Kajkavski govori (i spominanje)

[Wikiceha]

Marekai kaže:

Pa Krleža je bil zadnji spametni zagrebečki intelektualec Srednje Evrope, kulko god ju kritiziral, to je bil njegov kulturni krug v šterom se formiral. Potlem njega su se profilirali samo malograđani - a kaj su oni napravili za Kajkavski jezik v Zagrebu pokazuje denešnja sprava Kajkavskoga v Zagrebu.
Krleža je za peldu povedal za relaciju Kajkavcov i Novoštokavcov:
Bošnjaci, bez obzira na to što su muslimanska, katolička ili pravoslavna raja, bliži su jedni drugima nego Hrvatima iz Krapine i Varaždina, a katolik iz Livna Hrvatu katoliku iz Zlatara još je uvijek čovjek iz inostranstva.
Po navadi je boljše ravnati se po spametnem ljudem. Jedino tak se more dojti do progresa. Tak se i Kajkavci trebaju ravnati po Krleži. I ne imeti rad novoštokavskoga. Mislim, more se imeti rad novoštokavskoga jezika, no vendar je jeden materinjski - kajkavski jezik.

Dakle, Tunjo Filipović, kome su preci Hrvati kajkavci iz okolice Zagreba je bliži Izetbegoviću, kome su preci novoštokavski ekavci iz Turskog Beograda, ali Hrvat iz Krapine, nikako ne može biti bliži Hrvatu iz Livna, iako su i jedno i drugo dio srednjovjekovne hr. države.
Sumrak logike na djelu

[Faro]

Wikiceha kaže:

Dakle, Tunjo Filipović, kome su preci Hrvati kajkavci iz okolice Zagreba je bliži Izetbegoviću, kome su preci novoštokavski ekavci iz Turskog Beograda, ali Hrvat iz Krapine, nikako ne može biti bliži Hrvatu iz Livna, iako su i jedno i drugo dio srednjovjekovne hr. države.
Sumrak logike na djelu

Krivo si pokopčal Krležinu izjavu, ili samo mutiš vodu trolanjem

[Wikiceha]

Faro kaže:

Krivo si pokopčal Krležinu izjavu, ili samo mutiš vodu trolanjem

Ima neki citat gdje je to Krleža rekao ?
Samo sam pocrtao očito.
Novoštokavci možda jesu slični, ali dragi Faro, posve sam siguran da je govor Imotskog npr. dalje nekom Beograđaninu nego zagrebački govor

[Faro]

Wikiceha kaže:

Ima neki citat gdje je to Krleža rekao ?
Samo sam pocrtao očito.
Novoštokavci možda jesu slični, ali dragi Faro, posve sam siguran da je govor Imotskog npr. dalje nekom Beograđaninu nego zagrebački govor

Krleža, Teze za jednu diskusiju iz godine 1935, v Deset krvavih godina, drugi politički eseji, »Sloboda«, Beograd 1977, str 537.

Sigurno nije mislio na današnji poštokavljeni govor urbanog Zagreba, već na nekadašnju kajkavštinu. Zamisli, nekad se i u Zagrebu govorio kajkavski dijalekt, ali sa puno germanizama tzv. purgerski. Mislim da bi u tim okolnostima Beograđaninu, stvarno govor Imotske krajine zvučao bližim.

No, ovdje ne govori o Srbima, već o Bosni i sličnosti njihovih govora, bez obzira na naciju, i kaj bi o tom mogal misliti zagorski selak. Da, za njega je tada Hercegovac, stvarno bio čovjek iz inozemstva...iako katolik kak i on. Vlah, kao i onaj pravoslavni...

[Liudewitus]

Iz putopisa E. Ćelebije, sredina 17.st.:

Opisujući Biograd navodi, kako se rijeka Sava, između ostalog sabire iz voda, koje dolaze sa granica Bosne, Hrvatske i Slavonije (V, p. 370). Istim povodom govori o srpskom jeziku kao o iskvarenu dijalektu, premda su Srbi u neposrednoj blizini Bugara i Bošnjaka (te tu onda kaže, kako mnogo Biograđani, među ostalim poznaju i hrvatski jezik /V, 382/).

Reklo bi se da ga još uvijek poznaju.

(Izvor: Fehim Spaho, "Hrvati u Evlija Ćelebijinu putopisu".)

[Faro]

Liudewitus kaže:

Iz putopisa E. Ćelebije, sredina 17.st.:



Reklo bi se da ga još uvijek poznaju.

(Izvor: Fehim Spaho, "Hrvati u Evlija Ćelebijinu putopisu".)

Kakav iskvareni dijalekt!? O čem ti pričaš? Kaže nepravilan način govora.

"Mnogi znaju također i hrvatski, halijski, slovenski i talijanski jezik."

"Brojevi su im opet kao u bošnjačkom jeziku"....pa ih navodi

"Sva Beogradska raja i povlašteni građani su Srbi" itd..

Navodi riječi koje su ikavska varijanta: npr. svića, čovik

Eto ti Srba ikavaca

Hoćeš se još glupirati sa Ćelebijom ili odustaješ?

[Wikiceha]

Faro kaže:

Krleža, Teze za jednu diskusiju iz godine 1935, v Deset krvavih godina, drugi politički eseji, »Sloboda«, Beograd 1977, str 537.
Sigurno nije mislio na današnji poštokavljeni govor urbanog Zagreba, već na nekadašnju kajkavštinu. Zamisli, nekad se i u Zagrebu govorio kajkavski dijalekt, ali sa puno germanizama tzv. purgerski. Mislim da bi u tim okolnostima Beograđaninu, stvarno govor Imotske krajine zvučao bližim.
No, ovdje ne govori o Srbima, već o Bosni i sličnosti njihovih govora, bez obzira na naciju, i kaj bi o tom mogal misliti zagorski selak. Da, za njega je tada Hercegovac, stvarno bio čovjek iz inozemstva...iako katolik kak i on. Vlah, kao i onaj pravoslavni...

Ne bi.
Gle, moji su iz Zagreba i okolice.
Jezik mojih baka i djedova je imao podosta germanizama, a tako se i razlikovao od govora sela. Govor Zagreba nije baš isti kao govor Zlatara.
Inače, zagrebačka koine je već prije bila pod utjecajem i čakavskih (izbjeglice za vrijeme Turaka) i štokavskih (ista priča, iako u manjem broju) govora.
Zg se inače nalazi blizu mjesta gdje se križaju sva tri glavna kajkavska dijalekta, iako sam spada u Posavsko-Turopoljski.
Od ta 3 dijalekta, samo jedan je arhaični (zagorsko-međimurski), dok su druga dva (gore spomenuti posavsko-turopoljski i križevačko-podravski) više "reformistička", a to se da objasniti i većom interakcijom s druga 2 hr. narječja.
Inače, recimo da svako od ta tri glavna dijalekta odgovara jednoj od glavnih županija srednjovjekovne Slavonije (Zagreb, Križevci, Varaždin), iako naravno ne u potpunosti.
Evo ti par karata na proučavanje;
1. naglasne zone u kajkavskima, po kojoj su se crtale dijalktalne granice;
http://www.zvirek.net/Kajkavskijezik...4%8D-karta.jpg
2. Lončarićeva podjela kajkavskih na 15. dijalekata, a ne na 6. kao što je uobičajeno;
https://zciglar.files.wordpress.com/.../kajkarta1.jpg

Zagrebački je oduvijek bio blizak štokavskima (i čakavskima).
Uostalom, govori južne Slavonije su prije Turaka bili kajkavsko-štokavski (šćakavski), a svi kajkavski govori su nastali iz te, kajkavsko-šćakavske zajednice.
Imao si i ideju da je riječ o "slovenizaciji" šćakavštine za vrijeme zagorskih grofova Celjskih, ali je ona odbačena (slovenski nisu toliko slični kajkavskima).

No, udaljio sam se od teme.
Moja baka je pričala germanizmima, kao što i ja sad pričam anglikanizme u svakodnevnom životu. Mislim da to ne bi bio problem jednom obrazovanijem Beograđaninu za savladati.
Pogotovo nekog trgovca.
S druge strane, govor poljoprivrednika iz Imotskog je pun specifičnih izraza, koje neki Beograđanin sigurno neće znati.

Liudewitus kaže:

Iz putopisa E. Ćelebije, sredina 17.st.:
Reklo bi se da ga još uvijek poznaju.
(Izvor: Fehim Spaho, "Hrvati u Evlija Ćelebijinu putopisu".)

Inače, novoštokavska ekavica (govor Vojvodine, Mačve i Beograda, krajeva koji su pripadali ugarskom kraljevstvu u srednjem vijeku) ima i gro ikavizama u sebi.
Od zaliva, pa nadalje.
A taj dijalekt dosta često ima i otvoreno e (ä), kao i slovački, što možda pokazuje i neke tragove starijih utjecaja, iako je dijalekt nastao novoštokavizacijom Kosovara/Kosovskih Srba, bar po pričama pravoslavnog svećenstva.
@Faro, stanovnici Beograda/Biograda u to vrijeme su većinom muslimani, koji su što misliš što?
Ikavci
Prije pada je Beograd/Biograd bio dio ugarskog kraljevstva, bio je katolički, a govor u njemu je vjerojatno bio srodan kajkavsko-šćakavskim (dakle i šokačkim) govorima južne Slavonije i sjeverne Bosne.
Pa sam kažešš da nema Srba ikavaca

Po Liscu, novoštokavska ekavica ima "zakonite ikavizme", ali oni dolaze evolucijom, kao prirodno obilježje jezika (olakšavanje izgovora).
Iako bi ja rekao da to vuče starije porijeklo, od hrvatskih domorodaca.
Inače, na bugarskom je Bjalograd.
Na mađarskom je bugarski bjeli grad
Googlaj malo, ima zanimljivih naziva.

Srbi nisu bili nikad ikavci, ali je ime grada povijesna stvar.
Inače, nekoć je vjerojatno veći dio zapadne Srbije bio jekavski, a s obzirom da si imao Bunjevce i Šokce u Vojvodini, sigurno i od tamo imaš ikavske utjecaje.
Lako se moglo dogoditi da jezik Srbije bude jekavski (kao što je Vuk i htio), ali imaš teoriju da su Srbi htjeli veći komad Torlaka u južnoj Moravskoj, kao i Makedonca i zapadnih Bugara, a svi su oni ekavski, jbg.

[Liudewitus]

Faro kaže:

Kakav iskvareni dijalekt!? O čem ti pričaš? Kaže nepravilan način govora.

Nije šija nego vrat. To se kaže: "teškata govornata mana" ...

Navedi cijeli odlomak pa možemo diskutirati.

Faro kaže:

Hoćeš se još glupirati sa Ćelebijom ili odustaješ?

Ako smatraš da je navođenje citata i izvora glupiranje, slobodno napiši prijavu.

[Faro]

Liudewitus kaže:

Nije šija nego vrat. To se kaže: "teškata govornata mana" ...

Navedi cijeli odlomak pa možemo diskutirati.



Ako smatraš da je navođenje citata i izvora glupiranje, slobodno napiši prijavu.

"Premda su beogradski muslimani poturi, oni ipak znaju srspki, bugarski, bošnjački i latinski način govora."

"Sva beogradska raja i povlašteni građani su Srbi. Njima pripadaju svi kočijaši koji tjeraju srijemska kola. Premda su blizu bošnjačkog i bugarskog vilajeta, oni imaju ipak svoj zaseban nepravilan način govora." Mnogi znaju također i hrvatski, galijski, slovenski i talijanski jezik."

Znaš šta iz ovog proizlazi? Da Bosanski govor i Hrvatski za našeg Evliju nisu ista stvar

[Liudewitus]

Faro kaže:

"Premda su beogradski muslimani poturi, oni ipak znaju srspki, bugarski, bošnjački i latinski način govora."

"Sva beogradska raja i povlašteni građani su Srbi. Njima pripadaju svi kočijaši koji tjeraju srijemska kola. Premda su blizu bošnjačkog i bugarskog vilajeta, oni imaju ipak svoj zaseban nepravilan način govora." Mnogi znaju također i hrvatski, galijski, slovenski i talijanski jezik."

Znaš šta iz ovog proizlazi? Da Bosanski govor i Hrvatski za našeg Evliju nisu ista stvar

Srbi oko Beograda očito govore nekakvim smederevsko-vršačkim jezikom. To je moj zaključak.

…Narod se u ovim krajevima u pučkom govoru zove Bošnjaci. Samo draže im je kad se kaže Bosanci. Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni sami bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom (misli na hrvatski).

Bosanci (stanovnici Bosne) govore jezikom bliskim hrvatskom.

(Izvor: E Ćelebija: Potopis)

[Faro]

Liudewitus kaže:

Srbi oko Beograda očito govore nekakvim smederevsko-vršačkim jezikom. To je moj zaključak.



Bosanci (stanovnici Bosne) govore jezikom bliskim hrvatskom.

(Izvor: E Ćelebija: Potopis)

Upravo tako, nisu isti, ali su bliski. No i Srpski je sličan. Tako je i dan danas.

[Liudewitus]

Faro kaže:

Upravo tako, nisu isti, ali su bliski.

Ne. Razlika je očita. Stanovnici Bosne:

Kao što je čist njihov jezik, tako su, zaista, i oni sami bistri ljudi koji sve ispravno prosuđuju. Jezik im je blizak latinskom (misli na hrvatski)

Srbi oko Beograda:

Premda su blizu bošnjačkog i bugarskog vilajeta, oni imaju ipak svoj zaseban nepravilan način govora

Ono što se tada nazivalo srpskim jezikom je očito bio nekakav kreolizirani jezik.

Faro kaže:

No i Srpski je sličan. Tako je i dan danas.

Ne. Današnji standardni srpski je došao sa zapada s Vukovom reformom.

[Liudewitus]

Predlažem da više ne opterećujemo ovu temu.

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Srbi oko Beograda očito govore nekakvim smederevsko-vršačkim jezikom. To je moj zaključak.
Bosanci (stanovnici Bosne) govore jezikom bliskim hrvatskom.
(Izvor: E Ćelebija: Potopis)

S time da sve srpske istočnoštokavske (i staroštokavske) bugari svojataju za sebe.
Hercegovački novoštokavski su im strani

[Marekai]

Imena vulic na Kajkavskomu književnomu jeziku v Zagrebu, z doba gda išče neje bilo denešnjega novega štokavskoga jezika v Zagrebu i Kajkavski državi.
Kajkavska imena su nad imenom v Nemškomu jeziku, kaj kaže na visokši status Kajkavskoga jezika.

Status Kajkavskoga jezika je očivestno bil puno boljši za vreme Austro-Vugerske Monarhije neg potlem v Jugoslaviji i denes v Hrvatski.



Negda gospoda, denes ne postojimo.

[Stjepan Gotal]

Postovani!

Glupo ce Vam, mozebitno, ovo zvucati. No, uistinu mi jest bitno.

Posebno se obracam ljudima iz sljedecih opcina zapadno i jugozapadno od Varazdina: Petrijanec, Sracinec, Vidovec, Vinica, Cestica, Marusevec, Donja Voca, Ivanec, Klenovnik, Lepoglava.

Dugo sam otudjen od naseg jezika. Dozivio ga jesam, ali nisam ga nikad naucio kako valja. U prilici sam, da nisam trenutno kod kuce. Moji, koji nisu silom od njega otudjeni, otudjili su se dobrovoljno; mrze ga bas svi. Tako nikako nemogu do njega, iako mi je nadohvat ruke, takorekuci.

Ono sto me jos vise brine, jest da ako hitro ne poduzmem nesto, da ce uskoro biti kasno, jer kad stari ljudi umru, kad nestane prizora kao sto je ovaj, a to ce biti uskoro, nece vise biti prilike.

Nije da ne znam nista. Jos se malo sjecam koliko sam stigao pohvatati.

Dajte molim Vas lijepo, ako ima koga, moze li mi netko od Vas gore spomenutih napisati kako se po padezima mijenjaju pokazne zamjenice U MNOZINI? Uvie/Uva/Ovu, Tie/Ta/tua, Unie/Una/Onu

Kako glasi Genitiv mnozine? Jeli "Tieh" npr. bi li se reklo "Zmislim se tieh"? Jeli tako tocno?

Kako glasi Dativ? Jeli "Tim" ili "Tiem"

Kako glasi lokativ? Je li npr. "Na tie" ili "Na tieh" ili "Na Tiej"

Kako se deklinira imenica "Ljudi" je li Genitiv naglasak na drugom slogu; "Ljudi"

Kako glasi Dativ te rijeci? Je li "Ljudem" ili "Ljudum"?

Kakav je Lokativ i gdje je naglasak? Je li "Pri Ljudej?

Kako znati kako se naglasi mnozina? Kada se treba "nategnuti" zadnji slog, a kada se samo zadnji slog naglasi?

Kako znati u kojim oblicima rijeci dolazi dvoglas, a u kojima jednostavan glas; npr. muce me glagolski pridjevi:

infinitiv je "Delati" pa ide dalje: 1. Ja dielam, 2. Ti dielas itd. u prezentu je stalno dvoglas "ie". Onda muski rod glagolskog pridjeva radnog je "delau", zenski je "dielala" i srednji "delalo", ali kako je za srednji rod mnozine; je li "deca so dielala" ili "deca so delala"?

Kakvi su glagolski pridjevi trpni? Za njih uopce neznam kakvi su; imaju li dvoglas "ie" ili samo "e"? Je li "dielan/ dielana/ dielano i dielani/ dielane/ dielana?" ili je samo Jednostavno e?

Pa kako se u deklinaciji mijenja dvoglas? Nominativ je npr. "desc" (ispricavam se, nemam diakriticke znakove), pa kakav je genitiv; je li "diezdja" ili "dezdja" i na kojem je slogu naglasak.

I kakav je lokativ muskog roda jednine ovdje? Je li "Na diezdju" ili "Na diezdji" ili "na dezdju" ili "na dezdje"?

I onda imam konkretna pitanja glede leksika. Moze li se umjesto "vec" sa znacenjem istim kao u standardnom jeziku reci "vre"?

Kaze li se "navieke" ili "naviek" ili "navieka"?

Kada se kaze/ kaze li se jos uopce/ kazu li barem stari ljudi "stopram"?

Ovo me zanima nisam nikad imao prilike cuti; kako se kaze "dakle"?

Kako se kaze "Medjutim"?

Kako se kaze "Takodjer"? Je li "Takaj" ili nije? I na kojem je slogu naglasak?

Kako da znam kako treba komparirati pridjeve? Kako se npr. komprarira "Toplu" ili "Tuaplu"? Jeli "Toplejse" ili se mora reci "bole/ vec toplu/tuaplu"?

Kako se kaze "Itko" Je li "Isci"

Kako se kaze "jos"? Kaze li se "Isce" ili "Esce" ili "ise"?

Kako se kaze "uhvatiti"? Ne mislim na "prijeti", to znaci "primiti", mislim bas na "uhvatiti".

Kako bi se reklo "umoran/-na/-no"?

Kako glasi imperativ od "imeti"? Sumnjam da je "Imaj". Cini mi se da sam jednom cuo nesto kao "Imiej", ali nisam siguran.

E i ovo; kako se deklinira imenica "vrieme" u mnozini? Kako glase ti oblici? Nisam ih cuo nikad.

Kako se kaze ono, sto se u standardu kaze "provaliti"? Je li "Vdrieti" ili nije?

Kako se naglasi glagolski pridjev radni od "Hoditi"? Je li "hodiu" ili "hodiu"? A kako je za mnozine i ostale rodove?


Kako bi se reklo "zahtijevati"? Znam da se "htjeti" kaze "steti", ali kako je bas "zahtijevati"?

Kako se deklinira zamjenica "steri/ stere/ stera"; u mnozini dakle? Postoji li zamjenica "ki" u mnozini?

Molim Vas pomozite.

[Marekai]

Bog dej,
dost pitanji, a dost tega - deklinacije i konjugacije se more najti na site-u Kajkavskoga jezika.

Stopram se razme išče, vekšinum v Međimorju, Podravju i nekaj v Zagorju, al skoro nišče to več ne govori, verjatno zvun mene - ljudi razmu al se srame - svojega porekla. Amerikanci bi rekli self-hate.

je, vre je kajkavski za štokavski već

takaj je kajkavski za štokavski također

Tiem ili tem

Medtem(tega) je kajkavski za balkanski međutim

Naglasek je na hodiu.

deca so dielala

more i diežđa i dežđa, naglasek na 1. slogu.


Je velka škoda kaj Kajkavci potlem jezero let i vsakojačkeh državi, završavlju svoje kulutrno i jezično putovanje v jeni balkanski polu-državici imenuvani Hrvatski, gde se njihov jezik - šteri postoje več od jezero let - ne prizna i neda jim se govoriti!

Nekaj su si i sami krivi kaj se ne znaju organizirati i za svoju ljudsku pravicu zboriti, neg oču vsi stranjskega štokavskega jezika govoriti - fenomen kmetije, kaj balkanski hahari na vlasti znaju dobre skoristiti, pripovedajuč jim nekve mite o Hrvatstvu, s čem Kajkavci zvirno i čez poviest nemaju opče nikve veze.

Stjepan Gotal kaže:

Postovani!

Glupo ce Vam, mozebitno, ovo zvucati. No, uistinu mi jest bitno.

Posebno se obracam ljudima iz sljedecih opcina zapadno i jugozapadno od Varazdina: Petrijanec, Sracinec, Vidovec, Vinica, Cestica, Marusevec, Donja Voca, Ivanec, Klenovnik, Lepoglava.

Dugo sam otudjen od naseg jezika. Dozivio ga jesam, ali nisam ga nikad naucio kako valja. U prilici sam, da nisam trenutno kod kuce. Moji, koji nisu silom od njega otudjeni, otudjili su se dobrovoljno; mrze ga bas svi. Tako nikako nemogu do njega, iako mi je nadohvat ruke, takorekuci.

Ono sto me jos vise brine, jest da ako hitro ne poduzmem nesto, da ce uskoro biti kasno, jer kad stari ljudi umru, kad nestane prizora kao sto je ovaj, a to ce biti uskoro, nece vise biti prilike.

Nije da ne znam nista. Jos se malo sjecam koliko sam stigao pohvatati.

Dajte molim Vas lijepo, ako ima koga, moze li mi netko od Vas gore spomenutih napisati kako se po padezima mijenjaju pokazne zamjenice U MNOZINI? Uvie/Uva/Ovu, Tie/Ta/tua, Unie/Una/Onu

Kako glasi Genitiv mnozine? Jeli "Tieh" npr. bi li se reklo "Zmislim se tieh"? Jeli tako tocno?

Kako glasi Dativ? Jeli "Tim" ili "Tiem"

Kako glasi lokativ? Je li npr. "Na tie" ili "Na tieh" ili "Na Tiej"

Kako se deklinira imenica "Ljudi" je li Genitiv naglasak na drugom slogu; "Ljudi"

Kako glasi Dativ te rijeci? Je li "Ljudem" ili "Ljudum"?

Kakav je Lokativ i gdje je naglasak? Je li "Pri Ljudej?

Kako znati kako se naglasi mnozina? Kada se treba "nategnuti" zadnji slog, a kada se samo zadnji slog naglasi?

Kako znati u kojim oblicima rijeci dolazi dvoglas, a u kojima jednostavan glas; npr. muce me glagolski pridjevi:

infinitiv je "Delati" pa ide dalje: 1. Ja dielam, 2. Ti dielas itd. u prezentu je stalno dvoglas "ie". Onda muski rod glagolskog pridjeva radnog je "delau", zenski je "dielala" i srednji "delalo", ali kako je za srednji rod mnozine; je li "deca so dielala" ili "deca so delala"?

Kakvi su glagolski pridjevi trpni? Za njih uopce neznam kakvi su; imaju li dvoglas "ie" ili samo "e"? Je li "dielan/ dielana/ dielano i dielani/ dielane/ dielana?" ili je samo Jednostavno e?

Pa kako se u deklinaciji mijenja dvoglas? Nominativ je npr. "desc" (ispricavam se, nemam diakriticke znakove), pa kakav je genitiv; je li "diezdja" ili "dezdja" i na kojem je slogu naglasak.

I kakav je lokativ muskog roda jednine ovdje? Je li "Na diezdju" ili "Na diezdji" ili "na dezdju" ili "na dezdje"?

I onda imam konkretna pitanja glede leksika. Moze li se umjesto "vec" sa znacenjem istim kao u standardnom jeziku reci "vre"?

Kaze li se "navieke" ili "naviek" ili "navieka"?

Kada se kaze/ kaze li se jos uopce/ kazu li barem stari ljudi "stopram"?

Ovo me zanima nisam nikad imao prilike cuti; kako se kaze "dakle"?

Kako se kaze "Medjutim"?

Kako se kaze "Takodjer"? Je li "Takaj" ili nije? I na kojem je slogu naglasak?

Kako da znam kako treba komparirati pridjeve? Kako se npr. komprarira "Toplu" ili "Tuaplu"? Jeli "Toplejse" ili se mora reci "bole/ vec toplu/tuaplu"?

Kako se kaze "Itko" Je li "Isci"

Kako se kaze "jos"? Kaze li se "Isce" ili "Esce" ili "ise"?

Kako se kaze "uhvatiti"? Ne mislim na "prijeti", to znaci "primiti", mislim bas na "uhvatiti".

Kako bi se reklo "umoran/-na/-no"?

Kako glasi imperativ od "imeti"? Sumnjam da je "Imaj". Cini mi se da sam jednom cuo nesto kao "Imiej", ali nisam siguran.

E i ovo; kako se deklinira imenica "vrieme" u mnozini? Kako glase ti oblici? Nisam ih cuo nikad.

Kako se kaze ono, sto se u standardu kaze "provaliti"? Je li "Vdrieti" ili nije?

Kako se naglasi glagolski pridjev radni od "Hoditi"? Je li "hodiu" ili "hodiu"? A kako je za mnozine i ostale rodove?


Kako bi se reklo "zahtijevati"? Znam da se "htjeti" kaze "steti", ali kako je bas "zahtijevati"?

Kako se deklinira zamjenica "steri/ stere/ stera"; u mnozini dakle? Postoji li zamjenica "ki" u mnozini?

Molim Vas pomozite.

[Stjepan Gotal]

Zdravo, kolega Marekai.

Vidim da se Vi interesirate za ovu temu. Hvala sto pokusavate pomoci. Ali niste iz ovih spomenutih opcina? Poznajete li mozda nekoga tko jest? Krecete li se tamo? Istrazujete li mozda na vlastitu ruku? I jeste li potpuno sigurni za ovo sto ste napisali?

[Wikiceha]

Marekai ti nije kajkavac, već osoba sa "zanimljivim" političkim stavovima o kajkavstvu.
Mislim da je bila priča da je čovjek "istočnijeg" porijekla sa prebivalištem u Sloveniji
U svakom slučaju, s kajkavskim govorima ne bi trebao imati veze.

[Detektor]

Preveč si stručan,ja nisam z tih područja al jesam z županije pa znam kak ljudi govoriju. Pojma nemam kaje imperativ i ostale gluposti kaj sam pozabil. No nadam se da sam ti pomogel. Na svim samoglasnicima je naglasak u pravilu. Pelau,voziu govore kod Cestice a Lepoglafčani imaju jednu specifičnost da gutaju samoglasnike npr. s(o)k,k(o)nj,v(o)da Umjesto kaj kažu kie a u tom okružju se kaže i koj umjesto kaj isto tako ljudi područja blizu Lepoglave i u njoj stavljaju prijeglase na samoglasnike npr. krov pa to naglas ko Nijemci ono njemačko o s prijeglasom. Lepoglava se kaže Lijepeglova a Petrijanec Petronec sa malo dužim naglašenim o i sa svim smaoglasnicima naglašenim.

Stjepan Gotal kaže:

Kako glasi Genitiv mnozine? Jeli "Tieh" npr. bi li se reklo "Zmislim se tieh"? Jeli tako tocno?

Zmislim se teg.

Kako glasi Dativ? Jeli "Tim" ili "Tiem"

Tiem

Kako glasi lokativ? Je li npr. "Na tie" ili "Na tieh" ili "Na Tiej"

Tiem

Kako se deklinira imenica "Ljudi" je li Genitiv naglasak na drugom slogu; "Ljudi"

Da

Kako glasi Dativ te rijeci? Je li "Ljudem" ili "Ljudum"?

Ljudem

Kakav je Lokativ i gdje je naglasak? Je li "Pri Ljudej?

Pri ljudem

Kako znati kako se naglasi mnozina? Kada se treba "nategnuti" zadnji slog, a kada se samo zadnji slog naglasi?

Naglašava se na svakom samoglasniku tipa z čovekom

Kako znati u kojim oblicima rijeci dolazi dvoglas, a u kojima jednostavan glas; npr. muce me glagolski pridjevi:

infinitiv je "Delati" pa ide dalje: 1. Ja dielam, 2. Ti dielas itd. u prezentu je stalno dvoglas "ie". Onda muski rod glagolskog pridjeva radnog je "delau", zenski je "dielala" i srednji "delalo", ali kako je za srednji rod mnozine; je li "deca so dielala" ili "deca so delala"?

Ovisi od sela do sela.

Kakvi su glagolski pridjevi trpni? Za njih uopce neznam kakvi su; imaju li dvoglas "ie" ili samo "e"? Je li "dielan/ dielana/ dielano i dielani/ dielane/ dielana?" ili je samo Jednostavno e?

Sve je na ie

Pa kako se u deklinaciji mijenja dvoglas? Nominativ je npr. "desc" (ispricavam se, nemam diakriticke znakove), pa kakav je genitiv; je li "diezdja" ili "dezdja" i na kojem je slogu naglasak.

Deklinacija: dešč,dešča,dešču,dešča,dešču,dešč,vokativ ne postoji,dešču,deščem

Kaze li se "navieke" ili "naviek" ili "navieka"?

Naviek

Kada se kaze/ kaze li se jos uopce/ kazu li barem stari ljudi "stopram"?

Ne

Ovo me zanima nisam nikad imao prilike cuti; kako se kaze "dakle"?

Nema dakle

Kako se kaze "Medjutim"?

Nema

Kako se kaze "Takodjer"? Je li "Takaj" ili nije? I na kojem je slogu naglasak?

Normalno se kaže,takaj je već zastarjelica,na svim samoglasnicima je naglasak. tAkAj (velikim slovima je to di je naglasak)

Kako da znam kako treba komparirati pridjeve? Kako se npr. komprarira "Toplu" ili "Tuaplu"? Jeli "Toplejse" ili se mora reci "bole/ vec toplu/tuaplu"?

Toplejše

Kako se kaze "Itko" Je li "Isci"

Ne. Itko se kaže iko bez t.

Kako se kaze "jos"? Kaze li se "Isce" ili "Esce" ili "ise"?

Još se normalno kaže. Išče.

Kako se kaze "uhvatiti"? Ne mislim na "prijeti", to znaci "primiti", mislim bas na "uhvatiti".

Vloviti,svi samoglasnici su naglašeni.

Kako bi se reklo "umoran/-na/-no"?

Vmoren,vmorena,vmorilo

E i ovo; kako se deklinira imenica "vrieme" u mnozini? Kako glase ti oblici? Nisam ih cuo nikad.

Na svim slogovima je naglasak a deklinacija je normalna ko i na vrieme.

Kako se kaze ono, sto se u standardu kaze "provaliti"? Je li "Vdrieti" ili nije?

Nije vrdrieti

Kako se naglasi glagolski pridjev radni od "Hoditi"? Je li "hodiu" ili "hodiu"? A kako je za mnozine i ostale rodove?

Hodiju

Kako bi se reklo "zahtijevati"? Znam da se "htjeti" kaze "steti", ali kako je bas "zahtijevati"?

Nema toga,preknjiževno.

Kako se deklinira zamjenica "steri/ stere/ stera"; u mnozini dakle? Postoji li zamjenica "ki" u mnozini?

Šterega.