O Morlacima i Vlasima...

[Mala Rijeka]

Mislim da je smiješno mješati antropološke tipove sa haplogrupama.

Vidim da većina ljudi identificira Slavene kao nekakve svijetlokose balte, a nema nikakvih dokaza za to. Možda mnogo ljudi nije putovalo van Hrvatske ? Narodi poput Slovaka, pa i južnih Poljaka ne razlikuju se pretjerano izgledom od Hrvata. Tzv. nordijski i istočno-baltski tip su i među njiima u manjini, kao i plavušani.

Jesu li ljudi svijesni da je istočno-baltski tip pretežit u Finaca i Uralskih naroda Rusije, a ne Slavena ? Sjeverni Rusi su mnogo svijetliji od ostalih Slavena, a to se može pripisati mješanjem sa Finskim i Baltskim narodima.

Kod Čeha (pa i Slovenaca) također je takav izgled rijedak, većina je izgledom bliža Austrijancima (odakle se širila keltska Hallstat kultura).

Dinarski fenotip je proces prilagodbe na planinske uvjete. I puni su ga Karpati. Na temi populacijske genetike postoji link na antropološka istraživanja modernih dalmatinskih studenata koji ne pripadaju tom tipu zbog promjena prehrane i načina života (taj trend je prisutan u cijeloj Europi). Ima i drugi link o analizi lubanja starih Hrvata, i koje su najsličinje poljskima. Slučajnost ? Tko želi neka pročita.

Inače, ja sam I2-dinarik i nordijskog sam fenotipa. Korijeni su mi iz sjeverne Bosne. Visina mi nije neka, u Hercegovini sam definitivno ispod prosjeka. Moji su uglavnom svijetli, ali imam i tamnokosih u obitelji. Genetika nam je ista. Jako malen broj gena kontrolira fizički izgled. Poznajem i Albanca koji bez problema prolazi za Nijemca i koji je napravio DNA test, kad ono haplogrupa J2 i uobičajeni genom za Albanca, bez ikakvih sjevernjačkih gena. Odakle ideja da su pra-stanovnici Balkana bili svi tamni mediteranci ? Pretpostavljam da je većina i bila jer je to logično, ali sigurno nisu bili uniformirani kako ih se nastoji prikazati.

Po meni su Hrvati čisti Europski prosjek što se pigmentacije tiče, a fizionomije bliski svim susjednim narodima izuzev Talijana. Ne vidim goleme razlike između sjevera i juga kako se nastoji prikazati, iako je glupo negirati ih.

Puno je bolje pratiti povijest, kulturu i genetiku od fizičke antropologije, barem po mome mišljenju. Vlasi su heterogena skupina, bez jasno definirane kulture kojom bi ih se moglo razdvojiti od ne-Vlaha. Mislim da se radi o staležu prije nego li etniku. Hrvati su Slaveni, jer Slavene povezuje jezik. Nemam namjeru negirati asimilaciju starosjedioca i njihov utjecaj na etnogenezi Hrvata, ali mislim da je jasno da je radi o manjini, a ne nikakvoj bazi. Jednostavno jer nema dokaza za to, a onih o Hrvatima ima.

[Liudewitus]

S tim u vezi citirao bih hr.wikipediju:

Genotip je genska osnovica organizma, njena genska struktura odnosno svi geni koji ga čine. Međudjelovanjem njega i okoliša izražava se fenotip.

Organizam nasljeđuje genotip kao kartu koju nosi u svom genskom kodu. Mnogi organizmi su ista genotipa, ali ne izgledaju isto niti se isto ponašaju zbog toga što na njihov razvitak utječu okolina i uvjeti razvitka. Genotip je svojstvo koje organizam ima kao potencijal, ali ne mora se izraziti zbog raznih razloga, a česti je slučaj kad se recesivni gen nađe pored dominantnog.

Svi potomci neke jedinke imat će dominantno svojstvo. Recesivno svojstvo iz genotipa često preskače generacije, budući da je za njegov izražaj u fenotipu potrebna pojava genotipa još jednog recesivnog homozigota.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Genotip

Tamne oči i kosa su dominantno svojstvo što znači da će prilikom miješanja jedankog broja "tamnih" i "svjetlih" rezultat biti prosječnno 3:1 za "tamne".

[KrakenGames]

Boja kose, očiju i drugo su preprepreopćenite karakteristike i nemaju smisla za usporedbe (naravno, izgled se mijenja kroz generaciju ... ali ovisi unuatr kakve zajednice, tko je ušao u zajednicu...neće ljudi valjda random izgledat, inače bi tu imali sestru kineskinju, brata brazilca, stric šveđanin..karikiram no kužite poantu). Pretpostavljam da ako jedna zajednica bude homogenija u smislu desetljeća-stoljeća stupanja u brakove i sklapanja potomstva će onda imati i specifičnije crte lica (ako vidim da više osoba iz nekog sela ima slične crte lica, mutriju štopse reklo, mogu naravno imati stereotip ili pretpostavku kako bi prosječni čojk iz tog mjesta mogao izgledati .... na lengviđ kafeu je bila mala zgodna curka iz Češke, niska, okrugla/jagodičasto lice i plava (eto puka slučajnost), pitao sam je jel iz poljske ili češke prije nego se predstavila...nije djelovala da je recimo Dalmatinka, "visoka/niska crnka"...a zaš?)... opet, ovo mogu bit sve samo s*nja i stereotipi, neki ljudi uopće ne vide razliku u crtama lica i ne mogu vidit razliku u faci npr Iana McKellena i npr..Aleksandra Vučića haha ... a neki vide). ansambl LADO - meni su tam skoro svi ljudi domAči, nekome iz drugih krajeva ne djeluju tako (ne bih rekao da su npr. Crnogorci, a vi?)

uf, mrzim ove postove, svejedno je tko je kakav, samo je poanta da postoje razlike i nekad se mogu poklopit s nekom regijom koja može i imat različiti govor, nošnju, kulturu itd.

[Wikiceha]

Horovathos kaže:

Glavno da mi imamo kontinuitet doseljene mase od 7st do danas.

Potomak si svojih predaka, nije te Sava tu slučajno izbacila.

Horovathos kaže:

Nije bilo Turaka i uništenja i plemstva i egzodusa originalnog etnika Hrvatske Kraljevine niti novih naseljavanja.

"Originalni etnik" HKa
Po tebi smo mi dakle Vlasi koji su postali Hrvati radi vatikanske zavEre ?
Imaš fino one genetske karte, utjecaj Turaka je minimalan, nismo mi Srbija.
Manje više imao si plime i oseke.

Horovathos kaže:

U Dalmaciji , Lici i Hercegovini sve vrvi od Slavena nordijskog i istočno baltskog tipa.

Si ti ikad bio u Poljskoj?

Horovathos kaže:

R1a je dominantna grupa u tim krajevima.

The point is?
Moja žena je plavuša (ok umjetna, origi je svjetlosmeđa boja kose, ali je dosta svjetla i kosa i put), a buraz joj je crnokos i visok.
Stara joj je plavuša iz Dalmacije, a stari iz Like (crnokos, no ne pretjerano visok).
Ja sam visok i crnokos, a svi moji su iz okolice ZG-a.
I to ne samo ja, nego svi moji. Nema "vlaške" krvi, niti poštara.
Postoji nešto što se zove razlika između genotipa i fenotipa ?

Horovathos kaže:

Hvala na iscprnoj znanstvenoj analizi na razini osnovnoškolskih udžbenika iz 80tih.

Nastojao sam ti pojednostaviti stvari koje očito ne shvaćaš.
Jbg. s obzirom na tvoje obrazovanje, to je očito bila greška.

@Mala Rijeka
@Kraken, pa nije tak.
Od žene rodbina s majčine strane su fetivi dalmoši. Nema garavih crnki, koje bi trebale biti po stereotipima
U starijim generacijama uopće nema crnokosih. Nema ni smeđeokih, samo plavo i zeleno. Muški su visoki, žene neki prosjek.
Novija generacija donjela i priljev crne kose u neke grane familije, a neke od cura su full visoke. Dakle, neka djeca i izgledaju "po stereotipu", neka (a to je debela većina) su totalno obratni od stereotipa. A loze su od tamo bar par stoljeća.
Kaj reć ?

[Horovathos]

Wikiceha kaže:

Potomak si svojih predaka, nije te Sava tu slučajno izbacila.

Kojih predaka, onih: " Da se vratim u prošlost i pitam ih kako su se izjašnjavali , sigurno bi rekli Hrvati"?
Vjerojatno ne bi razumjeli pitanje, ili bi dobi oodgovor koji nikad nisi čuo.

"Originalni etnik" HKa
Po tebi smo mi dakle Vlasi koji su postali Hrvati radi vatikanske zavEre ?
Imaš fino one genetske karte, utjecaj Turaka je minimalan, nismo mi Srbija.
Manje više imao si plime i oseke.

Niko nije rekao Turci, nego Turke kao uzrok migracija raseljavanja/naseljavanja tih područja.

Si ti ikad bio u Poljskoj?

Da 2012 na Euru.

The point is?
Moja žena je plavuša (ok umjetna, origi je svjetlosmeđa boja kose, ali je dosta svjetla i kosa i put), a buraz joj je crnokos i visok.
Stara joj je plavuša iz Dalmacije, a stari iz Like (crnokos, no ne pretjerano visok).
Ja sam visok i crnokos, a svi moji su iz okolice ZG-a.
I to ne samo ja, nego svi moji. Nema "vlaške" krvi, niti poštara.
Postoji nešto što se zove razlika između genotipa i fenotipa ?

Nastojao sam ti pojednostaviti stvari koje očito ne shvaćaš.
Jbg. s obzirom na tvoje obrazovanje, to je očito bila greška.

Šta ti znaš o meni idiote.napisano ti je da mi ne odgovaraš na post, jesi retardiran ili šta?
Od pozivanja na idiotizam kod "debatiranja", pa anti-hrvatstva , sad do obrazovanja(*) Sinko jadan si , ili se nauči tipkat normalno ili mi ne odgovaraj na postove, pošto nisi u stanju artikulirano složit post, zaobilazi u buduće klikat reply kad me vidiš.

*Ad hominem (Latin for "to the person"[1]), short for argumentum ad hominem, is a logical fallacy in which an argument is rebutted by attacking the character, motive, or other attribute of the person making the argument, or persons associated with the argument, rather than attacking the substance of the argument itself

[Wikiceha]

Horovathos kaže:

Kojih predaka, onih: " Da se vratim u prošlost i pitam ih kako su se izjašnjavali , sigurno bi rekli Hrvati"?
Vjerojatno ne bi razumjeli pitanje, ili bi dobi oodgovor koji nikad nisi čuo.

Ako su ti preci s područja hrvatske, onda je za zaključiti da je bar dio njih bio Hrvati.
Ako tebe to smeta, to je isključivo tvoj problem, zapravo tebe smetaju sami Hrvati (no ne i Francuzi u Francuskoj, Engeli u Engleskoj, Njemci u Njemačkoj...).

Horovathos kaže:

Niko nije rekao Turci, nego Turke kao uzrok migracija raseljavanja/naseljavanja tih područja.

Pa područje zapadno od Drine je samo promiješano (s time da su neki iseljeni u Austriju, Slovačku...)
Nisu se tu doselili sami Turci, Mongoli, Arapi.
Valjda imaš kapacitet da to shvatiš ?

Horovathos kaže:

Da 2012 na Euru.

Ne bi se reklo da si vidio Poljaka u životu.

Horovathos kaže:

Šta ti znaš o meni idiote.napisano ti je da mi ne odgovaraš na post, jesi retardiran ili šta?

Za ovo idiota ti ide prijava.
Ovo je javni forum, to ti je jasno?

Horovathos kaže:

Od pozivanja na idiotizam kod "debatiranja", pa anti-hrvatstva , sad do obrazovanja(*) Sinko jadan si , ili se nauči tipkat normalno ili mi ne odgovaraj na postove, pošto nisi u stanju artikulirano složit post, zaobilazi u buduće klikat reply kad me vidiš.

Horovathos kaže:

*Ad hominem (Latin for "to the person"[1]), short for argumentum ad hominem, is a logical fallacy in which an argument is rebutted by attacking the character, motive, or other attribute of the person making the argument, or persons associated with the argument, rather than attacking the substance of the argument itself

Dobro da si napisao objašnjenje onoga kaj si napravio.

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Da ne mlatimo praznu slamu, tu je dijagram na kojem se vide autosomalne udaljenosti između testiranih pojedinaca iz raznih europskih zemalja:
http://journals.plos.org/plosone/art...e.0105090.s002
Hrvatski, mađarski i bosanski uzorci tvore jedan uočljiv klaster koji se nalazi između Balkana i najbližih sjevernih Slavena. Treba uzeti u obzir da su se i sjeverni Slaveni mješali sa svojim supstratom baš kao i mi sa svojim.

Ima negdje što se točno nalazi po osima ?

[Liudewitus]

Wikiceha kaže:

Ima negdje što se točno nalazi po osima ?

Radi se o statističkoj metodi koja je našla svoju primjenu u genetici. Za nas laike je dovoljno znati da udaljenosti između točaka, uz određene aproksimacije, predstavljaju genetske udaljenosti između uzoraka. Radi se o dvodimenzionalnoj projekciji višedimenzionalnog prostora. Osi su izabrane prema kriteriju najveće varijance. Autori su napravili još nekoliko projekcija koje daju malo drugačiji raspored, ali se i na njima uočava slično grupiranje.

Ovdje je objašnjena statistička metoda s primjerom primjene u genetici: https://en.wikipedia.org/wiki/Princi...onent_analysis

Link na studiju: http://journals.plos.org/plosone/art...e.0105090.s022

Ono što bih istaknuo u vezi ovog mjerenja je da se radi o autosomima, a ne haplogrupama, što znači daleko veću količinu genetskih podataka, a samim tim i smisleniji rezultat.

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Radi se o statističkoj metodi koja je našla svoju primjenu u genetici. Za nas laike je dovoljno znati da udaljenosti između točaka, uz određene aproksimacije, predstavljaju genetske udaljenosti između uzoraka. Radi se o dvodimenzionalnoj projekciji višedimenzionalnog prostora. Osi su izabrane prema kriteriju najveće varijance. Autori su napravili još nekoliko projekcija koje daju malo drugačiji raspored, ali se i na njima uočava slično grupiranje.
Ovdje je objašnjena statistička metoda s primjerom primjene u genetici: https://en.wikipedia.org/wiki/Princi...onent_analysis
Link na studiju: http://journals.plos.org/plosone/art...e.0105090.s022
Ono što bih istaknuo u vezi ovog mjerenja je da se radi o autosomima, a ne haplogrupama, što znači daleko veću količinu genetskih podataka, a samim tim i smisleniji rezultat.

Frend koji me pitao za osi ima završen PMF pa bi čovjek trebao znat
A iskreno, kad je to uočio, krenule su i mene zanimati razlike (recimo između nas i Mađara ).
Da je autosomalna, to znam.
Tnx

[babarogac]

Misljenja sam da se vlasima kod nas nazivaju dinarski stočari. Mislim da je

njihovo podrijetlo različito, a sličan im je način života.



Podrijetlo različito bi značilo raznorazni balkanski starosjedioci pomiješani s

slavenskim pridošlicama.

Nakon što su turci opustošili nizinske prostore povoljnije za život, vlasi su se jednostavno spustili s bosanskih, hercegovačkih planina i promiješali s preostalim stanovništvom.

Nije tu bilo seobe na velike udaljenosti.

[Wikiceha]

babarogac kaže:

Misljenja sam da se vlasima kod nas nazivaju dinarski stočari. Mislim da je
njihovo podrijetlo različito, a sličan im je način života.
Podrijetlo različito bi značilo raznorazni balkanski starosjedioci pomiješani s
slavenskim pridošlicama.
Nakon što su turci opustošili nizinske prostore povoljnije za život, vlasi su se jednostavno spustili s bosanskih, hercegovačkih planina i promiješali s preostalim stanovništvom.
Nije tu bilo seobe na velike udaljenosti.

Tako nekako, ali bilo je i velikih seoba, dobar primjer su Bunjevci.

[Wikiceha]

Inače;
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j...3yRaYn-VTHMO8Q

Istražujući povijest Vlaha u Hrvatskoj (hrvatske Vlahe) R. Lopašić je još 1894. zabilje­žio ovo: »u planinskih i primorskih predjelih Hrvatske, počev od Gvozda Modruškoga pa do Dubrovnika i Kotora, bilo je već u srednjem vieku pored Hrvata i drugih stanovnika, koje zvahu Vlasi ili Morovlasi (Morlaki). Nijesu to bili doseljenici iz Bosne i srbskih zemalja, gdje je također bilo Vlaha, već domaći žitelji, Latini ili romanizirani Iliri, koji su nakon došastja Hrvata slavizirani. Pohrvaćenje romanskih Vlaha na hrvatskom zemljištu (izuzev nekoje primorske gradove) svršilo se jako rano, te se oni počev od 14. vieka, odakako spomenici o Vlasih u Hrvatskoj govore, neluče etnografski od Hrvata, već jedino poslom i zanimanjem, stanujući ponajvi­
še u gorskih i šumovitih priedjelih i baveći se poglavito pastirstvom.«32

[Dilberth]

Hrvatska je brdovita pokrajina, koja se nalazi na sjevernoj granici Dalmacije. Od davnine se taj kraj zove Kurecija, a narodi koji se sada nazivaju Hrvatima, nekada su imali ime Kureti ili Koribanti;

Mozda i ovo ima neke veze s tim Kurajberom?

[Serbon]

Ćići iz istre su zapravo Morlaci koju su migrirali u 15-om veku iz Dalmacije u Istru(za kraćim zadržavanjem u Lici). Ovo su pravi Morlaci https://youtu.be/OPkZGMNAljU , https://youtu.be/vRHHYh5inX0

[Faro]

Liudewitus kaže:

Radi se o statističkoj metodi koja je našla svoju primjenu u genetici. Za nas laike je dovoljno znati da udaljenosti između točaka, uz određene aproksimacije, predstavljaju genetske udaljenosti između uzoraka. Radi se o dvodimenzionalnoj projekciji višedimenzionalnog prostora. Osi su izabrane prema kriteriju najveće varijance. Autori su napravili još nekoliko projekcija koje daju malo drugačiji raspored, ali se i na njima uočava slično grupiranje.

Ovdje je objašnjena statistička metoda s primjerom primjene u genetici: https://en.wikipedia.org/wiki/Princi...onent_analysis

Link na studiju: http://journals.plos.org/plosone/art...e.0105090.s022

Ono što bih istaknuo u vezi ovog mjerenja je da se radi o autosomima, a ne haplogrupama, što znači daleko veću količinu genetskih podataka, a samim tim i smisleniji rezultat.

Odlično si ovo objasnio, što se tiče kriterija najveće varijance, odnosi se na one faktore (a to su prva dva, pa dalje redom) koji "hvataju" najviše varijance na sebe (tako rekoć), odnosno omogućavaju najveću diskriminativnost prikazanih podataka. Kad se radi o dvodimenzionalnom prikazu, treba znati da baratamo ograničenjima jer se ne prikazuju slijedeći faktori u nizu, a koji možda još hvataju dosta rezidualne varijance.

Nadam se da nije prekomplicirano.

[Pavo B.]

Još malo o vlaškom jeziku u Istri.

Ucrtao sam na karti mjesta za koja pouzdano znamo da se u njima u XVIII i XIX stoljeću govorio vlaški jezik.

http://s11.postimg.org/i11jjm2b5/Vlasi.png

Na Krku se radi o Dubašnici i Poljicama. Zadnji poznati govornik vlaškog je bio Mate Bajčić iz Poljica koji je umro 1875. Polovicom XIX stoljeća je već bilo vrlo malo govornika, pa nam je jedini zapisani primjer tog govora Očenaš.

Južno od Labina je Skitača iliti Cerovica. Oko 1850. je u zaseocima tog mjesta bilo starijih ljudi koji su znali vlaški, no već oko 1900. je govor potpuno izumro.

Sjeverno od Labina je najveća poznata skupina vlaških sela. Tu u selima Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik i Kostračni vlaški još uvijek životari u nekih 20-30 domaćinstava. Početkom XX stoljeća, govorio se još u Gradinju, Grobniku i Letaju.

Iznad Opatije je selo Žejane, gdje je vlaški danas vjerojatno najbolje očuvan. Od stotinjak stanovnika sela, gotovo svi bar razumiju vlaški.

Konačno, imamo nekoliko sela koja se nalaze između Trsta i Sežane. Povjesničar Ireneo della Croce pišući o povijesti Trsta oko 1700. godine, navodi da u selima Opicina, Trebiciano i Gropada živi stanovništvo koje drugi nazivaju Ćićima a koje samo sebe naziva Rumerima. Govori jezik jako sličan rumunjskom i navodi 23 riječi i fraze s talijanskim prijevodom. Neupitno je da se radi o vlaškom jeziku. U tim selima se danas govori notranjskim narječjem slovenskog jezika. I najraniji službeni popis stanovništva iz 1880. svim stanovnicima kao domicilni jezik navodi slovenski.

Po prezimenima u ovim selima kod Trsta se može naslutiti da se radi o istom vlaškom stanovništvu koje je u druge dijelove Istre došlo negdje s Velebita. Prezimena jako odudaraju od tipičnih prezimena notranjskih Slovenaca. U Gropadi su oko 1800. godine veliki rodovi Milković, Mužina, Pećar i Kalc. Ovo zadnje prezime vjerojatno nije vlaškog podrijetla. U Trebicianu od ukupno 72 domaćinstva 63 nose prezimena Kralj, Mužina ili Skok. U selu Bane koje se nalazi između Trebiciana i Opicine se polovica sela preziva ili Ban ili Perčinović. U Opicini je najveće prezime Šašić, pa onda Hrvatin i Daneu(odavde je podrijetlo košarkaška legenda Ivo Daneu). U selu Orlek koje je danas u Sloveniji a nalazi se sjeverno od Trebiciana i Gropade se trećina stanovništva preziva Stojković. Prezime je očito donešeno s juga.

Della Croce navodi samo tri gorespomenuta sela na Krasu kao vlaška, no Novigradski biskup Giacomo Filippo Tomasini veli u prvoj polovici XVII stoljeća da Morlaci na čitavom Krasu oko Sežane govore nekim jezikom sličnim latinskim.

[Pavo B.]

Čak i ako uzmemo da su samo ova mjesta naselili govornici vlaškog kad su došli ispod Velebita oko 1500. godine, opet se radi o značajnom broju. Samo u ovoj enklavi na Čepićkom polju je 1580 bilo oko 200 kuća u selima koja su pouzdano bila vlaška. Njihova matica, za koju možemo pretpostaviti da se nalazila ispod Velebita po čakavskom govoru koji su ovi dvojezični Vlasi rabili uz vlaški. Radi se vjerojatno o kraju u jugoistočnoj Lici u porječju Zrmanje. Ako još oko 1700. postoji bar 5 udaljenih enklava u kojim se govorilo vlaškim, očito je u Pozrmanju morala postojati neka znatna skupina Vlaha koja je znala čakavski, ali je međusobno još uvijek govorila vlaškim. Tu se ne može raditi o nekim desetinama obitelji.

Zanimljivo je spomenuti i jednu čakavsku enklavu na Kupi zapadno od Karlovca. Radi se o selima na potezu od Vukove Gorice do Mrzljaka. To je danas najveći dio općine Netretić. Čakavci tu žive okruženi kajkavcima i već početkom XX stoljeća je počela kajkavizacija tih mjesta, no neupitan je izvorni čakavski karakter tog govora. To stanovništvo je pouzdano doselilo oko 1550., i srećom je sačuvan njihov ugovor s grofovima Zrinjskima na čija imanja su se doselili. Znamo imena i prezimena prvih doseljenika, kao i da su došli iz Muškovca na Zrmanji. Isti dokument ih izričito naziva Vlasima a da se ime zadržalo među susjedima govori i podatak iz urbara vlastelinstva Krupa koje se nalazi s druge strane Kupe u Sloveniji. U urbaru iz 1773. se stanovnici sela Prilišće kod Vukove Gorice koji drže i obrađuju zemlju s druge strane Kupe nazivaju Vlasi Prilišćani. Govor ovog stanovništva je vrlo blizak čakavskom govoru romanofonih Vlaha u Istri, a i imenoslov iz ugovora iz 1550. odgovara imenoslovu vlaškog stanovništva Žejane i Čepićkog Polja iz urbara iz istog doba. Nemamo nikakvih pisanih izvora koji za ovo stanovništvo govore da su od dolaska na Kupu ikad poznavali vlaški, ali nekakva srodnost s istarskim Vlasima možda postoji. Posebno je zanimljiva činjenica da su lokalni kajkavci ovo čakavsko katoličko stanovništvo nazivali Vlasima. To je vrlo neobičan slučaj koji izvan Istre i možda Gradišća nije zabilježen.

[Wikiceha]

U Gradišću imaš vlahijsku oazu;
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vlahijska_oaza
http://dizbi.hazu.hr/object/view/pA4GcVGr7m
Lisac misli da su oni potomci ljudi koji su došli u Pounje s juga, iz Dalmacije, pa onda skupa nastavili za Gradišće. S tog područja (Pounje, uključujući i SZ Bosnu) vjerojatno potiče i donjosutlanski dijalekt (kajkavski ikavski);
https://hr.wikipedia.org/wiki/Donjosutlanski_dijalekt
Vlahijski je ikavski starošćakavski govor (kao i onima u Slavoniji, Posavskom poddijelektu), koji je blizak čakavskim govorima, a sličan govor (iako bez slavonske poveznice) se nalazi u Moliseu.

[Pavo B.]

Morat ću pogledati kakva prezimena ti ljudi nose.

[mozak_free]

Za godišnji sam bio i u Poljskoj koja je prepuna reklama za odmore u Wolohi, a to je u stvari Italija. Nekako mi sve to vuče i na etimologiju i naših romanofonih vlaha.