Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Zatvorena tema
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.11.2017., 16:34   #9661
San je upravo postao java, šteta samo što je taj san bio kao da je izaša iz samoga horor filma :<
__________________
Osjećam se dva dana mlađi.
mauzer is offline  
Old 21.11.2017., 19:55   #9662
Quote:
mauzer kaže: Pogledaj post
San je upravo postao java, šteta samo što je taj san bio kao da je izaša iz samoga horor filma :<
I kakve to, kurac, veze ima s konjskim trkama?
__________________
I nerođena djeca su pederi!
judolino is offline  
Old 21.11.2017., 22:10   #9663
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post


Skok piše da se počmem, počimati, načimati, začimati govori pretežno u "zapadnim dijelovima", a zapadna je varijanta današnji hrvatski jezik. Odatle i riječ počimalja (djevojka koja u zboru počinje s pjevanjem).

Profesorica se zgražala kada bi tko napisao počam ili počamši ("planine se protežu počam od Broda sve do Požege", "počamši od 18. stoljeća" ...). Morali smo pisati počev ili počevši.

Mnogo je znala, ali je za počam rekla: "Ne znam kakav je to oblik. To nije ništa."

Sad vidim kod Skoka da se /m/ u počam javilo analogijom prema počmem, a nastalo je od "počan" (arhaični "particip preterita" od početi).

Kad Katičić upotrebljava počimati, trebao bi dosljedno pisati i počmem, počmeš, počam, počamši.
Nije odgovor na pitanje, nego neko moje razmišljanje. Uglavnom, ovako bih nekako postavio stvari. Najprije treba razlikovati ove nesvršene/svršene skupine:

1. skupina: prasl. *čęti (značenje lat. agere)
póčinjati (počimati?), početi
náčinjati (načimati?), načeti

2. skupina: hr. čin (značenje lat. facere)
počínjati počiniti
načínjati načiniti

Za prvu skupinu je karakteristično spomenuto m; ne znam je li to nekakav sufiks ili jednostavno analogija prema imati - imam, počimati - počimam.
Nagradno pitanje:
Što s počivati, počinuti?
fsdance is offline  
Old 23.11.2017., 12:26   #9664
Jedan si od kod nas malobrojnih koji obraćaju pažnju na akcente i kojima nije isto pòčinjati (započinjati) i počínjati (činiti, raditi).

Što se tiče počimati - kad kod istaknutog autora naiđem na neobičnu riječ, pročačkam da vidim o čemu se radi.

Katičić uzima riječ počimati, a ne počinjati, jer je (bila) govorno frekventnija u hrvatskim krajevima, iako je već stotinjak godina normativci pokušavaju eliminirati. Čak u Ciprinu i Klaićevu pravopisu piše:

- počinjati, počinjem, počinjući (ne počimati...).

Quote:
fsdance kaže: Pogledaj post
prasl. *čęti (značenje lat. agere)
U prezentu je od staroga počьnǫ nastalo počnem. U korijenu nema /m/, a nema ni fonološkog razloga da /n/ prijeđe u /m/ pa su normativci izabrali oblike počnem, počinjem < počinem, a ne počmem, počimam.

Počmem je po analogiji prema otmem, uzmem, nadmem.
Shain is offline  
Old 07.01.2018., 11:28   #9665
Jedan zanimljiv tekst o jezicnim navikama / razlikama izmedju Sjevera i Juga.

Quote:
U sjeni još jednog vječnog nogometnog derbija sjetio sam se događaja otprije desetak godina. Studentici iz Splita, dan prije utakmice prišla je grupica mladića, navijača Dinama, postavivši joj banalno pitanje: “Koliko je sati?”. Ona je naivno odgovorila onako kako joj je bilo prirodno – da je šest i po.
Uslijedile su psovke, uvrede, a pao je i pokoji udarac, jer je „tovarka“, a oni su „pravi zagrebački dečki“ i znaju da se u Zagrebu kaže samo „pola sedam“.

Frtalji i trifrtalji


Svatko tko se doseli u Zagreb iz južnijih krajeva ubrzo shvati logiku polovice sata. Umjesto „prethodni sat + i po(l)“ u Zagrebu i drugim sjevernim krajevima kaže se „pola + sljedeći sat“. Ali kad se krene u manje odsječke (tj. frtalje) mnogi ni nakon desetljećâ provedenih ovdje ne proniknu u potpunosti u tu logiku. Etimološki, stvar je prilično jasna: frtalj dolazi od njemačkoga „viertel“, tj. „četvrt“. Premda može značiti i gradsku četvrt (stari Zagrepčani znaju reći da netko „živi v našem frtalju“), češća je njegova vremenska upotreba. Dakle, „frtalj sedam“ možemo na hrvatski prevesti kao „četvrt sedam“ i stvari bi trebale postati jasne (četvrt je polovica polovice, pola od 30 minuta je 15 minuta, dakle 6:15). Ili?

Iz nekog razloga, mnogi će „frtalj/četvrt sedam“ shvatiti kao 6:45. Dugo vremena mi je izmicala ta logika, sve dok nisam shvatio osnovnu pogrešnu premisu koja stoji u pozadini. Premda s „pola sedam“ naizgled nema nikakvih praktičnih poteškoća, ta je sintagma zapravo dvoznačna. Oni koji „frtalj sedam“ shvaćaju kao 6:45 odabiru drugačije shvaćanje od nas ostalih. Za njih sintagma „pola sedam“ ima značenje „pola (sata do) sedam“ pa je onda sasvim jasno i da „frtalj sedam“ vide kao „četvrt (sata do) sedam“. I eto nam 6:45.

Romanski i germanski sustav gledanja na sat


Ukratko, dok u južnom dijelu Hrvatske vrijedi romanski sustav gledanja na sat, gdje se do polovice sata referira na prethodni (6:20 = šest i dvadeset), a nakon polovice na sljedeći (6:40 = dvadeset do sedam), u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sustav je preuzet iz njemačkoga, gdje se, čim prođe puni sat, on zanemaruje i pogled upravlja prema idućem. U praksi se to ipak svodi na 4 glavne referentne točke, jer bi ipak bilo previše upotrebljavati na primjer „zehcl sedam“ za 6:10. To se rješava mnogo praktičnijim „pet do frtalj 7“. 🙂

Nažalost, sistem postaje sve manje transparentan i napretkom tehnike, budući da je prilagođen analognim satovima. No, sada kada znate algoritam, više vam se ne bi smjeli dogoditi upitnici nad glavom kad vam frend veli da je čvenk u „pet do trifrtalj 10“. Ako su purgeri na moru skužili da je to „deset manje dvadeset“ (-10?), sjest će to i vama. Za svaki slučaj, pohranite si ovaj tekst u bookmarke.

https://anwa.com.hr/2013/12/04/frtal...nanju-vremena/
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...
FeetF1 is offline  
Old 09.01.2018., 23:47   #9666
Quote:
FeetF1 kaže: Pogledaj post
Jedan zanimljiv tekst o jezicnim navikama / razlikama izmedju Sjevera i Juga.
Zanimljiv tekst, ali (kako i piše u komentarima) objašnjenje o nedekliniranju brojeva ne stoji, to se odnosi samo na glavne brojeve, ne na redne. Riječ je o doslovnom prijevodu s njemačkog.
fsdance is offline  
Old 27.01.2018., 11:48   #9667


Od srh (bockanje ispod kože) genitiv je množine srha, a ne srsa.

Piše Josip Tabak ovako: "Ipak su je srsili probojni srsi čulnosti, drukčiji, oštriji, strašniji od srsa nježnosti..."

Zadrijemao je. Kao da je napisao "od orasa", "od siromasa".
Shain is offline  
Old 04.02.2018., 20:49   #9668
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post


Od srh (bockanje ispod kože) genitiv je množine srha, a ne srsa.

Piše Josip Tabak ovako: "Ipak su je srsili probojni srsi čulnosti, drukčiji, oštriji, strašniji od srsa nježnosti..."

Zadrijemao je. Kao da je napisao "od orasa", "od siromasa".
Nije zadrijemao, nego se ne drži pravila kao pijan plota. Igra se jezikom, oponaša englesku aliteraciju: ... yet pierced again with piercing thrills of sensuality, different, sharper, more terrible than the thrills of tenderness. Uostalom, ako u Vjesniku iz 2006. imamo srse... Ukratko, Tabaku ne pakovati! Njemu se možemo i ti i ja samo diviti - znao je o hrvatskome, a o drugim jezicima da i ne govorimo, više nego ti i ja zajedno. Pa da nas se još i stotinu okupi.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Old 05.02.2018., 12:10   #9669
Quote:
MmeTipfeler kaže: Pogledaj post

Nije zadrijemao, nego se ne drži pravila kao pijan plota. Igra se jezikom, oponaša englesku aliteraciju: ... yet pierced again with piercing thrills of sensuality, different, sharper, more terrible than the thrills of tenderness.
Vidim da detaljno pamtiš školsku lektiru.

Uživanje je čitati Tabaka. Upravo sam se zato trgnuo kad sam vidio "srsa". Ako je to fonostilem, jednim slovcem minimalno je dobio, a na gramatici je izgubio. Skuplja pita nego tepsija.
Shain is offline  
Old 05.02.2018., 17:10   #9670
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Vidim da detaljno pamtiš školsku lektiru.
Školsku lektiru? Pa nisam to čitala kao školsku lektiru.

Quote:
Uživanje je čitati Tabaka. Upravo sam se zato trgnuo kad sam vidio "srsa". Ako je to fonostilem, jednim slovcem minimalno je dobio, a na gramatici je izgubio. Skuplja pita nego tepsija.
Dobio je puno, samo to ne umije svatko cijeniti, a pogotovo nije zaslužio da ga se stavlja na temu o nepismenosti. Na Čašici bi, recimo, isto tako sasvim dobro funkcionirao.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Old 05.02.2018., 19:10   #9671
Quote:
MmeTipfeler kaže: Pogledaj post

a pogotovo nije zaslužio da ga se stavlja na temu o nepismenosti. Na Čašici bi, recimo, isto tako sasvim dobro funkcionirao.
Njegov će lik i djelo to izdržati. Caesar non supra grammaticos.
Shain is offline  
Old 05.02.2018., 21:46   #9672
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Njegov će lik i djelo to izdržati. Caesar non supra grammaticos.
Hoće, dakako. Takvih kao što je bio on ne uspijevaju se dotaknuti pikzibneri. Svejedno, pretpostavljam da ti je poznata i ona ne sutor ultra crepidam. Prevodilac je umjetnik. Gramatička cjepidlaka uvijek ostaje obrtnik.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Old 18.03.2018., 16:28   #9673
Je li pridjev znanstven nastao nekom ludom srećom iz znanosti ili je preuzet takav? Nekako mi se puno vjerojatnijim čini forma znanosni ako bi bio tvoren od znanosti.

Također, se može netko sjetiti primjera u kojem se ubacuje nepostojano a u pridjev tvoren od neke ženske imenice kao što je stranački od stranka? Isto tako ima li razloga da nije strankovni? Čini se nekako normalnijim, kao i banka-bankovni.
tupavi is offline  
Old 21.03.2018., 12:21   #9674
Quote:
tupavi kaže: Pogledaj post

Je li pridjev znanstven nastao nekom ludom srećom iz znanosti ili je preuzet takav? Nekako mi se puno vjerojatnijim čini forma znanosni ako bi bio tvoren od znanosti.

Također, može li se netko sjetiti primjera u kojem se ubacuje nepostojano a u pridjev tvoren od neke ženske imenice kao što je stranački od stranka?

Isto tako ima li razloga da nije strankovni? Čini se nekako normalnijim, kao i banka-bankovni.
U našim starim rječnicima zabilježena je riječ znanstvo i od nje je poteklo znanstveni.

*Znanosno i *strankovno tvorbeno su moguće, ali se nisu ostvarile.

Evo ti nekoliko primjera kao stranka - stranački: djevojka - djevojački, Cerna - ceranski. Od tuđica: katedra - katedarski, šifra, šifarski.
Shain is offline  
Old 28.04.2018., 01:26   #9675
je li riječ ''najprijateljskiji'' ispravna tj. koristi li se?

Na engleskom je to u kontekstu domestikacije životinja gdje se kaže ''the friendliest animals survive'' što obuhvaća i značenje prijateljstva, tolerancije pa čak i slatkog izgleda.

Dakle, zašto ne bi moglo biti prijateljsko ponašanje, pa se netko ponaša prijateljskije od nekog drugog, a netko najprijateljskije? A opet, komparativ i superlativ zvuče pomalo čudno. I ne samo da zvuče - meni i u značenju predstavljaju problem.
Flokithedog is offline  
Old 28.04.2018., 09:21   #9676
Imaš i superlativa poput "najhrvatskiji", koji također nisu osobito smisleni, logični, pravilni... - pa su svejedno u upotrebi. Izražajni razlozi, što ćeš. Toleriraju se ako su značenjski jasni, a pridonose i stilskoj obilježenosti, što autorima nije nebitno.
__________________
What the heck, Hek?!
Hekatonhir is offline  
Old 28.04.2018., 10:54   #9677
Hm da. Znači, stvar izbora.
Hvala
Flokithedog is offline  
Old 09.05.2018., 20:52   #9678
Quote:
Flokithedog kaže: Pogledaj post
Hm da. Znači, stvar izbora.
Hvala
Ne samo stvar izbora, nego i stvar značenja. Prema pravilu, kompariraju se samo opisni pridjevi, a prijateljski to nije. U principu. Često se, iz čiste lijenosti, upotrebljava u informatičkim tekstovima, primjerice, prijateljska aplikacija (friendly application, a moglo bi se isto tako reći i 'jednostavna aplikacija'. Pizdariju kao što je 'najhrvatskiji', koju spominje Hekatonhir, smatram, a vjerujem da je i on smatra, zajebancijom na račun naše stvarnosti. Ne bi bilo na odmet da si navela kontekst, no u svakome slučaju postoji cijeli niz sinonima - naklonjen, prisan, srdačan, iskren, sklon, naklonjen, ljubazan... A svi se mogu komparirati.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Old 09.05.2018., 21:19   #9679
Quote:
MmeTipfeler kaže: Pogledaj post
Pizdariju kao što je 'najhrvatskiji', koju spominje Hekatonhir, smatram, a vjerujem da je i on smatra, zajebancijom na račun naše stvarnosti.
Načelno, da. Smatram je zajebancijom i na račun jezika, kad smo već kod toga. Ali ne diram je, stilizaciju teksta uglavnom prepuštam autoru. Kamo bismo dospjeli kad bismo svi pisali i govorili jednako, nikamo.
__________________
What the heck, Hek?!
Hekatonhir is offline  
Old 09.05.2018., 22:55   #9680
Quote:
Hekatonhir kaže: Pogledaj post
Načelno, da. Smatram je zajebancijom i na račun jezika, kad smo već kod toga. Ali ne diram je, stilizaciju teksta uglavnom prepuštam autoru. Kamo bismo dospjeli kad bismo svi pisali i govorili jednako, nikamo.
Slažem se, dakako. Samo što neki autori vrlo široko shvaćaju pojam 'stilizacija'. Svejedno.

Flokithedog zanimaju tekstovi vezani uz životinje, kućne ljubimce, konkretnije - pse. Njezin primjer the friendliest animals survive nipošto ne bih na hrvatskome izrazila kao "najprijateljskije životinje". Možda, najpitomije. Najmanje neprijateljski nastrojene ili raspoložene. Ukratko, preživljavaju ili opstaju životinje koje s ljudma imaju najmanje problema. Životinje koje ljudi u najmanjoj mjeri shvaćaju kao neprijatelja. Ili kao hranu.

No to već zahtijeva odmak od predloška.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Zatvorena tema


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:00.