Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo > Banke, osiguranja, krediti

Banke, osiguranja, krediti Ja ne radim za novac. Ja radim za kamatu.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 04.01.2010., 19:24   #61
Trampa dokazano može biti profitabilna

Quote:
Grinch24 kaže: Pogledaj post
Obitelj A uzgaja kokosi
Obitelj B proizvodi kukuruz

Obitelj A je prodala 50 kokosi obitelji B za 1t kukuruza. Koja obitelj je profitirala?
Evo sličnog isitinitog primjera. Klinac je preko e-baya mjenjao početni predmet za sve vredniji i ne znam do kud je dogurao za neko vrijeme, ali rezultat je bio fantastičan. Tko je tu profitirao, a tko izgubio?

Robna razmjena nije tema ovog podforuma. I svodi se na dokazivanje da li je prvo bila kokoš ili jaje. Više činioca utječe na cijenu pojedinog proizvoda. Npr. klima, potrebno vrijeme za proizvodnju, stručna sprema radnika, rijetkost (kokoš sa dvije glave), itd. Rasprava na tu temu je bez veze.

Ovo je ozbiljna rasprava sa matematičkom podlogom i jako zanimljivim i korisnim zaključcima koji se dalje mogu izvući.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:28   #62
Moze se naravno pokazati ekvivalentno ovome da ce veci suficit dovesti do veceg profita. Zapravo, moze se pokazati sto se god hoce, bilo kakva zavisnost izmedju profita i deficita/suficita. Pocetna pretpostavka je, naime, identiteta.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:33   #63
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Evo sličnog isitinitog primjera. Klinac je preko e-baya mjenjao početni predmet za sve vredniji i ne znam do kud je dogurao za neko vrijeme, ali rezultat je bio fantastičan. Tko je tu profitirao, a tko izgubio?
...
Sto ti mislis?
Kad kupis kilu jabuka na placu za 5 kn, tko je profitirao? Ti ili prodavac?
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:35   #64
Pogreška u jednakosti - nije točan postupak

Quote:
somied kaže: Pogledaj post
heh...

e ja tvrdim da je: - deficit = 2 * profit i sad cu ti to dokazati na tvoj nacin:

J1. Suma troskova + profit + trosak drzave + deficit = suma poreza + suma prihoda

uvrstenjem pretpostavke:

Suma troskova + profit + trosak drzave -2*profit = suma poreza + suma prihoda

J2. suma toskova - profit + trosak drzave = suma poreza + suma prihoda

trosak drzave = suma poreza + suma prihoda - suma troskova + profit

posto je profit jednak suma prihoda - suma troskova, uvrstenjem:

trosak drzave = suma poreza + 2 * profit

sljedeca jednadzba:

trosak drzave = suma poreza - deficit

izjednacavenjem:

suma poreza + 2 * profit = suma poreza - deficit

kracenjem sume poreza:

2 * profit = - deficit

J1 i J2 su istinite samo za jedan slučaj, a to je za "Suma profita"=0

Oduzimanjem J1-J2 se dobije :

"Suma Profita"+"Suma profita"=0

tj. sređeno: "suma profita"=0


Tj. Sva uvrštena različita od mog rezultata daju jedino rješenje "suma profita"=0.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:41   #65
Ne, dobije se:
2 * profit + deficit = 0
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:49   #66
Paritet valuta

Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Moze se naravno pokazati ekvivalentno ovome da ce veci suficit dovesti do veceg profita. Zapravo, moze se pokazati sto se god hoce, bilo kakva zavisnost izmedju profita i deficita/suficita. Pocetna pretpostavka je, naime, identiteta.
Bitno je da sam dokazao da bez deficita koji je financiran iz primarne emisije u iznosu realne vrijednosti profita. Tj. država može procjeniti da je precjenjen profit u radu i time smanjiti deficit na realni nivo. Naravno, deficit novca zbog prevelikog profita će kod nekih subjekata zbog toga izazavati gubitak ili izostanak profita. U matematičkom primjeru računam da subjekti realno grade svoj profit da im se ne bi obezvredio novac u valutnom paritetu. Tj. postoji izostanak pohlepe za dobiti. Tj. ako postoji pohlep za dobiti, to vodi prema gubitku manje profitabilne subjekte.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:51   #67
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Evo sličnog isitinitog primjera. Klinac je preko e-baya mjenjao početni predmet za sve vredniji i ne znam do kud je dogurao za neko vrijeme, ali rezultat je bio fantastičan. Tko je tu profitirao, a tko izgubio?

Robna razmjena nije tema ovog podforuma. I svodi se na dokazivanje da li je prvo bila kokoš ili jaje. Više činioca utječe na cijenu pojedinog proizvoda. Npr. klima, potrebno vrijeme za proizvodnju, stručna sprema radnika, rijetkost (kokoš sa dvije glave), itd. Rasprava na tu temu je bez veze.

Ovo je ozbiljna rasprava sa matematičkom podlogom i jako zanimljivim i korisnim zaključcima koji se dalje mogu izvući.
Pitanje je bilo vrlo jednostavno. Imao si 4 moguca odgovora. Obitelj A, Obitelj B, nitko ili svi. Uopce te nisam pitao za cijenu, klimu ili strucnu spremu radnika. Ajmo pitat obitelji tko je od njih profitirao.

Obitelj A: Bas je trgovina bila super. Kukuruz ce nam dobro doci i dobili smo ga za samo 50 kokosi!

Obitelj B: Odlicno je proslo! Sad cemo napokon moci jesti i mesa jer nam je kukuruza preko glave!

Sta na to kazes? Ove dvije budalaste obitelji misle da su oboje profitirali od trgovine a svi znamo po tvome da je jedana obitelj morala izgubiti. Cudne obitelji.

Ova rasprava je mlacenje prazne slame. To bi bilo otprilike kao kad bi ja pokusao nesto dokazivati na medicini a da nemam pojma ni m o medicini i onda medicinari kazu pa pricas gluposti i odi pogledaj u knjige pa cemo onda pricat a ja na to kazem a neee ja cu doci cistom logikom i matematikom do odgovora.
Grinch24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 19:56   #68
Kao prvo, nisi nista dokazao... Postavi jednadzbu da je profit = suficit, i to ces dokazati. Bilo kakavu zavisnost izmedju profita i deficita/suficita mozes dokazati primjenom ove identitete.
Kao drugo, nigdje se novcana masa ne spominje... Cak i da si dokazao da drzava mora imati suficit/deficit ili sto li vec (a nisi), nisi dokazao da se mora stampati novac za to. Jer za postojanje deficita/suficita nije nuzna promjena novcane mase.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 21:03   #69
Ispravak: imaš grešku u protu dokazu

Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Kao prvo, nisi nista dokazao... Postavi jednadzbu da je profit = suficit, i to ces dokazati. Bilo kakavu zavisnost izmedju profita i deficita/suficita mozes dokazati primjenom ove identitete.
Kao drugo, nigdje se novcana masa ne spominje... Cak i da si dokazao da drzava mora imati suficit/deficit ili sto li vec (a nisi), nisi dokazao da se mora stampati novac za to. Jer za postojanje deficita/suficita nije nuzna promjena novcane mase.

Za tvoje pretpostavljeno rješenje "Deficit proračuna"=-2* "profit"

neće vrijediti da su sume svih prihoda = sumama troškova u transakcijama

A "Suma svih prihoda"+"Suma ubranih poreza"="Suma svih troškova"+"Trošak države"

i to se vidi na:

Quote:
somied kaže:
Suma troskova + profit + trosak drzave -2*profit = suma poreza + suma prihoda
Razlika između jednadžbi je:

-profit =0

Te je to na kraju dokazano. Da je to rješenje samo kad je profit=0.

A jednadžba je međurezultat mojeg dokaza nakon uvrštenja pretpostavljenog točnog rezultata i logički je potpuno točna. Što je nekom prihod drugom je trošak.

A sad kad je dokazano treba se samo počitati matematičke jednadžbe.


Da bi štimala jednadžba A mora se profit poravnati da paše deficitu. A pasat će jer to kaže jednadžba A. Država može planirati veći deficit, ali ako se ne ostvari profit koji će ga pokriti izazvat će slabljenje vrijednosti novca. Postojat će emisija kuna koja nema pokrića zaradama. To je bitno jedino u paritetu valuta jer izaziva inflaciju.

Dokazom E "Suma svih profita"=-"Deficit proračuna" se impicira da
ako su želje da svim imaju profit tada će Svaki profit biti veći od nule, a suma svih profita većih od nule daje ukupni profita koji može biti realiziran u novcu jedino, ako je toliki deficit proračuna.

Suficit proračuna se može dogoditi u slučaju kada država ubire više poreza, koji ne troši. Rezultat je ukupan negativan saldo profita. Nepotrošeni porez je dokaz da je taj novac izvučen iz sustava u tom razdoblju.

A sad o primarnoj emisiji novca za popunjavanje planiranog deficita.

Jasno je da bi dizanje kredita za deficit tražilo da prije ili kasnije proračun ima suficit i to uvećan za kamate. Kako iz dokaza slijedi to bi značilo da se

1. treba izvući više kuna nego što je ubačeno deficitom, tj.kumulativno više godina stvarati sufucit proračuna, što stvara još gori poremećaj.

2. glupo je za ostvarivanje profita države uzimati kredit kad to možeš napraviti primarnom emisijom i ta emisija ti je pokrivena novostvorenom vrijednosti (profitom). Tj. iza tih kuna stoji novonastala vrijednost. Time se povećeva količina novca u opticaju i omogućije štednja. A sa štednjom se može graditi prosperitet države.

Još jednom napominjem da država može smanjiti deficit i time poravnati paritet novog novca sa postojećim i stranim. Naravno to stvara poremćaje, ali boje niz malih udara nego veliki srtnovrat, kakav nam se sprema.

Zadnje uređivanje Nostrađurus : 04.01.2010. at 21:10.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 21:57   #70
O moj boze... Moj nacin na koji sam ti pokazao relaciju izmedju profita i deficita je potpuno ispravan. Imas tamo izvod gore, pa trazi gresku. Ali neces je naci.

Postoji bezbroj vrijednosti koji moze drzati u pocetnoj jednadzbi i to pri razlicitim odnosima izmedju profita i deficita/suficita. To mozes provjeriti uvrstavanjem vrijednosti.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 21:59   #71
Trla baba lan da joj prođe dan

Quote:
Grinch24 kaže: Pogledaj post

Ova rasprava je mlacenje prazne slame. To bi bilo otprilike kao kad bi ja pokusao nesto dokazivati na medicini a da nemam pojma ni m o medicini i onda medicinari kazu pa pricas gluposti i odi pogledaj u knjige pa cemo onda pricat a ja na to kazem a neee ja cu doci cistom logikom i matematikom do odgovora.
Pa htio si relativtizirazi vrijednosti. To se zove zamagljivanje logike. Pa sam ja krenuo u tom smjeru. Dva proizvoda možeš vrijednosno uspoređivati po produktivnosti radnika. Ali, tada još uvijek imaš stručnost radnika i angažirani kapital za proizvodnju. Mogao sam i to dodati, ali sam ti ostavio prostora za daljnje zamagljivanje.

Što se tiče stručnosti. Kako netko može reći da je stručnjak, ako svoje znanje ni u osnovnoj formi ne može prenijeti drugome. Drugo. Da li misliš da ćeš moći popraviti daljiinski upravljač, ako proučiš osnove elektrotehnike, digitalne integrirane krugove, mikroprocesore, elektrokemijske izvore napajanja, tehnologiju elektromaterijala. A slična literatura ti može zatrebati i kad bi želio popraviti radio aparat, mikser, itd. Tj. samo stručnjak iz šume literaure (teorija) i određeno količine prakse može ti kao laiku reći što bi trebao napraviti da zbilja riješiš problem.

Tema je fakat ozbiljna. Novac je jedan od temelj kapitalizma i važan u ekonomskim događanjima. Ako ne znamo od kud dolazi novi novac i zašto, kako ćemo moći u potpunosti shvatiti i ostale zakonitosti u ekonomici. Reći nekom da nema pojma o tome, a ne dati pravi odgovor je dosta neprofesionalno.

Matematika je egzaktna znanost, a ekonomija se koristi matematikom kao alatom. Isto kao fizika. U fizici čak možeš dokazati da ako objektu znaš brzinu imaš određenu netočnost u položaju i obratno. tkz. Teorija neodređenosti. Međutim, ako želiš reći da nemam pojma ili da nešto nije točno, opovrgni matematičke tvrdnje kao Somied. Dobro, malo sam zeznuo kad mu nisam odmah našao grešku. A bila je očigledna. Jer su jednadžbe nakon uvrštenja krivog rješenja izgledale bez veze.

Osim toga ja sam ograničio temu na dokazivanje potrebe dotoka novca te, ako nitko ne pobije dokaze drugim točnijim jednadžbama, time dokazati da dosadašnji potezi u RH vode zemlju u propast. Ili se i tu ne slažemo. Možda je baš ova situacija i ono što će slijediti idućih godina baš ono što nam treba.

Evo, ljudi se već 18 mjeseci ne mogu dogovoriti da li treba devalvirati ili ne valutu. Odgovor je naravno vidljivi iz mojih dokaza. Novca bi bilo i ne bi devalvirao kad bi svi stvarali (radili a ne samo uvozili i trgovali) i kad bi se za kumulirani profit države radila točna namjenska emisija kuna preko deficita proračuna. I naravno, kada nebi bilo super profita koji su nastali od pohlepe za novcem. A novi dokaz pohlepe imaš svaki tjedan. I čudiš se kaj sve tim ljudima pada na pamet da bi zgrnuli novac bez rada.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 22:16   #72
Quote:
somied kaže: Pogledaj post
O moj boze... Moj nacin na koji sam ti pokazao relaciju izmedju profita i deficita je potpuno ispravan. Imas tamo izvod gore, pa trazi gresku. Ali neces je naci.

Postoji bezbroj vrijednosti koji moze drzati u pocetnoj jednadzbi i to pri razlicitim odnosima izmedju profita i deficita/suficita. To mozes provjeriti uvrstavanjem vrijednosti.
Ako sad utvdiš da je tvoja izvedena jednadžba S točna, a moja A netočna onda moraš ponovo polagat matematiku. Tj. Moja vrijedi za svaku vrijednost "sume profita" da je jednaka "deficitu proračuna". A tvoja samo kada je "suma profita"=0. Ili bolje rečeno da nema ni deficita ni suficita proračuna proračuna.

A "Suma troškova svih subjekata" + "trošak države" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

S Suma troskova + profit + trosak drzave -2*profit = suma poreza + suma prihoda

Jednadžba A pokazuje da je u izoliranom sustavu suma svih prihoda (subjekata i države) jednaka sumi svih troškova (subjekata i države). I kao takva se ne može pobiti. Što je nekom prihod, drugom je rashod.

Neznam kako možeš objasniti jednadžbu S osim ako je suma profita=0.
Tada naravno deficit može bit k*profit. Bilo koji k uvijek daje deficit=0, jer je i profit=0. Po tebi ispada da bi djeljenjem profita sa deficitom dobio 2 ili bilo koji broj po volji. Matematički neispravno. 0/0 je neodređeno i ne može mu se ni u jednom trenutku dodjeliti određena vrijednost.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 22:17   #73
Od kud si to zakljucio pobogu? Moja vrijedi pod uvjetom da je -deficit = 2xprofit, sto sam pokazao.

U A ti fali profit i deficit, da bi drzala. Kako ti to mozes objasniti?
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 22:31   #74
Dokaz primjerom - U pravi sam

Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Od kud si to zakljucio pobogu? Moja vrijedi pod uvjetom da je -deficit = 2xprofit, sto sam pokazao.

U A ti fali profit i deficit, da bi drzala. Kako ti to mozes objasniti?
Objašnavam izjednačavanjem suma prihodovnih i rashodovnih strana. Evo primjera:

Subjekt -- 1 -- 2 -- 3 -- država -- opis državne stavke
--------------------------------------------
Prihod -- 3 -- 3 -- 3 -- 4 -- od poreza
Rashod -- 2 -- 2 -- 2 -- 7 -- troši na proizvode od subjekta

Suma Prihoda=9
suma rashoda=6
Profit subjekta=9-6=3

suma Prihoda + porezi = 13 = Suma rashoda + trošak države

Deficit države je 4-7= -3

Profit subjekata+ deficit države=3+-3=0

Jel o.k.? Radi se o je izoliranom sustavu. Jedini upliv je deficit proračuna plasiran preko viška potrošnje nad ubranim porezima.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 23:47   #75
Ali to ti vrijedi samo uz pretpostavku da je deficit = profit. Ne drzi generalno. Pogledaj formulu od koje si krenuo.

Ti si dokazivao sljedece... Krenuo si od identitete:

kruske + jabuke = kruske + jabuke

zatim si rekao:
U slucaju da su kruske = jabuke
imamo:
kruske + kruske = jabuke + jabuke
2 kruske = 2 jabuke / (*1/2)
dakle, kruske = jabuke. Sto znamo, jer smo to i predpostavili. A na osnovu toga si zakljucio da:
kruske + jabuke = kruske + jabuke samo ako su kruske = jabuke (sto je krivi zakljucak)

Vratimo se na osnovnu jednadzbu:
"Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" + "trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

100 + 20 + 30 + 10 = 40 + 120
160 = 160

Znaci, suficit od 10, profit 20. Iz toga zakljucujem da nema profita bez suficita drzave po tvojoj logici?
profit = 120 - 100 = 20 -> drzi
trosak drzave = porezi - deficit = 40 - 10 = 30 -> drzi

Tvoja pocetna jednadzba zapravo proizlazi iz sljedeceg:

1) trosak drzave = porezi - deficit (deficit ti uzimas negativan)
2) profit = bruto prihod - bruto rashod

Jednadzbe raspises kao:
1a) trosak drzave + deficit = porezi (to drzi)
2a) bruto rashod + profit = bruto prihod (i to drzi)

zbrajanjem 1a) i 1b) dobijemo tvoju pocetnu jednadzbu.

1) i 2) su nezavisne jednadzbe kako si ih ti postavio. Postoji beskonacno rijesenja ovih jednadzbi, za sve moguce ovisnosti deficita i profita koje zadovoljavaju sve tvoje uvjete.
Ako izaberes jedan specijalni slucaj, sto si ti napravio, naravno da ce pasati u jednadzbe. Medjutim, to niposto nije dokaz da to vrijedi samo ako vrijedi tvoj specijalni slucaj. Zapravo sam ti pokazao i da vrijedi u barem jos jednom slucaju. To je dosta da obori tvoju tvrdnju da nema profita bez deficita.

Tolko od mene.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2010., 23:55   #76
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Pa htio si relativtizirazi vrijednosti. To se zove zamagljivanje logike. Pa sam ja krenuo u tom smjeru. Dva proizvoda možeš vrijednosno uspoređivati po produktivnosti radnika. Ali, tada još uvijek imaš stručnost radnika i angažirani kapital za proizvodnju. Mogao sam i to dodati, ali sam ti ostavio prostora za daljnje zamagljivanje.
Ja sam postavio jednostavno pitanje. Nije moglo biti jednostavnije. Nije me zanimala produktivnost radnika, strucnost radnika niti angazirani kapital. Ja sam pitao jesu li obje obitelji imale koristi od trgovine koju su medusobno obavile. Da nisu imali korist onda sigurno nebi obavili razmjenu. Sigurno da je jedna od tih obitelji na gubitku onda nebi trgovali. Da ja smatram da kupnjom kile jabuka za 5 kn gubim sigurno ih nebi kupio. Ako pak odlucim kupiti kilu jabuka onda kazem da ta kila jabuka za mene vrijedi vise od 5 kn kao sto trgovac kaze da tih 5 kn vrijedi vise od njegove kile jabuka i razmjenom oboje ostvarujemo korist.

Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Što se tiče stručnosti. Kako netko može reći da je stručnjak, ako svoje znanje ni u osnovnoj formi ne može prenijeti drugome. Drugo. Da li misliš da ćeš moći popraviti daljiinski upravljač, ako proučiš osnove elektrotehnike, digitalne integrirane krugove, mikroprocesore, elektrokemijske izvore napajanja, tehnologiju elektromaterijala. A slična literatura ti može zatrebati i kad bi želio popraviti radio aparat, mikser, itd. Tj. samo stručnjak iz šume literaure (teorija) i određeno količine prakse može ti kao laiku reći što bi trebao napraviti da zbilja riješiš problem.
Ocekujes od ljudi da ti prenesu na forumu znanje od jedno par tisuca stranica koje su procitali i naucili i uz par stotina sati predavanja? Ne samo to nego nakon sto ti je hrpa ljudi lijepo objasnila da trgovinom, osim u rijetkim slucajevima npr trzista opcija i futuresa ili kockanja, jedan ne gubi a drugi dobiva ti i dalje brazdis po svome i padas na prvoj lekciji ponude i potraznje na prvoj stranici osnova ekonomije a bavio bi se makroekonomijom i novcem.

Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Tema je fakat ozbiljna. Novac je jedan od temelj kapitalizma i važan u ekonomskim događanjima. Ako ne znamo od kud dolazi novi novac i zašto, kako ćemo moći u potpunosti shvatiti i ostale zakonitosti u ekonomici. Reći nekom da nema pojma o tome, a ne dati pravi odgovor je dosta neprofesionalno.
Imas HNB koji vrsi primarnu emisiju ili primarni novac preko operacija na otvorenom trzistu kao recimo vrijednosnih papira FED. Sekunadarnu emisiju preko monetarnog multiplikatora vrse banake. Recimo HNB nastampa 1000 kn i kaze da je obavezna stopa rezerve 20%. Lova zavrsi u banci PBZ i polozis depozit od tih 1000 kn i PBZ upise tvojih 1000kn, 200 kn polozi kao obaveznu rezervu i izda 800kn kredita nekom i tako smo s pocetnih 1000 kn dosli na 1800 i kako se banke izredaju doci cemo do 5000kn ukupno love.

Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Matematika je egzaktna znanost, a ekonomija se koristi matematikom kao alatom. Isto kao fizika. U fizici čak možeš dokazati da ako objektu znaš brzinu imaš određenu netočnost u položaju i obratno. tkz. Teorija neodređenosti. Međutim, ako želiš reći da nemam pojma ili da nešto nije točno, opovrgni matematičke tvrdnje kao Somied. Dobro, malo sam zeznuo kad mu nisam odmah našao grešku. A bila je očigledna. Jer su jednadžbe nakon uvrštenja krivog rješenja izgledale bez veze.
Moras znati koristiti matematiku u ekonomiji. Kad napises identitet dakle jednadbu onda ona mora biti smislena. Kad nesto pretpostavis onda to mora biti smisleno. Ne mozes napisati banana + jaje = auto i dokazati da je banana = auto - jaje.
Grinch24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2010., 00:35   #77
Ispravka u primjeru

Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Ali to ti vrijedi samo uz pretpostavku da je deficit = profit. Ne drzi generalno. Pogledaj formulu od koje si krenuo.

Ti si dokazivao sljedece... Krenuo si od identitete:

kruske + jabuke = kruske + jabuke

zatim si rekao:
U slucaju da su kruske = jabuke
imamo:
kruske + kruske = jabuke + jabuke
2 kruske = 2 jabuke / (*1/2)
dakle, kruske = jabuke. Sto znamo, jer smo to i predpostavili. A na osnovu toga si zakljucio da:
kruske + jabuke = kruske + jabuke samo ako su kruske = jabuke (sto je krivi zakljucak)

Vratimo se na osnovnu jednadzbu:
"Suma troškova svih subjekata" + "Suma profita svih subjekata" + "trošak države" + "Deficit proračuna" = "Suma svih ubranih poreza" + "Suma svih bruto prihoda"

100 + 20 + 30 + 10 = 40 + 120
160 = 160

Znaci, suficit od 10, profit 20. Iz toga zakljucujem da nema profita bez suficita drzave po tvojoj logici?
profit = 120 - 100 = 20 -> drzi
trosak drzave = porezi - deficit = 40 - 10 = 30 -> drzi

Tvoja pocetna jednadzba zapravo proizlazi iz sljedeceg:

1) trosak drzave = porezi - deficit (deficit ti uzimas negativan)
2) profit = bruto prihod - bruto rashod

Jednadzbe raspises kao:
1a) trosak drzave + deficit = porezi (to drzi)
2a) bruto rashod + profit = bruto prihod (i to drzi)

zbrajanjem 1a) i 1b) dobijemo tvoju pocetnu jednadzbu.

1) i 2) su nezavisne jednadzbe kako si ih ti postavio. Postoji beskonacno rijesenja ovih jednadzbi, za sve moguce ovisnosti deficita i profita koje zadovoljavaju sve tvoje uvjete.
Ako izaberes jedan specijalni slucaj, sto si ti napravio, naravno da ce pasati u jednadzbe. Medjutim, to niposto nije dokaz da to vrijedi samo ako vrijedi tvoj specijalni slucaj. Zapravo sam ti pokazao i da vrijedi u barem jos jednom slucaju. To je dosta da obori tvoju tvrdnju da nema profita bez deficita.

Tolko od mene.

Ma krivo su uzeo predznak za deficit. Evo točnog rezultata.

100 +20 + 30 -20 = 10 + 120

20-20=0 Profit + deficit

I moj primjer je bio o.k. Zašto nisi primjetio da je tamo deficit negativan. U prilogu je elegantan matematički dokaz u samo 5 redova.
Attached Images
File Type: gif DokazDeficita.gif‎ (7.1 KB, 129 views)
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2010., 00:42   #78
Nisam uzeo krivi predznak za deficit... Racunao sam sa suficitom. A to je negativni deficit.

Pokazao sam da mozes imati suficit i raditi sa profitom.
__________________
“To die hating them, that was freedom.”
somied is online now  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2010., 00:57   #79
Thumbs down Sori, opet nije točno

Quote:
somied kaže: Pogledaj post
Nisam uzeo krivi predznak za deficit... Racunao sam sa suficitom. A to je negativni deficit.

Pokazao sam da mozes imati suficit i raditi sa profitom.
Ma dobro, promjenio si primjer, ali opet greška koju uporno ponavljaš. U zatvorenom sustavu svi primitci su u zboju jednaki svim troškovima i to ti ne štima.

Bruto prihod+ porez=120+40=160
suma troškova + trošak države = 100 + 30=130

Tu imaš 30 nezatvorenih kuna

Daj pogledaj priloženi gif. Sve je jednostavno i lako.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.01.2010., 01:17   #80
Quote:
Grinch24 kaže: Pogledaj post
Moras znati koristiti matematiku u ekonomiji. Kad napises identitet dakle jednadbu onda ona mora biti smislena. Kad nesto pretpostavis onda to mora biti smisleno. Ne mozes napisati banana + jaje = auto i dokazati da je banana = auto - jaje.


Dakle. Somied još uvije pokušava uz greške relativizirati moj matematički dokaz. Opet, pogrešim i ja, ali ovaj dokaz sam proučavao cijeli dan i utvrdio da je ispravan. Možda sam ga malo nespretno dokazivao, pa se otvorilo prostora za relativiziranje rezultata. Zbog toga sam u predhodnom postu dodao kratak i 100 točan izvod. Bazira se na dvije jednadžbe koje su točne. Zbrajanjem i oduzimanjem jednadžbi se dobije rezultat koji se može zatim preko utjecaja varijabli koristiti za izvođenje zaključaka o primarnoj emisiji i njenoj vezi sa profitom te logički zaključiti da se deficit proračuna ne bi trebao financirati iz kredita jer vodi u propast.

Inače, već ti je prva tvrdnja "banana + jaje = auto" neistinita pa ne možeš na njoj bazirati ovu drugu. Kod mene je situacija da su sve početne tvdnje po mat. modelu istinite. Samo sam napravio dozvoljene operacije i reducirao nepoznanice. Pogledaj priloženi gif od prije. U mat. modelu se ne koristim sekundarnom emisijom jer bazu treba postaviti na čvrstim osnovama i onda je nadograditi. Inače me ne zanima bavljenje kreditnom politikom, jer u ovoj sitaciji nikavo bavljenje kreditima nas ne spašava, ako ne shvatimo da nam fali 14 godina primarne emisije.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 09:29.