Bošnjački jezik; i odnos prema hrvatskom i srpskom jeziku

[Hekatonhir]

Wikiceha kaže:

(...) Inače, ovdje su 2 zanimljive karte (nastale na temelju onog linka koji mi je Hekatonhir dao o bošnjačkom standardu).
Prva prikazuje bošnjačko viđenje dijalekata u RH, BiH i Boki;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...H_and_Boka.png
Čakavskih dijalekata je samo 3, što čak i ima malo smisla 3 su naglasne grupe, a manji su dijalekti (buzetski, lastovski i JZ istarski) grupirani po srodnosti u veće. (...)

Česta su nam tema toponimi, stalno se o njima raspravlja, a ovdje ih nema. Šteta. Pomogli bi geografski orijentiri.

Karte se ne razlikuju mnogo. Znam im neke dijalektologe, Bošnjaci su uglavnom korektni. I dobri. Brozović je doduše nekoliko ključnih rasprava o tim govorima napisao, ali dobri su. Pravopis im ne volim (uredu, upravu; prenemaganje sa h i slično).

[Wikiceha]

Hekatonhir kaže:

Česta su nam tema toponimi, stalno se o njima raspravlja, a ovdje ih nema. Šteta. Pomogli bi geografski orijentiri.
Karte se ne razlikuju mnogo. Znam im neke dijalektologe, Bošnjaci su uglavnom korektni. I dobri. Brozović je doduše nekoliko ključnih rasprava o tim govorima napisao, ali dobri su. Pravopis im ne volim (uredu, upravu; prenemaganje sa h i slično).

Ma sve ok, njihov standard, njihova pravila.
Za karte, pa manje više su realne (počivaju na njihovom narodu).
Ijekavica zapadnobosanskih Srba je ignorirana i područja su prikazana kao šćakavska i ikavska (kakav i je jezik Bošnjaka u tim područjima).
Ista stvar je i u govorima donjeg Podrinja, gdje se naglašava starošćakavska jekavica, a ne novoštokavska ijekavica (većinom srpska).
Kao i u JI bosanskom u srednjem podrinju (naglašava se prijelazna komponenta u šćakavicu).
Ono što je po meni pogrešno je sljedeće, forsira se bosansko-hercegovačka granica, stvoren je sjevernohercegovački poddijalekt, koji obuhvaća područja koja se danas nalaze u 3 različita dijalekta.
Maleni dio sjeverno od Neretve u šćakavskoj jekavici (ok, to je malen broj stanovnika i brdska sela, a i nije neka razlika je li granica dijalekta na planinskom prijevoju Ivan Sedlo ili na rijeci Neretvi par km južnije).
Rama i područje zapadno od Neretve, koji pripadaju novoštokavskoj ikavici je ovdje gurnuto u taj dijalekt.
Ok, područje je veće, ali je broj govornika jako malen, većina područja nije nacionalno bošnjačka, pa je moguće da vrijedi slučaj kao u zapadnoj Bosni.
Ista stvar je i na sjeveru Čapljine, komad zapadne obale Neretve je pripojen središnjem dijalektu, što je ok, vjerojatno je sličan govor, naglašavaju se prijelazne ikavsko-jekavske karakteristike.
Samo, onda je smiješno spominjanje zapadnohercegovačkog (novoštokavske ikavice) jer po ovoj karti tu ne postoji ni jedno selo s bošnjačkom većinom (a rad se prvenstveno orijentira na takva sela).

Mislim, slične stvari radimo i mi, Lisac dobar komad zapadnobosanske jekavice ne prikazuje, bitni su samo govori kojima pričaju Hrvati.

[Dubrovčanin]

Općine u Hrvatskoj u kojima se nitko nije izjasnio da mu je materinski jezik srpski (73): Bedenica, Dubravica, Luka, Rakovec, Budinšćina, Gornja Stubica, Hrašćina, Jesenje, Lobor, Mihovljan, Novi Golubovec, Zagorska Sela, Zlatar-Bistrica, Ribnik, Klenovnik, Ljubešćica, Veliki Bukovec, Visoko, Đelekovec, Gola, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Sveti Petar Orehovec, Zrinski Topolovac, Mošćenićka Draga, Sopje, Gornja Vrba, Gundinci, Bibinje, Galovac, Kali, Kolan, Kukljica, Starigrad, Škabrnja, Tkon, Donja Motičina, Trnava, Kijevo, Ružić, Unešić, Babina Greda, Štitar, Vađinci, Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Prgomet, Primorski Dolac, Pučišća, Šestanovac, Zadvarje, Zmijavci, Gračišće, Lanišće, Lupoglav, Pićan, Sveti Petar u Šumi, Žminj, Zažablje, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Goričan, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Podturen, Pribislavec, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri.

Općine u Hrvatskoj u kojima se nitko nije izjasnio da mu je materinski jezik "bosanski" (79): Bedenica, Klanjec, Budinščina, Jesenje, Konjšćina, Mače, Novi Golubovec, Majur, Ribnik, Saborsko, Breznički Hum, Klenovnik, Ljubešćica, Martijanec, Sveti Ilija, Vidovec, Visoko, Drnje, Đelekovec, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalnik, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Zrinski Topolovac, Brod Moravice, Cernik, Gundinci, Sikirevci, Vrpolje, Stankovci, Škabrnja, Donja Motičina, Ernestinovo, Jagodnjak, Marijanci, Podravska Moslavina, Petrijevci, Strizivojna, Biskupija, Civljane, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Ružić, Privlaka, Stari Mikanovci, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Vođinci, Vrlika, Cista Provo, Hrvace, Lokvičići, Otok, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Zadvarje, Gračišće, Lanišće, Oprtalj-Portole, Mljet, Pojezerje, Dekanovec, Domašinec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Štrigova, Vratišinec.

U 248 od ukupno 428 općina nitko se nije izjasnio da mu je materinski jezik "srpskohrvatski", a u 363/428 nitko svoj jezik nije nazvao "hrvatskosrpski". 136 od 428 općina ima barem jednu osobu koja svoj jezik zove "crnogorski": Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešić, Brdovec, Marija Gorica, Preseka, Klanjec, Zabok, Petrinja, Sisak, Hrvatska Dubica, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Lepoglava, Novi Marof, Varaždin, Varaždinske Toplice, Koprivnica, Križevci, Kalinovac, Molve, Novigrad Podravski, Bjelovar, Garešnica, Štefanje, Bakar, Cres, Crikvenica, Delnice, Kastav, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka, Čavle, Fužine, Jelenje, Kostrena, Lovran, Matulji, Omišalj, Viškovo, Gospić, Senj, Slatina, Virovitica, Slavonski Brod, Nova Kapela, Oriovac, Benkovac, Pag, Zadar, Privlaka, Starigrad, Vrsi, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Osijek, Valpovo, Darda, Erdut, Ernestinovo, Kneževi Vinogradi, Petlovac, Popovac, Trnava, Vladislavci, Drniš, Knin, Šibenik, Vodice, Tribunj, Vinkovci, Vukovar, Županja, Drenovci, Nijemci, Stari Mikanovci, Hvar, Imotski, Kaštela, Makarska, Omiš, Solin, Split, Supetar, Vrgorac, Baška Voda, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lovreć, Muć, Okrug, Podstrana, Seget, Buje-Buie, Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč-Parenzo, Pula-Pola, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago, Vodnjan-Dignano, Fažana-Fasana, Ližnjan-Lisignano, Medulin, Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče, Blato, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Trpanj, Vela Luka, Župa dubrovačka, Čakovec, Mursko Središće, Belica, Kotoriba, Brezovica.

[Dubrovčanin]

Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika (1996.), drži da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/hali...jeno/180416113

Šta mislite o deklaraciji o zajedničkom jeziku (bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski). Da li za to ima osnova, jesu li to četiri različita jezika ili ne?

Naravno da je riječ o jednom jeziku, to bi moralo biti sasvim jasno svakom dobronamjernom stručnjaku. Radi se o različitom imenovanju jednog jezika, na koje bi svako trebao imati pravo. Također su u nekoj mjeri različiti standardi toga jezika, različiti zato što se u posljednjih tridesetak godina standardizacija odvija u više centara, a ne u jednom. Nažalost, svjedočimo svakodnevnoj zloupotrebi jezika u političke svrhe, nametanju imenovanja jezika i sl. To su, uvjeren sam, neodržive i prolazne politike.

[Wikiceha]

Dubrovčanin kaže:

Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika (1996.), drži da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/hali...jeno/180416113
Šta mislite o deklaraciji o zajedničkom jeziku (bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski). Da li za to ima osnova, jesu li to četiri različita jezika ili ne?
Naravno da je riječ o jednom jeziku, to bi moralo biti sasvim jasno svakom dobronamjernom stručnjaku. Radi se o različitom imenovanju jednog jezika, na koje bi svako trebao imati pravo. Također su u nekoj mjeri različiti standardi toga jezika, različiti zato što se u posljednjih tridesetak godina standardizacija odvija u više centara, a ne u jednom. Nažalost, svjedočimo svakodnevnoj zloupotrebi jezika u političke svrhe, nametanju imenovanja jezika i sl. To su, uvjeren sam, neodržive i prolazne politike.

I opet, to je politički stav.
Priča o asimilaciji govornika druga 2 jezika u BiH.
Ista priča o kojoj su Srbi pričali u SFRJ.
Što je tu čudno?

Onako, isti jezik, a Srbi tražili titlove za Gruntovčane. To im slovenski valjda

Inače, on je jedan od autora gramatike bošnjačkog jezika;
http://bih.fi/pub/pdf/gramatika-bosanskoga-jezika.pdf
A u njoj se crtaju ovakve karte;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...cts_in_BiH.png
https://upload.wikimedia.org/wikiped...H_and_Boka.png
A bošnjački poistovjećuje sa govorom muslimanskog stanovništva u mahalama otomanskog carstva...

[Soul sister]

Dubrovčanin kaže:

Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika (1996.), drži da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/hali...jeno/180416113

Šta mislite o deklaraciji o zajedničkom jeziku (bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski). Da li za to ima osnova, jesu li to četiri različita jezika ili ne?

Naravno da je riječ o jednom jeziku, to bi moralo biti sasvim jasno svakom dobronamjernom stručnjaku. Radi se o različitom imenovanju jednog jezika, na koje bi svako trebao imati pravo. Također su u nekoj mjeri različiti standardi toga jezika, različiti zato što se u posljednjih tridesetak godina standardizacija odvija u više centara, a ne u jednom. Nažalost, svjedočimo svakodnevnoj zloupotrebi jezika u političke svrhe, nametanju imenovanja jezika i sl. To su, uvjeren sam, neodržive i prolazne politike.

Profesor Senahid, koliko vidim, nije tvrdio da su standardni jezici isti jezik. Naravno, još neki lingvisti (između ostalog i u Hrvatskoj) dijele njegovo mišljenje, tako da mi nije jasno šta je novo u ovome što je on izjavio.

Ono što ja moram reći je da sam ponosna na njega, kao i profesora i čovjeka, jer je izgradio i samog sebe i u potpunosti se posvetio nauci, za razliku od mnogih u BiH koji se bave isključivo politikom, a ne lingvistikom.

Upravo danas je promocija novog izdanja Pravopisa bosanskog jezika.

[Wikiceha]

Soul sister kaže:

Profesor Senahid, koliko vidim, nije tvrdio da su standardni jezici isti jezik. Naravno, još neki lingvisti (između ostalog i u Hrvatskoj) dijele njegovo mišljenje, tako da mi nije jasno šta je novo u ovome što je on izjavio.
Ono što ja moram reći je da sam ponosna na njega, kao i profesora i čovjeka, jer je izgradio i samog sebe i u potpunosti se posvetio nauci, za razliku od mnogih u BiH koji se bave isključivo politikom, a ne lingvistikom.
Upravo danas je promocija novog izdanja Pravopisa bosanskog jezika.

Dakle, čovjek se samoreklamira.
Jbg. postoji jasna politička poruka u izjavi da je to jedan jezik, a ista je jako zastupljena kod Srba u Srbiji i muslimana u BiH.

I kao što sam rekao gore, čovjek je išao raditi bošnjački standard. Jbg. ako to nije politika...

[Soul sister]

Wikiceha kaže:

Dakle, čovjek se samoreklamira.
Jbg. postoji jasna politička poruka u izjavi da je to jedan jezik, a ista je jako zastupljena kod Srba u Srbiji i muslimana u BiH.

I kao što sam rekao gore, čovjek je išao raditi bošnjački standard. Jbg. ako to nije politika...

Fulio si poentu, a npr. Snježana Kordić je radikalnija u svojim tvrdnjama.
Iz ličnog iskustva / poznanstva s tim čovjekom, znam da je jedan od najskromnijih ljudi koje sam srela u životu i naravno da nije riječ o nekakvom 'bošnjačkom' standardu. Upravo nacionalističke struje nastoje ispolitizirati i iskriviti stvarnu sliku.

Iskreno, veoma sam sretna zbog novog izdanja Pravopisa, ispravljene su mnoge zablude i greške, još uvijek sam pod dojmom promocije i ne da mi se polemizirati i ponavljati ono o čemu sam mnogo puta već pisala na ovom forumu.

Ubrzo će biti dostupna mobilna aplikacija Pravopisa, pa koga bude zanimalo, moći će je besplatno koristiti.

[Wikiceha]

Soul sister kaže:

Fulio si poentu, a npr. Snježana Kordić je radikalnija u svojim tvrdnjama.

A ona je neki faktor?

Soul sister kaže:

Iz ličnog iskustva / poznanstva s tim čovjekom, znam da je jedan od najskromnijih ljudi koje sam srela u životu

I kakve to ima veze s njegovom stručnošću?

Soul sister kaže:

i naravno da nije riječ o nekakvom 'bošnjačkom' standardu. Upravo nacionalističke struje nastoje ispolitizirati i iskriviti stvarnu sliku.

?
Gore si napisala da on ne niječe pravo na postojanje odvojenih nacionalnih standarda?
Zar u BiH ne postoje 3 naroda/nacije?
Ili onaj najbrojniji nema pravo na svoj standard?

Soul sister kaže:

Iskreno, veoma sam sretna zbog novog izdanja Pravopisa, ispravljene su mnoge zablude i greške, još uvijek sam pod dojmom promocije i ne da mi se polemizirati i ponavljati ono o čemu sam mnogo puta već pisala na ovom forumu.

Godd for you.

Soul sister kaže:

Ubrzo će biti dostupna mobilna aplikacija Pravopisa, pa koga bude zanimalo, moći će je besplatno koristiti.

Meni se sviđa što se bošnjački jasno standardizira u svojim pravilima, pa da se riješi i taj problem.

[Soul sister]

Wikiceha kaže:

A ona je neki faktor?

U stručnim krugovima naravno da jeste, a za nacionalističke nemam pojma, ne pripadam nijednom krdu.

I kakve to ima veze s njegovom stručnošću?

Nikakve, odgovor se odnosio na ovaj tvoj zaključak:

Wikiceha kaže:

Dakle, čovjek se samoreklamira.

[Wikiceha]

Soul sister kaže:

U stručnim krugovima naravno da jeste,

Žena je prvenstveno poznata po svojim političkim stavovima.
Po čemu bi bila stručnjak?

Soul sister kaže:

a za nacionalističke nemam pojma, ne pripadam nijednom krdu.

Zvuči čudno kada osoba bez nacije, ili nacionalna manjina, smatra da je dovoljno kvalificirana soliti mozak cijeloj naciji/nacijama.
Ili ih razmještati u "krda"

Soul sister kaže:

Nikakve, odgovor se odnosio na ovaj tvoj zaključak:

Misliš da je između samoreklame osobe ili samoreklame ideje potrebna razlika?

[Soul sister]

Wikiceha kaže:

Zvuči čudno kada osoba bez nacije, ili nacionalna manjina, smatra da je dovoljno kvalificirana soliti mozak cijeloj naciji/nacijama.

Pretpostavljam da u Hrvatskoj postoji tijelo koje kvalificira za pravo iznošenja svoga mišljenja o nacionalizmu, a utvrđuje se na osnovu nacionalne (ne)pripadnosti, čim tvrdiš da mi je potreban određeni nivo kvalificiranosti. Samo me zanima koje se naučne metode koriste prilikom utvrđivanja tog nivoa, jer genetski nije moguće utvrditi ko (ne) pripada kojoj naciji.

A sada te zaista pozdravljam, ipak je ovo tema o bosanskom jeziku na Društvenim znanostima, a ne PDF Politika.

[Liudewitus]

Dubrovčanin kaže:

Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika (1996.), drži da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/hali...jeno/180416113

[ B]Šta mislite o deklaraciji o zajedničkom jeziku (bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski). Da li za to ima osnova, jesu li to četiri različita jezika ili ne?[/B ]

Naravno da je riječ o jednom jeziku, to bi moralo biti sasvim jasno svakom dobronamjernom stručnjaku. Radi se o različitom imenovanju jednog jezika, na koje bi svako trebao imati pravo. Također su u nekoj mjeri različiti standardi toga jezika, različiti zato što se u posljednjih tridesetak godina standardizacija odvija u više centara, a ne u jednom. Nažalost, svjedočimo svakodnevnoj zloupotrebi jezika u političke svrhe, nametanju imenovanja jezika i sl. To su, uvjeren sam, neodržive i prolazne politike.

Ako autor drži da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom zašto ga je nazvao bosanskim? Ne žive svi njegovi govornici u Bosni.

[Wikiceha]

Soul sister kaže:

Pretpostavljam da u Hrvatskoj postoji tijelo koje kvalificira za pravo iznošenja svoga mišljenja o nacionalizmu, a utvrđuje se na osnovu nacionalne (ne)pripadnosti, čim tvrdiš da mi je potreban određeni nivo kvalificiranosti.

Ne, za to je dovoljna opća kultura.
Ili misliš da se pravila bontona ne odnose na sve ljude?

Soul sister kaže:

Samo me zanima koje se naučne metode koriste prilikom utvrđivanja tog nivoa, jer genetski nije moguće utvrditi ko (ne) pripada kojoj naciji.

Za pripadnost naciji je dovoljno samoopredjeljenje, a vrlo često i prihvaćanje od strane ostalih (željenih) sunarodnjaka.
Slobodno googlaj ako mi ne vjeruješ.

Soul sister kaže:

A sada te zaista pozdravljam, ipak je ovo tema o bosanskom jeziku na Društvenim znanostima, a ne PDF Politika.

Bošnjačkom

Liudewitus kaže:

Ako autor drži da Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom zašto ga je nazvao bosanskim? Ne žive svi njegovi govornici u Bosni.

Zato jer se ta "skromna" osoba prvenstveno bavi politikom.

Inače, u BiH se govore štokavski dijalekti isti kao i u RH do granice VKK;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...rs_of_1606.png
https://upload.wikimedia.org/wikiped...RH_and_BiH.png

BiH muslimani većinom pričaju istim dijalektima kao i Hrvati (podrinje je iznimka, a tamo baš i nema Hrvata);
https://upload.wikimedia.org/wikiped..._dijalects.png
https://upload.wikimedia.org/wikiped...ddijalekti.png

No ova "skromna" osoba je u pisanju knjige dala drugačija mišljenja, odnosno drugačije je sistematizirala govore;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...cts_in_BiH.png
Zašto?
Jer se bavila samo govorima BiH muslimana, govorima "čaršija i mahala".

Čak su išli mijenjati i granice hr. dijalekata;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...H_and_Boka.png

npr. podravski šćakavski slavonski (ekavski refleks jata) je postao novi, novoštokavski dijalekt, dok je vojvođanska novoštokavska ekavica (štakavica) postala najnoviještokavski dijalekt
Istočni i jugozapadni kajkavski govori (križevačko-podravski i turopoljsko-posavski) su spojeni u istočne kajkavske (poluštokavske), prigorski, goranski i donjosutlanski su postali jugozapadni kajkavski...
Buzetski su postali dio sjevernočakavski, a lastovski i JZ istarski južnočakavskih...

Sve u svemu, nastavak srpske politike. Čak su nestali i šćakavci (iako ih se spominje u knjizi) kao posebna kategorija u njihovoj kartomaniji.

[Shain]

I bošnjački su se jezikoslovci provrijednili. I oni svoj jezični standard opremaju priručnicima:

Rječnici bosanskog jezika:

- Alija Isaković: Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jezku, 1992. - link

- Alija Isaković: Rječnik bosanskoga jezika, 1995. (4. izdanje) - link

- Dževad Jahić: Rječnik bosanskog jezika (u 10 knjiga). Glavni je urednik rječnika akademik Muhamed Filipović, a stručni su suradnici dr. Lejla Nakaš, dr. Amira Turbić-Hadžagić, mr. Alen Kalajdžija, prof. Senudin Jahić, Orhan Tikveša i Haris Ćatović. - link

- Dževad Jahić: Školski rječnik bosanskog jezika, 1999. - link

- Ibrahim Čedić i dr.: Rječnik bosanskog jezika, 2007. - link

Gramatika bosanskog jezika

Dževad Jahić, Senahid Halilović i dr.: Gramatika bosanskog jezika, 2000. - link

Pravopis bosanskog jezika

Senahid Halilović: Pravopis bosanskog jezika, 1996. - link

[Liudewitus]

Ako se ne varam Crnogorcima su pomagali naši jezikoslovci. Ovdje ne vidim ni jednog "stranca"...

Hoće li i arebicu uvesti?

[sunshinestar]

Po čemu su to hrvatski lingvisti kvalificirani za neki totalno drugi jezik?

Kakve kvalifikacije imaju ti ludi za bosanki jezik?

Ako se radi o drugom jeziku uopće

[Al dente]

sunshinestar kaže:

Po čemu su to hrvatski lingvisti kvalificirani za neki totalno drugi jezik?

Kakve kvalifikacije imaju ti ludi za bosanki jezik?

Ako se radi o drugom jeziku uopće

Struka nije "hrvatski jezikoslovac" nego jezikoslovac, kao što struke nisu "hrvatski stomatolog" ni "hrvatski matematičar" nego stomatolog i matematičar. Kakva je to nebulozna sugestija da se jezikoslovac ne bi smio ili mogao baviti jezikom mimo svoga materinjeg?

Na kraju krajeva, ni ti osobno nemaš nikakve akademske kvalifikacije za jezikoslovlje (kao ni ja) pa si svejedno dopuštaš pisati sve i svašta.

[Wikiceha]

Meni bi bilo fora da bošnjački preuzme neka turska slova
ç za č
ş za ş
Analogno bi bilo fora i ʒ za ž, ono što su crnogorski htjeli, ali ipak nisu preuzeli, odnosno ȥ, ili neka druga priča z sa cedillom.
Ista stvar bi bila dobra i dalje
ņ za nj
ļ za lj

Ne znam što bi bilo sa dž, turski ga piše kao c, u slavenskim grafijama izgleda bliže ğ, međutim turci to čitaju kao j ili nenaglašavaju.
Ako bi se pratila priča sa cedillom, onda bi bilo Ģ/ģ.

Govori Sarajeva i većine bošnjačkih slabo razlikuju Č i ć, te dž i đ.
Njih bi se moglo objediniti, rješenja poput
ţ za ć
ḑ za đ
Mi izgledaju promašeno (iako ḑ izgleda super za dž)

ç,ş,ʒ,ņ,ļ,ḑ bi (barem po meni ) bila sasvim pristojna ortografija.
S ţ i ģ ako se mora

Iako bi bilo zabavnije imati
ţ,ş,ʒ,ņ,ļ,ḑ s obzirom da se većinom međuglas između č i ć izgovara mekše, bliže ć
No istočnobosanski govori imaju i ś i ź kao u crnogorskom, pa bi to zakompliciralo stvari
Iako sumnjam da će se to dogoditi, bošnjački pretendira na nasljeđivanje starijih standarda, a ovakva bi promjena bila revolucionarna, pa...
Iako je pomalo smiješno kad pišu hadždž kao transkripciju za hajj.
Prije će se ortografija proširiti za neke druge glasove iz arapskog i turskog, neke fine razlike.
Možda i neki posebni znak za šć glas
Ili ḩ za "tvrdo" h

[Wikiceha]

Kad smo kod toga bilo bi zabavno da i Srbi naprave promjenu svog standarda, prema ideji jedno slovo, jedan glas.
ĺ za lj
ń za nj
ď za đ (ili ḋ)
ť za ć (ili bi po uzoru na đ mogli uvesti t s 2 crtice, ŧ kao na slovačkoj zastavi https://upload.wikimedia.org/wikiped...f_Slovakia.svg)
ć za č
ś za š
ź za ž
ǵ za dž

Samo crtica za sve
Mi bi mogli zadržati kvačice
č, ž, š bi ostalo isto
ň za nj bi se dodalo
ƚ za lj, po uzoru na đ
ć i dž bi se izbacilo (s time da bi se dž pisalo kao č gdje se jednači po zvučnosti).
Eventualno bi mogli uvesti ŧ, ionako do njega dolazi prilikom jednačenja po zvučnosti, ali mi se čini komplicirano pisati ŧevapčiŧi
Dž može biti ğ, ali taj se glas ionako jako slabo koristi, pa