Problemčić lingvistički englesko-hrvatski

[Perzefona]

Pogrešan citat, dakako. Upravo sam provjerila, za svaki nemogući slučaj.

[FeetF1]

colbert kaže:

To je citat tiskanog djela?

Između tiskanog teksta i mog prepisivanja došlo je do greškice u prevođenju.
Uostalom, neki ultraortodoksno orijentirani hrvatski jezični ispravljač (lektor) mogao bi i čitalaca šutnuti proć
te ubaciti - čitatelja. Jer, kao, -teljiti je liepše nego -laciti.

Perzefon@ kaže:

Pogrešan citat, dakako. Upravo sam provjerila, za svaki nemogući slučaj.

Dakako!
Što bi tek bilo da sam, u brzini prepisivanja, ostavio "arbitaran" mjesto "arbitraran".
Onda bih ispao - nepis men.
Također, pogrešno sam prenio da je most na turskom kopru - Pranjić navodi: köprü, ali nije mi se dalo stavljati te nadrečenične znakove) - a i bez toga je jasno o čemu se radi.
Mogao sam i Pranjićev izraz "srpskohrvatski" prepisati kao "hrvatski" - samo ne znam bi li to ona bilo odobravano - ili bih bio proglašen krivotvoriteljem znanstvenog rada?
Onda, dosta sam toga ispustio iz članka (stručnije izraze - a to sam označio ovako (...), no da je Perzefon@ temeljito pretresla Pranjićev tekst i moj post ovdje, morala je zamijetiti
da sam i nešto dodao. Naime, Pranjić kaže:

Most na Žepi gramatičkim je redom riječi pretkažljiv, čestotan, stoga niske entropije - nulte stilističnosti

a ja ovako:

Most na Žepi (Andrićeva pripovijetka) gramatičkim je redom riječi pretkažljiv, čestotan, stoga niske entropije - nulte stilističnosti.

Također, mogao sam izostaviti riječi: pretkažljiv, čestotan, niske entropije... i ostaviti samo izraz: nulte stilističnosti (koji mi se čini najvažnijim), ali, eto, prenio sam sve.
Dakle, u zagradu sam ubacio svoje dvije riječi - a nisam to naveo.

[Perzefona]

Daj prestani izigravati nadurenu frajlicu.

Sve to si mogao. I nitko, pa ni oni koji doma imaju taj tekst, ne bi to primijetio. Zašto bi išao provjeravati? Jel ti smeta što ti vjerujemo? Gramatičke se pogreške vide. I kao što je Colbert rekla, nisu baš vjerojatne.

[FeetF1]

Perzefon@ kaže:

Pogrešan citat, dakako. Upravo sam provjerila, za svaki nemogući slučaj.

A što kad naši vrli jezikoslovci "citiraju"?
Svojedobno sam napisao oštru kritiku Hrvatskog pravopisa (Babić - Finka - Moguš), VI. izdanje, Zagreb, 2002.
Nisam poslao tu kritiku autorima, ali sam uspio pronaći svakakve, čudno-čudnolike stvari u tom priručniku.
Pisao sam u množini (mislimo da, inzistiramo da... itd.), naravno, ne iz "visokog" poštovanja prema sebi nego kako bih dao dojam da je u pronalaženju "greškica" u tekstu pravopisa
radilo više ljudi (iako nije), tj. da je to grupni rad a ja sam ga na kraju samo uobličio. Evo jedan ulomak:

Navodeći primjere za pojedina pravopisna pravila, autor postupa nedosljedno. Većina primjera za pisanje prve riječi u rečenici uzeta su iz djela hrvatskih književika i jezikoslovaca, no navodeći primjere, autor ponegdje navodi ime autora dotičnog teksta, a negdje ne, no nikada ne donosi ime (književnog) djela odakle je dotični tekst preuzet. Netko bi mogao prigovoriti da bi donošenje tih podataka bilo opterećivanje teksta. Mislimo da to ne stoji – ti podaci (ime pisca, naslov djela) mogu se donijeti manjim slovima i u zagradi, npr. ovako:
Kamo plove ovi gradovi
Sa dimnjacima i zvonicima,
na blatnom oku s tužnim licima?
(Miroslav Krleža, Kamo plove ovi gradovi?)
Tada se u Hrvatskom pravopisu ne bi nalazile rečenice poput ove (§ 91):
Dakle, gospodo vozači, pazite na treptavo svjetlo!
Rečenica
Dakle, gospodo vozači, pazite na treptavo svjetlo!
nalazi se u knjizi Ljudevita Jonkea Književni jezik u teoriji i praksi, Znanje, Zg, 1965., str. 337 i u originalu glasi:
Dakle, drugovi vozači, pripazite na treptavo svjetlo!
Laički gledano, obje su rečenice iste, no dok u originalu ta rečenica ima vokativ drugovi, dotle u "parafraziranoj" rečenici imamo gospodu. Ta je rečenica, doduše, mogla biti uzeta i iz nekog priručnika za vozače. No, budući da se u takvim priručnicima vozači ne nazivaju gospodom već jednostavno kandidatima za vozača (budućim vozačima) – i budući da je iste strukture kao i prvotna Jonkeova – zarez, vokativ, uskličnik, jasno je što je original, a što kopija. Zamjeramo što se izvorna rečenica mijenja! Rečenica se mirne duše mogla donijeti u originalu (sa sintagmom drugovi vozači), a ako bi taj vokativ (drugovi) zvučao škripavo i anakrono, trebala se smisliti neka druga rečenica! Eto, zato inzistiramo da se navode izvori kad se citira!

S druge strane, razumljiv mi je njihov postupak - mislili su da će korisnici pravopisa biti opčinjeni paragrafima, tekstom pravila i odabranim primjerima te da nikome neće
pasti na pamet uspoređivati izvornost primjera koja oslikavaju pravopisna pravila. Ali, eto...

[Perzefona]

Babić je... ma neću niš reć o tom čovjeku. Jer nemam ništa lijepog.

[Emericzy]

Zekoslawa kaže:

Nije baš bez ikakve potrebe. O ovom pitanju već se govorilo i pisalo. Znam da je u Škrebovu i Stamaćevu Uvodu u književnost prokomentirano nekoliko prijevoda Ćuprije (nemam knjigu pri ruci, pa ne znam točno tko od autora). U svakom slučaju, zaključak je bio da nijedan od prijevoda, ni engleski ni drugi, nisu uspjeli u naslovu, ni stilski ni značenjski.

Glede ovog boldanog, ponavljam: bez ikakve potrebe.

Dovoljno sam doma u engleskom (a bogme mi ni književnost nije strana) da mi mišljenje Škrebovo ili Stamaćevo ili Pranjićevo -- bar u ovom slučaju -- ne mora imponirati.

[FeetF1]

Emericzy kaže:

Da, Krleža je znao lupetati s pseudoznanstvenim terminima. Jako ih je volio. Sjećam se da je na jednom mjestu opisao kako u zraci sunca koja pada u njegovu sobu kroz razmak među zastorima "plešu molekule prašine".

Nije da je sve sjajno što je napisao, ali znao je s riječima.

Emericzy kaže:

Dovoljno sam doma u engleskom (a bogme mi ni književnost nije strana)

Ne znam jel' su Balade prevedene na ingliš?
Na neke jezike jesu: na češki, francuski, madžarski, njemački, ruski, talijanski.

S nekim od prevodilaca Krleža je i surađivao (za madžarski i češki) kako svjedoče njegova pisma:

Kako da se ovaj simbol (Petrica Kerempuh) pomadžari, nije mi jasno. (...) može da se madžarizuje kao Petricza Paczal, ili Nagybéli Péterke, ili Gezengúz Petrica, a mislim da bi madžarski najbolje zvučalo, Petricza Graboncziás.

(Ostao je Grabancijaš.)
(pismo Zolatánu Csuki, M. Krleža, Pisma, Oslobođenje, Sarajevo, 1988.)

Pismo prevoditeljima na češki (I. Wenigovoj, isti izvor.) Krleži je poslano pismo s molbom da objasni prevoditeljima djelove koji
su im nejasni. Malo je teže pratiti jer Krleža rijetko navodi riječ koju objašnjava, nego samo piše kratko ili duže objašnjenje
po brojevima 1), 2), 3) itd. Ali, navodi naslov balade na koju se objašnjenja odnose i ponekad stihove, tako da se ipak može rekonstruirati
na koju riječ ili stih se to odnosi - a ponekad i pomaže u razumijevanju teksta.
Recimo, balada ide ovako (Planetarijom)

Parilo osmujeno od dečjega mesa,
na kvaterni petek, šepava nebesa.

Cvet ženski zemati i mleko prijemati,
znamenuvanje muško kak hostiju zemati,

na metle jašiti i purgare plašiti,
popa vu vražnju torbu zašiti... itd.

Krleža, u pismu, ovako:

8) Preliveno kipućom vodom. (...)
9) Krv od menstruacije. Dati se dojiti i podojiti u trudnom stanju po nekome, ne po djetetu.
10) Brate, to (znači) što znači: fallus.

Dobro, za "cvet ženski" još bi i znao što znači, ali ovo: znamenuvanje muško kak hostiju zemati - znači - Krleža ovdje opisuje - blowjob!

Tako da nije Fritz uvijek dosadno pseudoznanstven već i sirovo sočan.

[Emericzy]

feet01 kaže:

Ne znam jel' su Balade prevedene na ingliš?

Ne znam ni ja. Mislim da nije. Ja sam "Gumbelijum rožu" preveo na štokavski, hahahahaha.

[Lozimka]

Zašto stranci upotrebljavaju "use" umjesto "hire"?
Npr:
"I'll use him again." - Misli na "Zaposlit ću ga opet."
"I've used some of them." - Misli na "Zaposlio sam neke."

Koliko je to (ne)ispravno?
Meni se to čini potpuno pogrešnim, pa čak i uvredljivim za reći.

[tanveer]

Lozimka kaže:

Zašto stranci upotrebljavaju "use" umjesto "hire"?
Npr:
"I'll use him again." - Misli na "Zaposlit ću ga opet."
"I've used some of them." - Misli na "Zaposlio sam neke."

Koliko je to (ne)ispravno?
Meni se to čini potpuno pogrešnim, pa čak i uvredljivim za reći.

(ne znam da li je potpuno, ali bar djelomično objašnjenje):

za honorarca odn. bilo koji contractor job najčešće neće upotrijebiti riječ 'hire' jer im to asocira na ono što mi zovemo 'radno mjesto na neodređeno vrijeme', stalno zapošljavanje. (nije isključivo pravilo, koriste i 'hire')

'use' u ovom kontekstu (a znamo da je sve u kontekstu ) nema konotacije iskorištavanja, pa nema ni uvrede.

...

[Lozimka]

Hvala!

Baš mi to čudno zvuči i mislila sam da griješe kada tako pišu.

[tanveer]

Lozimka kaže:

Hvala!

Baš mi to čudno zvuči i mislila sam da griješe kada tako pišu.

kad razmisliš, i mi na hrvatskom svašta koristimo u tom smislu. kod koje frizerke / zubara ideš? koga ste uzeli za farbanje stubišta? ovo je majstor koji mi je sredio motor... nju sam koristila za prijevod prošle knjige itd. - a sve su to bili plaćeni poslovi.

[FeetF1]

Daklem, prevođenje. Pošto se volim družiti s Andrićem, a tema je prevođenje...

Sa magijom se ponekad graniči i na prave podvige liči rad dobrog prevodioca!
Šta je, u stvari, prevođenje?
Veština i sposobnost da se čitalac uzme za ruku, provede kroz predele i prostranstva kojima on nikada ne bi prošao, i da mu se pokažu pojave i predmeti koje on inače ne bi nikad video...
(Sveske, Sarajevo, 1981.)

Budući da ne spadam u kategoriju dobrih prevodioca...
Jel' bi neko dotični citat želio preudesiti na ingliš?

[Lozimka]

KOju frazu koriste Englezi kada žele reći da je netko jako iskren?
Mi kažemo "Iskren do kosti."?

[Emericzy]

Lozimka kaže:

KOju frazu koriste Englezi kada žele reći da je netko jako iskren?
Mi kažemo "Iskren do kosti."?

Earnest (honest, truthful) to a fault.

[Lozimka]

Hvala.

[rokolina]

Lozimka kaže:

Zašto stranci upotrebljavaju "use" umjesto "hire"?
Npr:
"I'll use him again." - Misli na "Zaposlit ću ga opet."
"I've used some of them." - Misli na "Zaposlio sam neke."

Koliko je to (ne)ispravno?
Meni se to čini potpuno pogrešnim, pa čak i uvredljivim za reći.

Ovdje se pod 'use' misli na koristenje necijih usluga.
Dakle, nema aluzija na eksploataciju i nije uvredljivo.

Lozimka kaže:

KOju frazu koriste Englezi kada žele reći da je netko jako iskren?
Mi kažemo "Iskren do kosti."?

Honest as the day is long.

Pomalo staromodno no ne i zastarjelo.

[makaranin]

Da postavim jedno pitanje.

Postoje li prevod ili rijec za Englesku rijec "whitecap" - dio vala koji pobjeli pod utjecaj jakog vjetra. Hvala.

[tanveer]

makaranin kaže:

Da postavim jedno pitanje.

Postoje li prevod ili rijec za Englesku rijec "whitecap" - dio vala koji pobjeli pod utjecaj jakog vjetra. Hvala.

pjena - nije baš samo taj izdvojeni dio vala, ali kaže se 'zapjenušani valovi' (kao ovdje http://regionalexpress.hr/site/more/poruka-u-boci/ )

vjerojatno primorci imaju više izraza za to. čula sam da ih zovu 'ovčicama', npr. - kad na tamno plavo-sivoj površini vode vidiš bijele čuperke, poput stada na pašnjaku

[Emericzy]

makaranin kaže:

Da postavim jedno pitanje.

Postoje li prevod ili rijec za Englesku rijec "whitecap" - dio vala koji pobjeli pod utjecaj jakog vjetra. Hvala.

Kresta. Ili bijela kresta.