Pitanje za one koji tvrde da se u Hrvatskoj dobro zivi...

[Moloch]

Ovo se sad svodi na uvjeravanje neakademske zajednice da je visokoskolsko obrazovanje neptorebno - sto je bespredmetno.

[Vilko]

Moloch kaže:

Ovo se sad svodi na uvjeravanje neakademske zajednice da je visokoskolsko obrazovanje neptorebno - sto je bespredmetno.

A tko to radi ili kaze?

U medjuvremeno tvoje akademsko univerziti skolovanje nije nista vrednije nego moje,zanat i tehnicka diploma electrotehnike i electronike, i Plc diploma, koja se stjece preko univerzita.

I sta je po tebi visokoskolovanje?

Ti imas osnovnu i ja imam,ti imas Gimnaziju ,ja imam zanatsku skolu.
Ti imas univerzitet....ja imam 6 godine za te dvije diplome skolovanja na univerziti, 12 mjeseci univerzitet za PLC.
18 mjeseci slolovanje na Tafe colledgu za Safety officer training in heavy industry.
A gdje je sve prakticno znanje.

Sta si sve neke osobe ne umisljaju?

Ajde placi i zali se moderatoru!

[talia]

Vojky kaže:

Stvar ti je vrlo jednostavna. Ovako, malo mi je spor net, na odmoru sam, a ovdje ne radi UMTS, pa sam na Vodafone GPRS vezi i možda pogriješim par postotaka, jer ću pisati po sjećanju...

U Hrvatskoj ima nešto preko 20% ljudi koji nemaju završenu osnovnu školu. Još toliko samo s završenom osnovnom školom. Kada tome dodaš one s 2 i 3 godišnjom srednjom školom dobiješ 2/3 stanovništva, dakle negdje preko 3.000.000 ljudi u Hrvatskoj nije osposobljeno za bilo kakve složene poslove.

Oni koji su kako bi mi u Dalmaciji rekli, meštri, mogu naći posao bez problema i bez velike formane škole, tj. često posao njih traži i žive dobro (keramičari, parketari, vodoinstalateri). Valjda je tako i na Zapadu. Međutim velik broj ljudi nema takve kvalifikacije - i mogu raditi ili za pultom trgovine ili za strojem u tvornici. Kako strojeva baš i nema, jer je ono što je nekada radila Jugoplastika i sl. sada u Kini i radi se za pola hrvatske minimalne plaće, navala na takva radna mjesta je jako velika.

Obrazovanost Hrvata (i uopće građana država bivše SFRJ) je valjda jedan od najuspješnijih mitova socijalizma. Popis stanovništva 2001. je pokazao da je stanje katastrofalno. Jer, 2/3 stanovništva nema četiri razreda srednje škole. Kada tome odbiješ navedena zanimanja gdje se pristojno može raditi i zaraditi s takvom malom formalnom kvalifikacijom - dobiti ćeš skoro pola stanovništva koji ne mogu raditi nikakve iole plaćenije poslove, jer nisu osposobljeni za to.

Kako npr. zarađuju osobe koje imaju samo gimnaziju na Zapadu? Sumnjam da mogu puno posao birati...

U Kanadi ne postoji gimnazija. Kako ko. Ovdje u Kanadi postoje dobro placeni poslovi samo sa srednjom skolom, npr, radnici na dokovima, liquer store, public transit, public schools, zeljeznica, city (muncipality) jobs, gradjevina, posta, currier companies, bolnice, bolji hoteli,neke trgovacki lanci, kao Safeway i Costco itd. Naravno da ne mogu puno birati, ali ne radi se o BIRANJU, nego o razumno placenim poslovima.

Vojki, valjda su u Hrvatsko svi koji su zavrsili srednju skolu osposobljeni za neko zanimanje, osim onih koji imaju gimnaziju? Usmjereno obrazovanje. Sa zavrsenom srednjom medicinskom-osposobljeni za radit kao medicinske sestre, srednja pedagoska- u vrticu, srednja prometna- vozaci i kondukteri itd, srednja ekonomska- u adminstaciji, srednja ugostiteljska- kuvari, slasticari, konobari, itd.

[georgeWtheNuclear]

Tesko je usporediti kanadski s hrvatskim obrazovnim sustavom. Ovdje u Kanadi se jako cijeni continuous education - ljudi nakon formalnog skolovanja uzimaju specijalizirane tecajeve koji ih u relativno kratkom roku osposobljavaju za odredjena zanimanja ili pak upotpunjuju svoja znanja onima koje specificni radni zadaci zahtijevaju.

Ono sto Vojky govori je da dio populacije koji nema gotovo nikakvog obrazovanja tesko da moze sudjelovati u modernoj ekonomiji i trzistu radne snage. Doslovno ti ljudi nisu osposobljeni niti ce im tko dati raditi bilo sto zahtjevnije. I to je veliki problem.

Cak i na gradjevini, izuzev nas Hrvata koji imamo dobre connections i naravnu sklonost gradnji, apprenticeship programi traju godinama dok se ne ispece zanat. Ne mozes se pojaviti na gradilistu samo tako i tvrditi da si majstor nisi li prosao taj apprenticeship program. Vecina nas koji smo poceli raditi na gradjevini iz nuzde nismo prosli taj program, ali zato su na raspolaganju tecajevi na kojima mozes nauciti neke stvari koje su ti potrebne zelis li se gradjevinom baviti malo ozbiljnije.

Da je ono sto Vojky govori problem pokazuje situacija provincijalnog dijela Hrvatske. Nema jezgre obrazovanih ljudi koji bi stvorili ili zauzeli nekakva specijalizirana radna mjesta. Zato firme nemaju interesa otvarati predstavnistva po takvim zabitima jer ljude moraju dovlaciti iz Zagreba ne bi li uopce mogli pokrenuti posao a to se s oprostenjem ne isplati.

U svim podrucjima potrebna su znanja - poljoprivreda, ribarstvo, stocarstvo, vocarstvo, uzgoj povrca, vinogradarstvo, kamenolomi, drvna industrija, ma svugdje.

A sve to u krajnjem slucaju ovisi o ljudima. Ako ljudi ne zele investirati u sebe, sve je uzalud.

[georgeWtheNuclear]

I da Talia, cini se da onih o kojima ti pises ima puno, ali podaci o strukturi radne snage ipak govore drugacije.

[Vilko]

georgeWtheNuclear kaže:

Tesko je usporediti kanadski s hrvatskim obrazovnim sustavom. Ovdje u Kanadi se jako cijeni continuous education - ljudi nakon formalnog skolovanja uzimaju specijalizirane tecajeve koji ih u relativno kratkom roku osposobljavaju za odredjena zanimanja ili pak upotpunjuju svoja znanja onima koje specificni radni zadaci zahtijevaju.

Ono sto Vojky govori je da dio populacije koji nema gotovo nikakvog obrazovanja tesko da moze sudjelovati u modernoj ekonomiji i trzistu radne snage. Doslovno ti ljudi nisu osposobljeni niti ce im tko dati raditi bilo sto zahtjevnije. I to je veliki problem.

Cak i na gradjevini, izuzev nas Hrvata koji imamo dobre connections i naravnu sklonost gradnji, apprenticeship programi traju godinama dok se ne ispece zanat. Ne mozes se pojaviti na gradilistu samo tako i tvrditi da si majstor nisi li prosao taj apprenticeship program. Vecina nas koji smo poceli raditi na gradjevini iz nuzde nismo prosli taj program, ali zato su na raspolaganju tecajevi na kojima mozes nauciti neke stvari koje su ti potrebne zelis li se gradjevinom baviti malo ozbiljnije.
Da je ono sto Vojky govori problem pokazuje situacija provincijalnog dijela Hrvatske. Nema jezgre obrazovanih ljudi koji bi stvorili ili zauzeli nekakva specijalizirana radna mjesta. Zato firme nemaju interesa otvarati predstavnistva po takvim zabitima jer ljude moraju dovlaciti iz Zagreba ne bi li uopce mogli pokrenuti posao a to se s oprostenjem ne isplati.

U svim podrucjima potrebna su znanja - poljoprivreda, ribarstvo, stocarstvo, vocarstvo, uzgoj povrca, vinogradarstvo, kamenolomi, drvna industrija, ma svugdje.

A sve to u krajnjem slucaju ovisi o ljudima. Ako ljudi ne zele investirati u sebe, sve je uzalud.

U slucaju koji ti govoris i sam to radis imas volju i nastaviti ces skolovanje!

Ja sam kako sam pisao gore ucio zanat, isto i univerziti diplome su bile genuine,ne neki mali tecaj...nego 6 skolske godine Universiti, 4 za diplome electrotehnicara+ 2 za electronik tehnicara, isto tako i PLC diploma i Safety
officer.

Ja sam imao u Zagrebu 3 godine zanat/ali mi smi i radili i skolovali se po satima mnogo vise nego na zapadu...radili smo tjedno najmanje 36 sati i isli u skolu 18skolskih sati, sta je ukupno 54 sati...a ponekada sam kako sam opisao u gornjem clanku morao doci ranije na posao....nije se placalo.

1969 kada sam dosao u Australiju zanati su se ucili 5 godina, ali si u 4oj godini zavrsio skolovanje....i u petoj si bio placen kao zanatlija 100% osim bonusa 75%.I trenirali smo i mlade djevojke kao electricare i mehanicare.

I place naucnika su bile pristojne...mi smo u zeljezari trenirali sve zanate...svake godine 100 mladih osoba je zavrsilo zanat ....i svake godine je 100 zapocelo...tako da smo u bilo koje vrijeme imali 500 naucnika....i sveukupno 6.500 zaposlenih.
Poslije 1970 zanat se je skinuo na 4 godine ugovor!
================

I onda je mudra drzava prekinula placati zeljezari dio troskova i zatvorilo se treniranje zanata......mi smo se borili, i kazali sta ce se dogoditi kada nase generacije odu u mirovinu nece imati skill radnike, pogotovo specijalne sa visokom kvalifikacijom i univerziti +praksa....i doslo je do toga.

=====Ja nazalost sam bolestan i ne mogu raditi inace bi radio do 70-72 godine, kao moji svi kolege, neki kao nastavnici na univerziti, neki na poslu u pustinji, a mnogi na istom mjestu u zeljezari.

Uostalom moj predikament je radni staz ce biti veoma uskoro do 70 godina,i vjerujem kao i gornje sta smo znali doci ce i do toga....jedino gradjevinarci i koji rade poslove koji zahtjeva repetive movement ce" ostati kao ja kompletno istrosenoga zdravlja/muskuloskeleton i kicmenih problema/."

srdacan pozdrav George

vilko

[Vojky]

talia kaže:

U Kanadi ne postoji gimnazija. Kako ko. Ovdje u Kanadi postoje dobro placeni poslovi samo sa srednjom skolom, npr, radnici na dokovima, liquer store, public transit, public schools, zeljeznica, city (muncipality) jobs, gradjevina, posta, currier companies, bolnice, bolji hoteli,neke trgovacki lanci, kao Safeway i Costco itd. Naravno da ne mogu puno birati, ali ne radi se o BIRANJU, nego o razumno placenim poslovima.

Istina, i u Hrvatskoj će netko tko zaista želi naporno raditi naći posao i s osnovnom školom i s tri razreda srednje - prekrcaj, varenje sekcija u škveru i sl. se i ovdje dobro plaća, zaradi se više nego prosječni VSS, no zaista za te poslove treba biti mlad i zdrav. Valjda je tako skoro svugdje u svijetu, posebno u državama jakih sindikata fizikalaca (npr. dokera) gdje vjerujem da spada i Kanada.

talia kaže:

Vojki, valjda su u Hrvatsko svi koji su zavrsili srednju skolu osposobljeni za neko zanimanje, osim onih koji imaju gimnaziju? Usmjereno obrazovanje. Sa zavrsenom srednjom medicinskom-osposobljeni za radit kao medicinske sestre, srednja pedagoska- u vrticu, srednja prometna- vozaci i kondukteri itd, srednja ekonomska- u adminstaciji, srednja ugostiteljska- kuvari, slasticari, konobari, itd.

Uvjetno - da. Uvjetno zato što:

a) školovanje na razini strukovne srednje škole je još uvijek isuviše teorijsko, pa nakon završetka škole osobe ne znaju dovoljno o poslu,

b) postoji dosta suficitarnih smjerova (trgovci, frizeri i sl.),

c) "teška" zanimanja (varioc i sl.) nitko ne želi upisati,

d) zanimanja koja su uvjetno teška (pomorac) upiše jedan mali postotak kvalitetnih učenika koji zaista to žele i velik broj onih koji se ne mogu nigdje upisati te onda jedva prolaze

e) ne postoji dovoljno svijesti, volje (recimo da programa ima sve više, pa barem se mogućnosti otvaraju) za daljnjim strukovnim školovanjem, tipa od pomoćnog do glavnog kuhara, od pomoćnog do glavnog slastičara, od kuhara do pizza-majstora

f) iz nekih nepoznatih razloga stručne škole se ne cijene. Znam za nekoliko slučajeva gdje ravnatelji gimnazija u doba upisa uzmu godišnji jer ne mogu izdržati svakosatne pritiske da nekog upišu "preko veze". U gimnaziju makar i po svaku cijenu...

g) Hrvatska je općenito dosta razvijena država i neka SSS zanimanja su danas relativno zastarjela. Npr. razni pravno-birotehnički smjerovi srednje škole imaju sve manje mogućnosti naći posao, jer je klasičnih referenata za šalterima sve manje.

[Vojky]

georgeWtheNuclear kaže:

Da je ono sto Vojky govori problem pokazuje situacija provincijalnog dijela Hrvatske. Nema jezgre obrazovanih ljudi koji bi stvorili ili zauzeli nekakva specijalizirana radna mjesta. Zato firme nemaju interesa otvarati predstavnistva po takvim zabitima jer ljude moraju dovlaciti iz Zagreba ne bi li uopce mogli pokrenuti posao a to se s oprostenjem ne isplati.

Naravno, i to je veliki problem - evo nedavno mi je poznanik iz Vukovarsko-srijemske županije javio da je nakon par godina uspio naći diplomiranog inženjera jednog manje raširenog smijera koji mu je trebao. Makar je u Vukovaru stopa nezaposlenosti preko 30%, čovjeka s tim kvalifikacijama nije bilo... Dakle, dečko je diplomirao i našao posao u roku od par tjedana.

To je jedan od velikih razloga zašto nema razvoja provincije - vrlo je teško dovući 5-6 kvalitetnih inženjera za raditi neki razvoj.

[talia]

Vojky kaže:

Istina, i u Hrvatskoj će netko tko zaista želi naporno raditi naći posao i s osnovnom školom i s tri razreda srednje - prekrcaj, varenje sekcija u škveru i sl. se i ovdje dobro plaća, zaradi se više nego prosječni VSS, no zaista za te poslove treba biti mlad i zdrav. Valjda je tako skoro svugdje u svijetu, posebno u državama jakih sindikata fizikalaca (npr. dokera) gdje vjerujem da spada i Kanada.

Meni nekoliko prijatelja rade kao varioci u skveru u Splitu i jos uvijek zive s roditeljima, nemaju auto... iako imaju 30 i kusur godina?? Koliko je to onda dobro placeno???
Znas li ti uopce osobno nekog tko se time bavi?
I sto je sa svim ostalim poslovima koje sam spomenula:

liquer store, public transit, public schools, zeljeznica, city (muncipality) jobs, gradjevina, posta, currier companies, bolnice, bolji hoteli,neke trgovacki lanci, kao Safeway i Costco itd

[talia]

Vojky kaže:

g) Hrvatska je općenito dosta razvijena država i neka SSS zanimanja su danas relativno zastarjela. Npr. razni pravno-birotehnički smjerovi srednje škole imaju sve manje mogućnosti naći posao, jer je klasičnih referenata za šalterima sve manje.

Pojasni mi ovo? Sta nema posla u office administration?

[Vojky]

talia kaže:

Meni nekoliko prijatelja rade kao varioci u skveru u Splitu i jos uvijek zive s roditeljima, nemaju auto... iako imaju 30 i kusur godina?? Koliko je to onda dobro placeno???
Znas li ti uopce osobno nekog tko se time bavi?

Mislim da se dobije oko 4500, 5000 kuna, dakle nekih 100 kn iznad državnog i par stotina kuna iznad splitskog prosjeka, ali krvav je to posal, ne može se naći ljude, škverovi svake godine traže dozvole za uvoz radne snage.

Ne znam nikog osobno (osim kolegice iz pravne službe), ali eto pratim Škvar po novinama.

Split je inače najgori grad za rješavanje životnih pitanja - plaće male, stanovi skuplji nego u Zagrebu. Drago mi je da sam otišao otamo.

talia kaže:

I sto je sa svim ostalim poslovima koje sam spomenula:

Ukratko:

srednjom medicinskom-osposobljeni za radit kao medicinske sestre - suficitarno u velikim gradovima, deficitarno u provinciji, a sve više se traži viša med. sestra, a odnedavno i dipl. medicinska sestra, sada je to faks.

srednja pedagoska- u vrticu, - mislim da bez najmanje više ne možeš više ništa

srednja prometna- vozaci i kondukteri itd, - konduktera osim na HŽ-u više nema (vozač prodaje karte), a vozača i prijevoznika ionako imamo suficitarno, broj je negdje dupli prema hrvatskim potrebama

srednja ekonomska- u adminstaciji, - srednja ekonomska se vrlo malo traži, osim računovodstva, ali to treba debelo nakon srednje škole učiti. Dobri računovođe su traženi. Također, upravo je istekao (ili istječe) rok u kojem su SSS kadrovi mogli dobiti zvanje ovlaštenog računovođe, dakle ne mogu više potpisivati završni račun, za raditi potpuno računovodstvo treba viša ili faks.

srednja ugostiteljska- kuvari, slasticari, konobari, itd. - prve dvije kategorije trebaju usavršavanje kako bi radili svoj posao kako spada, školovani konobari se nadam se vraćaju u vrhunske hotele, jer ovo što smo imali 15 godina od konobarstva je bila komedija.

Uglavnom, SSS se sve manje traži. Unatoč tome, puno mladih odustaje od studiranja, ili studiraju jako puno godina.

[Vojky]

talia kaže:

Pojasni mi ovo? Sta nema posla u office administration?

Malo, državna i javna služba već ima viškove SSS kadra (iz doba kada je puno više trebao i ne prima nove), a klasičnih tajnica više skoro da i nema. To je sada tajnica ureda, kod mene dvije na firmu od 100 ljudi.

Nadalje, kako su plaće u prosvjeti relativno male, dosta ljudi će za office administration uzeti VSS, filozofski fakultet, plati se 1500 kn više osobu i imaš ujedno i inokorespodenta. Srednja više ne daje dovoljno znanje jezika potrebno za tajnički posao.

[Vojky]

Imate u biti jedan paradoks - 270.000 ljudi na birou, a istovremeno firme kradu jedni drugima ljude, i certificiranim VSS-vima nude preko 10.000 kn.

Drugo, Hrvatska nema industrije (i sada je kasno pokušati je vraćati), nemate mjesto gdje nespecijalizirani SSS može raditi. Ženina prijateljica je u Austriji, ima našu opću školu, ali u mjestu gdje se udala postoji pogon - za mjesec dana je naučili raditi na stroju, i počela raditi, sada nakon skoro 10 godina ima i vrlo pristojnu plaću. To mi nemamo. Netko tko nije išao na zanat, nego je zapeo na faksu i ostao s općim ili suficitarnim SSS-om, jednostavno nema baš dobre šanse za posao, ako ne želi ići varit ili fizikalit.

[talia]

Vojky kaže:

Imate u biti jedan paradoks - 270.000 ljudi na birou, a istovremeno firme kradu jedni drugima ljude, i certificiranim VSS-vima nude preko 10.000 kn.

Drugo, Hrvatska nema industrije (i sada je kasno pokušati je vraćati), nemate mjesto gdje nespecijalizirani SSS može raditi. Ženina prijateljica je u Austriji, ima našu opću školu, ali u mjestu gdje se udala postoji pogon - za mjesec dana je naučili raditi na stroju, i počela raditi, sada nakon skoro 10 godina ima i vrlo pristojnu plaću. To mi nemamo. Netko tko nije išao na zanat, nego je zapeo na faksu i ostao s općim ili suficitarnim SSS-om, jednostavno nema baš dobre šanse za posao, ako ne želi ići varit ili fizikalit.

I kako se sve to moze rijesit bez upitanja drzave?

[Vojky]

talia kaže:

I kako se sve to moze rijesit bez upitanja drzave?

Uplitanje države u ekonomiju smo imali 45 godina, pa nije najbolje uspjelo...

Osnovni problem je to što je prvo socijalizam (jednaka plaća za sve) pa onda pretvorbeni kapitalizam (plaća za lopovluk) uništio ideju rada i zarađivanja na "normalan" način. Nikome vani ne pada na pamet npr. studirati višu do 25-te godine, ili odustati od faksa koji jamči lakše nalaženje posla i bolju plaću (a da sada nije neka iznimno teška obiteljska sitacija i sl.). Nažalost, previše mladih ljudi razmišlja o novcu kao nečem što se stječe na račun sportske kladionice.

A u dosta dijelova Hrvatske, posebno gdje su nekada postojali veliki SOUR-i nema poduzetničke klime. Uzmi za primjer Vukovar, država snažno potiče poduzetničke aktivnosti, pa ih opet nema dovoljno... Jednostavno, nema dovoljno ljudi s idejama, pravih poduzetnika. Možda se i netko izvana nađe u ovome, vjerujem da će i za 2007. biti sličan javni poziv:

JAVNI POZIV
za uključivanje u Program sufinanciranja gospodarskih projekata
sredstvima Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara

1. Programom sufinanciranja gospodarskih projekata se odobravaju bespovratne potpore:

1.1. u okviru kredita odobrenog kod kreditora u iznosu:

25% od iznosa glavnice kredita kod kreditora (poslovne banke), za proizvodne projekte
20% od iznosa glavnice kredita kod kreditora (poslovne banke), za projekte proizvodnih usluga
15% od iznosa glavnice kredita kod kreditora (poslovne banke), za ostale projekte.

1.2. za projekte koji se financiranju vlastitim sredstvima – 100% od iznosa vlastitih ulaganja za izradu investicijske studije/poslovnog plana

2. Bespovratna potpora se koristi na način da se iz bespovratne potpore Fonda umjesto korisnika kredita otplaćuje kreditoru ugovorna kamata za vrijeme počeka (ako je odobren) i prvi anuiteti po ugovorenom redoslijedu dospjeća. Fond ne dodjeljuje sredstva izravno korisniku, već isključivo putem kreditora, odnosno poslovnih banaka i drugih institucija koje su uključene u programe kreditiranja u Republici Hrvatskoj (resorna ministarstva, HBOR, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za regionalni razvoj, HAMAG i dr.), a u okviru kredita odobrenog za poslovnu djelatnost u Gradu Vukovaru.

3. mala, srednja i velika trgovačka društva, zadruge, ustanove, obrtnici i fizičke osobe u slobodnim zanimanjima, a koji na području Grada Vukovara pokreću novu ili proširuju postojeću djelatnost, osim poduzetnika koji obavljaju:
- djelatnost proizvodnje čelika i djelatnosti prometa (potpora se može dodijeliti za djelatnost pomorskog, zračnog, riječnog i željezničkog prometa, a kod cestovnog prometa samo poduzetnicima koji ne obavljaju prijevoz putnika i robe cestama)
- te u svrhu poticanja izvoza.
Bespovratna potpora se odobrava i uz odobreno sufinanciranje kamata i odobrene potpore u okviru Programa kreditiranja resornih ministarstava, državnih institucija i drugih sudionika uključenih u programe kreditiranja i potpora na području Republike Hrvatske.

4. Namjena kredita može biti usmjerena na:

• obnovu postojećih građevinskih i infrastrukturnih objekata, te izgradnju, dogradnju ili preuređenje istih, ako se kroz takva ulaganja omogućuje unaprijeđenje poslovnog procesa gospodarskog subjekta

• kupnju strojeva, opreme, inventara i alata ili njihovih pojedinih dijelova

• kupnju prijevoznih sredstava ili plovila koji su u funkciji poduzeteništva (osim osobnih vozila)

• obrtna sredstva u funkciji investicije i unaprijeđenja poslovanja, koja ne smiju prelaziti 40% iznosa kredita

• kupnju zemljišta ili objekata ukoliko će biti korišteni za gospodarsku djelatnost, u iznosu ne većem od 40% iznosa kredita

Bespovratna sredstva neće se odobravati za kupnju udjela u trgovačkim društvima i ulaganja u ekološki neprihvatljive projekte.

5. Najviši iznos bespovratne potpore za projekte koji se kreditiraju je 750.000,00 kuna. Najviši iznos državne bespovratne potpore koji Fond može dodijeliti pojedinom korisniku ne smije prijeći ukupan iznos od 750.000,00 kuna (brutto) tijekom tri godine. U iznos od 750.000,00 kuna uračunavaju se i sve druge eventualno dodijeljene državne potpore male vrijednosti koje je u razdoblju od posljednje tri godine dobio pojedini korisnik temeljem Programa Fonda ili od drugih davatelja, te tako zbrojeni iznos državnih potpora male vrijednosti ne smije prelaziti maksimalno dopušteni iznos od 750.000,00 kuna.
Za projekte koji se financiraju vlastitim sredstvima maksimalni iznos je 30.000,00 kn


http://www.fond-vukovar.hr/natjecaji...e/javni-poziv/

[talia]

Vojky kaže:

Uplitanje države u ekonomiju smo imali 45 godina, pa nije najbolje uspjelo...

Ovo je toliko povrsno i pojednostavljeno razmisljanje, da mi uopce njie jasna svrha tog komentara...postoji uplitanje drzave i uplitanje drzave...reci mi tko bi po trebi trebao provesti reformu skolstva, npr?

Drzava se treba uplitati, tako da organizira i poboljsava stvari, na nacin na koji menadzment neke kompanije organizira i poboljsava rad te kompanije.
Kompanije nece dobro funkcionirati bez poslovnog plana...


Inace..nisi odgovorio? Kako rijesiti te probleme?

[Vojky]

talia kaže:

Ovo je toliko povrsno i pojednostavljeno razmisljanje, da mi uopce njie jasna svrha tog komentara...postoji uplitanje drzave i uplitanje drzave...reci mi tko bi po trebi trebao provesti reformu skolstva, npr?

Država reformira školstvo, ali stav učenika da je bitno završiti školu, a ne se uhvatiti stjecanja znanja, da se fakulteti napuštaju u 2/3 slučejava i još 100 stvari, problem su načina razmišljanja, a ne države. Vrlo slične probleme ima i Njemačka sa svojim bivišim istočnim dijelom.

Evo, na susjednom topicu fl250 priča kako je do svoje 21 godine potrošio 40.000 CAD na školovanje, i to još uz školu radeći full time. Kod nas je škola ili besplatna ili godina košta koliko 1,5 mjesečna plaća - pa se ljudima eto neda dovršiti.

Koliko bi ljudi u Kanadi ili SAD bili sretno da mogu besplatno studirati? Bi li se potrudili dovršiti faks što prije, ili ga napustili nakon 5 godina, ili studirali barem duplo od roka?

[Dzipi]

Istinu zboris Voyjki. I ja sam imao problem sa slicnim za vrijeme mog studija u Sloveniji. Doduse radio sam godinama za dobru placu dok je moj faks cekao...ali isto tako mi je i nedostajao mentalitet karijere i razvijanja sebe. Kad sam bio na cetvrtoj godini moj dekan za vrijeme predavanja usao je u svoju uobicajenu zalopojku ("Da se kod nas fax placa 10000 USD godisnje kao i vani, zavrsili bi vi fax"...). Iskreno moje razmisljanje tada je bilo: "A da imamo iste uvjete i predavanja kao "vani" i ne lomimo vecinom teoriju vec i vise prakse i da mi placa ne bi bila ista bez i sa diplome mozda bi i bio spreman da platim (kad bih imao )...".
U glavama mnogih kod nas vazilo je ono nadjes posao, tamo provedes vecinu radnog vijeka, placa stize ti zivis...pojam karijere - nejasan, smisao skolstva - dobiti diplomu da imas papir za na zid i da mozes naci posao.
Mozda ove malo mladje generacije sad odrastaju uz koncept za kapitalizam zdravijeg razvijanja sebe...ne bih znao.

[nepone]

U Hrvatskoj se živi sasvim dobro. Pri ovakvim ocjenama moramo generalizirati, jer uvijek ima ljudi kaj žive loše. Kvaliteta života ne može se izraziti SAMO mjerljivim objektivnim statističkim podacima; činjenica da živim u svojoj zemlji sa svojim ljudima s kojima sam odrastao i s kojima dijelim puno subjektivnih stvari (od humora do izbora ribe) ne može se izmjeriti – a znači JAKO puno, makar meni.

Živim u ZG, radim za plaću, otplaćujem svoj stan, putujem po svijetu (tu je više problem manjak slobodnih dana nego love) i ne smatram se prevelikom iznimkom, makar znam da zarađujem više od prosjeka.


A kaj se tiče “prezaduženosti” - ne zaboravimo da štednja u Hrvatskoj iznosi 140 MILIJARDA kuna (samo u zadnjih 12 mjeseci povećala se cca 11 MLRD, tj za 30 milijuna kn SVAKI DAN).

mislim da se u sloveniji dobro živi