Jezični savjetnik (3. izdanje)

[Coco_Nut]

Hvala, Shaine.

[Shain]

parsifal kaže:

Što je ispravno ili su oba načina ispravna?

1. Kola su krenula nizastranu.
2. Kola su krenula nizbrdo.

Oba su standardna. Prvi je pučki, rjeđi i zato ekspresivan, a drugi je stilski neutralan.

[Kwe]

Hekatonhir kaže:

Točka se piše ako se nabrajaju cijele rečenice ili kakve značenjske cjeline. Vidi recimo ovo. Onda ide i veliko slovo.

No u normalnom, uspravnom nabrajanju piše se malo slovo i točka dolazi samo na kraju. Kao primjerice ovdje.

Šta ako imam samo jednu natuknicu (radi se o životopisu, različiti dijelovi životopisa imaju svoje natuknice), jel isto ovo vrijedi? Ne radi se o punim rečenicama, nego tipične životopisne natuknice tipa:

- dobre komunikacijske vještine stečene tijekom rada u bla bla

U drugu ruku imam jednu natuknicu koja je u obliku normalne rečenice. Sad, prema ovome što si napisao u toj rečenici bi trebao imati veliko slovo i točku na kraju, a malo mi je čudno da sve bude malo slovo, a ovo jedino veliko.

[Hekatonhir]

Kwe kaže:

Šta ako imam samo jednu natuknicu (radi se o životopisu, različiti dijelovi životopisa imaju svoje natuknice), jel isto ovo vrijedi? Ne radi se o punim rečenicama, nego tipične životopisne natuknice tipa:

- dobre komunikacijske vještine stečene tijekom rada u bla bla

Stavio bih onda točku na kraju posljednje natuknice ako ih je nekoliko, a ako je samo jedna, onda ne. Životopisi se pišu po određenom predlošku, u neku se ruku mogu smatrati iznimkama. Nije to klasično uređen tekst.

[Hekatonhir]

Shain kaže:

Koliko znam i slutim, ne postoji. Obeštećenik je novija riječ iz pravne terminologije. Posve je dobro izvedena.

Jesi li siguran? U pravopisu stoji ovaj naputak: obeštećenje > odšteta. Trebali bismo imati i odštetiti, prid. t. odštećen, prid. odštetni. A kako dalje, ne znam.

Malo sam zbunjen sad, priznajem. Čini mi se da su pravnici (opet) nešto zabrljali. To nikako ne bi smjela biti standardna tvorba.

[Kwe]

Hekatonhir kaže:

Stavio bih onda točku na kraju posljednje natuknice ako ih je nekoliko, a ako je samo jedna, onda ne. Životopisi se pišu po određenom predlošku, u neku se ruku mogu smatrati iznimkama. Nije to klasično uređen tekst.

Da, po jedna mi je u svakom odjeljku, dakle neću točku na njih, a šta s ovom jednom koja je cijela, normalna rečenica (koja je isto u svom odjeljku sama)? Jel stavljam veliko slovo, jel stavljam točku?

Kažeš da se u životopisu može malo slobode uzet pa ću vjerojatno staviti što vizualno izgleda najbolje, ali ima li neko pravopisno pravilo za takav slučaj?

[Hekatonhir]

Kwe kaže:

Da, po jedna mi je u svakom odjeljku, dakle neću točku na njih, a šta s ovom jednom koja je cijela, normalna rečenica (koja je isto u svom odjeljku sama)? Jel stavljam veliko slovo, jel stavljam točku?

Hm. U pravopisu su je napisali. I ja bih onda tako.

Kwe kaže:

Kažeš da se u životopisu može malo slobode uzet pa ću vjerojatno staviti što vizualno izgleda najbolje, ali ima li neko pravopisno pravilo za takav slučaj?

Koliko znam, ne. Ali "šprance" postoje na internetu, najbolje je držati se uzusa kod takvih stvari. Skini jednu, popuni je standardnim riječima, gramatički i pravopisno točno - i na konju si.

[Shain]

Hekatonhir kaže:

Jesi li siguran? U pravopisu stoji ovaj naputak: obeštećenje > odšteta. Trebali bismo imati i odštetiti, prid. t. odštećen, prid. odštetni. A kako dalje, ne znam.

Malo sam zbunjen sad, priznajem. Čini mi se da su pravnici (opet) nešto zabrljali. To nikako ne bi smjela biti standardna tvorba.

U jezičnom savjetniku iz 1999. upućuju na odštetu.

Puristi su upozoravali da je obeštetiti prema entschädigen i da je bolje reći "naknaditi štetu" (tako piše i u savjetniku iz 1999.). Ali čini mi se da je i odštetiti prema entschädigen, samo je spretnije izvedena.

Sudeći po standardnim rječnicima obeštetiti i odštetiti danas imaju podjednak status.

Posve bi dobar bio i odštećenik, ali je obeštećenik frekventniji. Pomišljao sam i na namirenika, naknađenika i sl.

"Struna" nije pomogla, iako navode mnogo pravnih vrela.

[Hekatonhir]

Neka onda bude tako kako kažeš.

Ali velim, sumnjivo mi je to. Citirao sam Institutov pravopis, najnoviji naš pravopis. Ne bi IHJJ samo tako odustao od svojih preporuka, prijašnjih i sadašnjih. Očito su tamo procijenili da ne mogu previše utjecati na terminologiju pa se frekventniji oblik prešutno prihvaća kao standardni.

Šteta, trebali su biti dosljedniji. Stroži. Ja bih barem bio. Nazivlje je ozbiljna stvar, nema smisla da bude neujednačeno. Ovako ćemo u pravnim tekstovima imati da je "obeštećenik prihvatio odštetu". :klap:

[nebudilijena]

Pozdrav!

Kako se kaže za rudarsko okno u kojem nema više rude? Ja bih rekla iscrpljeno okno, ali ne dobivam potvrde u korpusu.
Puno, puno hvala!

[Hekatonhir]

Pokušaj s ovim: aktivni i neaktivni kopovi, bilo površinski bilo podzemni.

Mislim da se to tako u rudarstvu kaže.

[nebudilijena]

Ispričavam se, potpuno sam zaboravila navesti kontekst. Toliko sam se zadubila da sam pretpostavila da je svima jasno za što mi treba. Radi se o umjetničkom tekstu, točnije o bajci, pa bi mi neaktivni kop ubio atmosferu.

[judolino]

Sad bi te trebalo

Iscrpljeno okno je skroz OK.

Javi ak budeš još kaj trebala, ali daj kontekst.

[Phil Marlowe]

Postoji li neko mjesto gdje ljudi mogu poboljšati znanje standarda?

Bilo da se radi o nekoj radionici/seminaru/programu ili nečemu online. Da nije baš onako blog pa nasumično, nego nešto više strukturirano.

Npr. nešto tipa ovi videi (ovaj video preko related videa vodi na još par serija videa)

https://www.youtube.com/watch?v=WWGPQZ8bxEA

Usput, jel bi "standard" trebalo ići veliko? Zašto da/ne?

[tonchica*]

Dragi moji, slušam u posljednje vrijeme, na radiju, tv-u, svi govore ovako:

Sedmog travnja, održat će se...
Od petog do devetog travnja, gledat ćemo. ..

Pitam se, griješim li ja , kad mislim da ovo bode uši, jeR nema sedam travanja u godini, nego samo jedan, pa bi stoga trebalo reći Sedmi Travnja, ili pak, od Peti do Deveti Travnja? Ili griješe svi ovi ostali?!

Hvala !!

[MadLukeM]

tonchica* kaže:

Dragi moji, slušam u posljednje vrijeme, na radiju, tv-u, svi govore ovako:

Sedmog travnja, održat će se...
Od petog do devetog travnja, gledat ćemo. ..

Pitam se, griješim li ja , kad mislim da ovo bode uši, jeR nema sedam travanja u godini, nego samo jedan, pa bi stoga trebalo reći Sedmi Travnja, ili pak, od Peti do Deveti Travnja? Ili griješe svi ovi ostali?!

Hvala !!

Uvijek si samo složi u glavi ovako:

N sedmi (dan mjeseca) travnja
G sedmog (dana mjeseca) travnja
...

[tonchica*]

MadLukeM kaže:

Uvijek si samo složi u glavi ovako:

N sedmi (dan mjeseca) travnja
G sedmog (dana mjeseca) travnja
...

Thanks.
Koliko mi se čini, datumi se uglavnom govore u genitivu, to onda znači da ovi ne griješe? Jer u nominativu se može reći jedino u kontekstu tipa "Sedmi travnja je lijep dan u godini" i sl.

[Garofeeder]

Uvijek me razveseli 'sedme veljace'....

[tonchica*]

Garofeeder kaže:

Uvijek me razveseli 'sedme veljace'....

Lol
to i ja kažem, sedmog veljače meni jednostavno zvuči kao da ima sedam veljača u godini..

[cirith]

tonchica* kaže:

Lol
to i ja kažem, sedmog veljače meni jednostavno zvuči kao da ima sedam veljača u godini..

Tončice, ako ti je hrvatski materinski, ne znam kako ti, pored svih mjeseci, i "sedmog veljače" tako zvuči.

Genitiv se vremena sasvim normalno upotrebljava i s datumima: "Sedmog veljače otišli smo na selo." Bez obzira na to što bi načelno trebao uza se imenicu "dan". Slično je s akuzativom, ne s nominativom, o kojem ste ti i Luka pisali.