Trgovanje dionicama + uputstva za početnike

[Mr. Jingles]

evo jedan mali noćni brzi odgovor... inače, ja sam onaj bilbo od jučer, ali bilo je problema s passwordom pa sam improvizirao...

ne mogu ne primjetiti kako su se svi polakomili za stranim dionicama... što vam je ljudi? pa nije to isto kao i kupiti kartu u kinu... da li ste baš SVI iz inozemstva ili ima i nekoga iz hrvatske? pratite li vi tečajne liste? pratite li nacionalna gospodarstva društava čiji vlasnici želite postati? imate li uopće svi satelitsku za praćenje cnbc-a ili bloomberga? spustite se na zemlju malo...
ovaj posao odnese živaca i živaca... a nekad i novaca...

poruka iguani: imaš postojeći zakon o tržištu vrijednosnih papira (od lani 6 ili 7 mjesec) koji uređuje sve osim ulaganja domaćih fizičkih osoba van... taj dio regulira zakon o deviznom platnom prometu, koji, iskerno, nemam pojma gdje je zapeo...

amerikanče, kod nas je dioničarstvo još u povojima ali trudimo se... preplitko nam je tržište... čim uletiš s većom količinom novaca/dionica radiš pometnju...

za kraj najgluplji slučaj dioničara koji sam susreo u praksi: ulazi mlada dama, rane 20-te i pita onako skroz ozbiljno koliko košta jedna dionica... na moj upit koje dionice ima, ona odgovara da se nesjeća ali i da nije važno jer nju zanima samo cijena... i tako mi u krug jedno pola sata i napokon ona shvati što je promašila... vratila se za tri dana s izvodom iz SDA... hehehe

[presvetli]

Novi Zakon o deviznom poslovanju

Kako zapeo? Eto ga!!!

[Ame®icano]

by zizi
iako cudi me da, buduci si dobar u ekonomiji, nisi refinancirao.

Pa ovako, kamata koju imam je ionako mala. Doduse, ne mogu reci da nisam refinansirao, jer sam uzeo cash-out loan, tako da sam unovcio dio equity koji sam "zaradio" za prve tri godine. Ostatak novca sam stavio na "down payment" i zadrzao istu kamatu, ali sam izbjegao placanje "closing cost", tako da sam benificirao smanjenje paymenta i izbjegavanje placanja PMI.

Svejedno, to ne podrazumijevam pod refinansiranjem koje ljudi cine sada zbog manje kamate, jer to kod mene nije slucaj (iako se moze tako nazvati). Dosta mojih kolega je refinansiralo vise puta i mnogo ustedilo. Da sada ganjam neku bolju kamatu, cak i da dobijem pola poena nizu, ne bih ustedio vise od $40-50 mjesecno, jer ne dugujem mnogo novca, a za toliko novca mi ne vrijedi prolaziti kroz cijelu proceduru "closinga" i potpisivanja tone papira... Da se radi o vecem novcu, mozda i bih... ne znam, jednostavno mi ne izgleda trenutno toliko vrijedno.

Ovo objasnjenje je nadam se jasnije i dovoljno da izgubim status "dobrog ekonomiste. Ali ne brini za to, jos uvijek sam dobar u svojoj struci.

[deyooo]

presvetli kaže:
Novi Zakon o deviznom poslovanju

Kako zapeo? Eto ga!!!

Rezidenti i nerezidenti

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Zakona rezidentima se smatraju:

1. pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

2. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,

3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci),

4. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,

5. fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana,

6. diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

(2) Sve druge osobe koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka smatraju se nerezidentima.


Banka i ovlašteno društvo

Članak 3.

(1) Banka je u smislu ovoga Zakona financijska institucija koja ima odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke i odobrenje za obavljanje poslova uređenih ovim Zakonom, a propisanih Zakonom o bankama, banka nerezident koja je na osnovi Zakona o bankama ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na teritoriju Republike Hrvatske te Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(2) Ovlašteno društvo je ono društvo koje ima odobrenje za rad od Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i obavlja poslove s vrijednosnim papirima sukladno odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira.


Vrijednosni papiri i izvedeni financijski instrumenti

Članak 5.

(1) Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira.

(2) Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu kapitala, u smislu ovoga Zakona, jesu dionice, obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri izdani u seriji s rokom dospijeća dužim od jedne godine.

(3) Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu novca, u smislu ovoga Zakona, jesu kratkoročni vrijednosni papiri izdani u seriji s rokom dospijeća do godine dana, kao što su trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitima i bankarski akcepti, te dugoročni dužnički vrijednosni papiri kojima je preostali rok dospijeća do godine dana.

(4) Izvedeni financijski instrumenti, u smislu ovoga Zakona, jesu vrijednosni papiri ili ugovori čija se vrijednost mijenja prema promjenama vrijednosti financijskog instrumenta ili drugoga pravnog posla iz kojega su izvedeni.


II. 3. Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu kapitala

Ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu

Članak 22.

(1) Rezidenti koji imaju status pravne osobe upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu preko ovlaštenog društva ili preko sudionika na inozemnoj burzi i uređenom javnom tržištu.

(2) Rezidenti fizičke osobe i poduzetnici pojedinci upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu samo preko ovlaštenog društva.

(3) Rezidenti koji nisu navedeni u stavku 5. ovoga članka mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire koje izdaju države članice OECD-a i međunarodne financijske institucije te domaće vrijednosne papire. Za druge vrijednosne papire koje rezidenti iz ovoga stavka mogu kupovati, Hrvatska narodna banka može odrediti rejting i zemlju izdavatelja te burzu i uređeno javno tržište na kojoj kotiraju.

(4) Način i uvjete obavljanja poslova iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

(5) Banke, investicijski fondovi, društva za osiguranje, mirovinski fondovi i ostale financijske institucije čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire u skladu s tim zakonima.


Platni promet s inozemstvom

Članak 32.

(1) Platni promet s inozemstvom obavljaju banke koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(2) Rezidenti obavljaju platni promet s inozemstvom preko banaka.

(3) Za Republiku Hrvatsku platni promet s inozemstvom može obavljati i Hrvatska narodna banka.

(4) Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način obavljanja platnog prometa s inozemstvom.

(5) Plaćanja i prijenosi navedeni u članku 8. ovoga Zakona su slobodni, osim u slučaju primjene zaštitnih mjera sukladno članku 47. ovoga Zakona.



VI. 1. OpĆe odredbe o izvjeŠĆivanju o poslovima s inozemstvom

Obveza izvješćivanja

Članak 49.

(1) Rezidenti koji su dužni izvješćivati, izvješćuju Hrvatsku narodnu banku neposredno ili posredno preko banaka, ovlaštenih društava, središnje depozitarne agencije i carinskih tijela.

(2) Rezidenti koji su dužni izvješćivati, moraju Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Ministarstvu financija – Deviznom inspektoratu i Carinskoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju u svrhu provjere podataka.

(3) Hrvatska narodna banka propisuje pobliže uvjete odnosno sadržaj, način i postupak izvješćivanja.

(4) Hrvatska narodna banka izrađuje projekciju platne bilance Republike Hrvatske.

(5) Radi praćenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike Hrvatske, rezidenti su dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci podatke o poslovima i transakcijama s inozemstvom na način i u rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom.

Stupanje na snagu Zakona

Članak 80.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 440-01/02-01/01
Zagreb, 29. svibnja 2003.



To bi dakle bili svi članci iz ovog zakona relevantni za ovu temu. Zakonom je eto konačno uređeno ulaganje u strane vrijednosne papire, pa prema tome mislim da se više ne bi trebali raspravljati oko toga što se smije, a što ne.

[Ame®icano]

Izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata

Članak 19.

(1) Izravna su ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj slobodna, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno.

(2) Izravna su ulaganja rezidenata u inozemstvu slobodna.

[Ame®icano]

Pocnimo sa terminima... Margin account otvarate kod svoga brokera koji vam time daje odredjenu sumu novca za trgovanje dionicama, ili za druge namjene. Kolika suma ce vam biti odobrena ovisi o vasoj kreditnoj istoriji i kolicini svoga novca depoziranog kod brokera. Margin je kolicina novca koji morate poloziti kod brokera kada koristite njihov kredit ili kada kupujete dionice.

Margin Account vam pruza mogucnost osigurane pozajmice koju garantirate svojim portfoliom. Prednost margina je da ne morate da prodajete dionice iz svoga portfolia da bi ste dosli do cash novca. Takodje, margin ne morate vracati sistematski u obliku payment-a, poput ostalih kredita, vec dug mozete platiti kada vi to zelite. Jedini uslov je da vam malans na racunu ne padne ispod nekog dozvoljenog nivoa. Takodje, ako investirate u "short sales" treba vam margin account. O "short sales" cu pisati u nekom od buducih postova.

Kupovanje dionica mozete ciniti na dva nacina, jedan je kupovanjem novcem polozenim u vas "cash account", a drugi je koristenjem "margin account" koji predstavlja kredit odobren od brokera.

Kada otvarate margin account, morate potpisati "margin account agreement" formular. Potpisom potvrdjujete da ste upoznati sa pravilima koristenja margin account-a. Kada jednom imate dionice u svome margin accountu, mozete pozajmljivati novac iz margina bilo kada bez dodatnog potpisivanja ikakvih novih formulara.

Spomenuo sam pravila koja vaze za margin account. Da bi ste "igrali" po pravilima, morate znati kakve su restrikcije koristenja margina. Najvaznije pravilo je da ne smijete posuditi cijelu sumu vaseg portfolia. Ovo pravilo ima i dopunu odobrenu od "Federal Reserve Board" (FRB) kojom brokerima daju fleksibilnost u procentu koji ce vaziti sa odredjene klijente. Po sadasnjim pravilima, mozete posuditi do 50% vrijednosti vasih (marginable) dionica da bi ucinili nove kupovine.

Na New York Stock Exchange (NYSE), minimalna suma koju morate imati u "equity stocks" je $2000 kada god namjeravate uciniti novu transakciju preko margin accounta. Takodje, pravilo je da "equity" u vasem accountu mora biti najmanje 25% vrijednosti dionica u marginu. Zvuci zapetljano? Ne bas toliko, kada vec pocnete raditi sa marginom, objasnjenja nekako dodju sama po sebi. Meni ni danas neka pravila nisu potpuno jasna, a kada se zapetljam jednostavno nazovem brokera da mi objasni sto sam skrivio. Uostalom, njihovi kompjuterski sistemi su vrlo mocni i vrlo brzo otkrivaju i auditiraju svaku nepravilnost u investrianju. Mnoge transakcije ce biti sprijecene ako ne postupate po pravilima. One koje ne budu otkrivene prilikom transakcija, budu otkrivene dan kasnije, kada njihovi kompjuterski sistemi provjeravaju sve accounte i obracunavaju transakcije ucinjene predhodnog dana.

Takodje trebate znati da sve dionice nisu "marginable" (ne podlijezu margin prodajama). Sve "marginable dionice" su obicno obiljezene od strane brokera takvima.

Kada koristite margin, broker ce od vas naplacivati interes za vrijeme i sumu novca koji nije vracen. Visina interesa varira od brokera do brokera i obicno je izmedju 3 i 5 posto godinje.

Imam osjecaj da zaboravljam nekoliko stvari, pa sve sto propustim, a nadjete za shodno da treba znati, zamolio bih da dodate u svojim postovima.

Dionice koje kupujete za cash mogu biti registrirane na vase ime i na vas zahtjev biti poslane vama. To se medjutim ne moze desiti sa dionicama koje kupujete preko margina. Takve dionice ostaju u margin accountu "u vase ime", ali ne i pod vasim imenom. Za dionice u margin accountu cete normalno dobijati dividende u vidu depozita u vas cash account. Dionice koje imate u marginu ce imati takav status dok god ne platite novac koji ste posudili od brokera za kupovinu tih dionica.

Ako vrijednost tih dionica padne, vi ste i dalje odgovorni za placanje novcane sume koju ste posudili od brokera za kupovinu tih dionica. Ako cijena poraste, vi mozete podici gotovinu do odredjenih limita koje sam spomenuo ranije ili mozete novac reinvestirati u neke druge dionice.

O marginu ima jos mnogo da se govori, nastavak slijedi... soon.

[deyooo]

Ame®icano kaže:
Izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata

Članak 19.

(1) Izravna su ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj slobodna, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno.

(2) Izravna su ulaganja rezidenata u inozemstvu slobodna.

ovo naše ne spada u izravna ulaganja po ovom zakonu, misli se na primarna tržišta, ulaganja putem burze spadaju u sekundarna:

Članak 9. Izravna ulaganja

[Ame®icano]

Clan 10, stavka 2, tacka 3. ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu... Zar to nije investiranje u dionice vani?

[Mr. Jingles]

Amricano, molim te tvoje mišljenje o farmaceutskom sektoru na NYSE. Koliko nepostojanje zakona o patentu u Hrvatskoj šteti Plivi na Američkom tržištu? Kod trgovanja Plivom postoji jedno glupo pravilo o poravnavanju cijene ma LSE i ZSE. ukoliko cijena na jednoj burzi krene uzlazno ili silazno, na drugoj ju mora pratiti bez obrzira na ponudu i potražnju

[deyooo]

da, točno, to su ulaganja u dionice, ali se, U SMISLU OVOG ZAKONA, razlikuju od izravnih ulaganja koje si ranije naveo.
prva glava zakona (čl. 1-18) odnosi se na definiranje i klasifikaciju predmeta zakona, tj. na koga i što se sve odnosi zakon, a članak 9. i 10. se razlikuju, ne znače i ne odnose se na istu stvar...

[presvetli]

II. 3. Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu kapitala

Ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu

Članak 22.

(1) Rezidenti koji imaju status pravne osobe upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu preko ovlaštenog društva ili preko sudionika na inozemnoj burzi i uređenom javnom tržištu.

(2) Rezidenti fizičke osobe i poduzetnici pojedinci upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu samo preko ovlaštenog društva.

(3) Rezidenti koji nisu navedeni u stavku 5. ovoga članka mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire koje izdaju države članice OECD-a i međunarodne financijske institucije te domaće vrijednosne papire. Za druge vrijednosne papire koje rezidenti iz ovoga stavka mogu kupovati, Hrvatska narodna banka može odrediti rejting i zemlju izdavatelja te burzu i uređeno javno tržište na kojoj kotiraju.

(4) Način i uvjete obavljanja poslova iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

(5) Banke, investicijski fondovi, društva za osiguranje, mirovinski fondovi i ostale financijske institucije čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire u skladu s tim zakonima.


__________________________________________

Čini mi se da lutate malo. Suština ograničenja ulaganja ovog Zakona sadržana je u trećem stavku članka 22.
Ukratko, pravne i fizičke osobe mogu ulagati samo u one vrijednosne papire koje im odobri HNB. Možete li zamisliti ulaganje na taj način?

[Ame®icano]

by Mr. Jingles
Amricano, molim te tvoje mišljenje o farmaceutskom sektoru na NYSE.

Ne znam na sto tacno mislis. Na ulaganja u farmaceutske kompanije, na njihove patente, proizvodnju... malo preciznije, please.

by Mr. Jingles
Koliko nepostojanje zakona o patentu u Hrvatskoj šteti Plivi na Američkom tržištu?

Nepostojanja zakona o patentu, cini mi se, vise steti Hrvatskoj nego samoj Plivi. Pliva je zasticena od drzave koja u isto vrijeme nema regulirane vlasnicke odnose. Da li to nepostojanje zakona daje Plivi pravo da proizvede bilo kakav proizvod baziran na tudjim idejama i istrazivanjima, a da ne snosi konsekvense za to? Ne sumnjam u sposobnost Plive da proizvede svoj produkt, ali ako je tak produkt baziran na istim idejama patentiranim od nekoga drugug, to moze rezultirati zabranom embargom da Plivine proizvode, najprije u Evropi gdje je vise zastupljena. Amerikanci ce ulagati samo u kompanije koje imaju jasno definirane vlasnicke odnose, kao i na vlasnistvo nad patentima. To pojasnjava malu zastupljenost americkih kompanija i investicija u Hrvatskoj i sire na Balkanu. Zainteresirani jesu, ali ne ulazu... Zasto?
Koliko to Plivi steti na americkom trzistu, prosudi po kolicini izvoza Plivinih proizvoda u Ameriku. Ja ih nisam vidio, a ako ih ima, onda su oni vjerovatno pod etiketama drugih firmi ili distributera.
FDA (Food & Drugs Administration) je vrlo striktna u postivanju pravila o proizvodima koji smiju izaci na americko trziste. Ne vjerujem da Pliva nema svoje patente, kao sto ne vjerujem da neovlasteno, bez licence proizvodi produkte namijenjene razlicitim trzistima, medjutim ako drzava zakonima ne stoji iza kompanija i njihovih proizvoda, ni kompanija, niti drzava nemaju dobre pozicije za konkuretno trziste, bez obzira na sposobnosti kompanije.

Zalosno je da zdravoj kompaniji, vrijednost odredjuje drzava i to zakonima koji nemaju prolaz u inozemstvu. OK, drzava pokusava da profitira stiteci se takvim zakonima, ali bi vise profitirala otvarajuci Plivu prema zakonim marketa, a ne svojim vlastitim. To pojasnjava tvoju izjavu:

by Mr. Jingles
Kod trgovanja Plivom postoji jedno glupo pravilo o poravnavanju cijene ma LSE i ZSE. ukoliko cijena na jednoj burzi krene uzlazno ili silazno, na drugoj ju mora pratiti bez obrzira na ponudu i potražnju.

Znaci, cak i kada Plivi ide dobro, njena vrijednost je odredjena stanjem na marketu prije nego njenom stvarnom vrijednoscu. Zasto je tako? Da li drzava time prisilno pokusava da odrzi Plivu konkurentnom, kao sto je nakada kunu vezala za marku? Ili se drzava boji da ce nevezanjem Plive za LSE i ZSE (pojasni sto je to?) cijena opasti i Pliva postati meta jeftine kupnje? Ili na kraju drzava sumnja u sposobnosti Plive i njenu konkurentnost na trzistu?

Kada bi se trzistu ostavilo da definira cijenu Plive, mozda bi danas njeni dionicari bili bogatasi. Mozda i ne bi, ali zar to ne bi trebalo da odredjuje trziste, a ne drzava?

Pomalo vezano za patente... Pajo i ja smo nedavno raspravljali o Corvisu. Osnivac Corvisa je isti covjek (naucnik) koji je jedan od osnivaca Ciene. Zbog neslaganja sa vodstvom Ciene, nakon visegodisnjeg rada je otisao iz te kompanije i osnovao novu. Svoje ideje (koje je btw. koristio u Cieni) je nastavio koristiti i u Corvisu. Ciena ih je tuzila za kradju 4 patenta u vlasnistvu Ciene, od kojih su sudski dva slucaja odbijena, a dva potvrdjena. Sto to znaci? Corvis ce ili morati modificirati ta svoja dva produkta ili isplatiti Cineni odstetu za koristenje njihovih patenata i izgubljenu zaradu. Da su patenti bili vezani za naucnika, a ne za kompaniju, to bi bila druga prica... Kakve veze to ima s Plivom? Vjerujem da ces tu vezu vrlo lako pronaci, a ishod te veze bi bio gubitak na strani drzave.

by presvetli
Ukratko, pravne i fizičke osobe mogu ulagati samo u one vrijednosne papire koje im odobri HNB. Možete li zamisliti ulaganje na taj način?

Kada sam procitao Clan 22, stav 3, pitao sam se isto pitanje koje si ti napisao iznad. Pitao sam se i vise... Jesu li oni normalni? Gdje je tu zakon trzista, ponude i potraznje? Ako sve mora ici preko HNB-a, za mislite da ce biti zainteresiranih? Je li to jos jedna od reklama tipa "kupujmo hrvatsko"? Prosto - za nevjerovati. Doduse, treba pogledati i svijetlu stranu Zakona. Ako "rezidenti" moraju ici preko HNB-a ili drugih hrvatskih ustanova, onda ce morati prezentirati dokaze o porijeklu novca ulozenog u investicije. Time drzava jos uvijek ima kontrolu nad devizama, a svidjelo se to nama ili ne, oni su nam dali Zakon kojim nam odobravaju ulaganja (tako da ne mozemo reci da nisu), ali samo ako igramo kako oni sviraju.
"Treca strana medalje" je ta sto, ako domaci investitori nisu u prilici da invetiraju vani po svojim nahodjenima i prohtjevima, vjerujem da ni strani nemaju tu mogucnost unutar Hrvatske. Dakle, ja cu ti reci, narediti, prisiliti da kupis sto ja hocu (sve sto ne mogu da prodam) i po cijeni koju ja odredim, a tebi ako se ne svidja, ti idi negdje drugo. Znaci jos, ja kao nerezidend, pozelim da kupim dio Plive, jer smatram da je to za mene dobra investicija, a oni me sile da kupujem rijecko brodogradiliste. Ne hvala!

[presvetli]

Ame®icano kaže:


Kada sam procitao Clan 22, stav 3, pitao sam se isto pitanje koje si ti napisao iznad. Pitao sam se i vise... Jesu li oni normalni? Gdje je tu zakon trzista, ponude i potraznje? Ako sve mora ici preko HNB-a, za mislite da ce biti zainteresiranih? Je li to jos jedna od reklama tipa "kupujmo hrvatsko"? Prosto - za nevjerovati. Doduse, treba pogledati i svijetlu stranu Zakona. Ako "rezidenti" moraju ici preko HNB-a ili drugih hrvatskih ustanova, onda ce morati prezentirati dokaze o porijeklu novca ulozenog u investicije. Time drzava jos uvijek ima kontrolu nad devizama, a svidjelo se to nama ili ne, oni su nam dali Zakon kojim nam odobravaju ulaganja (tako da ne mozemo reci da nisu), ali samo ako igramo kako oni sviraju.
"Treca strana medalje" je ta sto, ako domaci investitori nisu u prilici da invetiraju vani po svojim nahodjenima i prohtjevima, vjerujem da ni strani nemaju tu mogucnost unutar Hrvatske. Dakle, ja cu ti reci, narediti, prisiliti da kupis sto ja hocu (sve sto ne mogu da prodam) i po cijeni koju ja odredim, a tebi ako se ne svidja, ti idi negdje drugo. Znaci jos, ja kao nerezidend, pozelim da kupim dio Plive, jer smatram da je to za mene dobra investicija, a oni me sile da kupujem rijecko brodogradiliste. Ne hvala! [/B]

Naravno da neće biti zainteresiranih kada shvate (oni koji još nisu) kako je zamišljena liberalizacija trgovanja vrijednosnicama izvan zemlje.
To što se čini da država ovdje ima kontrolu nad devizama je mazanje očiju. Oni je i dalje nemaju, jer onima koji su dosad ulagali izvan zemlje nisu omogućili da svoje aktivnosti legaliziraju.
Tu leži i komentar na razmišljanje kako će pozitivan efekat odredaba ovog Zakona biti prijavljivanje imovine i njezinog porijekla. Ne budimo naivni. To su i bez ovog zakona retroaktivno neprovedive želje.
Dakle, stvari će i dalje funkcionirati kao i dosad, dok HNB ima opravdanje glede pitanja liberalizacije tržišta vrijednosnim papirima koje je jedno od važnih pitanja u procesu pristupanja EU i zato se s ovim Zakonom moralo pred Sabor, iako da se pitaju u HNB-u oni bi radili po starom jugoslavenskom i dalje, vjerojatno do penzije.

Ostaje mala, gotovo smiješna šansa u ovom jezivom Zakonu na koju bi se moglo igrati. Naime, Zakon djelomično krši ustavna prava iz članaka 49. i pogotovo 50.-og gdje se ograničavanje poduzetničkih sloboda pravda isključivo u slučaju "zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja Ijudi", a o čemu ovdje očito nema govora.
Naime, HNB može zabraniti ili dopustiti, ali ne bi smjela određivati između istovjetne vrste papira, što je Zakonom uvedeno.
Takvo arbitriranje je povrijeđivanje temeljnih poduzetničkih sloboda i možda bi valjalo potražiti pravorijek Ustavnog suda u ovom pitanju. Druga stvar je koliko je to iluzorno.

[Pajo Patak]

htio sam se samo malo nadovezati na amerov post o farmaceutskoj industriji....patentna prava su naravno vazna, i Pliva koja se sve vise definira ko generic drug company, ce morati brzo i efikasno napadati 'slabije' patente i tako traziti mjesto na trzistu. Tesko da mogu pratiti pfizer ili merck u r&d i pronalasku novih lijekova. Vidjet cemo kako ce se snaci nakon sto izgube 200 miliona dolara godisnje od sumameda (naravno to vam ilustrira koliko je tesko uci na strano trziste, pfizer im placa rojalitet, ali na sumamedu zaradi vise od Plive koja ga je otkrila). Cini mi sa im taj patent istjece 2004 godine. Znam da im je to vec ukalkulirano u cijenu dionice, ali vidjet cemo da li ce moci come up sa jos jednim takvim lijekom.

Jedna stvar koja daje competitive advantage americkim farmacetuskim kompanijama nad ostalim je njihova totalna samostalnost pri utvrdjivanju cijena lijekova na domacem trzistu. Dok u ostalim drzavama poput Kanade ili EU, drzava jos uvijek drzi pod kontrolom cijene lijekova (kroz razne zakone, ali i kroz sistem zdravstvenog osiguranja - drzava kao glavni kupac lijekova ima veci bargaining power u EU nego u US) - u americi je to upravo obratno. Farmaceutske kompanije imaju apsolutnu kontrolu u odredjivanju cijena. Drugim rjecima americke kompanije koje zauzimaju veliku vecinu americkog trzista lijekova su u stanju imati veci profit margin nego kompanije u ostaku svijeta. Zato neosigurani americki penzici i idu u Kanadu po jeftinije lijekove.


No sa takvim profit marginom, oni su u stanju ulagati vise u R&D, i financirati nove lijekove. Nije slucajno da su pfizer, merck i eli lilly izrasli u takve svijetske farmaceutske divove. Isto tako biotechnology sektor se snaznije razvija u americi nego bilo gdje u svijetu. Sa druge strane, mozemo pogledati strukturu njihovih troskova, i vidjeti da sve te kompanije vise trose na marketing nego na R&D, ali ako ne gledamo eticke i socijalne dileme, cinjenica da u US nema drzavne kontrole cijena, znatno pomaze te kompanije, pa ko kranji rezultat dionicarima se prije isplati ulagati u americke farmaceutske kompanije nego bilo koje druge.

[Pajo Patak]

jingles citat:

"Kod trgovanja Plivom postoji jedno glupo pravilo o poravnavanju cijene ma LSE i ZSE. ukoliko cijena na jednoj burzi krene uzlazno ili silazno, na drugoj ju mora pratiti bez obrzira na ponudu i potražnju"

-------------------------------------------------------------------------------

ok, ovo i mene zanima...ako mozes malo pojasnit....presvetli ukljuci se ako znas.....kako se te cijene poravnavaju...recimo da na Londoskoj burzi Pliva ide gore, ali potraznja nije ista na Zagrebackoj burzi, da li to znaci ce Plivine dionice i na ZG burzi reflektirati istu cijenu, pa makar one bile totalno nelikvidne...znaci nitko ih nije voljan kupiti po toj cijeni...sta se dogodi ako ih ja zelim kojim slucajem prodati po nizoj cijeni....

u neku ruku mi je razumljivo da ako se radi o identicnoj dionici, da se cijene uskladjuju, jer zasto bi itko uopce i placao istu dionicu skuplje nego sto ju moze dobiti na drugoj burzi...znaci to je mozda mehanizam da se zastite svi dionicari....jer na ZSE je lakse manipulirati dinonicom zbog tako male vrijednosti ukupnog prometa.

No, zato ja imam i drugo pitanje...ja samo trgujem na americkim burzama pa je moje znanje tu limitirano...da li je uskladjivanje cijena common practice za kompanije koje se trejdaju na raznim burzama? Mislim uopce mi nije jasno kako bi netko i mogao kupiti dionicu na ZSE i prodati ju na LSE (jer obicno su razliciti simboli - razlicite emisije dionica, a i razliciti brokeri), pa mi nije jasno ni zasto bi se te cijene uskladjivale.

I sta ako imas kompanije koje se trejdaju na raznim burzama, recimo na LSE i NYSE. Ali recimo da su dionice issued sa razlicitim karakteristikama (znaci recimo da jedna dionica preffered a jedna common, ili da imaju razliciti postotak vlasnistva), kako onda uskladiti cijene, i da li uopce treba uskladjivati cijene? I da li bi investitor trebao obracati pozornost i vidjeti koja je dionica jeftinija...mislim znam da bi trebao, ali to stvarno komplicira stvar....trebalo bi ujediniti market i drzati ga otvorenim 24 sata....samo kad bi onda spavali...

Evo i konkretan primjer ARM na LSE ide za 68.25 pounds, a na NYSE ARMHY (ista kompanija) ide za $3.45. Ocito se radi o drugacijoj emsiji dionica, i drugacijem udjelu u kompaniji, ali jos uvijek bi mogli odrediti koja je od ove dvije dionica realno jeftinija (preracunati udio i valutu). To je zadatak za nekoga ko ima vremena i pameti...pa neka nam se javi.

[Ame®icano]

by Pajo Patak
No sa takvim profit marginom, oni su u stanju ulagati vise u R&D, i financirati nove lijekove. Nije slucajno da su pfizer, merck i eli lilly izrasli u takve svijetske farmaceutske divove.

Prije dvije godine sam radio par projekata za Merck Medco, te sam obisao njihov "facility" u Las Vegas, NV. Prosle sedmice sam poceo da radim na jednom novom projektu za Merck koji bi trebao da bude zavrsen krajem oktobra. Upoznao sam mnogo ljudi tamo, popricao o njima i mogu vam reci da ta kompanija ima love koliko god hocete.
Jedna od bitnih grana Mercka, koji se btw danas zove Medco Health, jeste distribucija lijekova direktno krajnjim korisnicima. S tim su poceli prvi od svih slicnih kompanija i zgrnuli ogromnu lovu, a posto se isplati, napravili su jos jedan, skoro identican pogon u New Jersey, a planiraju praviti jos jedan na Floridi. Nije nesto vezano sa ovu temu, ali sam pomislio da bi bilo interesantno ako spomenem. Interesantna kompanija za dugorocna ulaganja.

[deyooo]

_________________________________________

Čini mi se da lutate malo. Suština ograničenja ulaganja ovog Zakona sadržana je u trećem stavku članka 22.
Ukratko, pravne i fizičke osobe mogu ulagati samo u one vrijednosne papire koje im odobri HNB. Možete li zamisliti ulaganje na taj način?

mislim da to nije toliko rigorozno koliko tvrdite...meni je u tom 3.st 22. članka ključna, ali i nejasna riječ da HNB "MOŽE" odrediti rejting itd. tih dionica i burzi na kojima kotiraju. ne razumijem što im znači to "može"...
...al' bez obzira, iz cijelog zakona se vidi da je kod njih najprije u pitanju kontrola tih transakcija, a kontrola ne znači ograničenje...to im je bitno da se spriječi pranje love, a pogotovo zbog monetarne politike, jednostavno da imaju detaljan uvid u priljev i odljev deviza što je i normalno i očekivano...
HNB vjerujem neće raditi probleme oko kupovine dionica ili limitiranja na samo određene jer je to potpuna besmislica (i vjerujem da to nisu ni hjteli reći u ovom zakonu) bez ikakve tržišne logike: nema nikakvog smisla da oni odrede koje će se dionice kupiti jer je njima to potpuno svejedno, za HNB je jedino bitan odljev deviza, jednom kad devize odu iz zemlje njih više ne zanima u što su investirane, bitno im je samo da znaju koliko je otišlo i to je to...
kontrola će biti obavezna, morat će se voditi knjige i podnositi izvještaji na strogo propisani način jer ipak se radi, u krajnjoj liniji, o monetarnoj politici jedne zemlje...i vani je takva stvar uobičajena, i FED isto tako uvijek jako dobro zna koliko je deviza otišlo, a koliko došlo (ne znam ko i na koji način kontrolira kod njih, ali sasvim nebitno)

[presvetli]

Svijet izgleda ljepši kroz ružičaste naočale.

Uvedena je razina kontrole koja u tolikoj mjeri otežava ulaganje da ga čini nemogućim. Naravno, ne slučajno, već s namjerom.

Ponoviti ću da je donošenje Zakona došlo iz čiste nužde i da je liberalizacija smišljeno uvedena samo kozmetički, uz opasku iz HNB-a da bi do kraja desetljeća moglo doći do odgovarajuće liberalizacije kojom bi ulaganja bila uistinu izvediva. Ovim novelacijama ono to nije, koliko god se vi trudili to tako pročitati.

Pratio sam pozorno proces i debate koje su se vodile između struke i HNB-a oko stipulacija vezanih prvenstveno uz strano tržište kapitala i ne pričam na pamet da su nam smjestili Zakon zbog kojeg još godinama neće biti legalnog kruha od ulaganja vani.

Moj osobni utisak jest da HNB situaciju drži ovakvom ponajviše iz razloga što nemaju uvjete provođenja nadzora cijele stvari. Ovime si daju vremena da izvrše odogovarajuću reorganizaciju kojom bi se u nekoj budućnosti moglo otvoriti vrata ulaganju hrvatskih rezidenata vani, a da istovremeno mogu držati stvari pod kontrolom.
Žalosno je, ali je tako. Ne brine ih toliko što veličina investicija koja bi se odvijala prema van ionako ne bi bila značajna u svom iznosu, koliko strah da se nešto nepredviđeno ne dogodi, a što oni ne bi mogli kontrolirati. Sramota.

[Ame®icano]

by deyooo
mislim da to nije toliko rigorozno koliko tvrdite...meni je u tom 3.st 22. članka ključna, ali i nejasna riječ da HNB "MOŽE" odrediti rejting itd. tih dionica i burzi na kojima kotiraju. ne razumijem što im znači to "može"...

Upravo zbog toga "moze" ja mislim da i hoce, jer da su ulaganja slobodna ne bi napisali samo "moze", nego bi tacno precizirali sto i kako. Poucen iskustvima, moslim da je to "moze" samo davanje prividne slobode, koje zapravo nece biti.

by deyooo
al' bez obzira, iz cijelog zakona se vidi da je kod njih najprije u pitanju kontrola tih transakcija, a kontrola ne znači ograničenje...to im je bitno da se spriječi pranje love, a pogotovo zbog monetarne politike, jednostavno da imaju detaljan uvid u priljev i odljev deviza što je i normalno i očekivano...

Sorry, ali ne mislim tako. Kakve veze ima koje investicije cu ja ciniti kada jednom imam novac vani? To ne bi trebala niti bi smjela biti njihova briga, bez obzira da li ja svoj novac prokockam, investiram ili bacim na smece.

by deyooo
HNB vjerujem neće raditi probleme oko kupovine dionica ili limitiranja na samo određene jer je to potpuna besmislica (i vjerujem da to nisu ni hjteli reći u ovom zakonu) bez ikakve tržišne logike: nema nikakvog smisla da oni odrede koje će se dionice kupiti jer je njima to potpuno svejedno, za HNB je jedino bitan odljev deviza, jednom kad devize odu iz zemlje njih više ne zanima u što su investirane, bitno im je samo da znaju koliko je otišlo i to je to...

Prvi dio je u redu, medjutim ne slazem se sa dijelom u kojem spominjes da im je bitan odljev deviza. Jesu li to njihove devize pa da ih je briga gdje odlaze? Ili razlicitim zabranama monopoliziraju svoj business, zadrzavajuci devize u svojim trezorima, da bi njime mogli lakse upravljati. Zasto ih je briga ako devizni stedisa ne zeli vise drzati svoje devize u Hrvatskoj, nego ih hoce prebaciti vani. Da je sve u redu kod njih i da je zakonski regulirano trziste dobara i kapitala, ne bi bilo potrebe da se brine o odljevu deviza.

by presvetli
Sramota.

Slazem se sa svime sto si rekao. Glumatanje slobodnog trzista od krda budala u Saboru koji uglavnom pojma nemaju o ekonomiji pred narodom dovodi samo do osjecaja prividnih sloboda i stabilnosti. Lako je narodu prodavati suplju, ako narod o tome nista ne zna. Eto, na samo nekoliko stranica podforuma Gospodarstvo sam procitao nekoliko postova i razmisljanja na kojima bi trebalo pozavidjeti bar 80% Vlade i Sabora. Ali, hajde ti reci krmcima nesto. Bitno je da dobiju glas, a onda sve opet po starom. Da nije pritiska izvana, jos se ne bi mrdnulo sa tacke na kojoj smo bili 90-tih.

[deyooo]

Evo da ovako postavimo stvari: neovisno o zakonu, namjeri zakonodavca i namjeri HNB-a, da li se slažemo da postoje načini (nekoliko njih) da se zakon zaobiđe??
Koliko je meni poznato, i ovaj sadašnji zakon se može zaobići zar ne? Ljudi u Hrvatskoj, njih nekolicina za koje ja znam, već godinama bez problema trguju dionicama na stranim tržištima, a nastavit će i dalje...hoću reći: kad ima volje ima i načina, bez obzira na HNB - ako nije po slovu zakona, nije uvijek nužno ilegalno.
Trebalo bi detaljno ispitati cijelu stvar jer svaki zakon ima svoje tumačenje, konzultirati se s nekim iskusnijim i riješiti cijelu stvar.
Ne treba zakon uzeti zdravo za gotovo i pomiriti se s činjenicom da nam je država u banani, a investiranje vani godinama udaljeno. Ja sam još uvijek uvjerenja da novi zakon ništa ne mijenja i da je pun rupa zbog kojih ga HNB neće moći djelotvorno provesti u praksu.