Društvene znanosti Sociologija, antropologija, etnologija...
Podforum: Jezikoslovlje |
|
03.03.2017., 13:28
|
#1
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2014.
Postova: 41
|
Koja je službena razlika između sela i grada?
Koja je enciklopedijska i znanstvena definicija sela i grada i po čemu se razlikuju? Da li je to da je selo mjesto gdje se većina bavi poljoprivredom ili nešto drugo?
Zašto npr. u SADu nema sela nego sva takva mjesta nazivaju 'small towns'?
Radi li se samo o proizvoljnoj odluci ili ima neka čvršća definicija i granica diferencijacije?
|
|
|
03.03.2017., 13:30
|
#2
|
meljem po kućama
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: Zgb, Uhljebistan
Postova: 23,739
|
__________________
Freedom is just another word for nothing left to lose
|
|
|
03.03.2017., 13:33
|
#3
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2014.
Postova: 41
|
Jer su tamo svi po ustavnoj definiciji 'citizens', ako se ne varam.
|
|
|
03.03.2017., 13:37
|
#4
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2014.
Postova: 41
|
I nikad ih ne zovi 'peasants' nego 'farmers', a to bi se kod nas najbolje dalo prevesti sa 'poljoprivrednik'.
|
|
|
03.03.2017., 17:01
|
#5
|
David Rudisha
Registracija: Jan 2007.
Lokacija: U zamišljenom svijetu.
Postova: 8,340
|
Mene je pak zanimalo koja je razlika između urbanog i ruralnog područja, što je vrlo slično. Odgovor je da osim gustoće naseljenosti urbana područja moraju imati uvjete zbog kojih bi se trebalo zvati 'gradom' (infrastruktura, npr.)
Tako u Americi najveća urbana područja imaju preko 5000 km kvadratnih, dok su u Indiji puno manja, površinom. U Kini su nešto između te 2 krajnosti. To znači također ako uzmeš urbano područje jednake površine U Indiji, Kini i SAD, ono u Indiji će imati najviše stanovnika, pa slijedi Kina i SAD kao država sa najrjeđe naseljenim urbanim područjima. Tako da predgrađa u manje razvijenim zemljama se ne smatraju urbanim sredinama (pa možda čak i neki rubni dijelovi grada) dok u razvijenim zemljama grad kao urbana sredina obuhvaća znatno šire područje.
__________________
“Because the people who are crazy enough to think they can change the world, are the ones who do.”-Steve Jobs
|
|
|
03.03.2017., 18:04
|
#6
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2014.
Postova: 41
|
@dr.diego
Misliš li da je to razlog zašto je Hum u Istri s 23 stanovnika grad, i to već stotinama godina,
a Višnjevac je sve do nedavno bio selo, i tad se smatralo najvećim selom u Hr?
Čini se da se na kraju radio političkoj moći određene regije.
|
|
|
03.03.2017., 18:22
|
#7
|
David Rudisha
Registracija: Jan 2007.
Lokacija: U zamišljenom svijetu.
Postova: 8,340
|
Quote:
diorama kaže:
@dr.diego
Misliš li da je to razlog zašto je Hum u Istri s 23 stanovnika grad, i to već stotinama godina,
a Višnjevac je sve do nedavno bio selo, i tad se smatralo najvećim selom u Hr?
Čini se da se na kraju radio političkoj moći određene regije.
|
Mislim da je razlog za to-što je to Hrvatska
__________________
“Because the people who are crazy enough to think they can change the world, are the ones who do.”-Steve Jobs
|
|
|
16.03.2017., 09:34
|
#8
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2014.
Postova: 31,205
|
Prema definiciji iz škola mračnog socijalizma i još mračnije Jugoslavije temeljna razlika između sela i grada je u tome što selo živi pretežno od poljoprivrede dok grad živi od industrije. Dakle, da selo pretvoriš u grad trebaš na periferiji izgraditi tvornicu ......
Ali vjerujem da je definicija sela/grada nastala u demokraciji kvalitetnija pa molim forumaše da me isprave.
|
|
|
24.03.2017., 04:26
|
#9
|
U samoizolaciji
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,981
|
Razlika je u tome što u gradu imaš pravo na privatnost a u selu nemaš. Svi sve žele znati o tebi do najsitnijeg detalja i idu postavljati pitanja koje je prosječnog građanina sram. Uz to vlada primitivizam čak u današnje vrijeme gdje su cure u ranim 20im već stare. Ljudi u gradu imaju kasnije a na selu prije djecu. Gradski ljudi manje rade fizički,ovi više pa su gradski nespretniji na poslu ako rade fizički. Selski tračevi su takvi da se ako si iz grada smrzneš. Seljaci su više šminkeri a gradski ljudi više urbani u smislu supkultura. Kad selski čovjek dođe u grad misli da je u centru svijeta,kad gradski čovjek dođe na selo nekako se previše profinjeno drži za njih iako je to normalno za tipičan gradski dan. Glavno pitanje seljaka je ne kako si proveo dan nego ih jako zanima retorički što si radio u smislu fizički jer oni evo puno rade pa onda ispadneš neradnik jer evo,poslije posla nije vrijeme da se odmori nego da se još ide raditi druga smjena. Cijelo vrijeme bi slušao neke žalopojke tipa kako je njima jako teško u životu,uvredljivi ljudi a obično su veliki soljači pameti. Ja ovo pišem iz perspektive gradskog čovjeka. To su ljudi koji preziru grad jer bi sami htjeli biti građani a ne mogu. Građani su postali bolji slojevi na selu koji su se preselili u grad a dok još gradnije postojao,izgradili ga.
|
|
|
31.03.2017., 20:27
|
#10
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2006.
Lokacija: .
Postova: 96,139
|
Quote:
diorama kaže:
@dr.diego
Misliš li da je to razlog zašto je Hum u Istri s 23 stanovnika grad, i to već stotinama godina,
a Višnjevac je sve do nedavno bio selo, i tad se smatralo najvećim selom u Hr?
Čini se da se na kraju radio političkoj moći određene regije.
|
Hum nema status grada.
To je nadimak, ništa više.
Do 1992. nisu ni postojali "gradovi" u Hrvatskoj nego samo "općine", i razlika selo-grad je više bila proizvoljna.
Ali ni danas Hrvatskoj zapravo nema neke posebne "Općine" i "Grada" i cijeli sustav je vrlo zbrčkan.
Recimo "Grad Velika Gorica" ima 60.000 stanovnika, ali samo 30.000 ih živi u naselju Velika Gorica a preostalih 30.000 živi u čak 57 okolnih sela.
Grad Osijek isto ima 10 okolnih naselja;
Quote:
U sastavu grada Osijeka nalazi se 11 naselja (stanje iz 2006), to su: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica, Višnjevac .
|
Neka od njih mogu proći kao "predgrađa" ali neka su kilometrima udaljena sela koja nisu spojena s Osijekom.
Dok recimo "Grad Rijeka" sadrži samo naselje Rijeku (i nekih 100 stanovnika nekog mjestašca kojeg je zahvatila administrativna granica).
__________________
.
|
|
|
17.06.2017., 07:29
|
#11
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2012.
Postova: 2,630
|
Udio seoskog stanovništva po državama (2004.)
* 90-100%: Butan, Istočni Timor, Burundi, Ruanda
* 80-89%: Kambodža, Nepal, Vijetnam, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Vanuatu, Burkina Faso, Eritreja, Etiopija, Uganda
* 70-79%: Lihtenštajn, Afganistan, Bangladeš, Indija, Jemen, Laos, Maldivi, Mjanmar, Šri Lanka, Tadžikistan, Tajska, Mikronezija, Samoa, Čad, DR Kongo, Gvineja Bisau, Lesoto, Madagaskar, Malavi, Mali, Niger, Somalija, Svazi
* 60-69%: Antigva i Barbuda, Grenada, Gvatemala, Haiti, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Gvajana, Kina, Kirgistan, Pakistan, Uzbekistan, Kiribati, Angola, Gambija, Gana, Gvineja, Kenija, Komori, Mozambik, Namibija, Lavlja Gora, Sudan, Južni Sudan, Tanzanija, Togo, Zimbabve
* 50-59%: Albanija, BiH, Moldova, Slovenija, Barbados, Salvador, Indonezija, Turkmenistan, Fidži, Tonga, Tuvalu, Benin, Bjelokosna Obala, Bocvana, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Kamerun, Liberija, Mauricijus, Nigerija, Senegal, SAR, Sveti Toma i Princip, Zambija
* 40-49%: Cipar, Grčka, Hrvatska, Irska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Belize, Honduras, Jamajka, Kostarika, Panama, Sveti Vincent i Grenadini, Paragvaj, Azerbajdžan, Filipini, Kazahstan, Malezija, Sirija, Sjeverna Koreja, Alžir, JAR, Maroko, Maurtanija
* 30-39%: Andora, Austrija, Bugarska, Estonija, Finska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Poljska, Portugal, Švicarska, Ukrajina, Dominikanska Republika, Nikaragva, Bolivija, Ekvador, Armenija, Gruzija, Iran, Mongolija, Tajvan, Maršalovi Otoci, Palau, Kongo, Sejšeli, Tunis, Zelenortska Republika
* 20-29%: Bjelorusija, Češka, Francuska, Norveška, Rusija, Španjolska, Turska, Kanada, SAD, Dominika, Kuba, Meksiko, Trinidad i Tobago, Kolumbija, Peru, Surinam, Brunej, Irak, Japan, Jordan
* 10-19%: Danska, Nizozemska, Njemačka, Švedska, UK, Bahami, Argentina, Brazil, Čile, Venezuela, Južna Koreja, Libanon, Saudijska Arabija, UAE, Australija, Aotearoa, Džibuti, Gabon, Libija
* 0-9%: Belgija, Island, Luksemburg, Malta, Monako, Sveti Marin, Vatikan, Urugvaj, Bahrein, Izrael, Katar, Kuvajt, Oman, Singapur, Nauru
|
|
|
26.06.2017., 15:10
|
#12
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2009.
Postova: 2,182
|
Uz svu apsurdnost današnjice teško je bilo šta reći.
Imaš lipih gradića sa svojstvom grada od 6-7 tisuća stanovnika,te imaš uvrnuta naselja sa slikom sela od 30 tisuća ljudi
|
|
|
01.07.2017., 13:03
|
#13
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2009.
Postova: 1,917
|
Quote:
Detektor kaže:
Razlika je u tome što u gradu imaš pravo na privatnost a u selu nemaš. Svi sve žele znati o tebi do najsitnijeg detalja i idu postavljati pitanja koje je prosječnog građanina sram. Uz to vlada primitivizam čak u današnje vrijeme gdje su cure u ranim 20im već stare. Ljudi u gradu imaju kasnije a na selu prije djecu. Gradski ljudi manje rade fizički,ovi više pa su gradski nespretniji na poslu ako rade fizički. Selski tračevi su takvi da se ako si iz grada smrzneš. Seljaci su više šminkeri a gradski ljudi više urbani u smislu supkultura. Kad selski čovjek dođe u grad misli da je u centru svijeta,kad gradski čovjek dođe na selo nekako se previše profinjeno drži za njih iako je to normalno za tipičan gradski dan. Glavno pitanje seljaka je ne kako si proveo dan nego ih jako zanima retorički što si radio u smislu fizički jer oni evo puno rade pa onda ispadneš neradnik jer evo,poslije posla nije vrijeme da se odmori nego da se još ide raditi druga smjena. Cijelo vrijeme bi slušao neke žalopojke tipa kako je njima jako teško u životu,uvredljivi ljudi a obično su veliki soljači pameti. Ja ovo pišem iz perspektive gradskog čovjeka. To su ljudi koji preziru grad jer bi sami htjeli biti građani a ne mogu. Građani su postali bolji slojevi na selu koji su se preselili u grad a dok još gradnije postojao,izgradili ga.
|
Moguće da je tako nešto bilo prije 50 godina sad su stvari obrnuto propprcionalne , naravno ne baš tako jer je sve od slučaja do slučaja. Svi gradovi ajmo se svest na RH, u 80 posto slučajeva su se naseljavali 50,60 70 godina sa ljudima sa sela njihova djeca imaju ta dvostruka mjerila , tj. sami sebe podižu na viši nivo što je u neku ruku normalno , ostali ljudi sa sela su apropo toga težili ić u gradove ,stan ,posao ,neovisnost isl. Imamo nova naseljavanja gradova 90 , tako da su gradovi pune i prazne sa seljacima što stvara neki kvazi građanski duh , prve generacije pa i druge . Danas su te razlike male i nikakve upravo zbog povezanosti ,ovin ili onim . Malo je na ovim prostorima ljudi koji su građani nekog garda recimo 3 generacije moguće 3 posto, ostalo sve selajaci ,doseljenici i ljudi se uklopili u nešto što zovemo grad. Kažem selo ili manje mjesto ima otvorenost kojeg nekog oduševi nekom smeta .
|
|
|
01.07.2017., 15:23
|
#14
|
U samoizolaciji
Registracija: Jan 2015.
Postova: 2,981
|
Da to je bila industrijalizacija na koju ja gledam izuzetno negativno a 90e su bile u gradovima gdje nije bio rat izbjeglice i to sve nije niti ličilo na grad. Kako god,razlike su i danas očigledne a bivši seljaci polako usvajaju gradski život. Ja bi rađe da se ta tranzicija događala tako da bez državnog intervencionizma bolji seljaci osnivaju ili dolaze u gradove. Mogu reći da je industrijalizacija,davanje stanova socijalnim slučajevima baš u gradu u 90ima pa početkom privatizacije stvorila jedan malograđanski sloj za koji bi najbolje bilo da se vrati na selo a to bi vrijedilo za one koji imaju hipoteke na kreditu u jedinoj nekretnini gdje žive pa gledamo deložacije,socijalni slučajevi npr. to bi se moglo riješiti da dođu na selo.
|
|
|
01.07.2017., 16:13
|
#15
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2009.
Postova: 1,917
|
Quote:
Detektor kaže:
Da to je bila industrijalizacija na koju ja gledam izuzetno negativno a 90e su bile u gradovima gdje nije bio rat izbjeglice i to sve nije niti ličilo na grad. Kako god,razlike su i danas očigledne a bivši seljaci polako usvajaju gradski život. Ja bi rađe da se ta tranzicija događala tako da bez državnog intervencionizma bolji seljaci osnivaju ili dolaze u gradove. Mogu reći da je industrijalizacija,davanje stanova socijalnim slučajevima baš u gradu u 90ima pa početkom privatizacije stvorila jedan malograđanski sloj za koji bi najbolje bilo da se vrati na selo a to bi vrijedilo za one koji imaju hipoteke na kreditu u jedinoj nekretnini gdje žive pa gledamo deložacije,socijalni slučajevi npr. to bi se moglo riješiti da dođu na selo.
|
kako ko gleda pozitivno ili negativno 50,60.70 tih , ti seljaci dobivaju stanove posao i čine 80 posto novog stanovništva ,njihova djeca i oni sami čine novu gradsku populaciju ,djeca su rođena u gradu al kako znamo djecu odgajaju roditelji i dobivamo neki polu građanski element koji zaživljava kako zaživljava . Ratne 90 drukčije oklonosti al slična situacija djeca ,odgoj ,nova sredina . Tako da praktički mi i nemamo kontinuitet gradske sredine , svako od gradske djece ili odraslijih ima nekog na selu bilo more bilo gorje , bilo , rodbinu, braću, babu ili sl.
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:54.
|
|
|
|