Hrvatska imena i nacionalna imena općenito

[Dilberth]

Shain kaže:

Kada mu se odgovori da na svim većim svjetskim sveučilištima postoji studij poredbene lingvistike, a također na zagrebačkom, on se iščuđava i negira. A nije teško provjeriti.

Petlja se u jezikoslovlje, a o njemu nema pojma.

Obrati paznju na Devetu zapovijed Boziju.

[drazenp1234]

Dilberth kaže:

Obrati paznju na Devetu zapovijed Boziju.

"Ne poželi tuđeg ženidbenog druga!"
http://hr.wikipedia.org/wiki/Deset_B..._gledi%C5%A1ta

[Hekatonhir]

Dilberth kaže:

Ovdje nema lijeka.

Šteta što HJP ne nudi definiciju znanstvene recenzije, s ponekim primjerom radi lakšeg razumijevanja.

Evo, prva koju sam našao, doslovce. A ti mi sad reci što je tu metodološki pogrešno.

[Dilberth]

drazenp1234 kaže:

"Ne poželi tuđeg ženidbenog druga!"
http://hr.wikipedia.org/wiki/Deset_B..._gledi%C5%A1ta

Sorry, to sam mislio za tebe.
Za onog drugog, osma zapovijed!

[Dilberth]

Hekatonhir kaže:

Šteta što HJP ne nudi definiciju znanstvene recenzije, s ponekim primjerom radi lakšeg razumijevanja.

Evo, prva koju sam našao, doslovce. A ti mi sad reci što je tu metodološki pogrešno.

Ti izgleda uopce ne citas sto ja pisem. Ovo je odmah na pocetku linka koji si postavio.

Šest godina nakon prvog dijela Liščeve Hrvatske dijalektologije posvećena
štokavskom narječju (Lisac 2003) izašao je i drugi dio zamišljene trilogije posvećen čakavskom narječju.

[Hekatonhir]

A što misliš da znači to "... izašao je i drugi dio zamišljene trilogije posvećen čakavskom narječju..."?

Bi li jasnije bilo da stoji "... izašao je i drugi dio planirane trilogije posvećen čakavskom narječju..."?

Ili pak "... izašao je i drugi dio predviđene trilogije posvećen čakavskom narječju..."?

[Dilberth]

Hekatonhir kaže:

A što misliš da znači to "... izašao je i drugi dio zamišljene trilogije posvećen čakavskom narječju..."?

Bi li jasnije bilo da stoji "... izašao je i drugi dio planirane trilogije posvećen čakavskom narječju..."?

Ili pak "... izašao je i drugi dio predviđene trilogije posvećen čakavskom narječju..."?

Mislim da sam ti na glupo pitanje dao odgovor.

[IgorIngva]

Dilberth kaže:

Neki imaju poteskoca sa shvacanjem. Da probamo ovako.
Historiografija bilo koje nauke se svodi na iztrazivanje pisanih i arheolaskih dokumenata i nalaza koji se odnose na doticnu znanost (moze i umjetnost).
Lingvisticka reconstrukcija ako ne postoje pisani dokazi nije nikakva historiografija. To je samo nesto sto su pojedini lingvisti izmislili u svojoj glavi.
Mozda ce neki ovo neki lakse shvatiti? Striženje ovce nije muženja ovce. Izistirati da je to jedno te isto je u najmanju ruku smijesno.

Poredbena metoda pokazala se pouzdanom, tačnom i preciznom.

„Linguistic reconstruction had passed a real-world test.”

http://i.imgur.com/5mYS2Wm.png
http://i.imgur.com/gWULyzP.png
David W. Anthony; The Horse, the Wheel, and Language: How Bronze-Age Riders from the Eurasian Steppes Shaped the Modern World, 2007, 31-32

[Hekatonhir]

Dilberth kaže:

Mislim da sam ti na glupo pitanje dao odgovor.

Odgovor? Osim što si pokazao da ne razumiješ hrvatski, nikakav ti odgovor nisi dao. Uopće ne shvaćaš o čemu se raspravlja, bojim se.

[Dilberth]

Hekatonhir kaže:

Odgovor? Osim što si pokazao da ne razumiješ hrvatski, nikakav ti odgovor nisi dao. Uopće ne shvaćaš o čemu se raspravlja, bojim se.

Bit'ce da je kako ti kazes.

[Hekatonhir]

Dilberth kaže:

Bit'ce da je kako ti kazes.

Nije kako ja kažem nego kako jest. Hajde, prepričaj mi ovaj naslov, molim te. Baš me zanima što tebi znači. Možda smo na pragu revolucionarnog otkrića, tko zna.

[drazenp1234]

Hekatonhir, uzalud ti trud, sviraču.

[Dilberth]

Hekatonhir kaže:

Nije kako ja kažem nego kako jest. Hajde, prepričaj mi ovaj naslov, molim te. Baš me zanima što tebi znači. Možda smo na pragu revolucionarnog otkrića, tko zna.

Samo zato jer sam nice guy, odgovoriti cu ti i na to glupo pitanje.

Za tebe je tu nesto ocito novo i "revolucionarno". Nazalost radi se o jednom od bezbrojnih autora i knjizi kakve se godinama pisu i izdaju na Zapadu kao "self-improvement books". Think and Grow Rich, How to Win Friends and Influence People, Success Through a Positive Mental Attitude, autori Napoleon Hill, Dale Carnegie, Donald Trump, W. Clement Stone, da spomenem nekoliko. Uvijek se prodaju i promoviraju kao nesto potpuno novo i revolucionarno, nesto sto se jos nitko nije sjetio, a ustvari jednostavno kapitaliziraju na ljudskim frustracijama i ambicijama.
U biti nema nista lose s tim knjigama, ima puno stvari koje imaju smisla i koje mogu da ti eventualno pomognu, ali vjeruj mi, samo zato ako procitas Think and Grow Rich, neces biti "rich".
Autor knjige mozda, ali ne ti.

OK, nastavi s trolanjem.

[Hekatonhir]

Kakvo trolanje, pobogu?

Lijepo sam te pitao da mi prepričaš - dakle parafraziraš ako su ti draže ili razumljivije strane riječi od hrvatskih - naslov. Naslov, a ne sadržaj.

Što znači naslov "Život nije zamišljen da bude borba"? Preformuliraj ga tako da mu prepričaš smisao. Jer očito je da ne znaš koja sve značenja pokrivaju riječi izmišljati i zamišljati. Stoga pitanje uopće nije provokacija, skretanje s teme ili izlaženje iz okvira rasprave. Naprotiv.

[Dilberth]

Ajde ne budi dosadan.
Sto kazes na ovog Zvonka?

On the northern edges of the relatively recent Holy Roman Empire, with its roots in Charlemagne's conquests about two hundred years prior to Sweyn's time, Sweyn Forkbeard had coins made with an image in his likeness. The Latin inscription on the coins read, "ZVEN REX DÆNOR[UM]", which translates as "Sven, king of the Danes".

[Hekatonhir]

Opet o Zvonimiru, ha? I onda sam ja dosadan. Ccc...

Ova rasprava spominje mnogo toga o čemu se ovdje raspravljalo, a ova pak govori o čitanju Bašćanske ploče. Ima ih još, ali to su svojevrsne sinteze.

[drazenp1234]

Što bi tek bilo da zna za pismo pape Grgura VII. danskom kralju Svenu

[Dilberth]

Hekatonhir kaže:

Opet o Zvonimiru, ha? I onda sam ja dosadan. Ccc...

Ova rasprava spominje mnogo toga o čemu se ovdje raspravljalo, a ova pak govori o čitanju Bašćanske ploče. Ima ih još, ali to su svojevrsne sinteze.

Naravno, opet o Zvonimiru. Pa zar ne mislis da je on puno zanimljiviji nego tamo neki belosvetski hohštapleri (za neke ) tipa Stuart Wilde i Napoleon Hill.

Mislim da smo to konacno uglavili na prethodnim postovima da je "ъ" pisan glagoljicom u 11. stoljecu odgovarao latinicnom "E", ili "I". Kasnije navodno kroz nekakvu genetsku mutaciju "ъ" postaje A. E sad zasto ZъVъNIMRъ nije postao ZVANIMIR to mi moji uceni prijateljiu nisu objasnili. U krajnjoj liniji nije ni vazno jer je ocito da je Hrvatima to ime zvucalo kao "zvono", pa tako neka i bude.

Sto je daleko zanimljivije, ako odbacimo sve te mjeke/tvrde znakove iz Bascanske ploce, i ako to napisemo tocno latinicom, dobijemo ZVENIMR (kralj Hrvata)

Kako se to razlikuje od ZVEN REX DAENORUM upisano na zlatnicima, mislim da ce i najzatucaniji "strucnjaci" na ovom forumu imati poteskoca do to objasne?
Inace medju Dancima je bio poznat kao Sweyn, sto bi neki mislili da to ime dolazi od svinje ili vepra, ali ne mislim da je to Zvonka ni najmanje smetalo.

[Hekatonhir]

Dilberth kaže:

Mislim da smo to konacno uglavili na prethodnim postovima da je "ъ" pisan glagoljicom u 11. stoljecu odgovarao latinicnom "E", ili "I". Kasnije navodno kroz nekakvu genetsku mutaciju "ъ" postaje A. E sad zasto ZъVъNIMRъ nije postao ZVANIMIR to mi moji uceni prijateljiu nisu objasnili.

Da si pročitao raspravu koju sam linkao, znao bi da JEST postao Zvanimir. Ne budi površan, prouči malo tekst.

[IgorIngva]

Napisah na drugoj temi:

IgorIngva kaže:

Ime dotičnoga kralja tada je glasilo *Zvъnimir (krajnjih poluglasova u to vrijeme nije bilo, njihovo bilježenje slijeđenje je staroslovenske tradicije), većina štokavaca i čakavaca danas bi to izgovarala Zvanimir (oba jera su se u zapadnojužnoslovenskoj skupini izjednačila, a u velikoj većini štokavskih i čakavskih govora odražena su kasnije kao a); jezik u svojem daljem razvoju više nije poznavao korijen zvan- (uporedi strsl. zvьnъ, zvьněti), te je "naslanjajući prvi dio složenice na supst. zvono" nastao oblik Zvonimir.

http://i.imgur.com/WohyZjd.jpg
Tomislav Maretić; O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba; Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga LXXXI, Zagreb 1885, 134