Prezimena (također i imena: prelaz s narodnih na kršćanska imena)

[1brato]

silas2012 kaže:

ako netko zna podrijetlo prezimena Markić?

Poznajem nekoliko obitelji Markića iz Mostara. Mislim da su došli iz Rame i da su otamo podrijetlom.

[silas2012]

1brato kaže:

Poznajem nekoliko obitelji Markića iz Mostara. Mislim da su došli iz Rame i da su otamo podrijetlom.

ja konkretno sam iz Doca Donjeg kraj Trilja

[1brato]

silas2012 kaže:

ja konkretno sam iz Doca Donjeg kraj Trilja

Mislim da starina tog roda dolazi iz Rame. Kroz povijest je bilo dosta selidbe stanovništva na relaciji Hercegovina-Dalmacija i obrnuto(najviše zbog Osmanlija). Poglavito triljsko, sinjsko područje, Ogorje.

Evo recimo moje prezimenjake možeš pronaći u Hrvacama kod Sinja pa sam se začudio kad su me pitali imam li rodbine tamo .
Ti prezimenjaci su došli sa širokobriješkog područja u 17. stoljeću.

Uostalom posjeti stranicu ime-hrvatsko.net pa provjeri.
Imaš i odličnu knjigu Milana Nosića "Prezimena zapadne Hercegovine" gdje je vjerujem sve objašnjeno.

[silas2012]

1brato kaže:

Mislim da starina tog roda dolazi iz Rame. Kroz povijest je bilo dosta selidbe stanovništva na relaciji Hercegovina-Dalmacija i obrnuto(najviše zbog Osmanlija). Poglavito triljsko, sinjsko područje, Ogorje.

Evo recimo moje prezimenjake možeš pronaći u Hrvacama kod Sinja pa sam se začudio kad su me pitali imam li rodbine tamo .
Ti prezimenjaci su došli sa širokobriješkog područja u 17. stoljeću.

Uostalom posjeti stranicu ime-hrvatsko.net pa provjeri.
Imaš i odličnu knjigu Milana Nosića "Prezimena zapadne Hercegovine" gdje je vjerujem sve objašnjeno.

eee hvala ti brate,bacit ću oko

[Ivan_BEC]

Evo ovako jel se mogu nekome obratiti preko PM da mi objasni odakle moje prezime dolazi. Ne zelim to ovdje napisati jer mislim da nema puno osoba koje nose to prezime. Ali bi me bas zanimalo jer u internetu nema nikakvih informacija odakle moje prezime potice. I ja vec godinama trazim.

[Lee Champa]

Ivan_BEC kaže:

Evo ovako jel se mogu nekome obratiti preko PM da mi objasni odakle moje prezime dolazi. Ne zelim to ovdje napisati jer mislim da nema puno osoba koje nose to prezime. Ali bi me bas zanimalo jer u internetu nema nikakvih informacija odakle moje prezime potice. I ja vec godinama trazim.

pa bilo je već:www.imehrvatsko.net

[Dilecto Filio]

nabavio sam knjigu "međimurska prezimena" anđele frančić pa ako netko ima kakav upit - slobodno.

[spiritual beggar]

Ipak među potomcima doseljenih Vlaha ima mnogo porodičnih imena sačuvanih iz doba njihovih seoba. Od velike množine imena evo. nekoliko najznačajnijih: Banjani, Balac, Bilbija, Bolban,, Bokan, Banduka, Bencun, Belen, Bender, Besara, Bovan, Čokorilo, Darda, Doman, Drečo, Đerman, Gac, Gala, Jarakula, Kalim, Kešelj, Keser, Kočo, Kalaba, Kokoruš, Kosor, Lopar, Macura, Mataruga, Pađen, Palavestra, Punja, Riđan, Šola, Šolaja, Sabat, Šurla, Šatra, Škipina, Špira, Tubim, Taor, Timtor, te konačno razni Kecmani, Šikmani, Toromani, Sumarni, Karani, Šurlani, Servani. Sva ta imena skroz su neslo-jenska i nehrvatska, a mogao bi ih protumačiti samo dobar romanista; ali se i ona slaviziraju u novije vrijeme nastavkom -ić ili -ović, -ević.

O deseljavanju Vlaha na područje Bosne i Hercegovine od Dr.Ćire Truhelke.

[Pavo B.]

Dilecto Filio kaže:

nabavio sam knjigu "međimurska prezimena" anđele frančić pa ako netko ima kakav upit - slobodno.

Ja sam mislio nabaviti knjigu, pa da priupitam kakva je? Je li knjiga sveobuhvatna ili samo popularnog karaktera? Jesu li prezimena obrađena metodološki i geografski ili je samo naveden neki izbor međimurskih prezimena?

[Dilecto Filio]

Pavo B. kaže:

Ja sam mislio nabaviti knjigu, pa da priupitam kakva je? Je li knjiga sveobuhvatna ili samo popularnog karaktera? Jesu li prezimena obrađena metodološki i geografski ili je samo naveden neki izbor međimurskih prezimena?

čini mi se da su prezimena poprilično medološki obrađena. prema mojoj slobodnoj procjeni, obrađeno je oko 1300 međimurskih prezimena. za svako prezime je navedeno koje godine se javlja na nekom popisu, u kojem obliku i u kojem mjestu (najraniji primjeri su s kraja 16. stoljeća). na taj način možeš pratiti kronološki razvoj, ali i zemljopisnu distribuciju (postoji i posebno poglavlje "područje rasprostranjenosti međimurskih prezimena"). analizira se i udio mađarskih prezimena, zatim broj slogova u pojedinim prezimenima, uspoređuju se međimurska s prezimenima u drugim hrvatskim krajevima i tako dalje.

[Pavo B.]

Dilecto Filio kaže:

čini mi se da su prezimena poprilično medološki obrađena. prema mojoj slobodnoj procjeni, obrađeno je oko 1300 međimurskih prezimena. za svako prezime je navedeno koje godine se javlja na nekom popisu, u kojem obliku i u kojem mjestu (najraniji primjeri su s kraja 16. stoljeća). na taj način možeš pratiti kronološki razvoj, ali i zemljopisnu distribuciju (postoji i posebno poglavlje "područje rasprostranjenosti međimurskih prezimena"). analizira se i udio mađarskih prezimena, zatim broj slogova u pojedinim prezimenima, uspoređuju se međimurska s prezimenima u drugim hrvatskim krajevima i tako dalje.

Hvala puno. Mislio sam je naručiti, ali pošto sam u srpnju u Hrvatskoj, vjerojatno ću je potražiti u Zagrebu i uzeti osobno.

[DonMudri]

Danimir Meglaj kaže:

Posjedujem podatke o sljedecim prezimenima (mjesto i godina prvoga spomena,od cega je nastalo) pa ako se netko preziva tako mogu mu na PM ili javno napisati sve sto znam o njegovom prezimenu.Napominjem da tih podataka nema na netu,da ne bi netko pomislio da kopiram.
Lista prezimena je:

... Kedmenec...

Pozz svima

Naisao sam na ovu temu na forumu pa bi me zanimalo dali itko od vas zna nesto o prezimenu Kedmenec?

pregledavao sam sve zivo na internet (nasao sam samo da se prezime spominje 1660 u Kotoribi),od djede sam cuo da je vecina Kedmeneca iz međimurja i okolice al to je sve sto znam (nazalost nisam uspio saznati vise), kontaktirao sam i neke ostale istog prezimena ali ni oni ne znaju tocno ! Ako netko od vas zna, ima volje i vremena molio bih da odgovorite (ili ovdje ili na mail [email protected]). Hvala Vam unaprijed!

[invitation30]

jel može nešto o porijeklu prezimena Bihar?

[šejafana]

Ipak među potomcima doseljenih Vlaha ima mnogo porodičnih imena sačuvanih iz doba njihovih seoba. Od velike množine imena evo. nekoliko najznačajnijih: Banjani, Balac, Bilbija, Bolban,, Bokan, Banduka, Bencun, Belen, Bender, Besara, Bovan, Čokorilo, Darda, Doman, Drečo, Đerman, Gac, Gala, Jarakula, Kalim, Kešelj, Keser, Kočo, Kalaba, Kokoruš, Kosor, Lopar, Macura, Mataruga, Pađen, Palavestra, Punja, Riđan, Šola, Šolaja, Sabat, Šurla, Šatra, Škipina, Špira, Tubim, Taor, Timtor, te konačno razni Kecmani, Šikmani, Toromani, Sumarni, Karani, Šurlani, Servani. Sva ta imena skroz su neslo-jenska i nehrvatska, a mogao bi ih protumačiti samo dobar romanista; ali se i ona slaviziraju u novije vrijeme nastavkom -ić ili -ović, -ević.

kecmani nikako nisu vlasi već germani (nastavak man, jbt), potomci Sasa, rudara koje su unajmljivali Nemanjići, a koji su iz Saksonije prvo stigli u erdeljske rudnike u Vlaškoj.

Kecmani se, inače, prvi put spominju krajem 14. veka u povelji Vuka Brankovića, "gospodara Kosova i Drenice".
Dolaskom Turaka na Balkansko poluostrvo, u Srbiju i područje raško-nemanjićke države, Kecmani se povlače prema zapadu, tako da ih je, do migracija nakon Prvog i Drugog svetskog rata, najviše bilo samo na prostoru Bosanske Krajine, u Pounju, u Bosanskoj Krupi, u Velikom Baliću, Banjanima, Dobroselu, Driniću (kod Petrovca), u Mrazovini (svi poreklom iz Bjelajskog Polja), Počeniku i Lohovu, u oblasti u Beglušcima, Dvoru, Trnjinića Brijegu, Trubaru i Šinovljanima, u Bjelajskom Polju, u Suvaji, Petrovcu (iz Drinića), Bukovači, u Busijama (iz Krnje Jele 1907. godine), Bravsku, Kapljuvu i Janjilima, kao i, bar krajem 19. veka, i u Rajnovcima kod Kulen Vakufa i u Prijedoru.
Neki od njih su "prešli" u Prošiće, Nikiće, Dragiće, Trikiće, Materiće i Tubine, ali su, osim nekoliko izuzetaka, nastavili da slave Svetog Vartolomeja.[/I]

ergo, kecmani i toromani su poreklom germani (sasi) koje su Nemanjići doveli u srbiju za rad u rudnicima, a koji su se redom posrbljivali/islamizirali/pohrvaćivali u povlačenju kako su turci napredovali ka zapadu. Ima tuce kecmana i toromana u bg-u(a za šikmane nikad nisam čula, te ). Mataruzi su keltsko pleme koje je u petom veku naseljavalo balkan. U srbiji imaš matarušku banju, u cg mataruge (pljevlje). ko god da je ovo napisao (da su vlaška prezimena)-ua za autora.

[spiritual beggar]

šejafana kaže:

kecmani nikako nisu vlasi već germani (nastavak man, jbt), potomci Sasa, rudara koje su unajmljivali Nemanjići, a koji su iz Saksonije prvo stigli u erdeljske rudnike u Vlaškoj.

Kecmani se, inače, prvi put spominju krajem 14. veka u povelji Vuka Brankovića, "gospodara Kosova i Drenice".
Dolaskom Turaka na Balkansko poluostrvo, u Srbiju i područje raško-nemanjićke države, Kecmani se povlače prema zapadu, tako da ih je, do migracija nakon Prvog i Drugog svetskog rata, najviše bilo samo na prostoru Bosanske Krajine, u Pounju, u Bosanskoj Krupi, u Velikom Baliću, Banjanima, Dobroselu, Driniću (kod Petrovca), u Mrazovini (svi poreklom iz Bjelajskog Polja), Počeniku i Lohovu, u oblasti u Beglušcima, Dvoru, Trnjinića Brijegu, Trubaru i Šinovljanima, u Bjelajskom Polju, u Suvaji, Petrovcu (iz Drinića), Bukovači, u Busijama (iz Krnje Jele 1907. godine), Bravsku, Kapljuvu i Janjilima, kao i, bar krajem 19. veka, i u Rajnovcima kod Kulen Vakufa i u Prijedoru.
Neki od njih su "prešli" u Prošiće, Nikiće, Dragiće, Trikiće, Materiće i Tubine, ali su, osim nekoliko izuzetaka, nastavili da slave Svetog Vartolomeja.[/I]

ergo, kecmani i toromani su poreklom germani (sasi) koje su Nemanjići doveli u srbiju za rad u rudnicima, a koji su se redom posrbljivali/islamizirali/pohrvaćivali u povlačenju kako su turci napredovali ka zapadu. Ima tuce kecmana i toromana u bg-u(a za šikmane nikad nisam čula, te ). Mataruzi su keltsko pleme koje je u petom veku naseljavalo balkan. U srbiji imaš matarušku banju, u cg mataruge (pljevlje). ko god da je ovo napisao (da su vlaška prezimena)-ua za autora.

Sve treba uzete sa rezervom, pa i Dr.Ćiru Truhelku. Mada je on dosta citiran po pitanju srednjovjekovne bosanske državnosti, posebno je omiljen, to moram priznati, kod nacionalno hrvatski obojeni povjesničara ili razno-razni sajtova.
Za Kecmene ne mogu ništa otvoreno tvrditi, ali za Toroman(oviće) sam još u jednom bosanskom rodovniku, koji se bavi porjeklom porodica, pronašao da isti vode porjeklo od Vlaha sa područja Hercegovine.
Što se tiče Matrauga, o njima sam pronašao zanimljiv rad na Ibn Sini, sad koliko je to naučno utemeljno, i bez dodatne dnevno-političke upotrebe o PraIlirima, i sličnim genetskim teorijama, kao pretači Bošnjaka, prosudite sami!
http://www.ibn-sina.net/bs/component...orijekla-.html

[Ivan_BEC]

Lee Champa kaže:

pa bilo je već:www.imehrvatsko.net

Znam tu stranicu vec ali to nije tocno jer postoji jos i vrijeme prije...

[Bujko]

Transformacija uzvika u imenice i glagole je univerzalna pojava, što znači: moguća je u svakom jeziku. Drugim rečima, od uzvika postaju imenice, glagoli i druge vrste reči, pa konsekventno ovome i određeni onomastički oblici. Uzvik KEC se upotrebljava za teranje koza, ali i ostalih brava, pa se on u lingvistici upoređuje sa albanskim nazivom kets za kozu, turskim keçi, mađarskom kecke i slično. Slično se može reći i za naš uzvik oje koji se upućuje volovima, a u engleskom i nemačkom jeziku vo se upravo kaže ochs-ox. Svetozar Georgijević smatra da uzvik kec pripada balkanskoj stočarskoj leksici, ali izgleda da se ova pojava može pratiti i van Balkana, jer je nedavno konstatovano u Polesju u Ukrajini prezime Kec što proširuje areal ove osnove.

http://www.kecman.org/html/indexsrpski.html

Ovoga dijela o kozama sam se sjetio iz nekog feljtona kojeg sam čitao, čini mi se, u "Politici", pa sam malo proguglao. Ima još prezimena koja bi mogla biti srodna po nastanku: Kecović, Kecojević, Kecmanović.

[šejafana]

spiritual beggar kaže:

Sve treba uzete sa rezervom, pa i Dr.Ćiru Truhelku. Mada je on dosta citiran po pitanju srednjovjekovne bosanske državnosti, posebno je omiljen, to moram priznati, kod nacionalno hrvatski obojeni povjesničara ili razno-razni sajtova.
Za Kecmene ne mogu ništa otvoreno tvrditi, ali za Toroman(oviće) sam još u jednom bosanskom rodovniku, koji se bavi porjeklom porodica, pronašao da isti vode porjeklo od Vlaha sa područja Hercegovine.
Što se tiče Matrauga, o njima sam pronašao zanimljiv rad na Ibn Sini, sad koliko je to naučno utemeljno, i bez dodatne dnevno-političke upotrebe o PraIlirima, i sličnim genetskim teorijama, kao pretači Bošnjaka, prosudite sami!
http://www.ibn-sina.net/bs/component...orijekla-.html

Ovo boldovano sve objašnjava. Glupost je ortodoksna tvrditi da toromani, kecmani i ostali -mani potiču od vlaha (sasvim je moguće da su se s njima mešali, osobito zato što su se doseljavali u područja na kojima su živeli vlasi, ali to je druga stvar). Dokaz za doseljavanje sasa nisu samo sasi u srbiji koji su nemanjići naselili, već i sasi u rumuniji (jel dr.truhelka čul za njih?) koji su došli na balkan iz istog razloga (ekonomske migracije)...a o ovom linku (i njegovoj objektivnosti) neću ni govoriti. slična se stvar pokušava tvrditi u srbiji (kako srbi potiču od cincara, bla, bla ), pa i kod vas (iranci ), te makedonaca svud postoji tendencija negiranja slovenskog identiteta jer svima dupe zjapi za parče zemlje...

Elem, povratiću ako još jednom pročitam o tome čije je pleme prvo ovde došlo, ko je kome jahao babu i druge edipovske tripove u posedovanju. svi su balkanci zaostali u analnoj fazi

[šejafana]

Bujko kaže:

http://www.kecman.org/html/indexsrpski.html

Ovoga dijela o kozama sam se sjetio iz nekog feljtona kojeg sam čitao, čini mi se, u "Politici", pa sam malo proguglao. Ima još prezimena koja bi mogla biti srodna po nastanku: Kecović, Kecojević, Kecmanović.

sasvim je moguće da su se doseljeni germani mešali sa okolnim plemenima, stoga i varijacije u osnovnom obliku prezimena koje se završava na sufiks -man, ali ne treba zaboraviti na njihovo (početno) germansko poreklo. Inače, razlog zašto su od kecmana postali kecmanovići, kecojevići i kecovići je isti onaj razlog zbog kojeg su nastali šterići, isakovići i sl.-srbiziranje (pohrvaćivanje) imena stranoga porekla. recimo, prezimena kiković, zogović, ljumović, očito je da su to prezimena albanskog porekla, a česta su u crnogoraca nekako mi je logičnije da se ista stvar desila sa prezimenom kecman, te da se sufiks man izgubio jer je zvučao nedovoljno slovenski...

[spiritual beggar]

šejafana kaže:

Ovo boldovano sve objašnjava. Glupost je ortodoksna tvrditi da toromani, kecmani i ostali -mani potiču od vlaha (sasvim je moguće da su se s njima mešali, osobito zato što su se doseljavali u područja na kojima su živeli vlasi, ali to je druga stvar). Dokaz za doseljavanje sasa nisu samo sasi u srbiji koji su nemanjići naselili, već i sasi u rumuniji (jel dr.truhelka čul za njih?) koji su došli na balkan iz istog razloga (ekonomske migracije)...a o ovom linku (i njegovoj objektivnosti) neću ni govoriti. slična se stvar pokušava tvrditi u srbiji (kako srbi potiču od cincara, bla, bla ), pa i kod vas (iranci ), te makedonaca svud postoji tendencija negiranja slovenskog identiteta jer svima dupe zjapi za parče zemlje...

Elem, povratiću ako još jednom pročitam o tome čije je pleme prvo ovde došlo, ko je kome jahao babu i druge edipovske tripove u posedovanju. svi su balkanci zaostali u analnoj fazi

Apsurdno je, uz svo uvažavanje, tvrditi da je "ortodoksna glupost" kako su rodovi Kecmani i Toromani vlaški po svom porjeklu, e da bi zatim iznjela teoriju o međusobnom mješanju, što jasno uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu.
Meni je dosta prihvatljiva teorija/tvrdnja da su Toroman(ovići) iz Hercegovine porjeklom Vlasi, jer se prema tvrdnjama historičara, baš je ta ista Hercegovina, kao i dijelovi Dalmacije, upravo najgušće naseljeni vlaškim nomadskim stanovništvom koje se u te krajeve doselio bježeći od osmanlijske najezde sa područja juga Balkana.
Sa druge strane, Sasi se prvi put u Bosni spominju krajem 13. i početkom 14. stoljeća, u doba kad kralj Tvrtko i Stjepan Tomašević započinju sa podsticanjem rudarstva. U to vrijeme dubrovački trgovci zakupljuju bosanske rudnike srebra, olova i zlata po Olovu, Srebrenici, Fojnici. Uglavnom toponimi što u geografskom smislu predstavljaju današnju Srednju i Istočnu Bosnu. To su prvenstveno najgušće naseljene saske/dubrovačke kolonije u Bosni, dok mi nije poznato da je istih bilo i po Hercegovini. I ako jeste, to je mali broj, jer su se Sasi prvenstveno bavili rudarstvom.