Turcizmi u hrvatskom jeziku

[Nomen Nescio]

-honey- kaže:

I riječ "sat" je također turcizam a kod njih je "čas".

Kod "njih"? Na koga misliš?

[nvnk]

-honey- kaže:

I riječ "sat" je također turcizam a kod njih je "čas".

Nije istina. Kod "njih" se kaže i sat i čas, ovisno o prilici.

Recimo nikad nećeš u Beogradu čuti da dan ima "24 sata", samo "24 časa", ali te zato nikad nitko neće pitati "koliko je časova" nego samo "koliko je sati".

egej kaže:

Nagradna pitalica

postoji jedan turcizam koji je standardiran u hr. govoru a ne moze se naci ni u srpskome ni u bosanskome narodnome govoru.
Odgovor cu upisati sutra.

Koja je razlika između "govora" i "narodnog govora"?

[nvnk]

Jedno pitanje:

Je li hrvatska riječ (iz slenga) som (u značenju tisuća) turcizam?

Naime, riječ som o kojoj govorim, možda ne isključivo, ali prvenstveno se rabilo u kontekstu novca (soma dolara, dva soma dinara, tri soma kuna, ....), a po meni tek iz toga izvedeno i u svim drugim kontekstima (pet somova vojnika, sto somova ljudi, ...).

U turskom pak ne postoji izravna veza, ali zna se da "som altın" znači "čisto zlato", a iz toga su izvedene mnoge veze s nazivima za novac u mnogim turkijskim jezicima. Npr. kirgistanske i uzbekistanske novčane jedinice i službeno se zovu som, a znam da i u azerbajdžanu, iako im se novčana jedinica zove manat, ljudi često u slengu novac nazivaju som.

[Hekatonhir]

HJP veli da nije.

[nvnk]

Hekatonhir kaže:

HJP veli da nije.

Ne bih rekao. Koliko se vidi, HJP u linku kojeg nudiš ne nudi ama baš nikakvo etimološko objašnjenje tog značenja riječi som. Samo onog temeljnog.

[Hekatonhir]

Da, pa? Brod i list u svim značenjima imaju istu etimologiju. Kakve to veze ima s višeznačjem? Polisemiju i homonimiju uzrokuju metaforizacija i metonimizacija pojma, među inim. Ključna je semantička promjena, a ne etimologija.

[Shain]

Uklapa se. Hvala. Tražio sam ga na netu sa <ss>, ali, očito, ne dovoljno dugo.

Za ovo si zaslužila teman.

Evo što je teman.

"Teman je najljepši pozdrav za koji znam, iako nigdje, osim na filmu, nisam vidio kako teman izgleda. Prstima desne ruke dodirne se brada, pa usne i na kraju čelo."

"Po Škaljiću to znači: 'Ljubim ti skute i stavljam na čelo.' Ili što bi se u davnoj Bosni reklo: To treba poljubiti i na čelo staviti."

"Savršena je koreografija temana, pa je veliko i poštovanje onoga koji pozdravlja. Šteta što ovog arapskog pozdrava u nas više nema, jer bih rado teman učinio kad mi nečija dobrota uzme riječ." (Miljenko Jergović)

[paraparadise]

Odlučila sam se pozabaviti turcizmima u čakavštini (pretežno sjevernog Jadrana).

Malo ih je, al' ih ima! (zapravo ih i nema toliko malo)

Pa eto, ako netko zna neke takve nek slobodno kaže!

[Ista dy Ajelo]

Trebati nekakva stručna literatura ili je u pitanju čista radoznalost?

[Larva]

Croatizmi u turskom: Kralj, Višnja, Grah, Četa, Kosa!

Na Turskom "Dobra dobra" znači : Otvorena/bez uvijanja! Baš zanimljivo otkud to.

[Larva]

I naravno Hirvat.

[paraparadise]

Ista dy Ajelo kaže:

Trebati nekakva stručna literatura ili je u pitanju čista radoznalost?

Djelomično je u pitanju radoznalost, a voljela bih to uzeti kao temu diplomskog rada (jednog dana ). Jel znas nekakvu literaturu? Ovo što sam ja pronašla do sada su rječnici stranih riječi i posuđenica u dijalektalnom govoru, znači više manje sve riječi, ne nužno turcizmi. Nisam našla da se netko bavio baš određeno ovom temom.

[Shain]

Kako dobra riječ "dževa" u današnjim novinama:

"Već vidim kakva će se epohalana dževa dići povodom nakane da (...) temeljito pospremi njeno Vijeće za elektronske medije." (Denis Kuljiš)

[Shain]

Evo riječ za koju mnogi ne znaju da je turcizam: juriš.

Nastala je od turske yürüyüş, a ona od glagola yürümek (znači: ići, napredovati; marširati) iz turske vojne termnologije.

Srodna joj je riječ juriti, praslavenski *juriti, a to neizravno od turskoga yürümek.

[Wikiceha]

Evo zbirke turcizama u hrvatskom jeziku:

[Shain]

Iz dnevnih novina

Marko Aurelije: "Meditacije"

"Lajf koučovi potrebni su samo onima koji nemaju svoj lajf. Svi ti muškarci blagih osmijeha, magovi popularne psihologije, motivatori i motivacijski govornici, nikovi vujičići s obje ruke i noge, koji su vas u stanju uvjeriti u svoju beznožnost i rukohlaplje, sav taj tabloidni emocionalno-savjetnički jad i sve te žene koje dijele savjete drugim ženama, sve je to pupa-hava, topli zrak, ništica i nula pred životnim mudrostima i savjetima rimskoga cara Marka Aurelija..."

(Miljenko Jergović: Knjige za ljeto 2017.)

.................................................. .................
pupa-hava (vjetar u krmu): metafora za lagodan život, bezbrižnost...

[nikoina]

Sve su to neke rijeći, samo nazivi nečega. I nemam ništa protiv turcizma, kao ni protiv ostalih tuđica, koje smo iz nekog razloga prihvatili. Malo me jedino buni ono "evala" , što ljudi u Dalmaciji često koriste, nekako mi nema smisla pozdrav koji dolazi, u biti izgovara se isto kao i "u ime alaha" na turskom, Ako se ne varam, najrašireniji je u Šibenskom zaleđu, kao najveći utjecaj turaka je bio tamo. Ako uzmemo u obzir, da su nas osvajali tada, sa rukom na srcu, i tom rjećju... mislim, ne znam. Možda se varam, ali ako uzmemo u obzir i neku religioznost kod tih ljudi, znam da neke stranice znaćenje te rjeći (kao na primjer objašnjavanje rijeći na stranici sjedi 5), prevode kao "hvala", "bravo", "sjajno", i "do viđenja", što je možda i točno da ljudi tu rijeć u tim situacijama koriste, ali mislim da je korijen rijeći ipak ovaj; "Ei Ua Allah" (izgovara se: ai va la) ... U biti nije ništa toliko sporno, osim što je za baš tu rijeć teško naći taj korijen rijeći, da bi ljudi mogli znati što u biti izgovaraju. Čak se ponegdje ni ne spominje da je turcizam, iako nije bitno, dok se za čarape, čekić... čak... i ove rijeći iz videa dva posta iznad mog, vrlo lako može naći korjen i značenje istog. Mislim, nije da je bitno, ali je bitno, nekim ljudima bi moglo znaćiti nešta u životu i to da cijeli život svaki dan spominju alaha

[Dilberth]

nikoina kaže:

Sve su to neke rijeći, samo nazivi nečega. I nemam ništa protiv turcizma, kao ni protiv ostalih tuđica, koje smo iz nekog razloga prihvatili. Malo me jedino buni ono "evala" , što ljudi u Dalmaciji često koriste, nekako mi nema smisla pozdrav koji dolazi, u biti izgovara se isto kao i "u ime alaha" na turskom, Ako se ne varam, najrašireniji je u Šibenskom zaleđu, kao najveći utjecaj turaka je bio tamo. Ako uzmemo u obzir, da su nas osvajali tada, sa rukom na srcu, i tom rjećju... mislim, ne znam. Možda se varam, ali ako uzmemo u obzir i neku religioznost kod tih ljudi, znam da neke stranice znaćenje te rjeći (kao na primjer objašnjavanje rijeći na stranici sjedi 5), prevode kao "hvala", "bravo", "sjajno", i "do viđenja", što je možda i točno da ljudi tu rijeć u tim situacijama koriste, ali mislim da je korijen rijeći ipak ovaj; "Ei Ua Allah" (izgovara se: ai va la) ... U biti nije ništa toliko sporno, osim što je za baš tu rijeć teško naći taj korijen rijeći, da bi ljudi mogli znati što u biti izgovaraju. Čak se ponegdje ni ne spominje da je turcizam, iako nije bitno, dok se za čarape, čekić... čak... i ove rijeći iz videa dva posta iznad mog, vrlo lako može naći korjen i značenje istog. Mislim, nije da je bitno, ali je bitno, nekim ljudima bi moglo znaćiti nešta u životu i to da cijeli život svaki dan spominju alaha

Mislim da si potpuno u pravu. Uzmi i direktan prijevod, kao ovo na pr. "Vala nećeš ti to...." ili "Bogami nećeš ti to...".

Nego sad se pitam, odkud je "Hvala"? Slavenski korijen je "blagodar", što u biti znači isto kao i "bogodar". Ima smisla kad se nekome zahvaljuješ da kažeš, "Bog ti podario". Ne znam arapski, ali izgleda mi da u "Hvala" ima negdje Alah-podario.

[Emericzy]

Hrvatski jezični portal kaže da je korijen od 'hvala' u praslavenskom i staroslavenskom, na koje turski teško da je baš utjecao. Riječ 'hvala' postoji i u ruskom i u poljskom jeziku.

[Dilberth]

Emericzy kaže:

Hrvatski jezični portal kaže da je korijen od 'hvala' u praslavenskom i staroslavenskom, na koje turski teško da je baš utjecao. Riječ 'hvala' postoji i u ruskom i u poljskom jeziku.

Koliko znam, spasibo i blagodarja je na ruskom jeziku, a Poljaci kažu dzenkuje, ili tako nešto.

Gdje si vidio "hvala" u tim jezicima?