Politički plinovod - Južna interkonekcija RH/BiH

[Novak20]

Ideja da se uradi plinovod Južna interkonekcija Hrvatska/BiH od samog početka je isključivo političko pitanje na kojem se prelamaju odnosi bošnjačke i hrvatske politike u BiH, politike Vlade RH, Vijeća ministara BiH, Vlade F BiH i Vlade RS uz uplitanje aktualne američke politike koja po svemu do sada viđenom ovo pitanje smatra svojim geostrateškim interesom.

Američki interes izgradnje plinovoda Južna interkonekcija nije sporan u smislu da se BiH oslobodi zavisnosti od ruskog plina što vjerojatno žele svi politički akteri osim onih iz RS ali sve drugo vezano za i oko ovog plinovoda je sporno pa se nije odmaklo dalje od mrtve točke.

Štoviše, fokus je sa plinovoda i ekonomije otišao u drugom smijeru do te mjere da se plinovod koristi za sve aktualne i moguće političke teme u BiH, političke ucjene i pritiske.

U narednim postovima možemo probati odgonetnuti da li će i na koji način plinovod biti sagrađen i tko će iz ovog sukoba izaći kao dobitnik/gubitnik.

Za sada čini mi se da gube stanovnici BiH.

https://www.plinacro.hr/default.aspx?id=1223

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd -Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da ona trenutno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.

Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko - jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.

Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska - Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje -Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski - granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 km. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 mlrd m3 godišnje.

Planirani završetak projekta je 2024. godine.

https://cdn.oslobodjenje.ba/images/s...39020_1024.png

[Novak20]

Baš ovako. BiH je po tko zna koji put razapeta između različitih interesa u koje bi se svatko rado ugradio.

Potrudit ću se koliko mi vrijeme dozvoli da predstavim sve političare i politike u BiH koji su upetljani u problematiku Južne interkonekcije, pozicije sa kojih nastupaju i politička pitanja koje vežu za plinovod sistemom spojenih posuda i političkih ucjena.

Bošnjački članovi Predsjedništva BiH Komšić i Bećirović inzistiraju na donošenju državnog zakona o plinu kao preduvjet daljnjih priča o Južnoj interkonekciji. Njihov stav je "zakovan" dok BH-Gas i Energoinvest imaju monopol u F BiH koji žele održati kao što i Srbi imaju monopol sa svojim poduzećem Gas-Res pa ne pristaju na "državni" zakon o plinu ali bi pristali da se radi Južna interkonekcija po postojećim pravilima koja njih u RS izuzimaju iz dogovora.

Bošnjački članovi Predsjedništva BiH treniraju strogoću tvrdeći da je za gradnju potreban međudržavni sporazum RH i BiH te da im ne pada na pamet da ga potpišu ako se poslovi neće odvijati po nalozima iz političkog Sarajeva. Sve u korist BH - Gasa koji se bavi transportom plina u kojem već trideset godina nema Hrvata ni kao člana uprave ni uposlenika i Energoinvesta koji se dobro oporavio u ovom poslu distribucije - prodaje plina potrošačima.

Praktično, bošnjački članovi Predsjedništva BiH mogu da čekaju unedogled vjerojatno i zato što je ruski plin koji pokriva centralni dio BiH jeftiniji od ovog koji bi došao iz Hrvatske.

https://radiosarajevo.ba/metromahala...ophodan/495517

Šta su ustvari Istočna i Južna interkonekcija, ko i zašto blokira, a čiji je potpis neophodan?


Bosna i Hercegovina je, pored svih ostalih podijela, "razapeta" i između dvije gasne interkonekcije – istočne i južne.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić postavio je svoj uslov za potpis na odluku o izgradnji Južne i Istočne interkonekcije. Komšić je zaključio kako ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je potvrdio da će se ova tačka naći na sjednici Vijeća ministara, uzaludno obećava ove projekte, jer zadnju riječ daje Predsjedništvo.

Željko Komšić: 'Nema potpisa za interkonekcije dok se ne donese Zakon o gasu'

"Dajte državni Zakon o gasu, pa ćemo razgovarati o Istočnoj i Južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija ne bi bila problem da BH Gas nosi taj posao. Oni nama govore da smo ovisni o ruskom gasu i to je tačno, ali s druge strane odbijamo da Istočna interkoncekcija dovede gas u RS, a od mene se traži da tu ovisnost isporučim Zagrebu i Čoviću za snabdijevanje centralnog dijela BiH, koji je najveći potrošač.

Ne bi bio problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uslovima. Dodik neće glasati za zakon o gasu, a ja bez tog na Predsjedništvu neću da glasam za interkonekciju", kazao je, između ostalog, Komšić za Hayat televiziju.

Njegov stav podržao je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji je kazao da će dati potpis, ali nakon što bude usvojen državni zakon o gasu.

[Novak20]

Jedan od problema sa političkim plinovodom - Južnom interkonekcijom na koji hrvatska politika nema nikakvog utjecaja je i sukob dva entiteta oko ovlasti u sektoru upravljanja energetskim resursima.

Mada je upitno koliko Predsjedništvo BiH ima nadležnosti u svemu ovome što se tiče unutarnjeg uređenja države, jedan od bošnjačkih članova inzistira na donošenju "Zakona o gasu BiH". U članku su navedeni razlozi za i protiv takvog zakona.

I da napomenem, argumentacija u člancima zavisi od toga čiji mediji pišu o problematici Južne interkonekcije jer u BiH nitko nije neutralan i objektivan.

Što se tiče mog mišljenja kao mogućeg potrošača plina, bitno mi je da se plinovod uradi što prije, da postoji konkurencija, sigurnost u snabdijevanju i da je cijena plina što manja.


https://www.klix.ba/vijesti/bih/dono...rs-u/230221047

Bećirović se poziva na odredbe Ustava BiH kojim je uspostavljeno jedinstveno tržište i zagarantirano kretanje roba, usluga, kapitala i lica te koje definiraju nadležnosti i odnose unutar države i njenih sastavnih cjelina.

Također, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije kao i Ugovorom o uspostavi energetske zajednice, proizašle su konkretne obaveze naše države koje su u skladu sa Ustavom, pravnom stečevinom EU te najboljim poslovnim praksama.

Ugovor je potpisan 25. oktobra 2005. godine, a njim se omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gas na svijetu u kojem efektivno učestvuje Evropska unija i devet država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina.

Obaveza iz ugovora jeste i funkcioniranje tržišta električne energije i gasa po standardima tržišta energije Evropske unije, a jedna od osnovnih obaveza BiH jeste usklađivanje energetskog sektora sa Trećim energetskim paketom EU.

Suština tog paketa jeste davanje veće ovlasti nacionalnim regulatorima te poboljšanje saradnje državnih operatora prijenosnih sistema u svrhu osiguravanja sigurnosti opskrbe.

On podrazumijeva usvajanje Zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH te Zakona o osnivanju operatera prenosnog sistema električne energije u BiH.

Entitet Republika Srpska te ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) nastavljaju insistirati da bi takvo nešto značilo "prenos nadležnosti" na državu.

Takve tvrdnje se odnosi na sektor prirodnog gasa u BiH, a obaveza države je da stvori jedinstven i stabilan regulatorni i tržišni prostor.

Nepostojanje zakona na državnom nivou proizvodi niz negativnih posljednica što je i fokus Bećirovićeve inicijative budući da fragmentirana regulativa sprječava razvoj državnog pravnog okvira i zajedničkog tržišta, a što za direktnu posljedicu ima kočenje konkurencije.

Bećirović podcrtava da se entitetsko uzurpiranje državnih ovlasti u praksi pokazalo pogubno za upostavu jedinstvenog tržišta BiH te se time otvorio prostor za pravno i ekonomsko nasilje.

Tako je sredinom decembra prošle godine Sarajevo-gas a.d. iz Istočnog Sarajeva uputio zahtjev Energoinvestu da se tom preduzeću omogući kupovina gasa direktno od preduzeća Gas Res Banja Luka, iako je to pravno i tehnički neprovodivo.

Preduzeće iz Istočnog Sarajeva onda je uputilo prijetnju Energoinvestu da će u slučaju da zahtjev bude odbijen, povećati cijenu transporta za dio gasovoda koji kontroliše sa 7,2 KM na 120 KM po hiljadu metara kubnih, bez PDV-a. Također su najavili i obustavu isporuke gasa iz Zvornika.

Zbog svega toga Bećirović insistira na donošenju jedinstvenog državnog zakona o gasu koji jedini može biti okvir za ispunjavanje ustavnih i preuzetih obaveza, pa je namjera preporučiti i zadužiti Vijeće ministara BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH da donesu Zakon o gasu BiH.

Zakon o gasu i Istočna interkonekcija

Za vlasti u RS-u eventualno usvajanje Zakona o gasu na državnom nivou sporan je jer je Vlada RS-a osnovala preduzeće Gas Res čija je namjena regulirati to tržište.

To preduzeće sa sjedištem u Banjoj Luci navodo se bavi trgovinom i snabdijevanjem prirodnim gasom, kao i razvojem gasnih projekata sa domaćim i međunarodnim partnerima.

Podsjetimo da je upravo Gas Res preduzeće navedeno u Prednacrtu međudržavnog ugovora Srbije i BiH za čije potpisivanje Košarac i njegov SNSD žele ucijeniti ostale partnere u državnoj vlasti.

Bilo kakvo donošenje zakona na državnom nivou koji se bave sektorom energetike nailazi na žestok otpor vlasti u RS-u speficično jer, osim činjenice da se ne mogu pomiriti sa vlastitom administrativnom pozicijom na čijem jačanju grade cijele politike, sektor energetike je tokom globalne krize postao neiscrpan izvor sredstva.

[Novak20]

Da stvar bude gora, u svu ovu problematiku oko Južne interkonekcije se umiješalo američko veleposlanstvo u Sarajevu i američka administracija. Njihovo miješanje u unuratnja pitanja BiH nije nimalo suptilno.

Žestoko su nagazili HDZ i Čovića kojeg će staviti na Crnu listu ali ni to nije najgore za Hrvate u BiH jer problematiku plinovoda vežu za pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH koji bi u slučaju uspjeha prekinuli dominaciju bošnjačkih članova u Predsjedništvu BiH i omogućilo Hrvatima da svojim glasovima izaberu Hrvata koji će ih predstavljati u toj instituciji.

Veleposlanik Murphy, državni tajnik Blinken, O'Brien - Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za evropska i euroazijska pitanja, NY Times se bave ovim plinovodom.

Nažalost, bave se i Hrvatima u BiH.

https://saff.ba/new-york-times-o-pli...kog-sovinizma/

Etnički hrvatski lider Bosne, Dragan Čović, kaže da podržava predloženi zapadni gasovod, ali da želi da bude pod kontrolom kompanije koju će voditi etnički Hrvati, umjesto postojećeg operatora gasovoda u Bosni, BH Gas, koji se nalazi u Sarajevu i vode ga Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi stvoriti nalazila bi se u bosanskom gradu Mostaru, etnički miješanom, ali dugo vremena bastionu hrvatskog šovinizma”, piše NY Times.

“Svađe su izazvale neuobičajeno otvorenu intervenciju prošlog mjeseca od strane državnog sekretara SAD-a Antonyja J. Blinkena. U pismima ministru vanjskih poslova Bosne i Hrvatske, Blinken je osudio Čovića zbog ometanja “kritičkog projekta”. Njegovi zahtjevi za novom kompanijom pod vodstvom Hrvata, rekao je, “su duplicirajući, ekonomski neodrživi i stavljaju cijeli projekt u opasnost”.

“Takva očita korupcija i samoposluživanje mogli bi ugroziti” nade Bosne da jednog dana postane članica Evropske unije, dodao je gospodin Blinken.

Gospodin O'Brien, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći jesu li ministri vanjskih poslova Hrvatske i Bosne odgovorili na široki napad gospodina Blinkena. Oba ministra su odbila dati izjave.

Čović, koji je također odbio dati izjavu, rekao je da želi samo zaštititi legitimne interese Hrvata, a ne blokirati put Bosni ka Evropskoj uniji.

Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznala je da su većina izvršnih direktora i zaposlenika njene kompanije Bošnjaci, ali je rekla da nije potrebna nova kompanija pod vodstvom Hrvata.

“Sve je to samo politika”, rekla je, napominjući da je njen jedini interes osigurati “raznoliku i stabilnu opskrbu” energijom.

[Novak20]

Američki veleposlanik je prije pola godine počeo da proziva Čovića za opstrukciju projekta plinovoda. Murphy je svjestan da je BH-Gas već trideset godina jednonacionalno poduzeće i predlaže kao ustupak promjenu upravljačke strukture BH-Gasa koji bi po njemu trebao voditi ovaj posao radi onemogućavanja daljnjih etničkih podjela.

https://www.telegram.hr/politika-kri...trolom-hrvata/

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u petak je optužio lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da opstruira provedbu projekta Južna interkonekcija kojim bi se povezale plinske mreže Hrvatske i BiH i tako eliminirala ovisnost te zemlje o ruskom plinu.

Južnu interkonekciju snažno podupire i hrvatska vlada a spoj plinskih mreža dvije države preko Zagvozda s odvojcima ka Mostaru i Travniku ujedno bi omogućio BiH pristup LNG terminalu na Krku i kupnju ukapljenog plina umjesto ruskog. SAD je, inače, najveći svjetski izvoznik ukapljenog plina.

Veleposlanik SAD-a u blogu je napisao da Čović opstrukcijama priječi da taj projekt kojeg vitalnim smatraju i SAD te Europska unija, ide dalje.

Murphy tvrdi da blokada proistječe iz upornog zahtjeva Čovića i HDZ-a BiH da Južnom interkonekcijom upravlja neka nova tvrtka a ne BH Gas sa sjedištem u Sarajevu. A u pozadini svega američki veleposlanik vidi nakanu da se i upravljanje plinskim sektorom u BiH dodatno podijeli po etničkim osnovama.

“Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom tvrtkom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatora za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata.

Promjena bi samo bila skuplja
Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta”, poruka je američkog veleposlanika koji je prije dva dana kazao kako je za vladu njegove zemlje Južna intekonekcija iznimno važan projekt kojega treba što prije realizirati.

Uspostava drugog operatora za transport plina, navodi Murphy, samo bi povećala troškove potrošačima, dalje podijelila tržište plinom u BiH, potkopala funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH ali i kreirala prostor za jači maligni utjecaj Rusije i drastično iskomplicirala pregovore o izgradnji interkonekcije s financijskim institucijama, kao i s Hrvatskom, što bi projekt učinilo gotovo nemogućim.

Što je ispravno za građane BiH
Umjesto stvaranja novih tvrtki s de facto etničkim predznakom američki veleposlanik zagovara jačanje i preustroj BH Gasa s novom upravom. Murphy je zaključio kako se BiH nalazi na energetskom raskrižju a za HDZ BiH kaže blokira put ka europskim integracijama i energetskoj sigurnosti.

“Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici što su točno prioriteti za Dragana Čovića”, upozorio je veleposlanik SAD u BiH.

Kako je vrijeme prolazilo, Murpy je počeo vezivati ovaj problem sa problemima izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH uz otvoreno protivljenje bilo kakvim dogovorima HDZ i "Trojke" oko izmjena IZ.

Naročito izmjena IZ koje bi omogućile da Hrvati u BiH većinom svojih glasova izaberu člana Predsjedništva BiH i time je obesmislio sve razgovore između hrvatske i bošnjačke strane po tom pitanju.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako...-gas/240125067

Zatim su dati rokovi da se do kraja februara usvoje sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona, uključujući i način izbora članova Predsjedništva, a SNSD-ova verzija dokumenta predlaže i način izbora sudija u Ustavni sud. Nekoliko dana nakon Laktaša Dragan Čović je u proceduru poslao svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji podrazumijeva smao promjenu Izbornog zakona, ali ne i Ustava.

Ekspresno su se oglasili Amerikanci, koji su poručili da se promjena načina izbora članova Predsjedništva ne može desiti bez promjene Ustava, a da se provedu i presude iz Strazbura.

NAKON SJEDNICE HNS-A
Čović uputio prijedlog Izbornog zakona, objasnio kako bi se birali članovi Predsjedništva BiH

"Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise neophodne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u skladu sa presudama ECHR-a. Međutim, izmjenama Izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani", poručili su.

PORUKA ČOVIĆU
Ambasada SAD-a: Promijeniti način izbora članova Predsjedništva nije moguće kroz Izborni zakon
To je bila direktna poruka Čovićevom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, jer lider HDZ-a ne namjerava mijenjati Ustav, znajući da za to nema političku podršku jer mu trebaju 2/3 glasova u parlamentu.

Dva dana kasnije iz Američke ambasade stigla je nova poruka koja se ovaj put odnosi na prijedloge iz Laktaša. Amerikanci sada kritikuju ideje da se u izmjenama Izbornog zakona ne tretiraju na pravi način tehničke izmjene, odnosno da se i dalje ostavlja prostor za prevare.

Drugi zanimljiv ugao američkog pristupa je pojačan interes za projekat Južna plinska interkonekcija, koju minira lider HDZ-a Dragan Čović. A koliko to znači Amerikancima govori podatak da je i državni sekretar SAD-a Antony Blinken lično pisao ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću da pokuša utjecati na rješavanje tog pitanja.

Jasno, spomenuti projekat je direktni američki interes, koji je trenutno ugrožen.

"Dragan Čović ima priliku priključiti se ovom projektu kao i svi drugi. Vidjeli smo neke komentare iz drugih stranaka u Hercegovini koji kažu: 'Pogledajte, trebali bismo to obaviti.' To je ispravan odgovor. On ima priliku učiniti ispravnu stvar za ljude za koje tvrdi da ih predstavlja, ili može nastaviti provoditi vlastite sebične ciljeve i projekt neće biti završen", rekao je ambasador Michael Murphy za Bloomberg Adriju.

[Novak20]

Da bi se pojačao politički pritisak na Čovića glede gradnje Južne interkonekcije sredinom siječnja ove godine, uključuje se američki državni tajnik Blinken sa pismima upućenim ministru VP BiH Konakoviću i ministru VP RH Grlić-Radmanu dajući do znanja da veleposlanik Murphy ne solira.

Pismo Dini Konakoviću je objavljeno u medijima, a ono što se osim pritiska na hrvatsku politiku da iščitati je da amerikance ne interesira zakon o plinu i budućim interkonekcijama na državnom nivou nego na entitetskom nivou F BiH.

To je opet u suprotnosti sa željama bošnjačkih članova Predsjedništva BiH koji imaju ambiciju za usvajanjem zakona o transportu i distribuciji plina na nivou BiH.

https://izdvojeno.ba/blinken-pozuruj...cki-tecni-gas/

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da izvrši pritisak na predsjednika HDZ-a Dragana Čovića kako bi se hitno usvojio zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, saznaje Istraga.ba.

“Ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken.

Pismo je datirano 11. januara, a ministar vanjskih poslova BiH o ovome nije informisao javnost. Plismo sličnog sadržaja Blinken je uputio i hrvatskom ministru vanjskih poslova Gordanu Grlić-Radmanu.

“Kao što smo razgovarali”, započeo je Blinken svoje pismo, “Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podržke stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekat južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja uglja”.


Međutim, piše dalje američki državni sekretar, “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”

“Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja kljkučni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine. Potičemo kompaniju (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije. S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, naveo je Blinken

Blinkenova pisma su izazvala određene reakcije politike i pojedinaca kojima je ovo struka. Svi se slažu da je plinovod Južna interkonekcija strateško i geopolitičko pitanje, a ima mišljenja da trenutno nije ekonomski isplativ.

https://dnevni.ba/dnevni/kontrolu-ve...jevo-i-mostar/

Predsjednik Hrvatskog udruženja za plin Dalibor Pudić, kaže da rješenje pitanja Južne interkonekcije u BiH treba biti stvar unutarnjeg dogovora ove zemlje.

-Nesporno je da Hrvatska ima interes da plin iz LNG terminala dođe do BiH, ali u cijelom ovom procesu interesi svih bi trebali biti zadovoljeni kako bi se omogućio alternativni pravac plinovoda. Ako to bude dosadašnja tvrtka, u nju bi trebale biti uključene sve strane, smatra Pudić.

BiH je prije 15 godina trošila oko 400 milijuna kubnih metara plina. Danas je taj broj oko 300 milijuna – 250 Federacija Bosne i Hercegovine i oko 50 milijuna za tržište Republike Srpske. Zanimljivo je da BiH nema ni skladište za plin, a inicijativa za podzemno skladište u Tuzli pokrenuta je prije 20 godina, međutim nikada nije realizirana. Prema riječima stručnjaka, isplativost izgradnje dolazi tek kada uvoz plina prijeđe količinu od 500 milijuna kubika godišnje, piše DW.

[Novak20]

Američki pritisak na Čovića se nastavio i od strane Blinkenovog pomoćnika O'Briena koji osim kritika zbog plinovoda kritizira Čovića i za stanje u Mostaru.

O'Brien ovom prilikom "zaboravlja" da je Mostar imao poseban status po DMS i da ga je svojim odlukama u potpunosti blokirao pokojni VP Paddy Ashdown te da bošnjačka politika koja se formalno zalaže za izborni princip "jedan čovjek, jedan glas" nikada nije inicirala i dopustila da Mostar bude jedinstven grad u kojem će se vlasti birati kao u svim drugim gradovima u BiH iz jednog razloga. Hrvati su neposredno nakon rata imali demografsku većinu u Mostaru i prema propisima koji se odnose na lokalnu samoupravu mogli su kompletan Mostar voditi sa svojim gradonačelnikom i većinom u gradskom vijeću.

Danas je broj Bošnjaka i Hrvata u Mostaru približno isti tako da tzv legitimno predstavljanje predstavlja obostrano prihvatljivo rješenje koje je potvrđeno Mostarskim sporazumom iz 2020.



https://www.dnevnik.ba/vijesti/o-bri...slosti-2660676

Pomoćnik američkog državnog sekretara za europske i euroazijske poslove Jamesom O‘Brienom danas je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje. Kritizirao predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.

"Umjesto respektabilne kompanije, Čović želi neku novu pod svojom kontrolom"

U svom opširnom govoru, američki dužnosnik se posebno osvrnuo na političko djelovanje Dragana Čovića.

"U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a Dragana Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prirodnog plina prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sistema prijenosa - etabliranu kompaniju u vlasništvu koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta - trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam, i protiv je javnog interesa" rekao je O‘Brien.

Dodao je da na zidu njegove kancelarije visi fotografija obnovljenog Starog mosta u Mostaru.

"Kao podsjetnik na činjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj prošlosti. Lider koji je istinski posvećen europskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz prošlosti i promovira pomirenje. Dragan Čović se tako ne ponaša, a mladi ljudi napuštaju Hercegovinu tražeći bolje šanse drugdje", rekao je O‘Brien.

Podsjetimo, Blinkenovoj pomoćnik dva je dana u posjeti BiH. Sastao se, između ostalih, i s visokim predstavnikom u BiH, Christianom Schmidtom i američkim veleposlanikom, Michaelom Murphyem, te "pružio podršku Schmidtu u korišenju bonskih vlasti i nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona".

[Novak20]

Prilično opširan članak NYT na kursu prethodnih izjava američkih dužnosnika čime se ovaj krug političkog i medijskog pritiska završio.

Kada ti dvojica kažu da si pijan, lezi pa se valjaj ali i u ovom članku ima netočnih, na prvu uočenih stvari poput boldiranog da BiH ima klimavu centralnu vladu i tri predsjednika za svaku etničku grupu ili da je stanovništvo slabo religiozno.

Klimava centralna vlada, je u stvari Vijeće ministara i ima predsjedatelja/predsjedateljicu trenutno iz HDZ BiH.

U stvari, svakim izborom Komšića BiH bošnjačka etnička grupa ima dva, srpska jednog, a hrvatska etnička grupa nema predsjednika.

Što se tiče stanovništva, popisom je utvrđeno da se minimum 95% osjeća vjernicima i tako izjašnjava. Da ne idem dalje u netočnosti koje navodi autor jer mu je namjera i bez toga jasna.


https://www.vijesti.ba/clanak/631610...skog-sovinizma

Autor Andrew Higgins piše da Sjedinjene Američke Države i Evropa podržavaju novu gasovodnu liniju koja bi snabdijevala Bosnu gasom iz Hrvatske, s ciljem smanjenja isporuka iz Rusije.

"Međutim, projekat je zapao u zastoje zbog sukoba među etničkim grupama.

Već suočene s teškoćama u suzbijanju neizlječivih kriza na Bliskom Istoku i u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države se također suočavaju s zastojem na Balkanu u vezi sa gasovodnom linijom u Bosni, pitanjem koje nosi velike geopolitičke rizike.

Projekat, podržan kako od strane Sjedinjenih Američkih Država tako i od Evropske unije, ali blokiran etničkim sukobima koji već dugo koče Bosnu, ima za cilj prekinuti moskovsku kontrolu nad isporukama gasa krhkoj naciji koja se povlači između Istoka i Zapada.

Predložena gasovodna linija, koja bi donosila prirodni gas iz susjedne Hrvatske, člana NATO saveza i Evropske unije, bila bi dugačka svega 100 milja i koštala bi otprilike 110 miliona dolara, usporedivo malo u odnosu na 15 milijardi dolara koliko je koštalo izgradnja gasovodnog poveza Nord Stream između Rusije i Njemačke.

Međutim, ozbiljno bi umanjila uticaj Moskve u visoko nestabilnom regionu. Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj punokrvnoj invaziji u februaru 2022. godine i od tada ju je koristila kako bi podrila jedinstvo Evrope nudeći povoljne energetske ugovore zemljama poput Mađarske i Srbije.

Rusija nema teritorijalne zahtjeve prema Bosni niti drugim balkanskim nacijama, a njen glavni cilj je spriječiti njihovo povezivanje s Zapadom", piše NY Times.

"Zastoj u izgradnji gasovoda "je mnogo važniji od samo Bosne i Hercegovine ili buduće infrastrukture u maloj balkanskoj zemlji", rekla je Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske koja je pomogla uvođenju svoje zemlje u Evropsku uniju 2013. godine.

"Ovo se odnosi na zatvaranje puteva za destabilizirajući uticaj Rusije u Evropi", rekla je Pusić u intervjuu. "Veliki put je naravno Ukrajina, a ovo je mali. Ali ako se ne zatvori, rasti će" i širiti nestabilnost prema Balkanu i dalje, dodala je.

Za razliku od drugih evropskih zemalja koje su diversificirale izvore energije nakon ruske invazije Ukrajine, Bosna je ostala potpuno zavisna od Moskve za svoj prirodni gas.

Bez alternativnih isporuka sa Zapada, James C. O’Brien, pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropske i evroazijske poslove, rekao je u telefonskom intervjuu: "Bosna riskira zaostajanje i postaje posebno ranjiva" pod pritiskom Moskve.

Gospodin O'Brien posjetio je bosansku prijestolnicu Sarajevo ovog mjeseca kao dio američkih napora da pokrene gasovod iz Hrvatske, da potakne političare da se izbore iz svojih domaćih svađa i smanji ruski uticaj. "Ovo je ranjivost koja mora biti eliminirana", rekao je O'Brien.


Glavni izvori energije Bosne su hidroelektrane i lokalni ugalj. Međutim, iako prirodni gas iz Rusije čini manje od 5 posto ukupne energetske mješavine zemlje, on pomaže napajanju velike fabrike aluminija i pogona za grijanje koji održavaju Sarajevo toplim zimi.

Slaba mješavina teritorija naseljenih muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i rimokatoličkim Hrvatima, od kojih je malo religioznih, Republika Bosna i Hercegovina klima se od krize do krize od 1995. godine, kada su Daytonski mirovni sporazumi okončali godine krvoprolića u bivšoj Jugoslaviji.

Mirovni sporazum zaustavio je ratove u kojima je poginulo oko 100.000 ljudi tokom ranih 1990-ih, ali je Bosnu opteretio složenim i visoko disfunkcionalnim političkim sistemom. Zemlja je podijeljena na dva uglavnom samoupravljajuća "entiteta" - muslimansko-hrvatski Federaciju i uglavnom srpsko područje, nazvano Republika Srpska.

Nad ovom klimavom, rascjepkanom strukturom vlada slaba centralna vlada sa tri predsjednika, po jednog za svaku etničku grupu, koji bi trebali dijeliti vlast, ali čiji politički lideri prosperiraju na poticanju podjela.

Republika Srpska, vođena borbom srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom, više puta je prijetila secesijom, potezom koji bi rizikovao izbijanje novog kruga krvoprolića. Dodik, redovni posjetilac Rusije, najnoviji u srijedu, na sastancima s predsjednikom Vladimirom V. Putinom, gura zaseban projekat gasovoda koji bi povećao isporuke gasa iz Rusije. Njegova oblast ima vlastitu gasnu kompaniju, Gas-Res, pod kontrolom etničkih Srba, i rafineriju nafte u vlasništvu Rusa koja je ovisna o ruskoj sirovoj nafti.

Etnički hrvatski lider Bosne, Dragan Čović, kaže da podržava predloženi zapadni gasovod, ali da želi da bude pod kontrolom kompanije koju će voditi etnički Hrvati, umjesto postojećeg operatora gasovoda u Bosni, BH Gas, koji se nalazi u Sarajevu i vode ga Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi stvoriti nalazila bi se u bosanskom gradu Mostaru, etnički miješanom, ali dugo vremena bastionu hrvatskog šovinizma", piše NY Times.

"Svađe su izazvale neuobičajeno otvorenu intervenciju prošlog mjeseca od strane državnog sekretara SAD-a Antonyja J. Blinkena. U pismima ministru vanjskih poslova Bosne i Hrvatske, Blinken je osudio Čovića zbog ometanja "kritičkog projekta". Njegovi zahtjevi za novom kompanijom pod vodstvom Hrvata, rekao je, "su duplicirajući, ekonomski neodrživi i stavljaju cijeli projekt u opasnost".

"Takva očita korupcija i samoposluživanje mogli bi ugroziti" nade Bosne da jednog dana postane članica Evropske unije, dodao je gospodin Blinken.

Gospodin O'Brien, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći jesu li ministri vanjskih poslova Hrvatske i Bosne odgovorili na široki napad gospodina Blinkena. Oba ministra su odbila dati izjave.

Čović, koji je također odbio dati izjavu, rekao je da želi samo zaštititi legitimne interese Hrvata, a ne blokirati put Bosni ka Evropskoj uniji.

Nihada Glamoč, direktorica BH Gasa, priznala je da su većina izvršnih direktora i zaposlenika njene kompanije Bošnjaci, ali je rekla da nije potrebna nova kompanija pod vodstvom Hrvata.

"Sve je to samo politika", rekla je, napominjući da je njen jedini interes osigurati "raznoliku i stabilnu opskrbu" energijom......

[Novak20]

Iz do sada analiziranog, u kratkim crtama jasno je da:

- Plinovod Južna interkonekcija nije obična infrastrukturna građevina nego geopolitički i strateški objekt. Potrošnja plina u BiH sama po sebi ni izbliza ne opravdava gradnju.
- Za gradnju (ne)zainteresirani su: Amerika, Hrvatska, BiH, Predsjedništvo BiH, njeni entiteti, etničke politike, postojeće firme, biznismeni, pojedinci na budžetu i krajnji korisnici.
- Američki stav je jasan, plinovod se mora raditi kao građevina od federalnog značaja i protuteža ruskom utjecaju, a poslove treba obaviti BH-Gas ili će hrvatski političari platiti cijenu.
-Bošnjački stav je ovo isto nadograđeno reguliranjem problematike na nivou države. U tom smislu upitno je potpisivanje ugovora o gradnji plinovoda sa Hrvatskom ukoliko se hrvatski političari ne povinuju željama dva člana Predsjedništva BiH.
-RS i srpskim političarima je svejedno dok se njih ne dira zakonskom regulativom na nivou BiH. Misle da će ruski plin koji dolazi preko Turskog toka biti uvijek konkurentniji od ovog što bi došao iz Hrvatske.
- Ovo zadnje odgovara i krajnjim potrošačima koji su snabdjeveni plinom u dijelovima države sa bošnjačkom ili srpskom većinom.

[Novak20]

Što se Hrvatske tiče, plinovod Južna interkonekcija nije top tema. U pitanju je 74 km plinovoda kapaciteta 1,5 mlrd/m3 plina godišnje na dionici Dugopolje-Zagvozd-granica RH/BiH. Kapacitet plinovoda je pet puta veći od trenutne potrošnje plina u BiH.

Za razliku od američkog geostrateškog interesa ukidanja ruskog monopola u prodaji plina, Hrvatskoj je strateški važnije da plinom snabdijeva Zapadnu Hercegovinu i srednju Bosnu odnosno dijelove BiH u kojima žive Hrvati i tako stvori uvjete za razvoj industrija koje koriste plin.

Trenutno je za korištenje većih količina plina zainteresirana Abraham grupacija iz Mostara koja bi za potrebe Aluminija izgradila elektranu na plin, a to isto bi mogla uraditi i EP HB koja se do sada oslanja isključivo na izvore obnovljive energije i uvoz električne energije.
Stanovništvo koje dobrim dijelom živi na prostoru submediteranske i umjereno kontinentalne klime nema većeg interesa za uvođenje plina.

Izgradnja Južne interkonekcije je i za aktualnu hrvatsku vlast političko i strateško pitanje i u tom smislu su otvoreno stali iza Čovića bez obzira na isto tako otvorene stavove drugih aktera. Da li će se hrvatske vlasti u izbornoj godini predomisliti ostaje da se vidi. Ja mislim da neće sve dok se ne objave rezultati izbora.

https://www.energetika.ba/gas/grlic-...hrvatske/21270

Kada je u pitanju Južna plinska interkonekcija, Grlić Radman naglašava da to ne može biti samo unilateralno pitanje te da je to pitanje i u interesu Republike Hrvatske.

- Ne može biti plinske Južne interkonekcije bez Hrvatske. Hrvatska je energetski čvor, zainteresirana je za energetsku nezavisnost. Imamo krajnji cilj, a to je postići energetsku nezavisnost o ruskom plinu. Dakle, cilj je energetska nezavisnost, ali različiti su putovi do ostvarivanja načina kako će se time upravljati, a tu treba dati prostora za razgovor i pregovore. Nikakvi pritisci i nikakve prijetnje sankcijama ne vode dobrom rješenju – istaknuo je.

Hrvatski ministar naglašava da Dragan Čović ima njihovo povjerenje jer je on legitimno izabrani predstavnik hrvatskog naroda, predsjednik HNS-a BiH koje okuplja hrvatske stranke u BiH, kao i dopresjedvajući Doma naroda PSBiH. Dodaje da je Čović pokazao spremnost na saradnju te da je potrebno naći prostora za daljnji razgovor.

https://www.energetika.ba/gas/hrvats...onekcije/21346

Plenković je istaknuo da hrvatska Vlada pruža snažnu podršku hrvatskom narodu u BiH, te će nastaviti realizirati projekte koji pridonose kvalitetnijem životu Hrvata i boljitku cijele BiH.

Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, istaknuta je važnost ovog projekta za energetsku sigurnost i diverzifikaciju u BiH.

Hrvatska je sa svoje strane spremna poduprijeti ovaj projekt kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH. Plenković i Čović složili su se da je potrebno nastaviti s razgovorima kojima bi se postigao dogovor vezano za modalitete izvedbe projekta u BiH u interesu svih zainteresiranih strana.

U vezi s tim projektom, Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u BiH.

Čović i Plenković razgovarali su i o pripremama za 25. Međunarodni sajam privrede u Mostaru, koji će se održati od 16. do 20. aprila i na kojemu je Hrvatska i ove godine zemlja partner.”

[vik071]

Novak20 kaže:

Iz do sada analiziranog, u kratkim crtama jasno je da:

- Ovo zadnje odgovara i krajnjim potrošačima koji su snabdjeveni plinom u dijelovima države sa bošnjačkom ili srpskom većinom.

Kakve veze ima ovaj komentar s bilo čim?

[Novak20]

vik071 kaže:

Kakve veze ima ovaj komentar s bilo čim?

Komentar se veže na prethodni jer sam mišljenja da se srpskim i bošnjačkim političarima ne žuri sa gradnjom Južne interkonekcije. Iz tog razloga mogu svojim zahtjevima uslovljavati hrvatsku stranu.

Srbi jednostavno nemaju interesa za ovim plinovodom jer ih praktično nema u dijelu države koji bi pokrila Južna interkonekcija, a bošnjačkim političarima ne odgovara da Hrvati koji većinski žive u jugozapadnom i južnom dijelu BiH kontroliraju plinovod, ostvaruju preko njega profit u dijelovima BiH sa bošnjačkom većinom i stvaraju pretpostavke za razvoj industrije koja koristi plin i posljedično svoj razvoj u uvjetima općeprihvaćene politike dekarbonizacije.

-RS i srpskim političarima je svejedno dok se njih ne dira zakonskom regulativom na nivou BiH. Misle da će ruski plin koji dolazi preko Turskog toka biti uvijek konkurentniji od ovog što bi došao iz Hrvatske.
- Ovo zadnje odgovara i krajnjim potrošačima koji su snabdjeveni plinom u dijelovima države sa bošnjačkom ili srpskom većinom.

[Novak20]

Hrvatska ima određena iskustva u gradnji infrastrukturnih projekata sa BiH ili blizu nje tako da njihovu vlast vjerojatno ne čudi ponašanje bh politike prema Južnoj interkonekciji.

Godinama se npr pregovaralo oko Jadransko - Jonske autoceste i lakšeg prolaska kroz općinu Neum dok se nije napravio Pelješki most. I tada je bilo problema jer je bošnjačka politika osporavala gradnju tog mosta prijeteći međunarodnim tužbama.

Stvar se riješila sa Dodikom nakon čega je bez problema urađen zajednički most kod Gradiške.

Ili drugi, možda bolji primjer.

Rafinerija u Bosanskom Brodu je preko mjere zagađivala između ostalog Slavonski Brod. Rješenje se tražilo u spajanju rafinerije na plinsku mrežu iz S. Broda zbog smiješno male dionice cjevovoda. Trebalo je tom prigodom, ako me sjećanje ne vara, potpisati međudržavni sporazum o transportu plina iz RH u BiH ali su bošnjački članovi Predsjedništva BiH odbili dati suglasnost. Alternativa je bila gradnja plinovoda u BiH od Zenice do B.Broda u dužini cca 150 km što znači nikada.

Ipak, jednog vikenda i po noći netko je položio cijevi plinovoda od S. Broda do B. Broda ispod Save i stvar je riješena uz proteste bošnjačke politike, naklapanja o kršenju suvereniteta itd.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/hrva...brod/210326055

Hrvatska je, preskačući BiH, odnosno bez saglasnosti državnog nivoa naše zemlje, a na osnovu sporazuma s entitetom Republika Srpska, već blizu završetka projekta plinifikacije Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Hrvatska državna televizija jutros je objavila informaciju da je tokom noći završena najvažnija faza plinifikacije rafinerije u Bosanskom Brodu, čiji je cilj smanjiti zagađenje zraka i u Bosanskom i u Slavonskom Brodu.

Tokom noći plinovodne cijevi duge oko 400 metara provučene su ispod korita Save. Tako će rafinerija Bosanski Brod direktnim plinovodom biti spojena na hrvatski plinski sistem. Isporuka plina rafineriji trebala bi početi 1. juna.

Međutim, sporno je što je Hrvatska u potpunosti ignorisala državu BiH i bez saglasnosti institucija ove zemlje, a prije svega Predsjedništva BiH i državnog parlamenta završava projekt. Hrvatska je tako u našu zemlju bez ikakve dozvole položila cijevi i rafineriju iz BiH priključuje na svoj plinovod.

Cijeli proces Hrvatska je vodila s entitetom Republika Srpska, a sve je počelo prije četiri godine kada su potpisani prvi sporazumi. U cijeli projekt bila je uključena i bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja je o ovom poslu razgovarala i sa Sergejem Lavrovom.

Cilj je smanjiti zagađenje zraka, što je razumljivo, ali je sporno nepoštivanje BiH kao države i preskakanje njenih institucija. Da li to znači da Hrvatska entitet RS priznaje kao državu?

Sve zajedno, tužno i žalosno.

[Bark]

Želite li biti sretni na trenutak? Oprostite Bošnjacima tlačenje Hrvata iz BiH, demonizaciju Hrvata i RH generalino,rovarenje protiv svega hrvatskog! Želite li biti sretni zauvijek? Ne Oprostiti ništa...Nema plinovoda,...itd..
Po svemu viđenom...,jedino ispravno.
Ne razumiju ti ljudi drugačije...

[Zoran Oštrić]

Novak, forum nije dobar mediji za objavljivane dugačkih, dosadnih referata.

[Novak20]

Kome je dosadno moje pisanje, slobodno može zaobići temu kao što i ja zaobilazim ono što me ne interesira. Od tema do savjeta.

Danas je portal "Istraga" objavio da je prije godinu dana Vlada RH naručila izradu studije “Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo sa Republikom Hrvatskom”. Studija je objavljena u travnju prošle godine. U sažetku Studije, tvrdi se da BH Gas ne može biti nositelj aktivnosti i da plinski - energetski sektor u BiH treba biti decentraliziran.

https://www.nsf-journal.hr/BiH-Analy...vo-s-Hrvatskom

https://istraga.ba/studija-placena-n...ih-ostane-pod/

“Rizik predaje izgradnje i operativnoga upravljanja postojećoj tvrtki BH Gas, s obzirom na osvjedočeno loše upravljanje dosadašnjim plinskim poslom, njihovoj poslovnoj povezanosti s ruskim i srpskim poslovnim interesima povezanim s aktivnosti postojećeg plinovoda, velikom reputacijskom i financijskom štetom koje je izazvalo samoj državi, te narušavanjem Daytonskih načela zaista predstavlja nepotrebni rizik koji cijeli projekt dovodi u pitanje.
Iskustvo dosadašnjega života u sui generis političkome sustavu, posebice pandemija korona virusa, dokazala je da su decentralizirani resursi i kapaciteti upravljanja od suštinske važnosti kada je u pitanju funkcionalnost što otklanja probleme u izazovnim vremenima.

Stoga, model decentralizacije operatera bi omogućio veću funkcionalnost sustava, njegovu brzu prilagodljivost novonastalim stanjima, smanjio ovisnost o utjecajima i ucjenama autokratskih režima Rusije, Srbije i Turske, te povećala usklađenost energetske mreže i ekoloških standarda BiH s EU partnerima”, navedeno je u sažetku ove studije koju je finansirala Vlada Republike Hrvatske.

[srednja_bosna]

Novak20 kaže:

Baš ovako. BiH je po tko zna koji put razapeta između različitih interesa u koje bi se svatko rado ugradio.

Potrudit ću se koliko mi vrijeme dozvoli da predstavim sve političare i politike u BiH koji su upetljani u problematiku Južne interkonekcije, pozicije sa kojih nastupaju i politička pitanja koje vežu za plinovod sistemom spojenih posuda i političkih ucjena.

Bošnjački članovi Predsjedništva BiH Komšić i Bećirović inzistiraju na donošenju državnog zakona o plinu kao preduvjet daljnjih priča o Južnoj interkonekciji. Njihov stav je "zakovan" dok BH-Gas i Energoinvest imaju monopol u F BiH koji žele održati kao što i Srbi imaju monopol sa svojim poduzećem Gas-Res pa ne pristaju na "državni" zakon o plinu ali bi pristali da se radi Južna interkonekcija po postojećim pravilima koja njih u RS izuzimaju iz dogovora.

Bošnjački članovi Predsjedništva BiH treniraju strogoću tvrdeći da je za gradnju potreban međudržavni sporazum RH i BiH te da im ne pada na pamet da ga potpišu ako se poslovi neće odvijati po nalozima iz političkog Sarajeva. Sve u korist BH - Gasa koji se bavi transportom plina u kojem već trideset godina nema Hrvata ni kao člana uprave ni uposlenika i Energoinvesta koji se dobro oporavio u ovom poslu distribucije - prodaje plina potrošačima.

Praktično, bošnjački članovi Predsjedništva BiH mogu da čekaju unedogled vjerojatno i zato što je ruski plin koji pokriva centralni dio BiH jeftiniji od ovog koji bi došao iz Hrvatske.

https://radiosarajevo.ba/metromahala...ophodan/495517

Ovo i treba biti najbitnije za sve građane u BiH.
Zar nam treba biti u interesu da plačamo nesto x3 skuplje?
Iako ne sumnjam da će perecija preko svoje ispostave u West Mostaru lagano progurati svoj interes.
Pri tome čemo mi po ko zna koji put pojesti g.... koje nam zas... iz Perecije i jos morati reči kako je ukusno.

[padre pagani]

Zoran Oštrić kaže:

Novak, forum nije dobar mediji za objavljivane dugačkih, dosadnih referata.

Reče Oštrić...

Novak, ok jesi malo razdužio, ali nažalost ove teme iz najbližeg susjedstva povezane s RH + Hrvatima u BH su uvijek na dnu ljestvice, nažalost.

Do kada će trajati ta bruka ne znam

Da sutra izbije sukobić na granici Mauritanije i Senegala bilo bi više postova. Ali to je realnost, opet nažalost.

Bh je egzotika i to ona egzotika koja prosječnog forumaša ne dira i dugačka mu za čitati.

Uostalo, smatram da plin treba provući kroz južni dio pa kud puklo da puklo, ne može biti loše. A hoćemo li ovim zatezanjem oko poduzeća dobiti nešto na drugom polju, nadam se. Glupo bi bilo strancima pognuti glavu opet.

[Novak20]

Studija "Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom" nije tajna i može se naći na internetu.

Ozbiljan dokument napisan za ozbiljne ljude koji opet odlučuju ili će odlučivati o ozbiljnim ulaganjima ili odustajanju od njih pa tko voli neka izvoli tražiti što ga zanima.

https://zagrebsecurityforum.com/port...4%20knjiga.pdf

[Novak20]

Političko Sarajevo ima svoje favorite koji trebaju voditi poslove gradnje Južne interkonekcije kroz F BiH, transporta i prodaje plina. To su prije svega dvije sarajevske firme ali i angažirani, čini mi se (hiper)aktivni pojedinci koji se vrte između struke i politike.

BH Gas je jedina firma u F BiH za proizvodnju (???) i transport plina u F BiH. Poduzeće je osnovano 1997. i kao operator upravlja plinskim sistemom F BiH dužine cca 200 km od čega je najveći dio star 40 godina. BH Gas pokriva područje sa najvećom gustinom naseljenosti u BiH i posljedično sa najvećom potrošnjom plina u trokutu Sarajevo, Zenica, Travnik sa odvojcima za Busovaču, Novi Travnik, Vitez i Brnjake (Kiseljak).

https://www.bh-gas.ba/

Ono što ja znam kao laik je da su primanja rukovodstva firme uvijek bila iznadprosječna i da je firma po upravljačkoj strukturi, a vjerojatno i po uposlenicima od osnivanja kompletno bošnjačka. Ako griješim, ispravite me.

To im sada hrvatska politika u BiH nabija na nos ali se postavlja pitanje koliko je i ta hrvatska politika u BiH kriva za to jer kroz rad Vlade F BiH nije bila zainteresirana da ima učešće u radu BH Gasa.

Zbog ovoga "Trojka" i Murphy nude promjenu rukovodstva firme i nacionalno balansiranje radi gradnje Južne interkonekcije ali se odmah postavlja pitanje što kada se plinovod uradi ?
Isti dan politički Hrvati u BH Gasu mogu biti najureni na isti način kako su i došli.