HNB -ova promašena politika

[FED]

dBase kaže:

Monetarna politika sastoji se od kontrole novčane ponude od strane središnje banke, ovisno o fazi privrednog ciklusa. U inflacijskim uvjetima primjenjuje se politika ograničenja novčane ponude, dok se u razdoblju recesije, depresije vodi politika povećanja agregatne ponude novca.

Evo ti iz doba recesije (sada smo već u depresiji...).

[dBase]

Stipe23 kaže:

Da.

HNB nije i ne može biti odgovoran za gospodarski rast. HNB podupire gospodarsku politiku države.
Između te dvije stvari postoji velika razlika.

Fed je poduzeo više, nego ikad u povijesti i spustio kamatne stope na najniže razine od svojeg postojanja. Mislim da je trenutno to na 0,25%.
Najavili su produljenje takvog stanja dulje, nego što je u startu bilo predviđano.

Pogodi što se desilo. Nisu uspjeli niti vratiti nezaposlenost na razine prije krize. Za očekivati bi bilo, da je rješenje u njihovim rukama, da takva nezapamćena mjera uzrokuje i nezapamćeni boom. Kao što ti je na temi rečeno, problem s kreditima (i ekonomijom) u Americi trenutno nije na strani ponude kredita.


-Stipe

HNB bi trebao biti odgovoran jer oni svojim opercijama mogu dinamizirat ili stisavat ukupnu gospodarku aktivnost

ah opet amerika ....amreika je u puno boljem polzaju negos sto ti mislis
i izvuc se se iz svega ....

tajna ovog ekonomskog modela je tko ima rast ...

sory ne mogu na siroko, pakiram se za skjanje

[dBase]

frANZi50 kaže:

@dBase:

i za kraj prije puta, jedna limunada
http://www.youtube.com/watch?v=-iTNHQojpHM

[dBase]

FED kaže:

Kako bi ti smanjio kamate na štednju??

Što ćeš u RH postići kvantitativnim olakšanjem, osim inflacije i povećanja uvoza umjesto izvoza? Pa imaš ga svaki mjesec u malom obimu kod isplata plaća i mirovina, pa nema koristi...

a sto ti mislis zasto su velike kamate ?
kako si ono rekao to je trzisna kategorija ..


kvantitativnim olakšanjem cu dobit povećanje uvoza ?
a ovo zasulzuje the best of usenet
znaci ako smanjim kupovnu moc Hrvata i povecam im cijene uvezene robe ...uvoz ce se povecati ?

dosta je gasim komp ..idem skijati !

[dBase]

markotros kaže:

prvo glupost

drugo glupost

HNB u funkciji blagostanja drzave, hehe kao da kazes policija je tu da me stiti od razbojnika, i krenes pljackat po ulici. HNB je samo osigurac da se ne dogodi ovo sto predlazes. Teoretski HNB ne bi trebao uopce postojati kad bi vlada bila odgovorna, ali je povjest pokazala da se politicari zanesu cesto.

HNB je odgovoran za stabilnost cijena. gospodarski rast je odgovornost nekih drugih ljudi koji moraju stvorit preduvjete. jedini alati koje HNB ima za "teoretsko" povecanje gospodarskog rasta direktno ponistavaju zadacu odrzavanja stabilnosti cijena. Kao da postavis HT odgovornim za pruzanje i nadzor telekomunikacijskih usluga.

neki egotripper ti je punio glavu poluistinama.

hehehehe
sudeci po procitanom ..tebi nije nitko punio glavu nicim

evo zapocmi samoedukaciju na ovoj stranici
http://www.google.hr/

kreni sa monetarna politika, pa sredisnja bankam, makroekonomija (bez brige nema veze sa makroima )

budi uporan ..ima nade za tebe

[Stipe23]

dBase kaže:

HNB bi trebao biti odgovoran jer oni svojim opercijama mogu dinamizirat ili stisavat ukupnu gospodarku aktivnost

Pitao bih te sad da objasniš kojim točno operacijama, da objasniš što znači da "mogu dinamizirati gospodarsku aktivnost", ili npr. koji faktori te aktivnosti misliš da bi trebali biti manipulirani na ovaj ili onaj način, ali slutim da ti je trenutni doseg po ovoj temi u rangu "trebali bi štampati kune".

DBase, nije bed ako nisi informiran o nečemu, ali nemoj onda lupati gluposti i prodavati ih pod neko "znanje".

ah opet amerika ....amreika je u puno boljem polzaju negos sto ti mislis
i izvuc se se iz svega ....

tajna ovog ekonomskog modela je tko ima rast ...

sory ne mogu na siroko, pakiram se za skjanje

Nemaš beda, oprošteno ti je. Nije da je neka šteta.


-Stipe

[dBase]

Stipe23 kaže:

Pitao bih te sad da objasniš kojim točno operacijama, da objasniš što znači da "mogu dinamizirati gospodarsku aktivnost", ili npr. koji faktori te aktivnosti misliš da bi trebali biti manipulirani na ovaj ili onaj način, ali slutim da ti je trenutni doseg po ovoj temi u rangu "trebali bi štampati kune".

DBase, nije bed ako nisi informiran o nečemu, ali nemoj onda lupati gluposti i prodavati ih pod neko "znanje".

-Stipe

jos Stipe ti si meni bas guba ..gubać
ti se sve nekako pravis bedast, i navlacis me na tanki led, nadas se da i ja mozda lupetam, pa mozda se ipak nekak zbunim ...pravi mudrac

evo ti znas da hnb moze sto hoce, ako zna sto hoce ...pa i stampati kune te ih spaliti , ako misli da ce to ostvarit neki cilj
HNBu treba definirati cilj novim zakonom ...i oni ce to odraditi, ..budi bez brige

[Stipe23]

dBase kaže:

jos Stipe ti si meni bas guba ..gubać
ti se sve nekako pravis bedast, i navlacis me na tanki led, nadas se da i ja mozda lupetam, pa mozda se ipak nekak zbunim ...pravi mudrac

evo ti znas da hnb moze sto hoce, ako zna sto hoce ...pa i stampati kune te ih spaliti , ako misli da ce to ostvarit neki cilj
HNBu treba definirati cilj novim zakonom ...i oni ce to odraditi, ..budi bez brige

DBase, dolaze li ljudi odavde u tvoju kladionicu i objašnjavaju tebi koji tip da zaokružiš na listiću?


-Stipe

[Nostrađurus]

A gdje je sad Supermen Roha koji nas štiti iz svog HNB dvorca od leda?

Čini se da je od prošle godine u očima raje Roha prošao put od Supermena do Superhika (Alan Ford). Naravno nema razloga za likovanje jer ipak se sve događa nama svima.

Prije skoro dvije godina sam napisao članak Inflacija bez primarne emisije (https://sites.google.com/site/financ...imarne-emisije), a nastao je nakon upućenja pitanja HNB-u u vezi ovog problema (https://sites.google.com/site/financ...reno-pismo-hnb). To je bilo prije više od dvije godine. Kako mi je smisleni odgovor uskraćen, već tada sam znao da HNB vodi promašenu politiku. Naime, proračunskim tablicama se lako dokazuje da se samo zbog efekta inflacija i povećanja novca u opticaju radi zadržanja iste kupovne moći ide u beskonačan dug.

I ne samo to, dug teži da sa vremenom raste stopom koja je jednaka zbroju kamate banke i inflacije. Tj. Bilo koja pozitivna kamata banke stvara neotplativ dug. Jebote, pa ako sam ja ovo mogao zaključiti kao ekonomski laik, onda je sigurno da HNB ne vodi nikakvu pro hrvatsku politiku, nego politiku ekonomskog uništenja.

I sad pitanje iz svega toga ide: Ako je jasno da HNB vodi anti državnu politiku, kako nam je uopće palo na pamet da stvorimo takve zakone. I tu je zanimljiva povijest. Zakon o HNB-u je usklađen sa statutom ESCB (tj. ECB). A prije koji dan su naši sjajni političari (oni isti koji su izglasali zakon o HNB-u) progurali referendum o priključenju u EU sa sramotno niskim odzivom. Eto, ako nas prilkjuče (Anschlus) u EU, tada će nam ovakva HNB biti određena statutom ECB-a za sva EU vremena. Tj. antidržavna politika financijskog uništenja je službena politika ECB-a tj. EU. Ne moram govoriti da pola država EU ovo napisano dokazuje u praksi.

U nastavku možete pročitati i članak o slobodnoj tgovini i ulozi HNB-a u tome. Slobodna trgovina ipak nije slobodna: http://sites.google.com/site/financi...bodna-trgovina. Ona je to samo u našim mislima. Eto sad znate i koja je uloga HNB-a i zašto imamo visoke kamate kod HNB-a.

[Nostrađurus]

http://www.business.hr/ekonomija/roh...milijardu-kuna

Tko se do sada smijao slobodnoj trgovini koju zaustavlja HNB, neka se smije i dalje. HNB diže obaveznu pričuvu te idemo u monetarnu restrikciju.

A razlog znamo: Banke koje drže kunske depozite su odlučile višak aktive pretvoriti u devize. Zli Roha im je to onemogućio. Ništa od slobodnog poduzetništa i tržišta. Nestalo je 3 milijarde kuna koje su se mogle trošiti na uvoz.

[MMachéte]

Ma je ludnica, to kaj tecaj raste nema veze a ? pa nebu gledo to skrsenih ruku..po meni bilo je i vrijeme , to je prva ozbiljnija mjera ,a bit ce tog vjerovatno jos...
Gamad koja koristi i najmanje prilike da udaraju na stabilnost kune , treba ih i ostrije kaznit.

ono kad su na ljeto pretvarali kune u par mlrd eura pa izvlacili van

[Nostrađurus]

MMachéte kaže:

Ma je ludnica, to kaj tecaj raste nema veze a ? pa nebu gledo to skrsenih ruku..po meni bilo je i vrijeme , to je prva ozbiljnija mjera ,a bit ce tog vjerovatno jos...
Gamad koja koristi i najmanje prilike da udaraju na stabilnost kune , treba ih i ostrije kaznit.

ono kad su na ljeto pretvarali kune u par mlrd eura pa izvlacili van

Pa ne bumo valjda sad bili protiv slobodnog toka kapitala (ustav)? Kad investicije dolaze svi plješćemo, a kad se investicije isplaćuju onda psujemo i prijetimo. Nekaj tu ne štima? Neko nas vara. A nekima je to smiješno.

[more]

MMachéte kaže:

Ma je ludnica, to kaj tecaj raste nema veze a ? pa nebu gledo to skrsenih ruku..po meni bilo je i vrijeme , to je prva ozbiljnija mjera ,a bit ce tog vjerovatno jos...
Gamad koja koristi i najmanje prilike da udaraju na stabilnost kune , treba ih i ostrije kaznit.

ono kad su na ljeto pretvarali kune u par mlrd eura pa izvlacili van

Da ali su izvlačili svoje novce ne tvoje i to je danas legalno
Svi mi realno gledano imamo i preveliku kupovnu moč(standard) koliko radimo.
Ko izjava onog glupog Milanoviča danas nečemo mi radit za vjerovnike.
A kad su dobijali moju lovu i robu šta tada nisu rekli nečemo mi vašu robu nemamo je s čime platit.

[MMachéte]

Nije to bila isplata investicija (mislis na izvoz legalno zaradenih kuna iz drzave u obliku eura)nego interni udar na stabilnost kune.Nevjerovatno da to rade banke koje ovdje posluju godinama , HNB im dao licencu, one htjele zrusit drzavnu valutu
u jednom ili dva dana je par vecih RH banaka odlucilo par miljardi kuna koje su do sad cucale na racunu banke pretvoriti u eure i iznjeti van, to vam je normalno?bas su se sve sjetile isti dan?

nego, ima netko elokventan da objasni zasto ovo nebi bilo dobro?isto je meni palo na pamet, KONTROLIRANO stampanje , nikako novi dinar , jugoslavija i zimbabve

http://www.business.hr/ekonomija/roh...a-gospodarstvo

nemojte mi samo kukat kak je to najgora moguca ideja , to svatko moze rec , ni jedna ideja nije savrena, a najmanej je savrsena ideja da nam tecaj ode u vrazju mater
zasad mislim da je nova vlada na dobrom putu , rezu troskove (ovo s pdvom mislim da im nije trebalo al dobro, valjda imaju nekakvu racunicu).al treba i pomoc s monetarne strane.

[lettow]

Hrvati zadnjih 10 godina imaju ovu mantru; uzimaju kredite koji se troše na bojanje tunela i gradnju mostova i cesta koji su neprofitabilni, plaćanje velikog i neefikasnog držvnog aparata i naravno kupovinu stranih proizvoda. Za vlast dva puta biraju ekipu kleptomana i kriminalaca.
Kad se sustav raspadne kriv je tko ?

Željko Rohatinski.

Ovakvo plitko razmišljanje mogu shvatit na politici, ali na gospodarstvu ipak očekujem nešto više.

[Nostrađurus]

MMachéte kaže:

nego, ima netko elokventan da objasni zasto ovo nebi bilo dobro?isto je meni palo na pamet, KONTROLIRANO stampanje , nikako novi dinar , jugoslavija i zimbabve

http://www.business.hr/ekonomija/roh...a-gospodarstvo

nemojte mi samo kukat kak je to najgora moguca ideja , to svatko moze rec , ni jedna ideja nije savrena, a najmanej je savrsena ideja da nam tecaj ode u vrazju mater
zasad mislim da je nova vlada na dobrom putu , rezu troskove (ovo s pdvom mislim da im nije trebalo al dobro, valjda imaju nekakvu racunicu).al treba i pomoc s monetarne strane.

Pustimo sad slobodno tržište i HNB. To je druga priča.

Ispod članka je i moj komentar. Ništa se nije promijenilo. Zagovarači tiskanja novca nemaju pojma o čemu pričaju. Teoretski bi se moglo godišnje tiskati recimo 1% novog novca i ubaciti ga u državni proračun. To je sada oko 3 milijarde kuna. Međutim taj novac bi se sa vremenom pretvorio u 12 milijardi kuna kredita. A kamata godišnje na to je: 7%*12 milijardi je 840 miliona kuna. Dakle dajemo polugu bankama da zarade. I sad opet problem to je preko 100 miliona eura godišnje. Od kuda nam devize za isplatu te zarade?

Znači, već sada je jasno da u sadašnjim uslovima svaka emisija novca vodi u još veću zaradu banaka. Naravno, krediti se neće moći vratiti jer 30% zarade na 4X multipliciranom novcu uskoro pokazuje da treba 120% početnog novca za otplatu kredita. To je put u inflaciju jer je očigledno da trošak kredita ne može biti otplaćen skromnom emisijom od 1% od novčane mase.

To je put koji vodi u hiperinflaciju. A računica pokazuje da je glavni pokretač multiplikacija novca u bankarskom sustavu i zarada banaka.

Nadam se da je to ono što ste htjeli čuti. Konkretno i točno objašnjenje.

Za razliku od ovog nepromišljenog rješenja, emisija novca stabilne vrijednosti u funkciji države traži puno više promišljanja nego što je to napisano u članku. Više ima na linku potpisa. Budući da tema nije emisija novca nego HNB.

Zbog toga HNB danas radi u službi banaka (mjenjačnica) i zbog toga danas država ne može izaći iz dužničke krize. HNB i guverneri imaju ovlasti davati prijedloge za poboljšanje sustava, ali oni to ne koriste. Oni se drže zakona, a tu piše da moraju očuvati stabilnost cijena i tečaja. Na način koji sad radi HNB je to moguće, ali finacijski pogubno za državu. A to je druga priča. Sabor je izglasao te zakone. A mi smo izabrali te Sabornike. Tako ispada da neinformiran narod sam srlja u propast. To je još jedan doseg demokracije.

[MMachéte]

Ali pobogu, natiskani novac nemora nuzno otici u kredite , zasto?Ako radimo ovo sto rade Ameri (iako to isto ne podrzavam, al mozda nema drugih rjesenja) sto znaci da sami sebi posudujemo novac (HNB posuduje drzavi novac prakticki), to nisu valutni krediti, to je kao emitiranje obveznica na nacin da ih jedini moze kupiti centralna banka.Ili kako pise u clanku , selektivno financiranje projekata.Bitno je samo da se novac trosi ciljano (ovo je vec velik problem) i drugi problem, za koji stvarno neznam ja tocan odgovor a bome sumnjam da i itko od nas , kako bi trziste reagiralo na takve transakcije , dali bi nas bacili u junk status, zabranili daljne kreditiranje nabili kamate , neznam sta.

ovo sa mjenjacnicom smo x puta culi od Pernara , mislim da ipak pretjerujete, da nije bas tak.

Naravno postoji i opasnost od inflacije, sad tesko je nas usporedivat s Amerikom zato sto je USD kao neka rezervna svjetska valuta, al $ je uz svo to stampanje i dalje zadrzao solidnu vrijednost.
Neznam kak bi s kunom bilo, svakako je bitno izbjeci hiperinflaciju.

[Nostrađurus]

MMachéte kaže:

Ali pobogu, natiskani novac nemora nuzno otici u kredite , zasto?Ako radimo ovo sto rade Ameri (iako to isto ne podrzavam, al mozda nema drugih rjesenja) sto znaci da sami sebi posudujemo novac (HNB posuduje drzavi novac prakticki), to nisu valutni krediti, to je kao emitiranje obveznica na nacin da ih jedini moze kupiti centralna banka.Ili kako pise u clanku , selektivno financiranje projekata.Bitno je samo da se novac trosi ciljano (ovo je vec velik problem) i drugi problem, za koji stvarno neznam ja tocan odgovor a bome sumnjam da i itko od nas , kako bi trziste reagiralo na takve transakcije , dali bi nas bacili u junk status, zabranili daljne kreditiranje nabili kamate , neznam sta.

ovo sa mjenjacnicom smo x puta culi od Pernara , mislim da ipak pretjerujete, da nije bas tak.

Naravno postoji i opasnost od inflacije, sad tesko je nas usporedivat s Amerikom zato sto je USD kao neka rezervna svjetska valuta, al $ je uz svo to stampanje i dalje zadrzao solidnu vrijednost.
Neznam kak bi s kunom bilo, svakako je bitno izbjeci hiperinflaciju.

Ne znam što bih vam više rekao. Novac koji uđe u bankarski sustav mora ići u kredite. To je zadaća banaka. Kolega Junf-fu je razmišljao da bi se kovanim novcem mogla raditi nekreditna emisija, ali kovanice također završe u bankarskom sustavu. Dakle, ne možete izbjeći bankarski sustav jer je to novim zakonom o HNB-u tako uređeno. Nekad je HNB držao sve račune firmi i bankarski ustav nije moga korisititi kapital firmi za kreditnu ekspanziju. Uz nešto "nagovaranja" mi smo taj sustav trenutnog plaćanja prenijeli u banke.

Dakle imali smo sustav neovisan o bankama koji je smanjivao bankarsku multiplikaciju, ali ne potpuno. Građani su željni kredita ulagali u banke i tako stvarali multiplicirane depozite.

Danas nema smisla da pričamo o kreditiranju privrede sa novcem iz HNB-a. Da ste pročitali članak o slobodnoj trgovini, bilo bi vam jasnije. Kao prvo to bi pokrenulo privredu. Kao drugo to bi pokrenulo uvoz (sasvim normalno kad ljudi zarade). I kao treće krediti bi bili neotplativi. Ne možete pokrenuti privredu bez posljedica. Ljudi su ovce i nije ih briga što nemamo devizni suficit. Slobodno je tržište i oni bi trošili kune.

Da bi znali što znači trošiti kune, trebate znati što znači kuna. Kuna daje kupovnu moć za proizvode iz Hrvatske. Ako želite uvoziti, trebate devize. Tj. trebali bi prvo izvesti robu i za dobivene devize onda možete uvesti drugu robu. Tj. vanjska trgovina bi trebala biti balansirana. Idelano bi bilo kada bi mi mogli kupovati za kune (konvertibilnost). Samo mi nismo ameri. A ni amerima ne bi dolar vrijedio da se za njega ne kupuje nafta.

Znači da priča sa HNB-om i poticajem gospodarstva nije samo priča o kamatama, nego i priča o slobodnoj trgovini. Sasvim je jasno da HNB ne smije smanjiti kamate i emitirati previše kuna jer ćemo u slobodnoj trgovini ostati bez deviza, a onda i bez stabilnog tečaja i cijena.

E, sad vi možete tvrditi kako pričam gluposti i da to nije istina. Istina je. Stvarnost je puno drugačija od onoga što se prodaje u medijima i u školama.

Druga stvar, u isključivo kreditnom sustavu se dug ne može pobiti inflacijom kreditnog novca. Dug teži da raste zbrojem kamate banke i inflacije. Očigledno je da dug raste brže od mase obezvređenog novca.



To znači da rast gospodarstva ne omogućava otplatu čak ni unutrašnjeg duga (kad je novac emitiran kao kredit, a kamata veća od nule). To je objašnjenje zašto politika Srbije sa slabljenjem dinara i povećanom emisijom kredita ne vodi na zelenu granu.

Ovako jednostavna objašnjenja nećete naći u kompliciranim ekonomskim knjigama. Možete pročitati i stručan tekst: http://www.efst.hr/nastava/materijal...itika_u_RH.pdf. Mala je šansa da ćete shvatiti ove dijagrame i izvode bez ozbiljnog studiranja. Sve ovo vrijedi za države sa deficitom u vanjskotrgovinskoj bilanci. Države koje bi imale suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci imaju višak novca od izvoza te bi dodatna emisija novca napravila ekstra problem (rast cijena). Naravno tada ni ne treba poticati privredu jer joj očigledno ide dobro.

[FED]

MMachéte kaže:

nego, ima netko elokventan da objasni zasto ovo nebi bilo dobro?isto je meni palo na pamet, KONTROLIRANO stampanje , nikako novi dinar , jugoslavija i zimbabve

http://www.business.hr/ekonomija/roh...a-gospodarstvo

nemojte mi samo kukat kak je to najgora moguca ideja , to svatko moze rec , ni jedna ideja nije savrena, a najmanej je savrsena ideja da nam tecaj ode u vrazju mater

Elokventan ti je zadnji pasos ovog texta.

Tiskanje novca u rh uvjetima ne igra ulogu. O "selektivnom kreditiranju" da se ne govori. Ne postoji selektivno kreditiranje. To je težak tržišni disbalans, gori od subvencija.
Što dobiješ tiskanjem novca? Raste ostala većina duga denominirana u eurima, raste inflacija, a s njom i kamate, smanjuju se zato umjesto povećavaju investicije, uostalom i jer dodatno razaraš (zdrav) kapital (zadržanu dobit...)... itd, itd.
U hr monetarnim uvjetima tako samo gubiš, i to puno.

[markotros]

Nostradamus: kako objasnjavas cinjenicu da se dug drzave u 2011 blago smanjio, a ukupni dug od 2008 do 2012 (4 godine) gotovo stagnira? Ako kazes da je kamata banke i inflacije zadnje 4 godine nula ides na ignore dozivotno.

MMachete: iste sekunde bi trziste reagiralo. Ja bi prvi klikom misa pretvorio kune u eure. Uopce ne bi trebalo raspravljati o gospodarstvu na temi o ekonomskoj politici. Ali obzirom da su cjene stabilne i sve sljaka, normalno da ce se nac neko pametan i drvit o pokretanju gospodarstva. Od kad je prva centralna banka zamisljena cilj joj je bio odrzavanje stabilnosti cjena. Dakle sprijecavanje inflacije i deflacije podjednako. To rade povecanjem i smanjenjem novcane mase. Kroz godine je postalo jasno da neravnoteza u kolicini i potrebi novca rezultira oscilacijom cjena, i to samo ludom jos treba dokazivat. Ono sto neki tvrde, je da bi povecanjem kolicine novca iznad potreba postigao aktiviranje gospodarstva, i to je mozda istina. (1) Osiromasio bi relativno bogate, prisilio bi ljude na rad jer bi im otopio stednju, i (2) radnici bi bili konkurentniji, niza efektivna primanja. Oduzeto bi se prelilo direktno onome ko je taj novac stvorio, HNBu (drzavi), i bankama jel, koje bi fractional reserve bankingom stvorile nesto novca. Kod nas bi (1) imao minimalan utjecaj jer su krediti i stednja u eurima. Ako zelis na tom podrucju nesto postic moras ljudima prisilno pretvorit svu stednju u kune, sto je vrlo neugodna pojava, a i povjest je pokazala da narod ne reagira najpozitivnije na takve odluke. (2) bi funkcionirao privremeno, ali drzavne sluzbe imaju u kolektivnom ugovoru klauzulu o pracenju placa inflacije, koja bi bila direktan rezultat stvaranja novca, tako da tu nema kruha. Sve bi se prelomilo na radnicima iz privatnog sektora, a pogodovalo vlasnicima firmi (izvoznika) jer bi normalno radnike manje placali. Tako da oni koji zagovaraju stvaranje novca direktno zagovaraju interese "krupnog kapitala", iako ih vecina toga nije ni svjesna.

Nisam pobornik HDZa, ali ono smanjenje placa za 10% u drzavnim sluzbama je bio najefikasniji potez. Sta je s tim novcem napravljeno necu komentirat, ali drugi korak je trebao bit smanjenje poreza, pa da vidis kako raste konkurentnost. Tako se potice gospodarstvo, ne printanjem novca.