Hrvatska autohtona kuhinja

[Dora K]

Fala Magor, ali ja fakat ne volim presvuršt (tlačenicu). Inače, to mora bit njemačkog porijekla, ludi su za tim, imaju na ponudi bar 20 vrsta u najjeftinijim dućanima. A i ime mi vuče na nekakvu stlačenu kobasicu.

Čuj, kuhate li vi kotlovinu i jela ispod peke?

[Dora K]

Na području sjeverne Italije, u selima, nekad je, kao i u Istri, svaka kuća imala ili ognjišće (ciripnju) u velikoj kuhinji ili krušnu pećicu koja je bila izgrađena izvan kuće. Ak odeš ko turist i prošećeš malo, možeš se i sam uvjeriti. Ispod ciripnje se prvenstveno pekao kruh, a zatim krumpiri, meso i riba. Mamina sestrična koja živi u Torinu u jednoj takvoj obnovljenoj starinskoj kući, još uvijek ima ciripnju i kad su velike fešte kuha jela ispod peke. Mi imamo ciripnju u noninoj kući

Našla sam da Aboriđini imaju peku, ali oni ispod nje peku crve... EEEEK!

[Magor]

Dora K kaže:

Inače, to mora bit njemačkog porijekla, ludi su za tim, imaju na ponudi bar 20 vrsta u najjeftinijim dućanima. A i ime mi vuče na nekakvu stlačenu kobasicu.

Da. Tako je.
Štangli (slana kiflica), bejgli (kolač od maka ili oraha), švargli, ringli (sardela) su švapske riječi.

Dora K kaže:

Čuj, kuhate li vi kotlovinu i jela ispod peke?

To je teško pitanje. Što znači kotlovina? Neki roštilj?

[Jalnuški Diletant]

Magor kaže:

To je teško pitanje. Što znači kotlovina? Neki roštilj?

Ispod (u onom malom metalnom dijelu što se nazire) je vatra.

A može i ovako...

I još malo iz bolje perspektve...

[revolution]

Dora K kaže:

P.S.
Meni je hrana puno ukusnija otkako sam se odvikla od Vegete, hrana ima različite okuse! WEEEEEEEE!!!!!

to svakako!

uostalom kad sam probala sarmu iz zepter lonca nisam mogla vjerovat kaj sve hrana aromatično- ima u sebi

inače, kuhanje/pripremanje hrane uz sol, papar, češnjak, lovor, peršun ..eventualno uz šniticu špeka da zamiriši - TO JE HRANA a ne vegete twist fant *****palac praškovi kemija

inače, kad spominjete peku -moj susjed jedan, Dalmoš inače je to instalirao kod sebe doma (jer kod nas je peka- ono pojam za pečenje mesine na onom big tanjuru)..i daklem taj dida peče KRUH ISPOD PEKE

pa ja bih samo to mogla jest, stvarno je poseban okus, finije i od kruha iz krušne peći

[Magor]

Jalnuški Diletant kaže:

Ispod (u onom malom metalnom dijelu što se nazire) je vatra.

A može i ovako...

I još malo iz bolje perspektve...

Hvala Jalnuški! Treći pogodak na Google-u.

Mi pećemo u vrtu sa diskovima za tanjirače. Nije šala!

[d@d@]

Magor kaže:

Da. Tako je.
Štangli (slana kiflica), bejgli (kolač od maka ili oraha), švargli, ringli (sardela) su švapske riječi.



To je teško pitanje. Što znači kotlovina? Neki roštilj?

Vino, češnjak, luk, paprike-svježe, meso - više vrsta - obavezno svinjske krmenadle ili vratina + kobase, piletina, zečetina što sve gazda ima.

Šnicle se prvo zapeku na rubu tanjura, u dnu se podinsta povrće zalije vinom i onda se meso dokuhava u tom umaku. Servira se na šniti kruha - pravo jelo za derneke.

Vrste i omjeri povrća koje se dodaje u kotlovinu ovisi o kraju. Kod nas ide samo luk i češnjak, ali u Pokupskom kraju stavljaju i paprike, paradajza, mrkve.. i isto je dobro.

Vino treba biti bijelo, bolje je kiselkasto - kontinentalnog porijekla.

[Jalnuški Diletant]

Magor kaže:

Hvala Jalnuški! Treći pogodak na Google-u.

Mi pećemo u vrtu sa diskovima za tanjirače. Nije šala!

Jalnuški Diletant kaže:

I što je s kotlovinom (tanjuračom)?

I mi isto...

[polly]

d@d@ kaže:

Vino, češnjak, luk, paprike-svježe, meso - više vrsta - obavezno svinjske krmenadle ili vratina + kobase, piletina, zečetina što sve gazda ima.

Šnicle se prvo zapeku na rubu tanjura, u dnu se podinsta povrće zalije vinom i onda se meso dokuhava u tom umaku. Servira se na šniti kruha - pravo jelo za derneke.

Vrste i omjeri povrća koje se dodaje u kotlovinu ovisi o kraju. Kod nas ide samo luk i češnjak, ali u Pokupskom kraju stavljaju i paprike, paradajza, mrkve.. i isto je dobro.

Vino treba biti bijelo, bolje je kiselkasto - kontinentalnog porijekla.

mi obrnuto, prvo se krmići dinstaju u povrću (luk, paprika, paradjaz, malo češnjaka) zatim zapeku na rubu sa još nakratko uvale u umak u koji se ulije vino (bijelo da, ali kiselo nikako šteta truda i mesa ako ga vino pokvari)
najveći hit je krumpir koji se oguljen i narezan na štapiće prvo prokuha u loncu a onda zgotovi u tanjuru, njega prvog pojedu

negdje koncem ljeta smo izmjenjivali iskustva s kotlovinom

[d@d@]

Ovo će izazvat dualne ocjene, ali nađoh u kuharici iz 1943. školski udžbenik ženske škole - na žalost fale mi korice da pročitam autora:

Rižoto sa slezenom: (isprobano sa heljdom)
na poprženi luk se doda protisnuta slezena ili strugana nožem. Nakon što se podinsta doda se pola juhe pola vode i doda heljdina kaša ili ječam. Treba miješati da se ne zaljepi. Pred kraj se doda malo majurana.

Panirano vime: (nije isprobano, ali u planu je)
Očišćeno vime se namače jedan sat u hladnoj vodi. Zatim se skuha u slanoj malo zakiseljenoj vodi s povrćem za juhu. (3-4 sata). Nakon toga se vime stisne u preši za šunke ili između dvije daske preko noći. Sutra se izreže na trakice i poha u jaju i mrvicama.

Salata od volovske gubice: (nije isprobano - malo mi se čini hrskavičasto nije u planu)
Očišćenu gubicu (odnosi se na sam dio nosa) skuhamo s povrćem za juhu. Kuhnu gubicu stisnemo preko noći kao gore. Hladno izrežemo na male ploške i spremimo kao goveđu salatu sa lukom, octom, soli i paprom.

[revolution]

budeš isprobala te recepte?

plz, napiši poslije.

[d@d@]

revolution kaže:

budeš isprobala te recepte?

plz, napiši poslije.

Gubec ne bum, mrzim hrskavice i u krvavicama, u stvari jedem samo one koje sama radim, a vime bi, ali niko ne kolje krave zadnjih 2-3 godine u mom kvartu, a tog po dućanima baš i nema.

Mislim da smo i sireve preskočili, ima nekoliko vrsta koje su dobile status autohtonih jela. Prge iz međimurja, paški sir,...

Inače krvavice su engleski black puding.

[cheff]

moje babe su meni spremalle sljedeca jela ,sad bas neznam da su sva autohtona ali da vidimo

varivo od buce
slatka strudla od buce (radi se od crvene buce)
bucnica
varivo od krastavaca
cvarkovnjace
strukle
saran iz pecnice..imitacija sarana na rasljama
krvavice
kuruznjace..kobasice sa kukuruznim brasnom
pekmez od zelenih rajcica

evo ovo su samo neka jela koje sam morao njupati kad sam bio mali i dok nisam naucio kuhati

[iwoa]

x-type kaže:

koje je prema vama najautohtonije hrvatsko jelo? meni su nekak mlinci. njih stvaro ne moš nać ni u jednoj drugoj kuhinji svijeta.

ja ih u Njemačkoj kupim pod "beskvasni kruh"

[Dora K]

iwoa kaže:

ja ih u Njemačkoj kupim pod "beskvasni kruh"

U kojem dućanu? Kak se dućan zove?

[x-type]

iwoa kaže:

ja ih u Njemačkoj kupim pod "beskvasni kruh"

si sigurna da su to baš mlinci? ja sam isto taj beskvasni kruh znao kupit, ali nije sličilo na mlince, prije na neki hrskavi bljutavi vafl. ali ih sigurno ne pripremaju tako da ih pofure i zapeku u masti od pečene race!

nosad sam se sjetio i štrudle (mi je zovemo gibanica, a ono što je inače gibanica, nama je buhtlštrudla ili dizana gibanica) sa repom i makom, to djeluje dosta autohtono. i bučnica.

[iwoa]

Dora K kaže:

U KOJEM DUĆANU? KAK SE DUĆAN ZOVE?

Ne znam u kojoj si pokrajini Kod mene u Hessenu imaš HL-ove koje sad preimenuju masovno u "minimal-e" , za koje ne znam, opet, dokle sežu

Uglavnom blijedo žuta kutija s prozorčićem, među ostalom tjesteninom.
Malo jesu bljutavi, moraš ih malo više posoliti

Ali...ustvari se može naći i mlinaca HR proizvodnje ako zaviriš na neku tržnicu potraži kakav štand s hr proizvodima
ili u turskim dućanima isto lako moguće

[Zavelim]

Teško je naći jelo koje se samo kod nas sprema. Recimo soparnik je neka vrsta pite zeljanice, no ono što ga čini posebnim je spremanje na kominu. U stvari mogli bi reći kako je spremanje jela na kominu ili ispod peke autohton, a sad što se sve peče ispod nje tko li će ga nabrojati. Na primjer danas skoro svako pečenje mesa ispod peke kao glavni prilog ima krumpire. No kako su pekli prije krumpira, a to nije bilo tako davno (krumpiri se u Dalmaciji šire s francuskom vlašću)? Pečenje ispod peke je ostavština ilirskih vremena.

Onda sirevi. Pa svaki domaći sir je autohton jer klima, reljef, vrsta ovaca, trave pridonose nekakvoj razlici u okusu. Kao sam način izrade mislim da je izrada sira iz mišine dosta orginalan način pravljenja sira.

Je li janje na ražnju autohton recept? Čisto sumnjam kako Delmati koji su po ovcama dobili ime nisu znali nabiti janje na ražanj i ispeći ga na vatri. Dakle to je autohtono, ali i široko rasprostranjeno ne baš orginalno jelo. Ražanj je jedna od najstarijih još paleolitskih kulinarskih alatki. Zato i jest meso s ražnja bez ikakvih posebnih dodataka (osim soli) jelo nad jelima. Koliko smo ga desetina tisuća generacija jeli taj nam se okus i miris već uvukao u genetski kod.

Autohtona jela su automatski i jela od autohtonih biljnih i životinjskih vrsta kojih nema u drugim krajevima svijeta. Tako je tu raštika, gaovice, endemska mekousna pastrva, ljutika... Puževi spremljeni ispod peke ili na ljutiki sigurno se ne mogu naći nigdi drugdje jer jednostavno ni peke ni ljutike nema nigdje drugdje.

[d@d@]

Zavelim kaže:

Je li janje na ražnju autohton recept? Čisto sumnjam kako Delmati koji su po ovcama dobili ime nisu znali nabiti janje na ražanj i ispeći ga na vatri. Dakle to je autohtono, ali i široko rasprostranjeno ne baš orginalno jelo. Ražanj je jedna od najstarijih još paleolitskih kulinarskih alatki. Zato i jest meso s ražnja bez ikakvih posebnih dodataka (osim soli) jelo nad jelima. Koliko smo ga desetina tisuća generacija jeli taj nam se okus i miris već uvukao u genetski kod.

Ovo moram prokomentirat.

Moja baba, vidi avitar je bila fina Praška cura, koja je sa Sokolom završila u Brelima i upecala si galeba, dalmoša. I sad kad se ona udavala onda su joj familija, češka (po struci mesari) rekli di ćeš tamo tamo peku janjca cijelog na ražnju to su barbari.

[Jalnuški Diletant]

d@d@ kaže:

Ovo moram prokomentirat.

Moja baba, vidi avitar je bila fina Praška cura, koja je sa Sokolom završila u Brelima i upecala si galeba, dalmoša. I sad kad se ona udavala onda su joj familija, češka (po struci mesari) rekli di ćeš tamo tamo peku janjca cijelog na ražnju to su barbari.

Barbar, predmet barbarstva i prigodna pjesmica:

TUŽNA PRIČA O SELU
Nisan Radu čuje rode, ima barem dvamiseca
Još san mu i unda reka : ''Ubić' te ki zeca!''
E,e unda, kad mi je džoing na sto meknije
Ja s'n se samo prinije i jope reka : '''Es' se s pameti smetnije!?''
Veli muč Rade, slušaj, to ti je ključ budućnosti
Najbolje je sad početi dok imamo mogućnosti
Ma kak'e mogućnosti odma s'n ga plesnije
Pa'j priko stol'ce, a ja kil janjetine nasto' meknije
''Gub' mi se s očiju drogašu!!!'', odma san mu reka
Da se nis' ni u ludilu pojavije kad buden peka.
( pravo s' mu reka ned'ljemi. Elde 'esn…)

REF:

Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni!
S kin, s čin? S kapulicon mladon!


Ka's mi Mile to reka nis'n moga ni ist' spavat
Od puste muke s'n oča kolo vrta okopavat
Ispuvala me bura, odma me i glava zabolila
Veljo ''Iđen kući pop'ti edno dva tri andola!''
Doša s'n kući andola rode ni zalik nema
Al dobroj' bar vidin eno mate' večeru sprema
''Pogledaj de to po škabelićin po papirin, molin te Krešo!!!''
''Čekaj ćaća evo baba kuva janjetinu lešo!!''

Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni!
S kin, s čin? S kapulicon mladon!


Posolije, popaprije, privrnije, okrenije
Na ražanj nabije i sve dobro pripremije
Došjo j' po sela sve se lipo soli
Ma mene t' diko još uvik glavurda boli
Vidin Brašo za papršnjak moli. Veli Rade : ''Još uvik glava boli!? Evo de ti andoli!!''
Daj t'i, čet', pe', šest sve i' šišnen doli, zalijen čašon vina i više ne boli.

Kakve s'ti ovo tablete, diza b' sam palete
Ned'lje t' svete, šaltan do brzine pete

Što s' mu to podvalije Rade ruke t' se osušle, prikinle prikopolak, vrane t' glavu izbuš'le
O guje te uguš'le, zmije te klale, babe te nesrićon zvale, oči t' iz glave ispale
Vidin Rade isprid mene protrča, ki konj izbalotije oči
''Rade koči, koči! Nediljko vina de mu natoči!!''
Veli: ''Neće moći, već je dehidrira!''
''O sriću mu vrag odnije, Rade ga j' nadogira!!''

Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni!
S kin, s čin? S kapulicon mladon!


Tu se priča bliži kraju, eno Radi imfuziju daju,
Ništa više diko nije isto u mon zavičaju
Nije više Rade što po selu tuke krade,
A ni današnje mlade nemo'š natirat da rade
A janjetina se idalje vrti, neki živi a neki mrtvi
A boduli rode ostaju škrti
Pa kaže.....Koga čega, janjetine. Komu čemu, meni.
S kin, s čin, s kapulicon mladon….


Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni! ×2
S kin, s čin? S kapulicon mladon!