Ocjenjivanje prvašića

[juhica]

Moram priznati da sam i ja protagoru samo letimično čitala, iako si je stvarno dao truda, ali mene više zanima praksa nagoli teorija. Konkretni problemi.

[juhica]

I ja se, ovako vodeći monolog, eto zahvaljujem protagori jer mi je pomogao odgovorivši direktno ili indirektno na neke moje dileme. Mi živimo u sadašnjosti, a ne u budućnosti, i tko zna što će jednog dana biti stvarnost, a što utopija. E, sad, je li petica rezervirana samo za genijalce ili ne, hm, meni se sada nameću šareni a ne crnobijeli odgovori. No možda bismo se prvo trebali usuglasiti oko pojmova genijalan, bistrić, nadaren, prosječan...

[north wind]

natari kaže:

hrvatski,engleski,talijanski,matematika,informatik a,priroda,tjelesni,glazbeni,likovni,vjeronauk i svi se ocjenjuju....da,to je talijanska škola u hrvatskoj....a što se tiče nastavnog programa koje sam napomenula to je išlo kao komentar na post koji sam citirala,znam da svi uče po takvom programu.....ja u globalu mislim da je program odličan,ali preopterećen prevelikim brojem knjiga.....moje dijete kao i ostala djeca mogu dobro usvojiti materiju i sa manjim brojem knjiga......

U hr školama je drugi jezik fakultativni predmet, negdje od 1. razreda, a negdje od 4. razreda. Informatika je također fakultativna, negdje od 3., negdje od 4., ali ne od 1. razreda. Vjeronauk je fakultativni od 1. razreda. Čudno mi je da je u talijanskoj školi informatika obvezni predmet od 1. razreda, ako radimo po istom programu. One državne škole u hr koje imaju fakultativne predmete od 1. razreda onda imaju isti broj predmeta kao i talijanska škola.

Neke osnovne škole također rade po tzv. "klasičnom programu", od 5. razreda latinski, a od 7. grčki. To također spada u državni program, ali samo za neke škole.

Inače, što se tiče knjiga, radnih bilježnica i ostalog, to većina škola ima za sve predmete (plus glazbeni i likovni), a većina predmeta također ima više knjiga (radnih bilježnica, zbirki, udžbenika i sl.), od 1. razreda nadalje. Moj sin, recimo, iz hrvatskog u 3. razredu ima 4 knjige (2 udžbenika i 2 radne bilježnice), kao obveznu literaturu + lektiru. Iz matematike ima 3 knjige (užbenik, radnu bilježnicu i zbirku zadataka). Priroda i engleski imaju po 2 knjige + 3 CD-a iz engl. Prema tome, većina predmeta ima puno knjiga, no to bi trebala biti također metodička i didaktička pomagala za olakšavanje učenja, a ne otežavanje. Druga je stvar što su to teške stvari za nositi u torbi svaki dan, no mislim da su dobra iskustva onih škola gdje đaci torbe donose ponedjeljkom, a odnose petkom kući. Problem je, naravno, tamo gdje takve mogućnosti nema.

[north wind]

Esperanza kaže:

Sad ću otići nakratko u off-topic (tko nema koncentracije za to nek preskoči paragraf-dva), ali zaista moram objasniti ovo, inače ću se gristi jer nisam dovoljni precizna - pokušaj razgraničiti pojmove "fer" i "pošten".
Zamisli da imaš trku i svi su postavljeni na istu startnu poziciju. Trka vodi k ograničenoj količini blaga - svatko tko dođe do cilja dobit će neku količinu, ali će stvari JAKO varirati, jer oni koji dođu prvi će pograbiti što više mogu. Koja je uloga onoga tko nadgleda trku? Imaš dvije temeljne pozicije:
Pozicija "fer" je sljedeća: uloga onoga tko nadgleda je da pazi da si trkači ne pomeću noge i ne sputavaju jedan drugog, ali u principu on se ne miješa ni na koji način. To što je netko izvrstan trkač, netko slabiji, njega ne dira. Nadgledatelj mora biti FER - dakle svima isti uvjeti, a dalje tko kako može i snađe se (u okvirima dopuštenog - za to se nadgledatelj i brine).
Pozicija "poštenog" je sljedeća: uloga onoga tko nadgleda je da pomakne startne uvjete kako bi "izjednačio" trkače - dakle, sporije pustiti malo ranije ili im približiti cilj i truditi se izbrisati razlike koje bi potekle iz genetike ili treninga. To je iznimno nefer, kad pogledaš realno, ali je nekako ljudski "poštenije".
(Inače, ova pričica je iz jednog američkog udžbenika koji objašnjava djeci što je liberalna, a što socijalna država Nemam pojma tko ju je smislio, mislim da su parafrazirali nekog od liberalnih filozofa, ali baš mi se usjekla u pamćenje.)

Ako se ovako u američkim školama objašnjava pojam "liberalne" i "socijalne" države, onda nije ni čudo da prosječan Amerikanac nema pojma ni o čemu osim o tome kako izgleda dolar, američka zastava i kako pljuvati po svemu drugom što je različito od SAD sustava. Ovo je samo primjer krajnje banalizacije nekih socioloških fenomena na američki način. Hvala lijepo na takvom obrazovanju.

Američki obrazovni sustav daleko je od poželjnog. Za razliku od njega, danas se najrazvijeniji obrazovni sustavi nude u Finskoj i skandinavskim zemljama.

[juhica]

U Švedskoj, čini mi se, učitelji učenicima ne smiju zadavati domaću zadaću, sva se zadaća piše u školi.

[happygoose]

north wind kaže:

U hr školama je drugi jezik fakultativni predmet, negdje od 1. razreda, a negdje od 4. razreda. Informatika je također fakultativna, negdje od 3., negdje od 4., ali ne od 1. razreda. Vjeronauk je fakultativni od 1. razreda. Čudno mi je da je u talijanskoj školi informatika obvezni predmet od 1. razreda, ako radimo po istom programu. One državne škole u hr koje imaju fakultativne predmete od 1. razreda onda imaju isti broj predmeta kao i talijanska škola.

Neke osnovne škole također rade po tzv. "klasičnom programu", od 5. razreda latinski, a od 7. grčki. To također spada u državni program, ali samo za neke škole.

Inače, što se tiče knjiga, radnih bilježnica i ostalog, to većina škola ima za sve predmete (plus glazbeni i likovni), a većina predmeta također ima više knjiga (radnih bilježnica, zbirki, udžbenika i sl.), od 1. razreda nadalje. Moj sin, recimo, iz hrvatskog u 3. razredu ima 4 knjige (2 udžbenika i 2 radne bilježnice), kao obveznu literaturu + lektiru. Iz matematike ima 3 knjige (užbenik, radnu bilježnicu i zbirku zadataka). Priroda i engleski imaju po 2 knjige + 3 CD-a iz engl. Prema tome, većina predmeta ima puno knjiga, no to bi trebala biti također metodička i didaktička pomagala za olakšavanje učenja, a ne otežavanje. Druga je stvar što su to teške stvari za nositi u torbi svaki dan, no mislim da su dobra iskustva onih škola gdje đaci torbe donose ponedjeljkom, a odnose petkom kući. Problem je, naravno, tamo gdje takve mogućnosti nema.

a mene pak chudi da informatika nije obavezan predmet...kcer ide u britansku skolu(britanski program) i informatika je isto obavezna..(uz matematiku,povjest,zemljopis, engleski, prirodu/znanost,likovni, tjelesni, plivanje, kretivno pisanje, krasopis, spanjolski, francuski,arapski)
vjeronauk u skolama uopce necu komentirati

kao ni vucaranje torbetina punih knjiga.Vidim da se apsolutno nije nish promjenilo, a nama su obecavali prije 30 godina da cemo dobiti ormarice za knjige i da cemo pisati zadacu u skoli

u skoli se prakticira selective streaming i ja sam zadovoljna.http://en.wikipedia.org/wiki/Streaming_(education)

[happygoose]

Guranje djece u prosjek, i one nadarene i one manje akademski nadarene u nekim predmetima, iz mojeg iskustva(hrvatskog) ostavlja djecu koje loshije rade/uche/primaju informaciju na dnu bez ikakve podrshke,jednostavno ih se zaboravi i obichno ih se nagura u dopunsku ili prepusti brigu roditeljima koji onda pribjegavaju instrukcijama , a onu nadarenu frustrira jednolichnim programom.

[north wind]

happygoose kaže:

a mene pak chudi da informatika nije obavezan predmet...kcer ide u britansku skolu(britanski program) i informatika je isto obavezna..(uz matematiku,povjest,zemljopis, engleski, prirodu/znanost,likovni, tjelesni, plivanje, kretivno pisanje, krasopis, spanjolski, francuski,arapski)
vjeronauk u skolama uopce necu komentirati

Što se mene tiče, također vjeronauk ne spada u školu, ali to ovdje nije tema. Što se informatike tiče, ona je fakultativni predmet, kao i vjeronauk, od 3. ili 4. razreda u većini osn. škola, premda ga mnoga djeca ne biraju jer već znaju puno više o tome nego što nauče u nastavi, pa im postaje dosadan. Da li treba biti obvezan od 1. razreda ili je dovoljno od 3., to je stvar za diskusiju.

Mene zanima da li su povijest i zemljopis u toj britanskoj školi (pretpostavljam u hr) obvezni od 1. razreda?

kao ni vucaranje torbetina punih knjiga.Vidim da se apsolutno nije nish promjenilo, a nama su obecavali prije 30 godina da cemo dobiti ormarice za knjige i da cemo pisati zadacu u skoli

U školi moga djeteta prva 3 razreda knjige se donose ponedjeljkom i odnose petkom. Zadaće se uglavnom pišu u školi. Ako netko ne želi torbu nositi kući, ne mora. Mi ju nosimo, jer želimo imati uvid u njegovo učenje i rad.

u skoli se prakticira selective streaming i ja sam zadovoljna.http://en.wikipedia.org/wiki/Streaming_(education)

Za tako nešto škole trebaju imati puno više novaca nego što ih imaju u hr, a ta metoda ne garantira ništa veće povećanje kvalitete znanja nego što nude druge metode.

[juhica]

north wind kaže:

U školi moga djeteta prva 3 razreda knjige se donose ponedjeljkom i odnose petkom. Zadaće se uglavnom pišu u školi. Ako netko ne želi torbu nositi kući, ne mora. Mi ju nosimo, jer želimo imati uvid u njegovo učenje i rad.

Ova škola je individualno odlučila riješiti problem teške torbe. Meni se ipak čini da je glavni problem našega školstva to što nam se dogodila zamjena uloga, dakle učiteljima se događa da moraju preodgajati bezobraznu djecu, a pri tome su im svezane ruke, a roditelji svo svoje slobodno vrijeme troše na školske zadatke, često pritom pribjegavajući metodi "linije manjeg otpora", dakle vađenju bilješki iz udžbenika, instrukcijama...A životni tempo je sve brži i roditeljima ne ostaje puno vremena za neškolske razgovore, igru, kvalitetno bavljenje djecom...I onda djeca pronalaze razbibrigu u šundu iz medija...Otuda sva ta histerija. I nitko se ne osjeća odgovornim.

[happygoose]

north wind kaže:

Mene zanima da li su povijest i zemljopis u toj britanskoj školi (pretpostavljam u hr) obvezni od 1. razreda?

U školi moga djeteta prva 3 razreda knjige se donose ponedjeljkom i odnose petkom. Zadaće se uglavnom pišu u školi. Ako netko ne želi torbu nositi kući, ne mora. Mi ju nosimo, jer želimo imati uvid u njegovo učenje i rad.

Za tako nešto škole trebaju imati puno više novaca nego što ih imaju u hr, a ta metoda ne garantira ništa veće povećanje kvalitete znanja nego što nude druge metode.

U nashoj skoli povjest i zemljopis se predaju od prvog razreda.Skola nije u hr.


Ja knjige nisam vidjela doma osim "radnih listica"/bond book iz matke i engleskog. Koje sama mora rijeshiti i ima 25 minuta, odnosno nastvanici su nam preporuchili da mjerimo vrijeme(25 min. no ako je potrebno vishe i to je ok) i pomognemo ako je potrebno..i da se to zabiljezi na (vrijeme i koji su zadaci bili problematichni) papir i ostavi u knjizi za nastavnika kad pregledava i boduje listice.

Oni kuci nose malu ruchnu torbu, sa fasciklom u kojoj se nalazi projekt/papir/knjiga/dnevnik rada/zadaca za taj dan...jucher je imala mentalnu matematiku(matemaika se predaje tako da se sto manje koriste ruke i papir), citanje, spelling i bond book iz engleskog. Sve zajedno sat i pol vremena zadace. U vishim razredima je predvidjeno da djeca pishu zadacu u skoli jer ce boravak biti produzen do 17.00 h, nastava trenutno zavrshava u 14.30h.

Tochno se zna tokom tjedna , kada, koliko i zasto se neshto radi, cita, uchi ili pishe test. Nema neugodnih iznenadjenja.Naglasak je na izvrshavanju zadataka i stjecanju radnih navika. Recimo dnevnik rada u koji djeca svaki dan upisuju sto je za zadacu. Ona tochno zna sto je za zadacu, nema zaboravljanja...ostalo je samo ljenost ili iznimni nedostatak vremena ili neshto nepredvidjeno.

S tim da se da zadatak iz matke i engleskog na pochetku tjedna, recimo zadnje je imala oduzimanje broja 19 od troznamenkastog broja, te deset rijechi koje treba nauchiti. Cetvrtkom se pishe diktat koji se sastoji od tih rijechi i test iz matke, obichno deset rachunskih operacija.

streming je samo jedna od metoda, isto kao sto je uprosjechivanje jedna od metoda...ne znam kako to zahtjeva vishe novca.Niti jedna ni druga nisu savrshene...no meni ova prva puno vishe pashe u svakom trenutku znam kako mi djete napreduje i u kojim podrucjima savladava gradivo bolje, a u kojim treba vishe rada.
Skola prakticira mobilni streaming, sto znachi, ako se pokaze napredak u matki, dijete se premjeshta u sljedecu grupu itd. znachi ne ostaje na jednom mjestu, u konachnici dijete i samo vidi napredak u svom uchenju i radu i da se isti isplatio.Pozitivne motivacije u skoli uopce ne nedostaje.

[happygoose]

A sto se tiche informatike...ne znam, smatram da je ona bitna, jer nju koristimo u svakodnevnom zivotu...istina je da klinci znaju neki put vishe od nastvanika...ali, postoje neke osnove tehnologije koje se trebaju nauchiti, U visih razredima uchenici polazu ICLD.


edit...
zaboravila sam, a htjela sam napomenuti...recimo zemljopis, domaca zadaca...jedan od zadataka je bilo naci(uz pomoc interneta) pet najbitnijih informacija o jednoj od svjetski poznatih gradjevina...ona je odabrala kineski zid.Sami moraju odluchiti i procesirati koji su podaci bitni, bez suvishe kompliciranja. Kad je gradjeno, duzina,tko je gradio i sl.

[north wind]

happygoose kaže:

U nashoj skoli povjest i zemljopis se predaju od prvog razreda.Skola nije u hr.

Pa onda je teško uspoređivati programe ovako preko foruma. No, koliko je poznato, britanske škole nisu bitno bolje od američkih, u prosjeku.

Ja knjige nisam vidjela doma osim "radnih listica"/bond book iz matke i engleskog. Koje sama mora rijeshiti i ima 25 minuta, odnosno nastvanici su nam preporuchili da mjerimo vrijeme(25 min. no ako je potrebno vishe i to je ok) i pomognemo ako je potrebno..i da se to zabiljezi na (vrijeme i koji su zadaci bili problematichni) papir i ostavi u knjizi za nastavnika kad pregledava i boduje listice.

Oni kuci nose malu ruchnu torbu, sa fasciklom u kojoj se nalazi projekt/papir/knjiga/dnevnik rada/zadaca za taj dan...jucher je imala mentalnu matematiku(matemaika se predaje tako da se sto manje koriste ruke i papir), citanje, spelling i bond book iz engleskog. Sve zajedno sat i pol vremena zadace. U vishim razredima je predvidjeno da djeca pishu zadacu u skoli jer ce boravak biti produzen do 17.00 h, nastava trenutno zavrshava u 14.30h.

Dobro, to je tako kod vas. Svatko ima svoj pristup, čak i među roditeljima. Kod nas je nešto drukčije, što ne znači da je manje kvalitetno. Također, mene bi, recimo, zanimalo kao roditelja da povremeno vidim knjige i bilježnice.

Kod nas samo u nižim razredima (do 4.) imaju produženi boravak, do 17 sati, gdje pišu zadaće i igraju se, a u višim razredima ne, jer nemaju uvjete za to. Naše škole počinju s nastavom u 8 sati, a pretpostavljam da je to kod vas od 9 sati.

Tochno se zna tokom tjedna , kada, koliko i zasto se neshto radi, cita, uchi ili pishe test. Nema neugodnih iznenadjenja.Naglasak je na izvrshavanju zadataka i stjecanju radnih navika. Recimo dnevnik rada u koji djeca svaki dan upisuju sto je za zadacu. Ona tochno zna sto je za zadacu, nema zaboravljanja...ostalo je samo ljenost ili iznimni nedostatak vremena ili neshto nepredvidjeno.

Slično je sad i kod nas, barem prema HNOS-u. Dnevnik rada nije obavezan, ali ga neki vode u prva 2 razreda. Ni kod nas se ne tolerira zaboravljanje zadaća, a većina djece također dobro znaju što imaju za zadaću.

streming je samo jedna od metoda, isto kao sto je uprosjechivanje jedna od metoda...ne znam kako to zahtjeva vishe novca.

Na koje "uprosječivanje" misliš? Ako tako nazivaš program hr osnovnih škola i naš, onda se varaš. Ovdje ima dovoljno prostora za talentiranu djecu, ali je za to odgovorno i vijeće roditelja. Podcjenjuješ nešto što slabo poznaješ, a očekuješ da se tvoje poštuje i hvali.

Niti jedna ni druga nisu savrshene...no meni ova prva puno vishe pashe u svakom trenutku znam kako mi djete napreduje i u kojim podrucjima savladava gradivo bolje, a u kojim treba vishe rada.

To znamo i mi koji vodimo brigu o uspjehu i učenju svoje djece u hr školama. Ne treba nam za to streaming metoda, protiv koje ja osobno nemam ništa.

Skola prakticira mobilni streaming, sto znachi, ako se pokaze napredak u matki, dijete se premjeshta u sljedecu grupu itd. znachi ne ostaje na jednom mjestu, u konachnici dijete i samo vidi napredak u svom uchenju i radu i da se isti isplatio.Pozitivne motivacije u skoli uopce ne nedostaje.

Nemam ja ništa protiv toga, samo treba znati da ima i drukčijih metoda koje ne pokazuju ništa manje rezultate. Pozitivna motivacija može se odrađivati na različite načine. Nije nužno za to mijenjati grupu. Metoda koju navodiš najviše pridonosi individualnoj kompeticiji, ali to nije jedini cilj školovanja. Također treba naučiti raditi i u timu, te njegovati grupno napredovanje, pogotovo u današnjim uvjetima tržišta rada, za što nije dovoljna samo individualna kompeticija. Karakteristični primjeri jednog i drugog modela su američki (individualni) i japanski (grupni, kolektivni) modeli učenja. Međutim, pokazuje se da i jedni i drugi imaju svojih prednosti i nedostataka. Danas se najuspješnijima za djecu pokazuju skandinavski i finski model, koji se donekle razlikuju.

[happygoose]

Skolska nastava pochinje u osam, djeca su na prozivci u 7.45, do pola tri je nastava.
Djeca pod nastavom rade grupno, uostalom sjede za stolom po cetvoro.

Ali se potiche i individualni rad. Napisala sam da niti jedan sustav nije savrshen, pa tako ni ovaj koji sam izabrala, ali, s njim je moje dijete zadovoljno i voli skolu, meni je to najbitnije i time smo se vodili pri izboru skole.

sorry, ne ochekujem nishta, mislila sam da usporedjujemo zabiljeshke, no ti zbog nekog razloga regirash negativno i defensivno.
Malo je smijeshno da me pitash pitanje, a onda napadash zbog odgovora.

Hrvatski predskolski i skolski sustav imaju dovoljno problema bez da ih ja uopce ovdje istichem ili da komentiram kvalitetu istoga. Ja sam samo iznosila svoja iskustva i iskustvo mog djeteta u drugachijem skolskom sustavu.

Dajesh sebi za pravo kritizirati, americhki i britanski sustav,i onda josh dati naslutiti da su inferirorniji, a meni pokushavash u isto vrijeme zachepiti usta, ne bih li sluchajno rekla neshto o hr sustavu.

Zapravo svoje sam misljenje o sustavu dala u jednom ranije napisnom postu, tako da nema smisla uopce vishe debatirati.

Jasno je da je skolovanje i debata o istome prilichno vruca tema, pa cu se ja povuci iz rasprave.

[crazyform]

Aruena kaže:

Zasto ne?
Najmanje sto trazim od ucitelja/ice svog djeteta je elementarna pismenost.

Nitko nije rekao da ucitelji moraju znati osnovne postulate nuklearne fizike.

Usput,"nasa" uciteljica brljavi padeze (njene napomene u djetetovoj biljeznici su dokaz). Kad sam joj ja skrenula paznju na to-nasla se uvrijedjena...
Jos kad sam predlozila da u skoli,pa i sire mi roditelji pokrenemo temu o "pismenosti" prosvjetara ,cast iznimkama(a stalno se prica o "pismenosti" djece ),vjerujem da sam kod nje pala u duboku nemilost...

joj,aurena,pa kaj nisi na "našoj" temi naučila da su učitelji nepogrešivi i da si jedini pravi problem tii znaš jako dobro da ne smiješ tako o njima.

[onix]

north wind kaže:

...
Na koje "uprosječivanje" misliš? Ako tako nazivaš program hr osnovnih škola i naš, onda se varaš. Ovdje ima dovoljno prostora za talentiranu djecu, ali je za to odgovorno i vijeće roditelja. ....

Na što konkretno misliš pod ovim? Bojim se da je vrhunac toga onaj potencijalni sat-dva dodatne/dopunske nastave tjedno. Za što je odgovorno vijeće roditelja? Tko i na koji način procjenjuje koje je dijete za što talentirano?

[Esperanza]

north wind kaže:

Ako se ovako u američkim školama objašnjava pojam "liberalne" i "socijalne" države, onda nije ni čudo da prosječan Amerikanac nema pojma ni o čemu osim o tome kako izgleda dolar, američka zastava i kako pljuvati po svemu drugom što je različito od SAD sustava. Ovo je samo primjer krajnje banalizacije nekih socioloških fenomena na američki način. Hvala lijepo na takvom obrazovanju.

Američki obrazovni sustav daleko je od poželjnog. Za razliku od njega, danas se najrazvijeniji obrazovni sustavi nude u Finskoj i skandinavskim zemljama.

Naravno, prosječno dijete viših razreda osnovne škole (udžbenik je bio za neki sedmi-osmi razred), proizvod vrlog hrvatskog obrazovnog sistema, razlikuje pojmove socijalne i liberalne države na jednoj visoko sofisticiranoj razini, može ih smjestiti u povijesni kontekst i pod obvezno je čitalo tekstove zastupnika oba modela...

Nemojmo se zavarati, naročito ako zagovaramo školski sustav u kojem se filozofija i politika uče jednu školsku godinu, a potonje iz udžbenika koji sam prvotno zamijenila za nečiju skriptu, glede "opširnosti" i "dubine". Hrvatska djeca dobi djece kojoj je taj udžbenik namijenjen vjerojatno znaju još manje od američke.

Američki školski sustav se razlikuje od hrvatskog i ima i prednosti i mane. Kao netko tko je prošao oba smatram da je moje mišljenje ipak nešto više od neargumentiranog lupanja u prazno koje je bazirano na predrasudama iz holivudskih filmova, pa ću reći sljedeće: prosječna američka srednja škola i prosječna hrvatska srednja škola (newsflash: to nije gimnazija, jer gimnaziju po defaultu ne upisuje obrazovni prosjek) se uopće nešto posebno ne razlikuju glede dubine i širine koju pružaju.
Glede privatnog američkog školskog sektora... To je već neka sasvim druga tema, i puno bolje stoji za Ameriku nego za Hrvatsku. Recimo da u tom sektoru djeca mogu dobiti zaista, ali zaista mnogo, i ići do razina koje su sasvim nepoznate u hrvatskom sustavu (bilo u državnom bilo u privatnom sektoru).

Ali nepošteno je uspoređivati najbolje iz jednog sustava s prosjekom ili najgorim iz drugog. Ti vjerojatno ne znaš kakve sve škole u Americi postoje, kao niti hrvatska "scena" (od elitnih gimnazija do nekih zaista loših obrtničkih škola), niti američka "scena" nije jedinstvena i vrlo je šarolika. Bazirati svoje mišljenje o cijelom jednom SUSTAVU na osnovu par pojedinačnih iskustava i nekoliko loših ili prosječnih škola logički je neutemeljeno.

"Obožavam" kad se ljudi zakače za američko nepoznavanje geografije; ajde mi reci, da zaustavljaš nasumični uzorak prolaznike u Hrvatskoj na ulici, tko bi znao točno smjestiti Sjevernu Karolinu, Panamu i recimo Jemen na kartu svijeta. Kladim se da ih ne bi našao baš puno. Isto ako ćemo pričati o ozbiljnom razumijevanju liberalizma, ili ustvari bilo kojoj drugoj temi.

Ne znam kakav je skandinavski školski sustav, ali voljela bih, ako već govorimo o tome, da vrlo jasno postavimo KRITERIJE: kakav U ODNOSU NA ŠTO i PO KOJIM MJERILIMA. A ako PISA testove uzimaš kao ozbiljne testove koji su zaista nešto u stanju izmjeriti i prikazati "reprezentativno" znanje djece iz pojedinih zemalja, zašto? PISA testovi su kao ona famozna rangiranja fakulteta po citatnosti profesora ili inim kriterijima koji možda nisu niti direktno vezani uz išta.

(Ok, zaista se ispričavam na svim silnim off-topicima ovdje.)

[onix]

Esperanza kaže:

... prosječna američka srednja škola i prosječna hrvatska srednja škola (newsflash: to nije gimnazija, jer gimnaziju po defaultu ne upisuje obrazovni prosjek) ...

Još malo pa ćete svi skupa misliti da vas provociram jer stalno nešto propitkujem, ali što mogu kad me svašta zanima, pa i ovo - koliki postotak djece upisuje gimnazije?

[Esperanza]

onix kaže:

Još malo pa ćete svi skupa misliti da vas provociram jer stalno nešto propitkujem, ali što mogu kad me svašta zanima, pa i ovo - koliki postotak djece upisuje gimnazije?

Previsok, zato u Hrvatskoj gimnazije i gube svoju funkciju jer postaju prosječne škole. Idealno, gimnazije bi bile namijenjene za 10-15% vrha školske populacije.

Ne znam točnu brojku, ali mislim da je taj postotak duplo veći u Hrvatskoj. Inflacija gimnazijalaca uz inflaciju odlikaša drugi je veliki problem sustava po meni.

[Esperanza]

protagora kaže:

Ti smatraš da je liberalni model dobar, ja mu nalazim mnoge nedostatke. Osim toga, mišljenja si da je u redu takav model preslikati u školstvo.

E vidiš, upravo zato sam te zamolila da se ne "zakačiš" za tu pričicu, jer se ja zaista ne mogu obraniti od svih implikacija tvrdnji "liberalni model je dobar" i "liberalni model ekonomije/društva treba preslikati u školstvo", zato sam i rekla da to kažem u prvom redu radi ilustracije.

Pomirimo se s prirodnim i socijalnim razlikama. I neka ih djeca prihvate.

Ne "pomirimo se", u smislu "budimo apatični i prihvatimo ono što imamo"... Više u smislu, "priznajmo da postoje i da nisu nebitne, da će imati određeni utjecaj na stvari".

Ali, onda nazovimo stvari pravim imenom. Recimo otvoreno da je škola elitistička, a jednim dijelom i rasistička ustanova, koja polaznike vrednuje, između ostalog, i po genetskim kvalitetama.

Školski sustav, ruku na srce, jest u neku ruku u svojoj biti elitistički, i što se više penješ unutar njega, to je jača natjecateljska komponenta koja ima za cilj odvojiti najbolje. Upravo ta njegova crta na višim razinama obrazovanja postaje prednost, jer profilira stručnjake.

Genetske kvalitete isto tako nikad neće biti moguće izbrisati i nužno će utjecati na svakoga i iz toga proilazi konkluzija da školske ustanove vrednuju polaznike, između ostalog, i po tome, jer to također ima utjecaja.
(Inače, možemo i na PM da ne zachatavamo temu, ali imam pitanje: smatraš li da su kvalifikacijski testovi za fakultete ili radna mjesta koji uključuju testove apstraktnog mišljenja ili inteligencije jednako tako rasistički?)

Ali s obzirom da roditelj ionako odgojem oblikuje vrijednosni sustav djeteta, pitanje je koliko je i ta samostalna odluka - samostalna?

Izvrsno pitanje. Nemam odgovor na njega, ali pitanje je koje svakako moramo imati na umu.

Ako ćemo od roditelja, uostalom, ne smatraš li i da je dio razlika koje ti pripisuješ genetici ustvari "kulturnog" podrijetla, upravo ovo što si upravo pitao (vidjela sam da ti drugi govore u muškom rodu, ispričavam se ako cijelo vrijeme griješim u tome )?

Da, točno. Ali, ponovit ću, djeca mlađeg uzrasta mogla bi komotno biti pošteđena nekih ružnijih aspekata kompeticije, ionako će ih se kasnije naužiti.

Slažem se.

[Aruena]

crazyform kaže:

joj,aurena,pa kaj nisi na "našoj" temi naučila da su učitelji nepogrešivi i da si jedini pravi problem tii znaš jako dobro da ne smiješ tako o njima.

Ah,sto ces,ja sam ti plavusa...