Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje

Stanovanje Gdje i kako stanujete, i kako uopće doći do vlastita stana
Podforumi: Vrt, Sam svoj majstor, Interijeri

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 23.04.2017., 22:00   #201
Quote:
davorradman kaže: Pogledaj post
Da pojednostavim pitanje..
Već se o tome raspravljalo, ali nemojte me razapeti, čisto me zanima..

Ako je, što se tiče statike, ab 5/5 a fert recimo 3/5.
Ako je vanjski zid 25cm 5/5 a 20cm 3/5.

U oba slučaja imam 8/10.

Svi su mi vec rekli, uključujući i osobu koja mi radi projekt, da idem na zid 25.
Ali me čisto zanima kako to da je taj fert oprostiv, a zid od 20cm nije? U biti jedina stvar koja me buni je.. kako uopće može biti u ponudi blok od 20cm vanjski nosivi ako je sve ispod 25 statički neprihvatljivo? Zašto to nije zabranjeno za prodavati?

Ili su tolike razlike u hr regijama pa negdje ide negdje ne?

Sent from my ONEPLUS A3003 using Tapatalk
Htio ti ili ne, moraš nosive zidove raditi sa 25cm blokom.
Fert ide do maxxxx 6m, ali ako imaš negdje veći raspon, taj dio moraš presjeć AB gredom.
Fert je jeftinji, brže za napravit i svakako lakši od AB ploče. Ako te već brine potres koji bi ti sravnio kuću samo zato jer imaš fert, hebeš mi sve ako bi ta kuća ostala stajati i da ima AB ploču. Ideš preduboko u teoriju koja realno ima iznimno malo utjecaja u praksi, posebno prilikom gradnje obiteljske kuće.
Ako temelje,horizontalne i vertikalne serklaže napraviš po projektu, totalno je nebitno jel gore AB il fert. To je fakin tvrđava.

Quote:
The unforgiven kaže: Pogledaj post
U principu normalne obiteljske kuce trebaju jedan nosivi zid unutra osim vanjskih, naravno zavisi i od tlocrta.

Recimo da kod ferta ide do nekih 5m bez problema, znaci kuca do sirine od 10m.
A kod AB deka ide koliko zelis, skoro pa ni ne trebaju unutarnji nosivi, ako bas treba, stavi se negdje greda i recimo stup da ju drzi.

Ja sam recimo imao stan u zgradi od 70m2 bez nosivog zida unutra, sve su nosili vanjski i AB deka kao medjukatna konstrukcija, zgrada 8katova.
Sve ovisi o tlocrtu i na kojim pozicijama se može uhvatit vertikalni serklaž koji će ići cijelom visinom kuće. Kod mene su neki zidovi 25 za koje ja nebi rekao da "baš" moraju bit 25, al hebat ga, ako mora tako bit neka bude.
Meni je dnevna nekih 6.5mx4.7, tako da smo fert okrenuli na kraću dijagonalu i opet sam morao na jednom dijelu pružit AB gredu koje je ustvari nastavak vertikalnog serklaža koji se pruža sa jednog od centralnih nosivih zidova.
bojanzd is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2017., 22:12   #202
Kod zidanih konstrukcija zid ispod 25 cm širine po pitanju mehaničke otpornosti i stabilnosti nije nosiv. U stvarnosti zid 20 cm preuzima određenu silu ali to nije relevantno za proračun te se ne smatra nosivim. Ne može se zabraniti prodaja građevnog proizvoda već je potreban projekt kako bi svaki građevni proizvod bio ugrađen na pravo mijesto i na ispravan način - npr. zid od opeke građen od građevnog proizvoda opeke širine 20 cm ne može biti nosiv, strop raspona 6 m od građevnog proizvoda fert gredice za raspon od 3 m itd.....

Ne postoje razlike u projektiranju po regijama samo u mišljenjima izvođača na temelju njihovog praktičnog iskustva što nije vjerodostojno obzirom da se projektira prema zakonu, pravilnicima, tehničkim normama i priznatim pravilima struke.
Filip Steković is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2017., 23:55   #203
Quote:
The unforgiven kaže: Pogledaj post
U principu normalne obiteljske kuce trebaju jedan nosivi zid unutra osim vanjskih, naravno zavisi i od tlocrta.

Recimo da kod ferta ide do nekih 5m bez problema, znaci kuca do sirine od 10m.
A kod AB deka ide koliko zelis, skoro pa ni ne trebaju unutarnji nosivi, ako bas treba, stavi se negdje greda i recimo stup da ju drzi.

Ja sam recimo imao stan u zgradi od 70m2 bez nosivog zida unutra, sve su nosili vanjski i AB deka kao medjukatna konstrukcija, zgrada 8katova.
Zapravo, ako ćemo se držati protupotresnih preporuka, trebaju 2 unutarnja zida, jedan okomito na drugi. Makar ako staviš Fert strop, jedan unutarnji zid ne nosi ništa, on ukrućuje vanjske zidove. Ajmo reći da ih pridržava.

U praksi Fert nosi i na 6,5m ako baš mora (u konkretnom slučaju je bila bespravna gradnja, ne znam dali bi to danas projekt "pokrio").

Problem Fert stropa na većem rasponu je prevelik računski progib. Naime, računsko opterećenje stropova u zgradama je 200kg/m2 ( u praksi je uglavnom osjetno manje, nitko u stanu od 100m2 nema 20t namještaja) pa zbog tog predviđenog opterećenja dolazi do prevelikog progiba na rasponima većim od 5m.

Puna ploča ako se oslanja na 4 zida ide do 6-6,5m, iznad toga postaje predebela.

A tvoj stan je vjerovatno bio u rasponu 6m, ali je sasvim sigurno imao jedan nosivi zid unutar stana. U stanogradnji je normalno da puna ploča stoji na 3 zida, a vanjski fasadni jezidani nenosivi.

Quote:
davorradman kaže: Pogledaj post
Svi su mi vec rekli, uključujući i osobu koja mi radi projekt, da idem na zid 25.
Ali me čisto zanima kako to da je taj fert oprostiv, a zid od 20cm nije? U biti jedina stvar koja me buni je.. kako uopće može biti u ponudi blok od 20cm vanjski nosivi ako je sve ispod 25 statički neprihvatljivo? Zašto to nije zabranjeno za prodavati?
Nema oprostivo i neoprostivo. Imaš materijale koji se smiju upotrebljavati, i onda ih upotrijebiš na prikladnom mjestu.
Blok 20cm je za nenosive zidove.
Razni poslovni objekti su ugl skeletnog tipa (znači stupovi i ploče, minimum nosivih betonskih zidova) i onda pregradni zid može biti i od cigle 20cm ako je takav zahtjev.


Quote:
nikicam2 kaže: Pogledaj post

Fert je samo jedan u velikom nizu različitih izvedbi (sitno)rebričastih stropova. Rebričastim stropovima se mogu premostiti veliki rasponi ekonomičnije nego li punom pločom.
Svaki tip stropa ima svoju namjenu, područje upotrebe i uvjete u kome je njegova primjena u gradnji ekonomična i prihvatljiva.
.
Ovo je jako dobro napisano

Quote:
bojanzd kaže: Pogledaj post
Sve ovisi o tlocrtu i na kojim pozicijama se može uhvatit vertikalni serklaž koji će ići cijelom visinom kuće. Kod mene su neki zidovi 25 za koje ja nebi rekao da "baš" moraju bit 25, al hebat ga, ako mora tako bit neka bude.
Meni je dnevna nekih 6.5mx4.7, tako da smo fert okrenuli na kraću dijagonalu i opet sam morao na jednom dijelu pružit AB gredu koje je ustvari nastavak vertikalnog serklaža koji se pruža sa jednog od centralnih nosivih zidova.
Kako greda može biti nastavak vertikalnog serklaža? Ili ti možda misliš na rebro za ukrućenje koje se stavlja okomito na gredice (izostavi se jedan redu uložaka pa se stave 4 šipke i vilice)?

Po trenutno važećim propisima, nosivi zidovi su 25 ili više cm.
U praksi, gomila kuća iz 60-80tih ima zidove od 20 cm (neke i tanje) pa se nisu zbog tog srušile. Ali ako opali imalo potresa, pitanje je kako bi to podnijele.
Iako u većini kuća iz tih vremena nije toliko problem debljina zidova koliko izrazito loš raspored nosvih zidova ( zbog otvora kuće su obićno "meke" u jednom smjeru).
baustelac99 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2017., 00:30   #204
Vidim da sam pokrenuo raspravu fert ili ploca, pa evo da prekinem sa drugim pitanjem

Teren koji sam kupio ima jako mekano tlo. Iz tog razloga pristupili smo i napravili geotehnicki elaborat i zabili su 4 sonde. Dvije sonde su dosle na dubinu cca 2-2.5m, jedna na 4,6m a jedna na 7,9m. Preporuka po elaboratu je promjena tla u visni od 1m, uz nabijanje/sabijanje tla svakih 25cm. . Pise u elaboratu da se usvaja dopusteno naprezanje ispod temelja 120.0 kN/m2. Koliko su me uputili potrebno je recimo 300 kN/m2 da se ne bi islo na izmjenu tla. Preporuka po elaboratu je izvedba plitkog temeljenja, trakasti temelj ili temeljna ploca.
Da li nakon izmjene tla u projektu prilikom proracuna temelja, uzima vrijednost naprezanje od 120 kN/m2 ili se nakon promjene tla ta vrijednost mjeri/podize na neku vecu, recimo 200 ili 250 ili 300 kN/m2?
Nema m logike da se dalje drzi vrijednost od 120 kN/m2, jer onda ne vidim smisao promjene tla, onda se odmah moze ici raditi ploca ili nije tako?

Hvala
__________________
Bla bla bla

Zadnje uređivanje giga1 : 24.04.2017. at 00:41.
giga1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2017., 07:41   #205
Quote:
bojanzd kaže: Pogledaj post
Htio ti ili ne, moraš nosive zidove raditi sa 25cm blokom.
Hvala ti na općenitom objašnjenju.
Kako rekoh, 25 će biti u planu. Koliko sam god u početku mislio uštediti koju kintu sa 20, sada mi je u interesu da uštedim sa 25 jer se tako ovdje radi.

Ali za ovo kvotano me razlog zanima baš. A razlog su potresi, zbog mladosti dinarida?

Pitam jer je nesrazmjer veliki između CH di stari kaže rade zidove 14. Stari je bauštelac, ne zna on proračune, tako da mi ne može dati objašnjenje.

Pretpostavljam da onda oni imaju neki ab zid unutra koji čini sa ab pločom kostur pa to tako prolazi?

Pitao sam već nekoliko puta ovdje na temi, i svaki puta sam dobio odgovor kao tvoj, moraš i gotovo.

A u jednom izvoru sam naišao da ab ploča, pošto se njom može učvršćivati u više smjerova i iz 1 komada je, povezuje zidove čvršće i čini cijelu građevinu kompaktnijom i otpornijom, pa omogućava tanje zidove.

Kažem, neću ići stanjivati ja, definitivno sam odustao od toga, ali me nervira to držanje pravila kao svete krave.
davorradman is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2017., 13:56   #206
Ne možeš se pozivati na neke od najuređenijih država svijeta (D, CH) i onda reći da te živcira projektiranje po zakonu.

Područje cijele HR se smatra prilično trusnim sa ponekim ekstremima kao što su Dubrovnik i Zagreb. Gledajući od juga prema sjeveru Europe potresni rizik se smanjuje tako da već Njemci i Švicarci ne mare puno za potrese, a Skandinavci puno više pažnje usmjeravaju na vjetar nego na potres.

Taj trend je još uočljiviji kada gledaš tko je najviše angažiran na znanstvenim istraživanjima iz područja potresnog inženjerstva - Grci, Talijani, Portuglaci, Truci... jer cijeli Mediteran se trese.
__________________
Arnoux je najbrži vozač...za jedan krug. Za cijelu utrku je jednostavno preglup - Alain Prost
BigSaint is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2017., 15:01   #207
Quote:
davorradman kaže: Pogledaj post
Hvala ti na općenitom objašnjenju.
Kako rekoh, 25 će biti u planu. Koliko sam god u početku mislio uštediti koju kintu sa 20, sada mi je u interesu da uštedim sa 25 jer se tako ovdje radi.

Ali za ovo kvotano me razlog zanima baš. A razlog su potresi, zbog mladosti dinarida?

Pitam jer je nesrazmjer veliki između CH di stari kaže rade zidove 14. Stari je bauštelac, ne zna on proračune, tako da mi ne može dati objašnjenje.

Pretpostavljam da onda oni imaju neki ab zid unutra koji čini sa ab pločom kostur pa to tako prolazi?

Pitao sam već nekoliko puta ovdje na temi, i svaki puta sam dobio odgovor kao tvoj, moraš i gotovo.

A u jednom izvoru sam naišao da ab ploča, pošto se njom može učvršćivati u više smjerova i iz 1 komada je, povezuje zidove čvršće i čini cijelu građevinu kompaktnijom i otpornijom, pa omogućava tanje zidove.

Kažem, neću ići stanjivati ja, definitivno sam odustao od toga, ali me nervira to držanje pravila kao svete krave.
Na razlici između zidova 20 i 25 cm nećeš napraviti nikakvu uštedu vrijednu spomena.

20cm zid nije nosivi (po HR propisima) ali može se upotrijebiti kao ispuna kod skeletne gradnje gdje su nosivi elementi AB stupovi, i grede.
Kod nosivih zidova građenih opekom (bilo kojom vrstom) je nosivi element sam zid minimalne propisane debljine 24cm. Kod takvih zidova otpornost zidova na potres se postiže vertiklanim/horizontalnim serklažima (tzv. omeđeno ziđe). Najmanja dozvoljena debljina AB nosivog zida je 15cm.

Građevinski propisi se donekle razlikuju od zemlje do zemlje, a poprilično imaju veze sa seizmičkoj aktivnosti određene zemlje.

Držanje pravila u građevini je nužnost, a ne nečiji hir i mora ih se strogo poštivati. Iza toga stoje godine (stoljeća) iskustva, proračuna, ispitivanja i dokazivanja u praksi. Svaki građevni element isto tako mora proći proračun, ispitivanje i dokazivanje sigurnosti da bi uopće mogao ući u upotrebu.
Kad je u pitanju sigurnost ljudi i imovine to nesmije postojati kompromis !

Izmeđuostalog, na razini Europe postoji propis za građenje "Eurokod" koji definira pravila u gradnji na razini cijele Europe.
nikicam2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2017., 15:15   #208
Zanimljivo kako spominješ Eurocode i onda u istom postu izjaviš da ''20cm zid nije nosivi (po HR propisima)...''. Mislim, ljudi ovdje daju tako samouvjerene izjave i pozivaju se na neke propise i zakone, a pojma nemaju na što se pozivaju.

Po hrvatskim propisima zidani zid minimalne debljine 20 cm JE NOSIV. I točka. Druga stvar je što je cijela Hrvatska potresno područje pa se primjenjuju odredbe Eurocodea 8 koji kaže da zidani zid mora biti debljine minimalno 24 cm.

Proučiti Eurocode 6 i 8, hrvatske nacionalne dodatke na njih pa onda davati izjave na forumu.

EDIT: nikicam2, bez uvrede, nisam mislio ništa loše prema tebi, tvoj post je jedan od smislenijih ovdje.

EDIT 2: Ispričavam se na malo nespretnom izražavanju, jasno da nisam mislio da je svaki zid od 20 cm nosiv, to ovisi o djelovanjima, tj. opterećenjima na njega i proračun pokazuje ima li zid dostatnu nosivost ili ne. Točno bi bilo da sam napisao: ''Minimalna debljina nosivog zida je 20 cm, a ne 25 cm i točka.''

Zadnje uređivanje hekt0r : 24.04.2017. at 15:34.
hekt0r is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2017., 17:05   #209
Hvala svima. Nije da mi nešt znači previše to. Samo me zanimalo konkretnije.

Sent from my ONEPLUS A3003 using Tapatalk

Zadnje uređivanje davorradman : 24.04.2017. at 18:09.
davorradman is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2017., 11:19   #210
Quote:
hekt0r kaže: Pogledaj post
Zanimljivo kako spominješ Eurocode i onda u istom postu izjaviš da ''20cm zid nije nosivi (po HR propisima)...''. Mislim, ljudi ovdje daju tako samouvjerene izjave i pozivaju se na neke propise i zakone, a pojma nemaju na što se pozivaju.

Po hrvatskim propisima zidani zid minimalne debljine 20 cm JE NOSIV. I točka. Druga stvar je što je cijela Hrvatska potresno područje pa se primjenjuju odredbe Eurocodea 8 koji kaže da zidani zid mora biti debljine minimalno 24 cm.

Proučiti Eurocode 6 i 8, hrvatske nacionalne dodatke na njih pa onda davati izjave na forumu.

EDIT: nikicam2, bez uvrede, nisam mislio ništa loše prema tebi, tvoj post je jedan od smislenijih ovdje.

EDIT 2: Ispričavam se na malo nespretnom izražavanju, jasno da nisam mislio da je svaki zid od 20 cm nosiv, to ovisi o djelovanjima, tj. opterećenjima na njega i proračun pokazuje ima li zid dostatnu nosivost ili ne. Točno bi bilo da sam napisao: ''Minimalna debljina nosivog zida je 20 cm, a ne 25 cm i točka.''
Što se tiče nosivog zida od minimalno 24cm debljine taj podatak mi je poznat već duže vrijeme i nisam ga izmislio već sam ga pročitao u nekom "pravilniku". Trenutno nemogu reći kojem, ali čim ga nađem onda i napišem :-)
Uglavnom, u tom pravliniku sam pročitao i ostale zahtjeve i pravila za zidane građevine (vezano uz aramturu, serklaže i sl.), no ako ti kažeš 20cm nema razloga nevjerovati.

Što se tiče Eurokoda, svakako postoji nacionalni dodatak koji je specifičan za svaku zemlju. Zato sam i napisao "Građevinski propisi se donekle razlikuju od zemlje do zemlje, a poprilično imaju veze sa seizmičkoj aktivnosti određene zemlje."
nikicam2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.04.2017., 11:57   #211
Prijatelj gleda kupiti vikendicu koja je sagradena do prve deke.

Njemu trenutno dovoljno, i sigurno ne bi neko vrijeme dalje nastavio sa gradnjom.

Posto bi sada izdvojio zadnji novac za kupnju, cak i preko toga, nikakvo dizanje kata ili krova sad ne bi doslo u obzir.

E sad, pitanje je kako zastiti tu deku od prokisnjavnja i vlage na najjeftiniji nacin?

Sto je najgore sto se moze dogoditi?

Evo i nekakav link na oglas da se lakse shvati na sto mislim:
http://www.njuskalo.hr/nekretnine/pa...oglas-21925280
The unforgiven is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2017., 15:15   #212
Quote:
The unforgiven kaže: Pogledaj post
Prijatelj gleda kupiti vikendicu koja je sagradena do prve deke.

Njemu trenutno dovoljno, i sigurno ne bi neko vrijeme dalje nastavio sa gradnjom.

Posto bi sada izdvojio zadnji novac za kupnju, cak i preko toga, nikakvo dizanje kata ili krova sad ne bi doslo u obzir.

E sad, pitanje je kako zastiti tu deku od prokisnjavnja i vlage na najjeftiniji nacin?

Sto je najgore sto se moze dogoditi?

Evo i nekakav link na oglas da se lakse shvati na sto mislim:
http://www.njuskalo.hr/nekretnine/pa...oglas-21925280
Ravna deka je užas za stanovanje.
Ljeti je strašno vruće i ne možeš rashladniti prostor a zimi zbog loše izolacije temperatura pada ispod točke rosišta i stvaraju se gljivice i plijesan. Naročito ako se prostor ne prozračuje često i u njemu se živi i kuha.

AB ploču bi trebalo zaštititi od propuštanja vlage (bitumenska izolacija, tekuća guma). Ispod ide spušteni strop sa parnom branom i izolacijom od kamene vune. Parnu branu kvalitetno napraviti da se zimi u izolaciji ne sakuplja vlaga.

Neki ljudi za prvu pomoć stave sloj stiropora na AB ploču i pokriju ga slojem estriha. Trošak je što to kasnije treba razbijati i skidati...
__________________
Daj Mare pizde....
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2017., 21:39   #213
Iskreno, s obzirom na budzet ovo je jos i najpristonije sto je nasao, samo da je izveden kakav takav pa makar i privremen krov (sto je najgore cijeli objekt je useljiv, to jest useljen i je, sa ovakvom plocom).

Ja sam mu predlozio da nabavi najjeftiniji lim koji nadje, pribije ga na letvice i stavi na neki minimalni nagib cisto da voda odlazi na neku stranu i tamo zljeb za skupljanje vode da ne curi po zidu.

Doduse i to je rjesenje od cca 80-100kn po m2 pa se nakupi ali to kasnije moze iskoristiti i za pravi krov (bar se nadam).

Ovo sve ostalo je potpuno bacen novac po meni, ajd ovo sa stiropor i glazurom ne bi bilo lose kad bi se moglo iskoristiti recimo kasnije kao glazura za pod etaza ali bojim se da bi se unistila pod utjecajem kise/snijega/sunca...
The unforgiven is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2017., 22:40   #214
Pitaj splićane.

Sad sam bio u splitu, pola kuća je bez fasade i krova. Samo uzidaju i nakereče klimu. Ako itko zna kako preživiti pod betonskom dekom bez krova i bez fasade, to su oni
davorradman is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.05.2017., 13:57   #215
Quote:
The unforgiven kaže: Pogledaj post
Iskreno, s obzirom na budzet ovo je jos i najpristonije sto je nasao, samo da je izveden kakav takav pa makar i privremen krov (sto je najgore cijeli objekt je useljiv, to jest useljen i je, sa ovakvom plocom).

Ja sam mu predlozio da nabavi najjeftiniji lim koji nadje, pribije ga na letvice i stavi na neki minimalni nagib cisto da voda odlazi na neku stranu i tamo zljeb za skupljanje vode da ne curi po zidu.

Doduse i to je rjesenje od cca 80-100kn po m2 pa se nakupi ali to kasnije moze iskoristiti i za pravi krov (bar se nadam).

Ovo sve ostalo je potpuno bacen novac po meni, ajd ovo sa stiropor i glazurom ne bi bilo lose kad bi se moglo iskoristiti recimo kasnije kao glazura za pod etaza ali bojim se da bi se unistila pod utjecajem kise/snijega/sunca...
Sva privremena rješenja su bačen novac.

Quote:
davorradman kaže: Pogledaj post
Pitaj splićane.

Sad sam bio u splitu, pola kuća je bez fasade i krova. Samo uzidaju i nakereče klimu. Ako itko zna kako preživiti pod betonskom dekom bez krova i bez fasade, to su oni
Bio pod dekom godinama kad dijete, znam kako to izgleda iz prve ruke.
__________________
Daj Mare pizde....
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.05.2017., 19:12   #216
Ajd ovo nije za zivot, bar za sada, nego vikendica za prespavati a kasnije ako im bude ok bi prodali stan u Zgu i to zavrsili do kraja.

Sad je ljudima samo bitno to nekako zastiti da ne propada i ne prokisnjava za cim manje novaca.
The unforgiven is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.05.2017., 12:54   #217
Quote:
The unforgiven kaže: Pogledaj post
Ajd ovo nije za zivot, bar za sada, nego vikendica za prespavati a kasnije ako im bude ok bi prodali stan u Zgu i to zavrsili do kraja.

Sad je ljudima samo bitno to nekako zastiti da ne propada i ne prokisnjava za cim manje novaca.
Zaštita od prodora vlage je hidroizolacija vulgaris, dakle premazati resitolom i šibnuti dva sloja bitumenske ljepenke preko, jednu osnovnu V-4 i preko završnu sa pijeskom. I tako može stajati 20 godina. I preko toga se kasnije zida dalje.
Gljivica i smrzotina će biti ako se bude živjelo zimi, a sauna će biti po ljeti...
__________________
Daj Mare pizde....
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2017., 22:57   #218
Ako idemo sa punom AB međukatnom pločom 20 cm, da li ima potrebe za AB gredama ispod stropa?
Npr za plan kako je ovdje, greda crvena LINK OVDJE, što se ne bi to moglo napraviti bez tih greda?

Narušava mi izgled, i ne mogu prozor staviti kakav bih htio u kuhinji, jer se ta greda oslanja na vertikalni serklaž kaže. Ima li pomoći?
Nebih se igrao sa statikom naravno, ali da provjerim svejedno za mišljenje ovdje..
davorradman is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2017., 09:46   #219
Quote:
The unforgiven kaže: Pogledaj post
Ja sam mu predlozio da nabavi najjeftiniji lim koji nadje, pribije ga na letvice i stavi na neki minimalni nagib cisto da voda odlazi na neku stranu i tamo zljeb za skupljanje vode da ne curi po zidu.

Doduse i to je rjesenje od cca 80-100kn po m2 pa se nakupi ali to kasnije moze iskoristiti i za pravi krov (bar se nadam).
Tako bi i ja napravio. Mislim da ljepenka i sl koliko god solidno izvedeno mora kad tad propustit. Ako na nekom otpadu kupi nešto metalnih cijevi za temeljnu konstrukciju da postigne čvrto postolje za nagib to bi moglo dosta jeftino izić, dalje sa letvama i to je to. Čak može i bubnut ispod izolacije po volji ako bočno i čeono zaštiti od prodora kiše, pa taman da i naslaže bale slame, (njih ne mora ni zaštićivat) prilično jeftino bi izišlo, i ispod 80-100kn po m2. Kvadrat lima nije skup za krovove, poslije može iskoristiti za natkrivanje kakvog spremišta, garaže i sl.
samting is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2017., 09:50   #220
Quote:
davorradman kaže: Pogledaj post
Ako idemo sa punom AB međukatnom pločom 20 cm, da li ima potrebe za AB gredama ispod stropa?
Npr za plan kako je ovdje, greda crvena LINK OVDJE, što se ne bi to moglo napraviti bez tih greda?

Narušava mi izgled, i ne mogu prozor staviti kakav bih htio u kuhinji, jer se ta greda oslanja na vertikalni serklaž kaže. Ima li pomoći?
Nebih se igrao sa statikom naravno, ali da provjerim svejedno za mišljenje ovdje..
Možda je moguće ukoliko na etaži iznad u tom dijelu nema otvora za vrata armirati gredu na način da je izbočena prema gornjoj etaži, a ne donjoj. Naravno i pod uvjetom da je iznad nje pregradni zid, da ne strši. Opet pitanje je samo koliko su dotične osobe spremne tako nešta konstruirat jer sigurno nije baš uobičajeno, no ako se ne varam svakako je izvedivo pogotovo jer pretpostavljam se greda i deka odjednom budu zaljevali.
samting is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:04.