Pazi sad; brzina, vrijeme...

[dataX]

veliki prasak BUUUUUM

Brzina čestica teži u beskonačno.

cca. "nekoliko" godina poslin; 2007 g.
Pozicija MLIJEČNOG PUTA u odnosu na misto velikog praska je tu negdi.
Brzina istog cca. XXXXXx10^X u smjeru od velikog praska.

Znamo:
brzina veća-vrime sporije teče
Mi smo u milki veju i imamo cca. istu brzinu.
Prije smo bili brži, dakle vrime nan je sporije teklo.
Sad smo sporiji, dakle vrime brže ide.

Znači li to da je npr. 1000000000 godina prije sada ustvari puuuuuuno manje godina od tih 1000000000 godina.

jel me kužite?
puno je implikacija...

[morbidangel]

dataX kaže:

veliki prasak BUUUUUM

Brzina čestica teži u beskonačno.

cca. "nekoliko" godina poslin; 2007 g.
Pozicija MLIJEČNOG PUTA u odnosu na misto velikog praska je tu negdi.
Brzina istog cca. XXXXXx10^X u smjeru od velikog praska.

Znamo:
brzina veća-vrime sporije teče
Mi smo u milki veju i imamo cca. istu brzinu.
Prije smo bili brži, dakle vrime nan je sporije teklo.
Sad smo sporiji, dakle vrime brže ide.

Znači li to da je npr. 1000000000 godina prije sada ustvari puuuuuuno manje godina od tih 1000000000 godina.

jel me kužite?
puno je implikacija...

Do zamjetljive dilatacije vremena dolazi tek pri brzinama blizu c.
Mislim da bi nam vrijeme prolazilo isto (i bez obzira na brzinu) i prije i zad jer smo DIO tog svemira - u njemu...
A kaj ja znam, pitaj me nešto o živinama

[robybaggio]

dataX kaže:

veliki prasak BUUUUUM

Brzina čestica teži u beskonačno.

cca. "nekoliko" godina poslin; 2007 g.
Pozicija MLIJEČNOG PUTA u odnosu na misto velikog praska je tu negdi.
Brzina istog cca. XXXXXx10^X u smjeru od velikog praska.

Znamo:
brzina veća-vrime sporije teče
Mi smo u milki veju i imamo cca. istu brzinu.
Prije smo bili brži, dakle vrime nan je sporije teklo.
Sad smo sporiji, dakle vrime brže ide.

Znači li to da je npr. 1000000000 godina prije sada ustvari puuuuuuno manje godina od tih 1000000000 godina.

jel me kužite?
puno je implikacija...

Nesto slično ovome sam i ja pitao na Znanosti još davno. Neki precizan odgovor nisam dobio.

[CyberDog]

robybaggio kaže:

Nesto slično ovome sam i ja pitao na Znanosti još davno. Neki precizan odgovor nisam dobio.

Pa ne moze preciznije nego sto je morbidangel napisao, formula koja objasnjava zasto vrijeme sporije tece pri vecim brzinama u sebi ima deltu, ako si vrijeme mjeri sam objekt (mi na nasoj Zemlji), 10 godina je 10 godina ma koliko se brzo kretali, da nam to mjeri netko iz druge galaksije sa stalnom brzinom onda vec postoji razlika u "toku" vremena, gdje njima nasih 10 godina moze biti 9, 3 ili 50, ovisno o razlici u brzini

Uf ali pametujem

[ice41000]

dataX kaže:

veliki prasak BUUUUUM

Brzina čestica teži u beskonačno.

cca. "nekoliko" godina poslin; 2007 g.
Pozicija MLIJEČNOG PUTA u odnosu na misto velikog praska je tu negdi.
Brzina istog cca. XXXXXx10^X u smjeru od velikog praska.

Znamo:
brzina veća-vrime sporije teče
Mi smo u milki veju i imamo cca. istu brzinu.
Prije smo bili brži, dakle vrime nan je sporije teklo.
Sad smo sporiji, dakle vrime brže ide.

Znači li to da je npr. 1000000000 godina prije sada ustvari puuuuuuno manje godina od tih 1000000000 godina.

jel me kužite?
puno je implikacija...

Nama je vrijeme teklo normalno (osim u samom početku kada su vrijedila neka druga pravila).

[robybaggio]

CyberDog kaže:

Pa ne moze preciznije nego sto je morbidangel napisao, formula koja objasnjava zasto vrijeme sporije tece pri vecim brzinama u sebi ima deltu, ako si vrijeme mjeri sam objekt (mi na nasoj Zemlji), 10 godina je 10 godina ma koliko se brzo kretali, da nam to mjeri netko iz druge galaksije sa stalnom brzinom onda vec postoji razlika u "toku" vremena, gdje njima nasih 10 godina moze biti 9, 3 ili 50, ovisno o razlici u brzini

Uf ali pametujem

Gle, ja sam do svojeg pitanja dosao nakon citanja Hawkingove knjige Kratka povijest vremena. Kolicina materije u svemiru je ista kao i na pocetku (barem mi nismo otkrili da moze nastajati nova iz bas nicega) i sad je rasporedjena po svemiru tako kako je nakon velikog praska. Gravitacija iskrivljuje vrijeme-prostor, a zamisli koliki je bio utjecaj gravitacije u bilo kojoj tocki u samom pocetku svemira kada je sva materija bila tek eksplodirala iz jedne tocke. Zamisli koje iskrivljenje prostora-vremena je tada bilo. Negdje sam u toj knjizi procitao da vrijeme ide sporije ako gravitacija jako iskrivljuje prostor-vrijeme. Ako idemo unazad prema samom trenutku Velikog praska (i prostorno prema tocki i vremenski prema "pocetku") gravitacija je sve veca jer je materija sve zbijenija i zbog toga vrijeme sve sporije ide. Tj. sve duze nam treba da se vracamo unazad u vremenu. Ako tezimo u ishodiste Velikog praska vrijeme unazad tezi u beskonacnost. Tj. nije moguce dohvatiti vremenski tu tocku, nije moguce odrediti starost Velikog praska jer se dogodio prije beskonacno mnogo vremena. Sto ja ovdje propustam, sto sam previdio? Zanima me ova tema, ima li tko da mi da precizan odgovor?

[ice41000]

robybaggio kaže:

Gle, ja sam do svojeg pitanja dosao nakon citanja Hawkingove knjige...

Google is your friend!

[robybaggio]

Ne zelim citati hrpu materijala, vec da mi ovdje netko (a takozvanih znalaca ne nedostaje) objasni sto sam to previdio.

[dataX]

bi li imalo smisla reći da je danas sekunda kao nekada(prije) godina?

[Endimion17]

dataX kaže:

bi li imalo smisla reći da je danas sekunda kao nekada(prije) godina?

"još uvijek" i je. negdje "pri rubu" ovog ekspandirajućeg svemira. kozmologija je zajebana.

[dataX]

mogu li se tako objasniti neke nebuloze vezane za mjerenje koncentracije izotopa C-14 pri utvrđivanju starosti nečega?

[Endimion17]

vrijeme poluraspada urana-238 je 4.46 milijardi godina, svemir ima kojih 13.7 milijardi, no to je nevažno, jer je uran nastao u vrijeme kad su nastali najteži elementi (druga generacija zvijezda), a tada je svemir već bio ogromno mjesto i veličina mu je bila sasvim irelevantna za takvo nešto (ukoliko je stvarno relevantno i koliko relevantno, ne da mi se mozgati, to neka rade drugi - zanimljivo je pitanje).
ugljik-14 ima poluraspad od 5730 godina, on je za to potpuno nevažan. nebuloze koje se ponekad pojave (rijetko) su čisto zbog metode koja se koristila, i slično.

[dataX]

Endimion17 kaže:

... nebuloze koje se ponekad pojave (rijetko) su čisto zbog metode koja se koristila...

hm...
nije mi ovo baš nešto
p.s.
ko mi je prčka po postu tamo?

[skeptik]

robybaggio kaže:

Nesto slično ovome sam i ja pitao na Znanosti još davno. Neki precizan odgovor nisam dobio.

Gibanje zbog sirenja svemira ne usporava vrijeme. Takvo gibanje moze biti i brze od svjetlosti i nije opisano zakonima specijalne teorije relativnosti (nego opce). Jel dovoljno precizno?

[bibendum]

robybaggio kaže:

Gle, ja sam do svojeg pitanja dosao nakon citanja Hawkingove knjige Kratka povijest vremena. Kolicina materije u svemiru je ista kao i na pocetku (barem mi nismo otkrili da moze nastajati nova iz bas nicega) i sad je rasporedjena po svemiru tako kako je nakon velikog praska. Gravitacija iskrivljuje vrijeme-prostor, a zamisli koliki je bio utjecaj gravitacije u bilo kojoj tocki u samom pocetku svemira kada je sva materija bila tek eksplodirala iz jedne tocke. Zamisli koje iskrivljenje prostora-vremena je tada bilo. Negdje sam u toj knjizi procitao da vrijeme ide sporije ako gravitacija jako iskrivljuje prostor-vrijeme. Ako idemo unazad prema samom trenutku Velikog praska (i prostorno prema tocki i vremenski prema "pocetku") gravitacija je sve veca jer je materija sve zbijenija i zbog toga vrijeme sve sporije ide. Tj. sve duze nam treba da se vracamo unazad u vremenu. Ako tezimo u ishodiste Velikog praska vrijeme unazad tezi u beskonacnost. Tj. nije moguce dohvatiti vremenski tu tocku, nije moguce odrediti starost Velikog praska jer se dogodio prije beskonacno mnogo vremena. Sto ja ovdje propustam, sto sam previdio? Zanima me ova tema, ima li tko da mi da precizan odgovor?

Mislim da ti nitko ne može dati precizan odgovor

[admiralnorton]

Nema tu ničeg jako zgodnog. To su sve jako mali otkloni, osim ako ne juriš 99.99% brzine svjetlosti. robybaggio je otprilike u pravu. Za promatrača sa strane izgledalo bi kako je on opisao, no za nas bi izgledalo kako vrijeme normalno teče, pa se Veliki prasak dogodio prije točno određenog broja godina. Dob svemira ovisi s koje strane gledaš. No, ako gledamo s naše strane, nešto bi moralo biti prije Velikog praska, što nije postojalo za promatrača sa strane, a ja o tome ništa ne znam. Ako želiš znati nešto više o ovome, googlaj.
Uglavnom, morbidangel je vremensku dilataciju lijepo na početku objasnio.
Zamisli to kao auto. Kad se krećeš u autu, jedini pokazivač brzine ti je brzinomjer. Tako, kad bi nam vrijeme stalo i nanovo krenulo, mi ne bi ništa shvatili, jer bi se promjene brzine prolaženja vremena utjecale i na naše mozgove. Jedini način da mi te promjene zapazimo jest da gledamo kroz prozore auta, tj. izvan granica svemira koji je nastao iz Velikog praska. To je nešto što znanost još nije omogućila.
Ja o Velikom prasku ne znam baš puno. Ako vam ovaj post nije razumljiv, ne krivim vas; googlajte, možda nađete nešto bolje.