajedničkom tržištu.

[scorpio2001]

FileExplorer kaže:

Ma to da rdirektor mora placat doprinose za sebe je (vec) razjasnjeno. No kolega forumas je vjerojatno aludirao na to da firma moze 10 dosadasnjih djelatnika prebacit na doo za 10 kuna i drzava automatski gubi doprinose za tih 10 poduzetnika. Umjesto dosadasnjih ~50% poreza i doprinosa ce sad bit oko 30%. Tih 20% ce bit direktan gubitak za drzavu (osim mozda onih 5% bruto place koja ide u II stup, to ni sada ne ide "direktno" drzavi).

Da, upravo to, uglavnom to može biti dobra porezna oaza, tako isto možeš kao privatnik ljude držati na minimalcu legalno i isplačivati im ostatak plaće kroz njihove tvrtke od 10 kn. I sve se da srediti, dio posla radiš za plaću, a ostatak svog posla isporučuješ kao uslugu preko svoje firme.

I znam da si do sada mogao otvoriti obrt, samo to nije baš isto (npr. nije ograničena odgovornost).

[d2267]

brljavite tu s naplatom usluga preko druge firme,a zaboravljate da u tom slučaju treba platiti PDV koji je zanemarivih 25%,a sem toga tvrtka ima i drugih troškova sem poreza tako da nije to baš nešto jako isplativo svodi se na isto

[d2267]

FileExplorer kaže:

Da, ali pitanje je treba li poticat nicanje malih poduzetnika (da ne kazem "wanna be" poduzetnika) za 10 kuna, ili bi trebalo stimulirat "okrupnjivanje". Danas je izasao clanak na tu temu:

http://www.jutarnji.hr/svjetska-bank...rstva/1032820/

ne naravno da ne treba poticati nicanje malih poduzetnika,treba stimulirati što veću regulaciju,donošenje novih propisa na dnevnoj bazi,i zapošljavanje ljudi
koji će se baviti time.a posebice treba zaposliti barem 800 000 novih poreznika,tako da svaki zaposleni ima svog poreznika