Vinogradarstvo

[Eliza]

Teško da ću vinogradare naći na ovom Forumu, ali eto... možda ipak netko ima vinograd. Ja, na žalost/na sreću imam.

Imate li i vi? Koliki je? Kako ga njegujete? Uživate li u njemu ili vam je samo opterećenje? Kojim preparatima špricate?

Moj vinograd ima (čak) 700 čokota.

ovdje ti izgleda nitko ne pije.

[Eliza]

darko kaže:
ovdje ti izgleda nitko ne pije.

Osim nas dvoje, koji smo ovdje ostavili postove. Ahaha... Trebala sam ovu temu otvoriti na Politici.

Ma ne pijem ni ja, ali, eto, imam vinograd. S puno Škrleta. Inače najradije pijem Cabernet-Souvignon. U malim količinama.

vidim ti se razumiješ u vino ja baš i ne. ne pijem ga puno makar moram priznati da sam povečao konzumaciju njega u zadnje vrijeme. dobivam vino iz makarske od neke rodbine, crno je i ne znam kako se zove no posebno mi je dobro.
nego reci mi o izabeli. meni to perfektno miriše i dobra je okusa. bar meni laiku. opet čuo sam da to nije dobro vino. jel to istina i zašto? što misliš o trsju u nizini? konkretno okolica Zagreba. imam komad grunta koji služi ničemu a moram nešto staviti gore.ima nekih 7500 m2. mislio sam nešto vočaka i čokota. za vočke nije bed, no koju sortu ako uopće ima koristi ju stavljati.
možda davim no kad je ti topic ovdje moram te pokušati iskoristiti
hvala unaprijed

[Eliza]

Meni su baš super naša crna dalmatinska vina. Nikad ne pijem vino samo, već samo kao uvod ili završnicu nekom jelu.

Izabelu si vjerojatno zamijenio s tudumom. «Čuveni» tudum je direktno rodni hibrid (ne cijepljena vinova loza, pa zapravo i nije sorta ). Nazivaju ga još i direktor. Od običnog vina se vino rađeno od tuduma razlikuje što umjesto etilnog većinom sadrži metilni alkohol, čija konzumacija s vremenom ostavlja teške posljedice na organizam, u smislu gubitka vida.

Trsje može sasvim solidno uspijevati i u nizini, ali mora imati dovoljno sunca. Dobro si primijetio da moraš obratiti pozornost na sortu vinove loze, odabrati onu kojoj grožđe ranije dozrijeva.

Među nama, mislim da ti se ipak ne isplati saditi vinovu lozu. Bolje ti je posaditi kupine (one bez trnja ), možeš i od njih raditi vino. Ili možda da posadiš lješnjake ... samo onda ništa od vina.

Ne brini, ne daviš me. Samo ti pokušavaj, ako si jaaaaako strpljiv. (Što ne znači da ćeš i uspjeti. )

zbunjen sam
poznajem tudum ili direktor kao bijelo grojzdje.
izabela je crno i božanstvena mirisa (bar meni),sad ti vidi.vidiš vidiš, kupine su dobra ideja. no kao zasad nikakav proizvodjač zanima me kako je sa plasmanom same kupino. kome to prodati? ako što znaš pomagaj

[Eliza]

U pravu si. Tudum ili direktor je bijelo grožđe. Ono gore napisano o štetnosti se odnosi na tudum. Crno nesortno grožđe se još naziva seksarda (), a izabela je crvenkasta. Koliko ja znam, nisu štetni poput tuduma.

Ne znam, na žalost, ništa o plasmanu kupine, ali mogu pitati nekoga tko to sasvim sigurno zna. Kada budem imala sljedeći "AFŽ" u susjedstvu, javim ti. Mislim da to ne bi trebao biti problem.

makar i izabela mi je sumnjiva, naime imam susjeda koji ju ima u dobroj količini a moram priznati nije baš nešto u glavi čist. jel to od nje ili ja ne znam no daje razlog za sumnju. sala.
kupine su me baš zainteresirale. kod mene se grojzdje drži uglavnom oko kuće. dala mi punica par cijepova, pa kad rodilo ono nešto kiselo brrr

[Martinn]

Imam mali vinograd, samo oko 240 čokota, uglavnom graševina i malo škrleta i nešto stolnog grožđa. Nekad smo imali još 200 čokota frankovke, ali kak je godinama padala kiša u cvatu (na kaj je frankovka osjetljiva), uvijek se osipala, pa je stari to povadio van.

Uglavnom se stari brine oko toga, jedva nekad stignem neš malo pomoći. Šprica se samo par puta godišnje, i grožđe je zdravije nego kod susjeda kaj špricaju svaki tjedan dana.

[Eliza]

darko kaže:
makar i izabela mi je sumnjiva, naime imam susjeda koji ju ima u dobroj količini a moram priznati nije baš nešto u glavi čist. jel to od nje ili ja ne znam no daje razlog za sumnju. sala.
kupine su me baš zainteresirale. kod mene se grojzdje drži uglavnom oko kuće. dala mi punica par cijepova, pa kad rodilo ono nešto kiselo brrr

Dobra ti je ova zadnja samoupitno-samoizjavna rečenica.

[peonija]

ZA ELIZU, NEMAM VINOGRAD ALI IMAM MALI VRT I SKUPLJAM CVIJEĆE, NAJRADIJE TRAJNICE. JAVITE SE AKO STE RASPOLOŽENI ZA ČAVRLJANJE O CVIJEĆU. PEONIJA

[BladeRunner]

PEONIJA kaže:
ZA ELIZU, NEMAM VINOGRAD ALI IMAM MALI VRT I SKUPLJAM CVIJEĆE, NAJRADIJE TRAJNICE. JAVITE SE AKO STE RASPOLOŽENI ZA ČAVRLJANJE O CVIJEĆU. PEONIJA

Eliza je definitivno prava osoba za to, no ima nas tu jos takvih. Doduse s antipoda, gdje su i godisnja doba okrenuta naglavacke.

[BladeRunner]

Eliza kaže:
: Inače najradije pijem Cabernet-Souvignon.
[/COLOR]

Jel' to pozitivni utjecaj, ili od ranije?

[BladeRunner]

Eliza kaže:

U pravu si. Tudum ili direktor je bijelo grožđe. Ono gore napisano o štetnosti se odnosi na tudum. Crno nesortno grožđe se još naziva seksarda (), a izabela je crvenkasta. Koliko ja znam, nisu štetni poput tuduma.

Ne znam, na žalost, ništa o plasmanu kupine, ali mogu pitati nekoga tko to sasvim sigurno zna. Kada budem imala sljedeći "AFŽ" u susjedstvu, javim ti. Mislim da to ne bi trebao biti problem.

A sto je onda Francuz? Isto je bijelo grozdje i divljak je? Ne mora se spricati.

[Eliza]

BladeRunner kaže:
Jel' to pozitivni utjecaj, ili od ranije?

Od ranije.

Ma dobro, priznajem. Otkad smo ga zajedno pili, još više uživam u njemu.

[Eliza]

BladeRunner kaže:
A sto je onda Francuz? Isto je bijelo grozdje i divljak je? Ne mora se spricati.

Francuz je Francuz. Nije ni tudum, ni direktor.

Zbog svoje otpornosti i zavidne kvalitete (iako je divljak), vrlo je pogodan za brajde na okućnicama.

E, pa može li tebi nešto promaknuti?

[BladeRunner]

Eliza kaže:

Francuz je Francuz. Nije ni tudum, ni direktor.

Zbog svoje otpornosti i zavidne kvalitete (iako je divljak), vrlo je pogodan za brajde na okućnicama.

Pitao sam zato, jer je jedan moj bivsi susjed, inace Slovenac, radio od njega lozu da ti pamet stane. A posto me iza nje nije boljela glava, ocito da u njoj nije bilo metilnog alkohola.
Inace, ovdje je zabranjeno peci rakiju, i ako te ulove, globa je velika. Kada je moj susjed pravio rakiju, mirisala je cijela ulica, ali ga nitko nikada nije odcinkao.

E, pa može li tebi nešto promaknuti?

Vise nego li tebi, ali ipak ja tu imam opravdanje jer sam nazovi moderator na ovom podforumu.

[BladeRunner]

A sada nesto o vinogradarstvu, iako nisam vinogradar. Kroz godine sam se imao prilike upoznati sa kvalitetnim vinima, zahvaljujuci najvise kolegama sa posla koji su odlicni poznavaoci na tom podrucju. Iako nikada nisam odvise uzivao u kvanitetu popijenog, sada vino pijem kolicinski jos i manje, ali zato polazem izuzetnu paznju na njegovu kvalitetu.

Australija je zemlja vrhunskih vina. Ovdje se najvise uzgajaju francuske i njemacke loze. Njemacke su najvise koncentrirane u Juznoj Australiji, iako ih ima i kod mene u Novom Juznom Velsu. U Juznoj Australiji je razvikana Barossa dolina, a nesto sjevernije od mene Hunter dolina. Cak i na relativno hladnoj Tasmaniji se uzgajaju loze, i to uglavnom njemacke, kojima odgovara hladnija klima.
No to nisu jedini vinogradarski krajevi gdje se pravi vrhunsko vino koje se prilicno ukorijenilo u Europi i USA, unatoc tradicionalnom primatu Francuza i kvalitetnoj konkurenciji iz Chilea i Juznoafricke Republike.

Od buraza sam svojevremeno cuo kritiku na racun nasih vina, da su prejaka. Tocno je da nasa vina imaju visok postotak alkohola zbog velike koncentracije secera u grozdju, posto je sunca i topline ovdje u izobilju. Meni to ne smeta. Treba se samo manje piti i onda polako uzivati.

Jedan trodnevni vikend sam proveo u Hunter dolini. Tamo su nas vodili iz vinarije u vinariju i imao sam prilike puno toga nauciti o uzgoju loze i proizvodnji vina.
Posto ovdje hrast nije udomacen, i moze se naci samo kao pojedinacno stablo, tu i tamo, za bacve se uvozi bijela hrastovina iz USA.
Tom sam prilikom uspio rijesiti i jednu moju zabludu. Uvijek sam mislio da tanin pretezno dolazi iz kore od grozdja. Ovdje sam saznao da se bacve sa mladim vinom pune do 1/3 sa krupnim hrastovim otpiljcima u koje se onda ulijeva iscijedjeni sok od grozja. Tako zapravo vino dobiva tanin.

Nisam znao niti to da bijelo vino ne moze dugo trajati i da dostize vrhunac sa najvise 2 godine starosti.

Isto tako sam saznao da je u crvenom vinu (doma se to naziva crno vino), do sada identificirano preko 500 razlicitih kemikalija. Jedna od tih kemikalija blokira enzim koji stimulira rad jetre. Kod ljudi koji prirodno imaju nesto nizi nivo tog enzima u organizmu, tako stvoreni manjak omogucuje da neisfiltrirani alkohol dospije do mozga i izazove glavobolju. Eto, ne boli glava samo od loseg vina.

A sami vinogradi su me impresionirali. Zemlja u kojoj su posadjeni cokoti, je za ne vjerovati. Rijec je o tvrdoj glini, tako da su grude te zemlje oko cokota, velicine djecje sake. Loza se gnoji tako da se oko cokota nabacaju granule industrijski obradjenog kokosjeg izmeta sa dodacima minerala. Te su granule duge do 10mm i siroke oko 2-3 mm. Pretpostavljam da u Juznoj Australiji i Zapadnoj Australiji oko Pertha, loza zapravo raste iz pijeska.

Sa cime ovdje spricaju grozdje, ne znam. No ovdje je sunce dosta jako, i ako nije kisna godina, vjerovatno niti peronospora nije odvise veliki problem. Zapravo ovdje jos nikada nisam vidio grozdove zarazene gljivicama.

U vinogradima koje sam ja posjetio, cokoti su niski, ne visi od 1,5m. Vrlo cesto, kao i u komercijalnim vocnjacima, podizu se stupovi na koje se zatim rasire citavi hektari zastitne mreze, radi ptica.

[Eliza]

Da, tanin dolazi velikim dijelom od bačve, naročito kod bijelih vina. Sok bijelog grožđa se odmah nakon berbe otače i zatim taloži. Nakon taloženja se pretače u bačve na daljnje dozrijevanje.

Tamno grožđe se melje, uz odvajanje peteljki, i ostavlja tjedan dana, da dobije lijepu crvenu boju. Nakon toga se procjeđen sok ulijeva u bačve na daljnje zrenje.

Nakon višestrukog pretakanja (koje se vrši u mjesecima koji u nazivu imaju slovo "S" ) i filtriranja, poželjno ga je spremiti u inox bačve, u kojima ga laneno ulje na površini štiti od oksidacije i kvarenja. U drugoj godini slijedi boteljiranje. Tako vino traje i dulje od 2 godine (ako ga netko ne popije ).

Glava najčešće boli zbog pretjeranog sumporenja bačvi. Vino je kasnije poželjno pretakati kroz bakreni lijevak.

Trenutno najveći problem predstavljaju lozne grinje, iako je ove godine loza relativno zdrava, s puno, već ocvalih, grozdova.

Moj vinograd je na tzv. plantaži, žici razapetoj između betonskih stupova.

Zaštitne mreže se sve više i kod nas koriste, ali prvenstveno za zaštitu od tuče.

[peonija]

francuzi su hibridi američke loze i evropskih sorti. To ti se sve križalo zato što su iz Amerike donesene trsne uši ( filoksera) koje su požderale korijenje evropskih plemenitih sorti grožđa. Onda su ti se naši vinogradari i agronomi na početku 20. st. dugo mučili kak da riješe taj problem i međusobno križali sve moguće sorte i vrste loze da bi dobili novu koja bi imala korijen američke koja ne strada od filoksere, a dala fino vino. Poznato je da vino od američkih loza niš ne valja, ima puno metanola koji nastaju fermentacijom sluzi i smrdi ko vrag po lisicama, osobito izabela, to ti je čista američka loza. Znaš li kolko je ljudi kod nas na otocima ostalo bez sredstava za život zbog te vražje filoksere? Otoci su nam ostali bez ljudi zbog nje, morali su ić trbuhom za kruhom u Ameriku, tu istu iz koje im je došla filoksera i požderala trsje! Znaš kak su poslije riješili taj problem? netko se dosjetio da se može cijepljenjem spojiti korijen američke i plemka ( grančica) evropskih plemenitih sorti. Zato ti se loza danas cijepi. Evropska loza se više ne može uzgajati na vlastitom korijenu. Samo na Susku može jer filoksera u pijesku krepa!!! Dosta za danas, već je ponoć!