Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 14.07.2017., 14:38   #21
Quote:
Kalijaga kaže: Pogledaj post
Trebali bi ovu temu preimenovati Povijest političkog djelovanja u komunističkim državama 1945-1990. ili barem dio postova nevezanih za DDR prebaciti u novu temu.

Sent from my SM-J710F using Tapatalk
Bolje otvori novu temu.
I mene zanima, pa mi pošalji PM kada otvoriš.
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.07.2017., 16:22   #22
Kalijaga nemoj slušati ovog ultra desničara

Samo ti ovdje piši, sve više i više novih i zanimljivih stvari saznajem tu
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.07.2017., 18:48   #23
Mihaile, nastavit cu pisat o DDR-u ovdje.

Ali nemoj mi etiketirati MC-a. Istina Ima konzervativne desne stavove s kojima se ne slazem ali daleko je on od ultradesnicara. A zna normalno i kulturno raspravljati.
__________________
girugamesh!
Kalijaga is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2017., 17:20   #24
Quote:
Mihail Suslov kaže: Pogledaj post
Znam da su mogli biti birani članovi koji nisu bili članovi Partije, ali čisto me interesira sjeća li se netko jeli se mijenjao zakon 1989. ili je prilikom osnivanja prve opozicijske stranke HSLS to bilo legalno?
Bilo je polulegalno, naime, ovisilo je puno o tome, kako se propisi tumače. Naćelno, preko SSRN je moglo postojati i više stranaka (kako je i postojalo na početku, formalno - 1945. i nije bila "Komunistička partija" na izborima, nego "Narodni front").

Godinu dana ranije takav veliki javni skup kao što je bilo osnivanje Hrvatskog socijalno-liberalnog saveza ne bi mogao dobiti dozvolu da se legalno održi. HSLS je formalno pristao na to, da traži legalizaciju unutar tadašnjeg Socijalističkog Savezar Radnog Naroda Hrvatske, kao "udruženje građana". HDZ to nije htio, pa je osnovan kriomice, ali vlasti nisu reagirale. Također, da nova organizacija počne odmah djelovati, iako formalno nije logalizirano. Onda se ta situacija vukla kao neriješena slijedećih pola godine, uz stvaranje niza novih malih i većih organizacija.

Takvo je stanje trajalno neko vrijeme. Konačno su u veljači 1990. donesene promjene Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana (u isto vrijeme kad i promjene zakona o izborima), kojim je omogućeno slobodno samoorganiziranje, tako da je trebao samo formalni postupak registracije a ne nekakvo odobrenje. (Taj zakon pak još nije poznavao poseban status političkih stranaka. To je doneseno kasnije. "Udruga" je viši rodni pojam, stranke su poseban oblik udruge građana, kao što posebne statuse imaju i sindikati, vjerske udruge idr..)

Puno drugih su tada tako polulegalno djelovali. Zanimljiva anegdota jest, da je 1987. u Splitu osnovano udruženje građana "Zelena akcija", u kojem je bilo niz poznatih intelektualaca (koji su se kasnije razišli na razne političke strane). Oni nisu htjeli tražiti formalnu legalizaciju - rekli su, da kao udruženje građana imaju pravo slobodno djelovati, na osnovu općih načela Ustava da postoji pravo na slobodno udruživanje. I onda je ZA, 1988. ili 1989, dobila, onak formalno ilegalna, nagradu "Sedam sekretara SKOJ-a" za svoje djelovanje.

Uglavnom, da bi se omogučila sloboda udruživanja, medija, javnog okupljanja idr, pa konačno i slobodni izbori, nije bilo potrebno stupokom promijeniti cijeli sistem, nego samo donijeti nekoliko promjena u zakonima i zanemariti neke druge zakonske odredbe. HDZ je onda kao pobjednik izbora krenuo u stvaranje potpuno novog sustava, sa strašću koja je nažalost često bila i rušilačka, odnosno rušila je i ono što je bilo dobro i faktički uvelike učvrsćivala vlast jedne stranke, koja je preuzela poluge koje je ranije koristio SKH i koristila ih pojačanim intenzitetom.
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is online now  
Odgovori s citatom
Old 17.07.2017., 16:56   #25
Da, zapravo se sve svodilo na neke zakonske i političke akrobacije i lukavstva a li eto bilo je ipak nekakvog prostora za "provlačenje" barem u 1989. godini

on topic: ne razumijem Njemački pa me zanima jel moguće da je ovaj crtić bio u Istočnoj Njemačkoj? Ili je se radi o zapadnom CDU

https://www.youtube.com/watch?v=4vO90GVGGJk
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.07.2017., 10:19   #26
Radi se o propagandnom spotu zapadnonjemačkog CDU-u za opće izbore 1957. U principu govori se kako se doduše lako može preći granica između dvije Njemačke, no čim se to učini osjeti se razlika. Dok se posvuda mogu vidjeti slični slogani na njemačkom. Još uvijek je tamo Njemačka ali se čovjek osjeća strancem. Pogleda li se lijevo ili desno ostaje se bez daha. Osjeti se nesloboda (u spotu predočena sveprisutnom neprijateljski nastrojenom policijom i vojskom). Povratkom u zapadni dio sav taj negativni osječaj nestaje i posvuda se osjeti sloboda (predočena nasmijanm ljudima, punim izlozima i izborom). Na kraju spota se poziva glasače da glasuju za očuvanje slobode. U zadnjoj sekundi kadra vidi se fotografija njemačkog kancelara i šefa CDU-a Konrada Adenauera s drugim demokršćanima dok je u pozadini zapadnonjemačka zastava.

Ovaj crtić nije mogao biti prikazan u Istočnoj Njemačkoj zato što se radilo o zapadnonjemačkom CDU-u. Inače opći izbori u DDR-u 1950-tih održani su 1950, 1954. i 1958.
__________________
girugamesh!
Kalijaga is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.07.2017., 19:22   #27
Quote:
Kalijaga kaže: Pogledaj post
Radi se o propagandnom spotu zapadnonjemačkog CDU-u za opće izbore 1957. U principu govori se kako se doduše lako može preći granica između dvije Njemačke, no čim se to učini osjeti se razlika. Dok se posvuda mogu vidjeti slični slogani na njemačkom. Još uvijek je tamo Njemačka ali se čovjek osjeća strancem. Pogleda li se lijevo ili desno ostaje se bez daha. Osjeti se nesloboda (u spotu predočena sveprisutnom neprijateljski nastrojenom policijom i vojskom). Povratkom u zapadni dio sav taj negativni osječaj nestaje i posvuda se osjeti sloboda (predočena nasmijanm ljudima, punim izlozima i izborom). Na kraju spota se poziva glasače da glasuju za očuvanje slobode. U zadnjoj sekundi kadra vidi se fotografija njemačkog kancelara i šefa CDU-a Konrada Adenauera s drugim demokršćanima dok je u pozadini zapadnonjemačka zastava.

Ovaj crtić nije mogao biti prikazan u Istočnoj Njemačkoj zato što se radilo o zapadnonjemačkom CDU-u. Inače opći izbori u DDR-u 1950-tih održani su 1950, 1954. i 1958.
Kako je to izgledalo sa tv signalom, jesu li mogli u istočnom Berlinu gledati zapadne kanale?
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.07.2017., 20:53   #28
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Kako je to izgledalo sa tv signalom, jesu li mogli u istočnom Berlinu gledati zapadne kanale?
I mene zanima to. Ako su i mogli bilo bi zanimljivo znati kako su gledali na to. Da li kao na "zapadnjačku propagandu " koja je usmjerena neprijateljski prema njihovom "pravednijem" društvu ili drugačije nekako..

PS: MC bio mi je loš dan pa sam reagirao onako sa etiketiranjem. Znam da nije opravdan izgovor ali eto, moje isprike!
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.07.2017., 20:55   #29
Quote:
Kalijaga kaže: Pogledaj post
Radi se o propagandnom spotu zapadnonjemačkog CDU-u za opće izbore 1957. U principu govori se kako se doduše lako može preći granica između dvije Njemačke, no čim se to učini osjeti se razlika. Dok se posvuda mogu vidjeti slični slogani na njemačkom. Još uvijek je tamo Njemačka ali se čovjek osjeća strancem. Pogleda li se lijevo ili desno ostaje se bez daha. Osjeti se nesloboda (u spotu predočena sveprisutnom neprijateljski nastrojenom policijom i vojskom). Povratkom u zapadni dio sav taj negativni osječaj nestaje i posvuda se osjeti sloboda (predočena nasmijanm ljudima, punim izlozima i izborom). Na kraju spota se poziva glasače da glasuju za očuvanje slobode. U zadnjoj sekundi kadra vidi se fotografija njemačkog kancelara i šefa CDU-a Konrada Adenauera s drugim demokršćanima dok je u pozadini zapadnonjemačka zastava.

Ovaj crtić nije mogao biti prikazan u Istočnoj Njemačkoj zato što se radilo o zapadnonjemačkom CDU-u. Inače opći izbori u DDR-u 1950-tih održani su 1950, 1954. i 1958.
Da i preptostavljao sam da se radi o zapadnonjemačkom CDU. Nekako bi mi bilo bizarno da se tako nešto moglo emitirati u DDR.
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.07.2017., 21:33   #30
Quote:
Mihail Suslov kaže: Pogledaj post
PS: MC bio mi je loš dan pa sam reagirao onako sa etiketiranjem. Znam da nije opravdan izgovor ali eto, moje isprike!
OK, nema frke.
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.07.2017., 00:33   #31
@MC & MS
Quote:
Mihail Suslov kaže: Pogledaj post
I mene zanima to. Ako su i mogli bilo bi zanimljivo znati kako su gledali na to. Da li kao na "zapadnjačku propagandu " koja je usmjerena neprijateljski prema njihovom "pravednijem" društvu ili drugačije nekako..
Po onome što se može naći na netu, bilo je tu svega i svačega. Prvobitno vlasti DDR-a su pokušali na sve moguće načine onemogućiti gledanje programa, zapadnonjemačkih TV kanala. Pokušali su ometati TV signale ARD-a i ZDF-a, režimska Slobodna Njemačka Mladež je 1960tih uništavala improvizirane antene kojima su građani hvatali zapadnonjemačke TV. Kada je SRNj prešla na novi PAL sustav, DDR to nije uradio kako bi otežao prijam signala. U konačnici ništa od navedenog nije pomoglo, pa Honneker i drugovi krenuli s poboljšanjem programa kako bi konkurirali zapadnjacima. U segmentu informativnog programa bili su neuspješni i tu su istočni Nijemci radije gledali ARD-a i ZDF-a. S druge strane zabavna produkcija istočnonjemačkog DFF-a je bila gledanija od zapadnonjemačke.

Što se tiče pokrivenosti signalom, u svim područjima DDR-a osim Dresdena, sjeveroistočnih i jugoistočnih rubnih područja dobro su se hvatale zapadne TV i radio stanice.

Tu naravno treba spomenuti cenzuru na DFF-u. Npr. smatra se da su događaji na Tiananmenskom trgu u Pekingu 1989. iniciralo kasnije revolucije u istočnoj Europi. To građani DDR-a nisu mogli vidjeti na DFF-u ali su mogli na ARD-u i ZDF-a. Izvještaji o Gorbacovljevim sastancima, govorima, o perestrojki I glasnosti bili su cenzurirani.



Sent from my SM-J710F using Tapatalk
__________________
girugamesh!
Kalijaga is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2017., 01:05   #32
u RUM bilo cenzurirano da je pao Berlinski zid, to vidjeli oni koji su hvatali JRT
__________________
Under the same sky
manchild is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 15:09   #33
Quote:
manchild kaže: Pogledaj post
u RUM bilo cenzurirano da je pao Berlinski zid, to vidjeli oni koji su hvatali JRT
Ovo podebljano, pretpostavljam da se radi o nekoj radioteleviziji, ali kojoj
Nosonja_ is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 18:20   #34
Quote:
Kalijaga kaže: Pogledaj post
@MC & MS


Po onome što se može naći na netu, bilo je tu svega i svačega. Prvobitno vlasti DDR-a su pokušali na sve moguće načine onemogućiti gledanje programa, zapadnonjemačkih TV kanala. Pokušali su ometati TV signale ARD-a i ZDF-a, režimska Slobodna Njemačka Mladež je 1960tih uništavala improvizirane antene kojima su građani hvatali zapadnonjemačke TV. Kada je SRNj prešla na novi PAL sustav, DDR to nije uradio kako bi otežao prijam signala. U konačnici ništa od navedenog nije pomoglo, pa Honneker i drugovi krenuli s poboljšanjem programa kako bi konkurirali zapadnjacima. U segmentu informativnog programa bili su neuspješni i tu su istočni Nijemci radije gledali ARD-a i ZDF-a. S druge strane zabavna produkcija istočnonjemačkog DFF-a je bila gledanija od zapadnonjemačke.

Što se tiče pokrivenosti signalom, u svim područjima DDR-a osim Dresdena, sjeveroistočnih i jugoistočnih rubnih područja dobro su se hvatale zapadne TV i radio stanice.

Tu naravno treba spomenuti cenzuru na DFF-u. Npr. smatra se da su događaji na Tiananmenskom trgu u Pekingu 1989. iniciralo kasnije revolucije u istočnoj Europi. To građani DDR-a nisu mogli vidjeti na DFF-u ali su mogli na ARD-u i ZDF-a. Izvještaji o Gorbacovljevim sastancima, govorima, o perestrojki I glasnosti bili su cenzurirani.
Zanimljivo je to. Što više tehnologija napreduje to represivni aparat mora biti nekako sofisticiraniji.

Quote:
Nosonja_ kaže: Pogledaj post
Ovo podebljano, pretpostavljam da se radi o nekoj radioteleviziji, ali kojoj
A čemu to, dobro ti znaš koja radiotelevizija je to
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 18:26   #35
Quote:
Mihail Suslov kaže: Pogledaj post



A čemu to, dobro ti znaš koja radiotelevizija je to
zaista ne znam, može li mi ko reći koja je to radiotelevizija?
Nosonja_ is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 07:12   #36
DDR - jedina njemacka antifasisticka drzava u povijesti.

U ranoj fazi su prolazili kroz teska vremena zato sto je DDR morao sam otplatiti ratnu odstetu Rusima. Osim toga je istocna Njemacka tradicionalno bila agrarna. To je stari pruski Krautjunkerland. Dakle, bili su u ogromnoj dilemi: trebalo je industrijalizirati ratom razorenu zemlju, Rusi im odnijeli i ono malo industrije i uz sve to valja placati ratnu odstetu. Zapadna Njemacka, pod zastitom Amerikanaca, nije snosila troskove za ratnu odstetu (ili samo 1%), naslijedila je industriju i uzivala veliku materijalnu pomoc Amerikanaca, koji su, netaknuti ratom, iz Drugog svjetskog rata izasli kao vodeca svjetska sila. Sve to je pozadina zapadnonjemackog "ekonomskog cuda".

Usprkos svim poteskocama, DDR je uspio izrasti u modernu i razvijenu industrijsku silu. Nije bilo sve zlatno i bilo je krsenja osnovnih gradjanskih prava, ali danasnji se njemacki mediji prema DDR-u odnose kranje propagandisticki. Stalno pustaju reportaze i dokumentarce o tome kako je u DDR-u vladao mrak. Citavu zemlju poistovjecavaju sa Stasi-jem i Berlinskim zidom. Kada Amerikanci ili Izraelci grade zidine i uspostavljaju militarizirane granice, to je sasvim ok, oni su dragulji ljudskih prava i demokracije.

Njemacka medijska propaganda zeli izbrisati sve tragove DDR-a da se Nijemci slucajno ne bi sjetili da postoje alternative mjerama stednje, Hartz-u i ogromnom sektoru nisko placene radne snage koja je primorana raditi preko tzv. lizing (leasing) firmi (Leihfirmen). To zapravo stoji iza danasnjeg izvoznog "cuda" njemacke ekonomije.
Freidenker is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 18:26   #37
Quote:
Freidenker kaže: Pogledaj post
U ranoj fazi su prolazili kroz teska vremena zato sto je DDR morao sam otplatiti ratnu odstetu Rusima. Osim toga je istocna Njemacka tradicionalno bila agrarna. To je stari pruski Krautjunkerland.
Govoriš o nekim predjelima, napose o Pomeraniji.
Berlin je nekada bi vrlo industrijski grad a i Leipzig je bio vrlo važan industrijski grad kao i cijeli južni dio onoga što će kasnije postati DDR.
Općenito to je bio bogati biser Njemačke na trokutu Berlin-Dresden-Leipzig.

Danas je sveukupno bivši DDR nasiromašniji dio. A SAVEZNE VLASTI SU ULUPALE MILIJARDE I MILIJARDE TAMO NAKON UJEDINJENJA.

Što se tiče ekonomije, do izgradnje Berlinskog zida, 3,400,000 ljudi je pobjeglo na Zapad. Sveukupno 4 mil. je pobjeglo na Zapad za vrijeme postojanja te države, mnogi su stradali u pokušaju.
Ako gledamo da je Istočna Njemačka tada imala 18 mil stanovnika, to bi značilo da je 22% svih stanovnika pobjeglo.

Treba također napomenuti da je 1990. Istočna Njemačka imala samo 16 mil. ljudi, dakle stanovništvo gotovo uopće nije raslo.
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 22:34   #38
Evo, napravili dokumentarac o tome kako je Honecker bio playboy .

https://www.youtube.com/watch?v=sCHM2FMcuIE
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.07.2017., 12:05   #39
Quote:
Freidenker kaže: Pogledaj post
DDR - jedina njemacka antifasisticka drzava u povijesti.
Jedna od vrlo čestih propagandnih poruka SED-a. Istovremeno i vrlo licemjerna s dvostrukim standardima, vjerovatno zbog vlastite loše savjesti.
Vođe SED-a i DDR-a su vrlo često SRNj nazivali utočišćem bivših nacista pri tome navodeći primjere visokih zapadnonjemačkih dužnosnika (Braunbuch, izdavač Nacionalno vijeće Nacionalnog fronta demokratske Njemačke, izdana 1965 u DDR-u i drugi izvori) poput bivšeg zapadnonjemačkog predsjednika Heinricha Luebkea (izgradnja i upravljanje koncentracijskim logorima), bivšeg premijera Baden-Wuertemberga (visokog vojnog suca Ratne mornarice za vrijeme 2.svj.rata), bivšeg kancelara SRNj Kurta Kiesingera (visoki dužnosnik u hitlerovom Ministarstvu vanjskih poslova, Hansa Globkea (najbliži savjetnik prvog zapadnonjemačkog kancelara K.Adenauera) i drugih.
https://www.wsws.org/en/articles/2010/08/stas-a23.html
https://en.wikipedia.org/wiki/Braunbuch

S druge strane mnogi bivši nacisti su zauzimali visoke položaje u DDR-u. Kao što postoji Braunbuch o SRNj, tako postoji Braunbuch DDR (Olaf Kappelt https://de.wikipedia.org/wiki/Olaf_Kappelt , izdano 1981) knjiga koja govori o nacistima u strukturama DDR-a. Nalazi iz spomenute knjige potvrđeni su i dopunjeni otvaranjem arhiva istočnonjemačke tajne policije STASI. Zanimljivo je da je bivših nacista bilo više u samom SED-u negoli u nekomunističkim strankama Nacionalne fronte uključivo i NDPD-u (prosovjetska stranka koja je trebala privući bivše naciste, oficire Wehrmachta i srednju klasu).
Tako npr. zapanjuje podatak da je SED bila prva njemačka stranka koja je dozvolila bivšim nacistima učlanjenje u stranku (rezolucija 15.6.1946. predsjedavajućih Partije Piecka i Grotewohla). Hans Modrow (posljednji SED-ov premijer) bio je član Hitlerjugenda i Volkssturm-a. Ernst Grossman (pripadnik 5. SS Toettenkopf Standarte, konc logor Shachsenhausen) bio je osnivač prvog LPG-a (socialističkog poljoprivrednog kombinata) u i kasnije '' radnički heroj u državi radnika i seljaka'' (nešto kao narodni heroj u bivšoj SFRJ). Mnogi nacistički liječnici koji su bili zaduženi za eutanaziju invalida, mentalno bolesnih i retardiranih kao i renomirani znastvenici i istraživači na istočnonjemačkim sveučilištima bili su članovi SED-a.
http://www.focus.de/politik/deutschl...id_505952.html
https://www.goodreads.com/book/show/...-braunbuch-ddr

Bivši nacistički oficiri Wehrmacht-a često su bili članovi već spomenutog prosovjetskog NDPD-a. Arno Ernst Max von Lenski i Vincenz Mueller bili su osnivači i zapovjednici istočnonjemačke vojske (Nazionale Volksarmee) policije (Volkspolizei).
https://en.wikipedia.org/wiki/Arno_von_Lenski
https://en.wikipedia.org/wiki/Vincenz_M%C3%BCller
__________________
girugamesh!
Kalijaga is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.07.2017., 17:21   #40
Svaka čast Kalijaga, em imaš snage i volje istraživati, em si nepristran em znaš i njemački jezik koliko sam skužio pa dođeš i do informacija kojih nema ni na hrvatskim ni engleskim tekstovima. Prava si forumska enciklopedija
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:37.